Prostorni plan uređenja Grada Splita Sadržaj

SADRŽAJ

I. OBRAZLOŽENJE...............................................................................................................10. UVODNE NAPOMENE.............................................................................................................1

0.1. Zakonske pretpostavke.............................................................................................10.2. Obuhvat Prostornog plana........................................................................................10.3. Podjela prostora........................................................................................................20.4. Karakter plana..........................................................................................................20.5. Metodski okvir izrade plana......................................................................................20.6. Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita (izvod)...............................................3

1. POLAZIŠTA..............................................................................................................................91.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustave

Županije i Države......................................................................................................91.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru..........................................................................10

1.1.1.1. Administrativni ustroj.......................................................................................101.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru................................................................11

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke....................................................................111.1.2.1. Prirodna osnova..............................................................................................111.1.2.2. Demografska slika..........................................................................................151.1.2.3. Stanovanje......................................................................................................231.1.2.4. Gospodarska slika..........................................................................................251.1.2.5. Društveni i javni objekti i sadržaji....................................................................271.1.2.6. Infrastruktura..................................................................................................341.1.2.7. Prirodna i kulturna baština..............................................................................471.1.2.8. Stanje okoliša.................................................................................................491.1.2.9. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova.............................................501.1.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje........................................................561.1.3.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske podatke 561.1.3.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarske podatke 561.1.3.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na prostorne podatke......57

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA................................................................622.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja......................................................63

2.1.1. Razvoj grada posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava........................................632.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora......................................................................632.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.........................................63

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja..........................................................642.2.1. Demografski razvoj...................................................................................................642.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture..........................................................................652.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..............................66

2.2.3.1. Razvoj naselja................................................................................................662.2.3.2. Planirani sustav središnjih naselja..................................................................662.2.3.3. Ciljevi razvoja prometnog sustava..................................................................672.2.3.4. Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture.........................................................68

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina. 702.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada...........................................71

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora....................................................................712.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina .................................................................................................................. 72

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture........................................72

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA.......................................................................................733.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku

strukturu Županije...................................................................................................733.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina.............................75

I

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja i površina izvan naselja.....................................763.2.1.1. Građevinska područja naselja........................................................................763.2.1.2. Građevinska područja izvan naselja...............................................................783.2.1.3. Ostale površine izvan naselja...........................................................................78

3.2.3. Ostale površine.........................................................................................................783.2.4. Namjena mora..........................................................................................................793.2.5. Prometne površine....................................................................................................803.2.6. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van

naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 80

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti...........................................................833.3.1. Gospodarske djelatnosti...........................................................................................833.3.2. Javne i društvene djelatnosti.....................................................................................83

3.3.2.1. Predškolski odgoj............................................................................................853.3.2.2. Osnovne škole................................................................................................863.3.2.3. Srednje škole..................................................................................................863.3.2.4. Visoko školstvo...............................................................................................873.3.2.5. Zdravstvo........................................................................................................873.3.2.6. Socijalna skrb.................................................................................................883.3.2.7. Sport i rekreacija.............................................................................................883.3.2.8. Kultura............................................................................................................893.3.2.9. Vjerski objekti i sadržaji..................................................................................893.3.2.10. Uprava i pravosuđe.........................................................................................89

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora...........................................................893.4.1. Zaštita kulturnih dobara............................................................................................89

3.4.1.1. Kulturna dobra na području Grada Splita........................................................893.4.2. Zaštita prirode...........................................................................................................913.4.3. Krajobrazne vrijednosti prostora...............................................................................923.4.4. Mjere za uređenje naselja.........................................................................................933.4.5. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno povijesne cjeline)............943.5. Razvoj infrastrukturnih sustava...............................................................................95

3.5.1. Prometni sustav........................................................................................................953.5.1.1. Ceste..............................................................................................................953.5.1.2. Javni prijevoz..................................................................................................973.5.1.3. Željeznica.......................................................................................................973.5.1.4. Pomorski promet.............................................................................................983.5.1.5. Zračni promet...............................................................................................100

3.5.2. Javne telekomunikacije...........................................................................................1003.5.3. Energetski sustav...................................................................................................1023.5.4. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja)..........................................................................................1033.5.4.1. Vodoopskrba................................................................................................1033.5.4.2. Odvodnja......................................................................................................1043.5.4.3. Uređenje vodotoka i voda.............................................................................106

3.6. Postupanje s otpadom..........................................................................................1063.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš..........................................................107

3.7.1. Zaštita tla................................................................................................................1073.7.2. Zaštita zraka...........................................................................................................1073.7.3. Zaštita od buke.......................................................................................................1073.7.4. Zaštita mora............................................................................................................1083.7.5. Zaštita kopnenih voda.............................................................................................1093.7.6. Zaštita od voda i obalnog područja kopnenih voda.................................................1103.7.7. Zaštita od elektroenergetskih objekata....................................................................1113.7.8. Zaštita od svjetla.....................................................................................................1113.7.9. Zaštita krajobraza...................................................................................................1113.7.10. Zaštita prirodnih vrijednosti...................................................................................1113.7.11. Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva.................................................111

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE......................................................................................1131. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA SPLITA.....113

Građevinsko područje..................................................................................................114

Prostorni plan uređenja Grada Splita Sadržaj

Osnovna i mješovita namjena......................................................................................1141.1. Osnovna namjena.................................................................................................114

Javna i društvena namjena – D....................................................................................116Športska i rekreacijska namjena – R, R1, R3, R4, R5, R6...........................................119Javne zelene površine.................................................................................................120Groblja ...................................................................................................................... 120Ostale površine............................................................................................................120Prometne površine i trase............................................................................................122

1.2. Mješovita namjena................................................................................................122

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA..................................................................................1222.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju........................................................122

2.1.1. Građevine od važnosti za Državu...........................................................................1221. Prometne građevine...............................................................................................1222. Energetske građevine............................................................................................1233. Vodne građevine....................................................................................................1244. Proizvodne građevine.............................................................................................1245. Zdravstvene građevine...........................................................................................1246. Športske građevine................................................................................................1247. Građevine i kompleksi za potrebe obrane..............................................................124

2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju.........................................................................1241. Prometne građevine...............................................................................................1242. Regulacijske i zaštitne građevine...........................................................................1253. Građevine za postupanje s otpadom......................................................................125

4. Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina......................................................1252.2. Građevinska područja naselja..............................................................................125

2.2.1. Površine za gradnju................................................................................................1262.2.1.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice i visina stambenih i stambeno-

poslovnih građevina......................................................................................1262.2.1.2. Pomoćne građevine......................................................................................1282.2.1.3. Arhitektonsko oblikovanje građevina............................................................1292.2.1.4. Uređenje građevne čestice...........................................................................1302.2.1.5. Gospodarske građevine u mješovitim zonama naselja.................................1302.2.1.6. Građevine za društvene djelatnosti...............................................................1312.2.1.7. Ostale površine...............................................................................................132

2.2.2. Izgrađene strukture izvan naselja...........................................................................134

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI....................................................1373.1. Gospodarska zona – ugostiteljsko turistička namjena..........................................1383.2. Poljoprivreda.........................................................................................................1393.3. Šumarstvo.............................................................................................................139

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI..........................................................1404.1. Predškolske ustanove i osnovne škole.................................................................1404.2. Srednje škole........................................................................................................1404.3. Sveučilište.............................................................................................................1404.4. Znanstvene institucije...........................................................................................1414.5. Kulturni sadržaji....................................................................................................1414.6. Šport i rekreacija...................................................................................................1414.7. Zdravstvo i socijalne ustanove..............................................................................1414.8. Vjerske građevine.................................................................................................1414.9. Ostali sadržaji javnog interesa..............................................................................141

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA........................................................................................1425.1. Prometni sustavi...................................................................................................142

5.1.1. Koridori javnih cesta................................................................................................1445.1.2. Udaljenost građevina i ograda od javno prometnih površina..................................1455.1.3. Uvjeti gradnje javnih cesta......................................................................................1455.1.4. Parkirališta i garažna mjesta...................................................................................146

5.2. Sustav veza (javne telekomunikacije)...................................................................1485.3. Vodno gospodarstvo.............................................................................................149

5.3.1. Vodoopskrba...........................................................................................................149

III

5.3.2. Odvodnja................................................................................................................1495.3.3. Uređenje vodotoka..................................................................................................1505.3.4. Zaštita voda............................................................................................................151

5.4. Energetska infrastruktura......................................................................................1525.4.1. Elektroenergetika....................................................................................................1525.4.2. Program korištenja plina.........................................................................................1535.4.3. Ostali obnovljivi izvori energije................................................................................153

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA.........................................................................................................153Opća načela zaštite.....................................................................................................1536.1. Krajobrazne vrijednosti.........................................................................................153

6.1.1. Kulturni krajobraz....................................................................................................1536.1.2. Prirodni krajobraz....................................................................................................1546.1.3. Pejzažno i urbano zelenilo......................................................................................1546.1.4. Poljoprivredno zemljište..........................................................................................1546.1.5. Šumsko zemljište....................................................................................................1556.1.6. Vodotoci 1556.1.7. Obalno područje.....................................................................................................1556.1.8. Vidikovci 155

6.2. Prirodne vrijednosti...............................................................................................1556.3. Mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina..........................................157

6.3.1. Urbano područje grada Splita.................................................................................1576.3.2. Ruralne cjeline........................................................................................................1576.3.3. Područja arheološke baštine...................................................................................1586.3.4. Pojedinačna kulturna dobra....................................................................................1596.3.5. Građevni sklopovi...................................................................................................1596.3.6. Područja etnološke baštine.....................................................................................159

7. POSTUPANJE S OTPADOM...............................................................................................160

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ....................................1608.1. Zaštita tla..............................................................................................................1608.2. Odvodnja..............................................................................................................1618.3. Zaštita voda..........................................................................................................1618.4. Zaštita od voda.....................................................................................................1628.5. Zaštita od elektroenergetskih objekata.................................................................1628.6. Zaštita mora..........................................................................................................1638.7. Zaštita krajobraza i ekoloških sustava..................................................................1638.8. Mjere zaštite zraka................................................................................................1638.9. Mjere zaštite od buke............................................................................................1648.10. Mjere zaštite od svjetla.......................................................................................1648.11. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti.......................................................................1648.12. Zdravstveni aspekti zaštite okoliša.....................................................................1658.13. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti...............................165

9. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA.....................................................................1659.1. Obveza izrade prostornih planova........................................................................166

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja..............................................................1669.1.2. Generalni urbanistički plan Splita............................................................................1669.1.3. Detaljniji planovi......................................................................................................167

9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera..........................................................1689.2.1. Park-šuma Marjan..................................................................................................1689.2.2. Povijesna urbana cjelina grada Splita.....................................................................1689.2.3. Mjere uređenja zemljišta.........................................................................................1689.2.4. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja.....................................................................1699.2.5. Programi zaštite okoliša..........................................................................................171

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni................1729.3.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena u skladu s planiranom namjenom.........173

9.4. Ostale odredbe za provođenje..............................................................................173

Prostorni plan uređenja Grada Splita Sadržaj

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI:

2.1 Promet 1:25.000

2.2 Pošta i telekomunikacije 1:25.000

2.3 Energetski sustav 1:25.000

2.4 Vodnogospodarski sustav 1:25.000

2.5 Odvodnja otpadnih voda 1:25.000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA:

3.1 Uvjeti korištenja

Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25.000

3.2 Uvjeti korištenja

Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25.000

3.3 Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Uređenje zemljišta, Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja 1:25.000

3.4 Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1:5.000

V

I. OBRAZLOŽENJE

0. UVODNE NAPOMENE

0.1. Zakonske pretpostavkeZa područje Grada Splita na snazi je Prostorni plan općine Split, donesen još 1977. godine. Navedeni prostorni plan obuhvaćao je područja sadašnjih općina i gradova: Solina, Kaštela, Podstrane, Klisa, Dugopolja, Šolte, Prgometa, Lećevice, Primorskog Dolca i Muća. Već zbog tog (formalnog) razloga, zakonskih obveza kao i upitnih planskih postavki, potrebno je donošenje novog Prostornog plana uređenja za administrativni obuhvat Grada Splita površine cca 79,38 km2.

Potreba izrade Prostornog plana uređenja Grada Splita, kao novog dokumenta prostornog uređenja, propisana je i Prostornim planom uređenja Splitsko-dalmatinske županije, kao i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Splita (Sl. Gl. 12/03).

Odredbom članka 30. Zakona o prostornom uređenju prostorni plan užeg područja treba biti usklađen s prostornim planom šireg područja, u ovom slučaju s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije. Zakonom je određeno da se u postupku donošenja Prostornog plana grada pribavljaju suglasnosti: Ureda državne uprave za prostorno uređenje (s mišljenjem Županijskog zavoda za prostorno

uređenje); Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; Ministarstva kulture; Ministarstvo obrane; Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

0.2. Obuhvat Prostornog planaGranica obuhvata Prostornog plana uključuje prostor administrativnog područja grada Splita i pruža se na sjeveru od granice s gradom Solinom (sjeverna granica k.o. Split i k.o. Kamen), obuhvaća k.o. Žrnovnicu, k.o. Sitno, k.o. Srinjine i k.o. Stobreč te k.o. Slatine na otoku Čiovo. Površina obuhvata Prostornog plana – kopneni dio iznosi 79,38 km2, prema površinama k.o. koje ulaze u obuhvat.

Tablica 1. Površine katastarskih općina u obuhvatu grada Splita

Katastarske općine Površina (ha) Naselja u obuhvatu grada Splita

Donje Sitno Gornje Sitno

1.891 Donje SitnoGornje Sitno

Kamen 280 KamenSlatine 1.051 SlatineSplit 2.212 SplitSrinjine 1.153 SrinjineStobreč 204 StobrečŽrnovnica 1.147 ŽrnovnicaUkupno površina Grada Splita 7.938

Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split

Površina kopnenog dijela grada Splita izračunata digitalnim premjerom kartografskih prikaza iznosi 79,83 km2.

Površina morskog dijela je 149,46 km2, odnosno ukupna površina obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Splita je 229,29 km2.

1

Ukupna razvijena dužina obale Grada Splita iznosi 66,67 km a od toga razvijena dužina obale dijela otoka Čiova koji pripada Gradu Splitu iznosi 18,01 km a razvijena dužina obale kopnenog dijela Grada Splita iznosi 48,66 km.

0.3. Podjela prostora Naselja u obuhvatu Prostornog plana uređenja Grada Splita su: Slatine, Split, Stobreč, Kamen, Žrnovnica, Gornje Sitno, Donje Sitno i Srinjine.

Područje Grada Splita je prema Prostornom planu Splitsko-dalmatinske Županije podijeljeno u funkcionalnom smislu u dvije prostorne cjeline: obalnu koja obuhvaća otočki i priobalni dio (naselja Slatine, Split, Stobreč, Kamen i Žrnovnica),

površine 48,94 km2 što čini 61,7% ukupne kopnene površine Grada Splita; zaobalnu koja obuhvaća naselja Srinjine, Sitno Donje i Sitno Gornje, površine 30,44 km2 što čini

38,3% ukupne kopnene površine Grada Splita.

Prostornim planom uređenja Grada Splita, pored respektiranja prostorne podjele i kriterija koji su utvrđeni u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske Županije, prostor Grada Splita je u funkcionalnom smislu podijeljen na: urbano područje Splita tj. uže gradsko i prigradsko područje (obuhvat GUP-a tj. gradsko

naselje Split, naselja Stobreč, veći dio naselja Kamen te manji dio naselja Žrnovnica), obuhvata 27,5 km2;

područje ostalih gradskih naselja; Slatine, Žrnovnica, Srinjine, Sitno Gornje, Sitno Donje i manji dio naselja Kamen, obuhvata 52,3 km2.

0.4. Karakter planaPostorni plan je temeljni prostorno-planski dokument za uređenje područja u administrativnom obuhvatu Grada u odnosu na: razgraničenje gradivih i negradivih prostora; osiguranje površina, koridora i trasa za krupnu infrastrukturu; zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturne baštine; utvrđivanje uvjeta gradnje u građevnom području koji se odnose na ostala naselja u obuhvatu

Grada (izvan GUP-a) dok se struktura urbanog područja detaljnije razrađuje Generalnim urbanističkim planom Splita;

utvrđivanje uvjeta gradnje na izvangrađevinskom području.

Složenost urbanog (užeg gradskog i prigradskog) prostora obuhvaćenog GUP-om, stupanj njegove (ne)konsolidiranosti, te složenost u realizaciji i privođenju namjeni, otežava ili onemogućava direktnu primjenu normativnog dijela Prostornog plana (odredbi za provođenje) na urbanom području. Stoga je istovremena izrada Prostornog plana uređenja Grada Splita i Generalnog urbanističkog plana Splita povoljna okolnost koja omogućava da se problematika uređenja i infrastrukturnog opremanja urbanog područja grada detaljnije sagleda dokumentom prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade tj. Generalnim urbanističkim planom.

Fiksne elemente Prostornog plana, koji ne mogu biti dovedeni u pitanje izradom planova nižeg stupnja razrade, čine infrastrukturni koridori i zaštita vrijednih prirodnih predjela i kulturno-povijesnog nasljeđa.

Za razliku od dijela Grada u obuhvatu GUP-a, normativni dijelovi Prostornog plana će se direktno primjenjivati na područja ostalih naselja, bilo da je riječ o uređenju negradivih površina, izdvojenih zona ili gradnji i uređenju građevinskih područja naselja.

0.5. Metodski okvir izrade planaPlanski proces izrade Prostornog plana čine dvije bitne faze. U najkraćem, prva faza je analitički dio u kome se identificiraju gradski problemi i teme koje plan treba obraditi kao i ključne interesne skupine zainteresirane za njihovo rješavanje (teritorijalne i interesne ili strukovne organizacije građana, NVU-e, javni sektor, privatni sektor, znanstvene institucije, itd.). Drugi korak čini integralno sagledavanje gradskog okruženja, utvrđivanje općih i posebnih ciljeva i strateških opredjeljenja razvoja Grada te njihova detaljna planska razrada.

2

Odabran je participatorni pristup kojim se, uz interdisciplinarnu analizu brojnih postojećih radova i saznanja o gradu, kroz široki konzultacijski proces definiraju ključni problemi i društvene potrebe koje plan treba rješavati. S obzirom na postojanje dijela sektorskih studija i dokumenata kao i potrebu što ranijeg uključivanja stručne javnosti, NVU-a i predstavnika lokalnih zajednica u izradu plana usvojeno je korištenje problemski orijentirane analize koja polazi od definicije problema na temelju konzultacijskog procesa kao i ograničenog ali precizno usmjerenog analitičkog rada te korištenja ekspertnih znanja i ocjena.

Kao i u identifikaciji problema, tako i u definiranju ciljeva razvoja i načina rješavanja problema, participiraju interesne skupine (strukovne i teritorijalne) izravno povezane sa pojedinim problemskim područjima (participatorni ili konsenzualni model planiranja). Takav pristup slijedi i iz deklariranog principa javnosti i dogovaranja, odnosno ukupnog problema održivog razvoja i poboljšanja kvalitete života, koji su u središtu problema planiranja s jedne i ukupne modernizacije društva s druge strane.

Ovaj pristup zahtijeva i osiguranje dostupnosti i razumljivosti informacija što je postignuto kroz organiziranje radionica i kontinuirano praćenje procesa izrade plana.

Obzirom na to da su se Osnove gospodarskog razvitka Grada izrađivale paralelno sa PPUG, te da nije bilo drugih gotovih i općeprihvaćenih gradskih strateških dokumenata, u izradi PPUG su analizirana moguća strateška opredjeljenja na temelju brzih metoda uspoređivanja i ocjenjivanja, npr. brainstorming (zajedničko iznošenje intuitivnih ideja o rješavanju nekog problema), ankete, SWOT analiza.

Poseban značaj u izradi plana i odabiru strateških opredjeljenja dan je Savjetu za praćenje izrade plana, putem kojeg je na više radionica razmatrana problematika plana te su korigirana planska rješenja.

Izrada Prostornog plana odvija se u sljedećim fazama:I. Prethodni radovi;II. Programsko analitički dio;III. Nacrt prijedloga Prostornog plana (prethodne rasprave);IV. Prijedlog Prostornog plana (javna rasprava);V. Završna obrada Prostornog plana.

Prethodni radovi odnose se na zajednički rad gradskih upravnih tijela i Izrađivača na prikupljanju postojeće dokumentacije i osiguranja ažurnih kartografskih podloga za izradu Prostornog plana.

Programsko analitički dio odnosi se na analize i ocjenu postojećeg stanja, ograničenja i konflikata u korištenju prostora. U cilju kvalitetnije obrade pojedinih segmenata i provjere postojećeg stanja izrađene su posebne stručne ekspertize (separati): konzervatorska osnova; analiza pomorskog prometa; postojeće stanje i zaštita zelenih površina grada Splita; uređenje obalne linije.

Nacrt prijedloga prostornog plana razrađuje se za prihvaćenu varijantu razvitka i uređenje prostora grada Splita i na temelju odabranih i verificiranih ciljeva prostornog uređenja grada. U procesu odabira ciljeva izvršene su brojne konzultacije i organizirane radionice na kojima su sudjelovali predstavnici različitih institucija, mjesni odbori i gradski kotari, nevladine udruge, stručne udruge, te domaći i strane eksperti za pojedine oblasti uređenja prostora. U cilju utvrđivanja što kvalitetnijeg Prijedloga prostornog plana organiziraju se prethodne rasprave po pojedinim problemskim cjelinama. Ciljevi prostornog razvoja Grada, kako su definirani u PPUG, konačno su i potvrđeni u Osnovama gospodarskog razvitka Grada Splita, kao osnovnom strateškom razvojnom dokumentu.

Prijedlog prostornog plana utvrđuje Poglavarstvo Grada Splita i upućuje u postupak javne rasprave.

0.6. Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita (izvod)

1. Kreiranje vizije budućeg gospodarskog razvoja Splita polazi od definicije razvitka kao gospodarske

3

promjene koja rezultira poboljšanim životnim standardom stanovnika na prostoru Grada i koja pomaže Gradu da održava ili poboljšava kvalitetu usluga koje pruža svojim stanovnicima.

U teorijskom smislu, vizija budućeg razvitka temeljena je na osnovnim odrednicama postindustrijskog društva. U uvjetima značajno poremećene i nestabilne gospodarske slike Grada budući razvoj pretpostavlja ozbiljan i temeljit zaokret. Taj i takav zaokret teško je moguć ukoliko se ne usmjeri na temeljitu rekonstrukciju gospodarstva temeljenu na novim proizvodima, novim tehnologijama, rastu intelektualnog kapitala te sveopćem unaprjeđenju organiziranosti društva i gospodarstva. Jedino taj i takav zaokret vodi u suvremeno, postindustrijsko društvo. Isto tako, ne samo da treba očekivati sve veća ulaganja u znanje i nove tehnologije, već Grad mora računati i sa ozbiljnom infrastrukturnom prilagodbom novim uvjetima razvoja. To dakako podrazumjeva i takva prostorna i urbanistička rješenja koja će podržati novi koncept gospodarskog razvoja Grada. Kao okvir za definiranje scenarija poželjne budućnosti pretpostavlja se intenzivan tip gospodarskog razvoja, temeljen prvenstveno na konkurentskim prednostima, razvoj koji, s obzirom na snagu promjene, istovremeno podržava zahtjeve integralnog, kvalitetnog i održivog gospodarskog razvoja.

Pozicija Splita, lokacijski i funkcijski, sagledava se sa više razina: Split kao jedno od četiri temeljna razvojna središta Republike Hrvatske; kao važno regionalno središte i administrativno središte Splitsko-dalmatinske županije; kao drugi grad po veličini u Republici Hrvatskoj; kao središte konurbacijskog prostora čiji kružni (gravitirajući) prostor predstavlja potencijalno žarište razvitka; kao urbani prostor s posebnim urbanim vrijednostima temeljenim, prije svega, na postojanju i vrijednostima povijesne i kulturne baštine. U tom smislu:

Interakcija Grada s međunarodnim okruženjem obilježena je procesima globalizacije, liberalizacije i standardizacije. Split se internacionalizira, odnosno jača svoj identitet u međunarodnim okvirima, osobito svoju poziciju na Mediteranu, a koristeći pri tome svoje gospodarske, kulturno-povijesne, sportske i druge prednosti. Split koristi u punoj mjeri hrvatsko otvaranje prema Europi, odnosno Europskoj Uniji i postupno integriranje u svjetske i europske integracije i institucije (NATO, WTO, CEFTA).

Na nacionalnoj razini pretpostavlja se jasna strategija gospodarskog razvitka. Država stvara uvjete (zakone, mjere i poticaje) za lakši i brži protok te bolju alokaciju kapitala. Jača ‘pravna država’ te se povećava učinkovitost državne administracije. Kontinuirano se radi na poboljšanju poslovne, poduzetničke klime, te stvaraju uvjeti za bujanje privatne inicijative u svim gospodarskim i izvangospodarskim entitetima. Vrijeme je velikih infrastrukturnih zahvata, posebno u prometnuoj infrastrukturi (autocesta Split-Zagreb). Snažni multiplikativni učinci šire se kroz cijeli gospodarski sustav. Nastavlja se proces upravne i financijske decentralizacije države. Split dobiva upravne i fiskalne prerogative «velikog grada».

U promišljanju odnosa Grada i Županije odgovori se nalaze u daljem jačanju uloge Splita kao administrativnog, kulturnog, znanstvenog i političkog središta šire regije koji integrira intelektualni potencijal kao najvažniji čimbenik svog budućeg razvitka, te kao reprezentanta regije u zemlji i inozemstvu, ali uz istodobno sve veću prepoznatljivost regije (Županije) kao nositelja diverzificiranog društveno-ekonomskog razvoja temeljenog na uspostavi policentrične mreže manjih gradova-centara različitih jačina i prepoznatljivosti.

2. U suvremenim uvjetima u kojima funkcionira gospodarstvo Splita, teško je govoriti o gospodarskom sustavu Grada kao zatvorenom i od vanjskih utjecaja izoliranom sustavu. Upravo zato, nametnula se potreba da se razvojna pitanja promatraju kroz dvije razine prostornog obuhvata: a) uži obuhvat koji se odnosi na administrativne granice Grada i uz koji se vezuje izravna sprega gospodarstva i upravljanja prostorom u smislu postizanja optimalnog rasporeda gospodarskih sadržaja u prostoru Grada te b) širi prostorni obuhvat koji izlazi iz okvira administrativnih granica grada i kao takav predstavlja osnovicu za analizu i procjenu snage utjecaja gospodarskih silnica iz prostora Splita prema njegovom užem (metropolitanskom) i širem (regionalnom županijskom) okruženju i obratno.

Tako protumačen, širi prostorni obuhvat razvoj Splita promatra na način da ‘izlazi’ iz okvira ad-ministrativnih granica Grada, odnosno definira se razvojni koncept metropolitanizacije Splita i njegove okolice. Analize su pokazale da se Split u ovom trenutku nalazi pred značajnim pragom ograničenja koji se posebno manifestira u vidu prostornih ograničenja za njegovo širenje te u deformaciji urbane i gospodarske strukture. Politika metropolitanizacije tretira se politikom otvorenog razvoja i suradnje. Razmještanjem gospodarskih djelatnosti u širem, metropolitanskom području racionalizira se

4

korištenje prostora i smanjuju radne migracije na minimum. Gradovi i naselja u području trebaju sudjelovati u disperziji funkcija čime se povećava njihova uloga i skraćuje prostor za zadovoljavanje potreba stanovnika za određenim funkcijama i uslugama koje su danas dominantno koncentrirane (gotovo 75%) u Splitu.

Metropolitansko područje sadrži nekoliko važnih integrativnih funkcija, funkcija koje su zajedničke za sve članove tog sustava kao što su: infrastruktura, komunalni sustav, gospodarske zone, ekologija i zaštita prirodnih resursa, luke i kolodvori, urbani standardi i drugo. Polazeći od činjenice da se dosadašnji razvoj u tim područjima odvijao uglavnom spontano, a u nekim i stihijski logično je tražiti ustrojavanje sustava upravljanja koji usmjerava i kontrolira te i takve razvojne procese. Kao temeljna načela upravljanja metropolitanskim područjem ističe se to da je metropolitansko područje urbani, a ne administrativni sustav, da je odnos među gradovima i naseljima u tom sustavu partnerski odnos, da se članice sustava međusobno povezuju na interesnoj osnovi, da je upravljački sustav otvoren i prilagodljiv sustav, te da predmet upravljanja dogovaraju članice sustava ili dio članica sustava, ako je to parcijalni interes.

3. Nova razvojna paradigma pretpostavlja uspostavu bolje organiziranog i učinkovitijeg mehanizma upravljanja gospodarstvom temeljenog na provedbi horizontalnih mjera gospodarske politike. Temelj razvojnog zaokreta je lokalna razvojna inicijativa i napuštanje politike traženja ‘egzogenih rješenja’. Osnažit će se razvojna funkcija Grada. Posebna pažnja usmjerava se prema povećanju učinkovitosti lokalne administracije, sređivanju vlasničkih odnosa, vođenju učinkovitije prostorne politike, te stvaranju svih drugih preduvjeta za brzu i efikasnu realizaciju razvojnih programa i projekata. Usvajaju se viši i zahtjevniji kriteriji kadrovske selekcije, osobito u sferi managementa.

Upravo iz tih razloga, definiranje smjernica, mjera i aktivnosti za provedbu strategije gospodarskog razvoja Grada predložene u ovom dokumentu, započinje s identificiranjem uloge samog Grada, odnosno gradske uprave u tom i takvom procesu. Iako se Grad javlja primarno u funkciji katalizatora razvojnih procesa, a manje kao izravni sudionik, njegova uloga je iznimno značajna. U tom smislu, od posebnog je značenja:

Sudjelovanja Grada u razvojnim aktivnostima pretpostavlja reorganizaciju gradske uprave na principima reinženjeringa. Krajnji cilj je postizanje funkcionalnog i efikasnog ustroja, temeljenog na projektnoj organizaciji, s visoko-standardiziranim upravno-pravnim poslovima te sa snažnim sustavom horizontalne i vertikalne koordinacije u procesu donošenja odluka. Gradska uprava treba postati efikasna u obavljanju svojih administrativno-upravnih funkcija, ali i poduzetnika u poticanju i potpomaganju gospodarskog razvitka. Grad mora preuzeti inicijativu u predlaganju, osmišljavanju i provedbi razvojnih projekata.

U području upravljanja gradskim proračunom treba razvijati kvalitetan, transparentan i pra-vodoban sustav praćenja i izvještavanja o svim aspektima gradskih financija. Dodatne izvore financiranja kapitalnih ulaganja treba tražiti u većoj učinkovitosti naplate neporeznih prihoda te, s tim u vezi, u većoj učinkovitosti sustava upravljanja gradskom imovinom. Traži se uspostava jedinstvene i cjelovite evidencije gradske imovine te objedinjavanje sustava upravljanja gradskim resursima sve do mogućeg utemeljenja posebnog trgovačkog društva u vlasništvu Grada koje bi preuzelo upravljanje ukupnim portfeljom gradske imovine.

Preporuča se uspostava sustava upravljanja gradskim investicijama koji će omogućiti sustavno, učinkovito i racionalno korištenje proračunskih sredstava u tom segmentu. To, između ostalog, podrazumijeva rangiranje i selektiranje projekata prema prioritetu.

Suvremeni trendovi razvoja u području komunalnog gospodarstva nalažu tržišno, tehničko-tehnološko, kadrovsko-organizacijsko kao i moguće vlasničko restrukturiranje komunalnih poduzeća, a sve u cilju povećanja učinkovitosti njihovog poslovanja i poboljšanja kvalitete usluga poštujući načela štedljivosti, ekonomičnosti i svrsishodnosti. Kao logičan pravac budućeg razvoja komunalnog gospodarstva Grada nameće se potreba stvaranja ambijenta konkurentskog natjecanja javnog i privatnog sektora, a na dobrobit građana.

Potencirajući ulogu lokalne samouprave u gospodarskom razvoju, od nje se zahtjeva kontinuirano praćenje gospodarskih aktivnosti na vlastitom prostoru te poduzimanje akcija usmjerenih na stvaranje, održavanje i kvalitativno poboljšanje okruženja u kojemu poduzetništvo vidi svoju priliku za razvitak i prosperitet. Takvo okruženje naziva se dobrom poslovnom klimom. Od lokalne samouprave očekuje se, također, poticaj za optimalno korištenje razvojnih resursa: fizičkih, financijskih, ljudskih i

5

drugih. Očekuje se i prilagođavanje institucionalnog okvira, usklađivanje prostornih uvjeta s razvojnim potrebama, i druge akcije koje potiču pozitivne promjene u poslovnom okruženju.

4. Angažiranje gradske uprave u području unaprjeđivanja poslovne klime i razvoja poduzetništva zahtjeva suradnju i partnerstvo s institucijama središnje države, financijskim institucijama, Sveučilištem i drugim zainteresiranim subjektima koji čine tzv. podržavajuću infrastrukturu poduzetništva. Konačni cilj je uspostava mreže institucija koja će promovirati nove ideje, projekte i ljude, koje će nuditi odgovarajuće informacije za potencijalne poduzetnike i investitore, koje će poticati istraživačke projekte, te razvijati poduzetnički duh na prostoru svog djelovanja.

Posebno je važno djelovanje u razvoju ljudskih resursa kroz programe edukacije i treninga, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije. U tom segmentu očekuje se i restrukturiranje postojećeg sustava srednjeg i visokog obrazovanja, usklađivanje ponude i potražnje za radom već u fazi obrazovanja, poticanje cjeloživotnog učenja, i slično.

Predložena nova organizacijska struktura predviđa osnivanje niza potpornih institucija na razini Grada i regije, počevši od razvojne agencije, tehnoloških parkova, poslovnih zona i inkubatora, jedinstvenog informacijskog centra po načelu «one stop shop», pa do cehovskog, interesnog udruživanja poduzetnika i obrtnika. Poseban naglasak dan je na stvaranje proizvodno-uslužnih sustava po konceptu vertikalnih i horizontalnih “grozdova” (clustera) što je viša i zahtjevnija faza u organiziranju i povezivanju poduzetnika. Na prostoru Splita i širem regionalnom području predlaže se organiziranje brodograđevnog i clustera u turizmu kako bi se unaprijedila konkurentnost ovih dvaju, za Split iznimno važnih gospodarskih sektora.

5. U uvjetima tržišnog ponašanja gospodarstvo Splita doživjet će bitne strukturne promjene. U tom smislu sve veće značenje imat će tehnička paradigma, odnosno tehnološki napredak koji će presudno utjecati na restrukturiranje gradskog gospodarstva. Industrija neće više biti okosnica masovnog zapošljavanja. Razvoj tzv. ‘nove’ industrije osigurat će dugoročnu stabilnost gospodarstva Grada, a nove mogućnosti otvaraju se sve više u tercijarnom i kvartarnom sektoru. Posebna pažnja posvetit će se potpori razvoja turizma na konceptu urbanog turizma mediteranskog stila, a kao jedan od najvažnijih preduvjeta za budući razvoj akcentira se unaprjeđenje integriranog prometnog sustava Grada, te prilagodba prometne, osobito cestovne i lučke infrastrukture novim uvjetima. Ovi trendovi postaju dugoročno, a može se reći i ciljano strateško usmjerenje Grada. Kao strateški gospodarski sektori u studiji su izdvojeni (nova) industrija, turizam i promet.

6. Uspostava nove industrijske strukture u gospodarstvu Splita pretpostavka je održanja stabilnosti ukupnog gospodarstva. Procesi reindustrijalizacije i osnivanja posve nove industrijske proizvodnje temeljiti će se na prodorima novih tehnologija i inovacija koje dramatično mijenjaju gospodarstvenu, a posebno industrijsku strukturu te povećavaju dodanu vrijednost u tom sektoru. Nova industrija mora biti u većoj mjeri izvozno orijentirana, a to pretpostavlja jačanje njene konkurentnosti u svim segmentima.

Važno je naglasiti da izbor industrija u smislu prioriteta nije presudan. To iskustvo zagovara napuštanje sektorskih i primjenu horizontalnih mjera industrijske politike, koje jednakomjerno (bez diskriminacije i povlaštenja) osiguravaju jednako konkurentsko okruženje za sve tvrtke i čija će učinkovitost ovisiti od sposobnosti internih snaga u poduzeću da iskoriste jednake uvjete za sve. Ipak, može se reći da potporu zaslužuju postojeće industrije u splitskom bazenu kao što su brodogradnja, metaloprerađivačka industrija i strojogradnja, industrija građevinskog materijala, prehrambena industrija s osloncem na sirovinsku osnovicu zdrave hrane, proizvodnja odjeće, galanterije i obuće, te izdavačka i tiskarska djelatnost, sve uz pretpostavku njihove prilagodbe novim tržišnim uvjetima obilježenim snažnom konkurencijom. Posebnu važnost imaju programi transformacije klasične indus-trije u industriju: mikroelektronike, računala i upravljačkih sustava, robota, mehanotronskih komponenti i softverskih proizvoda; programi primjene novih tehnologija, novih materijala, fotonike, tehnike mikrosustava, biotehnologije, molekularne elektronike, nanotehnologije, itd. Nositelji industrijskog će razvitka i dalje biti i mala i srednja i velika poduzeća, zbog čega je strategijski presudno poticanje razvitka njihova dinamički optimalnog odnosa i prostornog rasporeda.

Očekivanja za budućnost vezuju se uz angažiranje građevinskih kapaciteta na poslovima izgradnje prometne i komunalne infrastrukture, te stambene izgradnje i izgradnje turističkih objekata. U organizacijskom smislu, treba sačuvati i razvijati preostale krupnije građevinske kapacitete kao oslonac za specifične, velike graditeljske zahvate (luke, mostovi, tuneli, veliki inženjerski objekti i sl.)

6

te paralelno stvarati veći broj manjih poslovnih nukleusa koji će se organizirati u veće cjeline ovisno o zahtjevima konkretnih poslovnih poduhvata. Posebno važan zadatak je povratak splitskih građevinara na inozemna tržišta. Potrebno je razvijati industriju građevinskih konstrukcija koja će omogućiti jeftiniju izgradnju, na bazi lakih panelnih sustava, što sa sobom nosi niz drugih fundamentalnih promjena – od filozofije građenja do razvoja tehnologija koje vode računa o zaštiti okoliša.

7. Temeljni cilj budućeg razvoja turizma u Splitu vezuje se za realizaciju turističkog proizvoda koji će optimalno iskoristiti turističku osnovu Splita, njegov geoprometni položaj, turističku tradiciju i turističku suprastrukturu. Osnovni koncept razvoja turizma definiran je kao “urbani turizam mediteranskog grada”. Provedba ovog koncepta pretpostavlja niz radikalnih zahvata u svim segmentima strukture turističkog sektora.

Prvi nužan korak je uspostava novih organizacijskih struktura i upravljačkih modela u turizmu, odnosno čvršće povezivanje subjekata direktno i indirektno involviranih u turizam Grada radi razvijanja i provedbe strateških razvojnih programa i jačanja sinergijskih efekata na razini sustava. Bitna pretpostavka je podizanje razine opće i specijalističke educiranosti svih sudionika turističke djelatnosti te razvijanje vlastitog know-how-a u turizmu.

Drugi korak je poboljšanje stanja smještajne i ostale prateće infrastrukture te postizanje njihovog optmialnog prostornog razmještaja. To podrazumjeva rekonstrukciju i izgradnju novih smještajnih kapaciteta (9.000-12.000 kreveta u idućih 10-15 godina) i potrebne prateće infrastrukture, izgradnju novih kapaciteta nautičkog turizma, uređenje i organizirano upravljanje plažama, te druge, specifične zahvate u funkciji poboljšanja turističke infrastrukture.

Treći zahvat vezuje se uz razvijanje novih turističkih proizvoda koji će osigurati provedbu koncepta cjelogodišnjeg poslovanja u turizmu Grada. S obzirom na resurse, tradiciju i druge specifičnosti Splita poseban naglasak je na razvoju sportskog, kulturnog i kongresnog turizma. Isto tako, budući razvoj oslanja se na intenzivnije i organiziranije korištenje atrakcija koje posjeduje neposredno splitsko okruženje, osobito otoci i zagora, a već danas Split postaje redovita postaja sve većeg broja brodova na krstarenju (cruisera).

U funkciji prethodnog predlažu se i programi podizanja kvalitete uslužnog i trgovačkog sektora, razvijanje regionalnih atrakcija, kao i razvijanje dodatnih turističkih sadržaja što bi u konačnici moralo voditi ka povećanju dodane vrijednosti koja se ostvaruje u i od turističke djelatnosti.

8. Prometna je djelatnost integralni dio nacionalnog gospodarstva pa se njezin razvitak ne može sagledavati, a niti ostvarivati izvan konteksta ukupne nacionalne gospodarstvene i prometne strategije i politike. Posebno značenje za Hrvatsku, a osobito za Split i njegovo okruženje, ima autocesta Zagreb-Split-Dubrovnik te buduća jadransko-jonska autocesta Trst-Rijeka-Zadar-Sibenik-Split-Dubrovnik. Strateški je interes Splita i cijele Županije, također, optimalno povezivanje cestovnim i željezničkim prometom s gravitirajućim prostorom Bosne i Hercegovine. Treći, strateški značajan, prometni razvojni interes vezuje se uz cjelovita i trajna rješenja optimalnog dužobalnog pomorskog povezivanja kao i povezivanja Splita s otocima. Izgradnjom autoceste Split-Zagreb i dalje prema srednjoj i zapadnoj Europi otvaraju se izvanredne mogućnosti za rast međunarodnog pomorskog prometa koji bi se odvijao preko splitskih luka. U tom smislu nužna je promptna reakcija usmjerena na projekciju očekivanih promjena međunarodnih prometnih koridora te na prilagodbu splitske lučke i lokalne, spojne cestovne infrastrukture tim i takvim promjenama.

Konkretni lokalni razvojni programi i prioriteti vezuju se uz projektiranje i izgradnju optimalnog broja spojnica na autocestu te splitsku aglomeracijsku poveznicu Čvor Prgomet- Plano – Solin – obilaznicom – Stobreč – Omiš, zatim uz cjelovito prometno i gospodarstveno rješenje Gradske luke Split i komplementarne trajektne luke (Stinice, Sjeverna luka), uz uspostavu prometnog čvora Kopilica (autobusni i željeznički kolodvor), uz rješavanje prometa u mirovanju, obnovu i modernizaciju javnog gradskog prijevoza, itd.

9. Kao jedna od temeljnih pretpostavki za razvitak strateških sektora i gospodarstva u cjelini ističe se jačanje tehnološkog razvoja i snage intelektualnog kapitala. Tehnološki razvoj, kao najvažniji čimbenik i bitan preduvjet općeg razvitka, pretpostavlja razvitak i primjenu novih tehnologija i nameće potrebu za restrukturiranjem postojećih, kao i projektiranjem novih proizvodnih i uslužnih kapaciteta na novim postavkama. Stoga je temeljni cilj organizirano stvaranje i razvoj novih tehnologija i znanja te njihovo izravno prenošenje u gospodarstvo grada, a znanstvenoistraživačke i obrazovne institucije, uz nužnu prilagodbu, moraju postati ključni nositelji tog i takvog tehničko-tehnološkog i znanstvenog

7

razvoja. Povezivanje znanosti i gospodarstva pretpostavlja i druga, nova institucionalna i or-ganizacijska rješenja kao što su tehnološki centri i parkovi, tehnološko-inovacijski centri, centri za transfer tehnologija, instituti, i slično.

10. Prostorna politika u navednom razdoblju mora omogućiti provedbu strategije gospodarskog razvoja te osigurati unaprjeđenje stanja u prostoru, odnosno racionalno korištenje prostora u skladu s kriterijem održivosti. Zadatak je novih dokumenata prostornog uređenja, kao iznimno važnog instru-menta prostorne politike, da razgraniče teritorijalna područja, osiguraju nužni red u korištenju prostornih resursa, te osiguraju dovoljno kvalitetnih prostora za gospodarske sadržaje kao osnovice za kontinuiranu reprodukciju i ukupni razvitak Grada.

S obzirom na dosadašnja, uglavnom loša iskustva, naglasak se mora dati na učinkovitost provedbe zacrtane prostorne politike. Jedan od temeljnih preduvjeta jeste postojanje jasne političke volje, a egzogeni čimbenici identificiraju se s reformom sustava prostornog uređenja te postojanjem realnih, provedivih instrumenata prostorne politike.

Predlažu se novi instrumenti prostorne politike posebno značajni za Split, kao što su urbana komasacija u funkciji realizacije prostora javnog interesa i osobito njegove fizičke reprodukcije, te porez na nekretnine (property tax), osobito na neizgrađeno gradevinsko zemljište čime bi se potaklo njegovo efikasnije korištenje i brže privođenje svrsi. Kvalitativni pomak u prostoru Grada može se osigurati urbanom obnovom zapuštenih, neracionalno korištenih i nekorištenih prostora kao i temeljitom urbanom rekonstrukcijom pojedinih djelova Grada.

Da bi se osigurala zaštita javnog interesa, odnosno kroz participaciju Grada u raspodjeli novostvorene vrijednosti osigurala sustavna izgradnja i uređenje javnih objekata i površina nužno je definirati i aktivirati još jedan instrument prostorne politike. Radi se o konceptu velikih prostorno-razvojnih ili tzv. gradskih projekata koji se realiziraju kroz partnerstvo javnog (lokalne samouprave) i privatnog (vlasnici zemljišta i poduzetnici) sektora. Temeljem do sada provedenih analiza, ekspertiza i širih rasprava definirano je jedanaest gradskih projekata koji su u ovoj studiji samo pobrojani, ostavljajući prostor za širenje liste i preciznije određenje svakog od ponuđenih projekata. Uz izrazito razvojnu usmjerenost, ovaj urbanistički instrument posebno naglašava i proces provedbe te stoga zahtjeva institucionalnu osposobljenost za njegovo praćenje i provedbu. Prihvaćanje ovakvog instrumenta postavlja gradskoj upravi nove zahtjeve u smislu organizacije odgovarajućih službi i agencija te sustavan marketinški nastup u promociji investicijskih mogućnosti na prostoru Grada.

11. Upravljanje gospodarskim i ukupnim razvojem Grada Splita složeni je mehanizam koji traži da se u okviru postojeće upravne strukture uspostave aktivni segmenti upravljanja ili upravljačke funkcije kao što su planiranje, organiziranje, vođenje, monitoring i kontrola, i to putem sasvim konkretnih institucija koje, ili već samom konstitucijom Grada postoje, ili ih tek treba organizirati, te putem prava i nadležnosti, odnosno, korištenjem instrumenata koji iz tih prava i nadležnosti proizlaze.

Čak i kada postoje konkretne institucije može se dogoditi da ne postoji duh upravljanja, da ne postoji kontrola i aktivni odnos prema rezultatu. Stoga, treba poraditi i na uspostavi upravljačke filozofije, na svijesti da upravljačka institucija nije dovršena činom uključivanja u upravljački ustroj organa lokalne uprave, već da su i mnoge druge institucije (znanstvene, na primjer), svaka sa svojom ulogom dio upravljačke matrice lokalnoga područja.

Studija Osnove gospodarskog razvitka grada Splita u središte upravljačke matrice postavlja Razvojnu agenciju, jedan od najvažnijih punktova u posve novoj i razgranatoj organizacijskoj strukturi sustava potpore poduzetništvu i razvoju uopće, a sve kako bi se realizirala nova razvojna paradigma Splita primjerena prvim desetljećima novog milenija.

8

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustave Županije i Države

Splitsko-dalmatinska županija čije je administrativno središte Grad Split smjestila se na središnjem dijelu Jadranske obale i po veličini najveća je od dvadeset i jedne županije u Hrvatskoj. Područje Županije prostire se na oko 14.000 km2 površine, od čega na površinu mora otpada oko 9.470 km2, a na površinu kopna 4.536 km2. Grad Split površine oko 80,0 km2 je prije gotovo dva milenija nastao na obalnoj crti koja razdvaja more od kontinenta, na geoprometno najpovoljnijem mjestu gdje se moru može prići iz relativno dubokog zaleđa. Pružanje planinskih lanaca paralelno s obalom otežava povezivanje ovog područja s kontinentalnim prostorima.

Grad Split, položajno i funkcijski, potrebno je sagledavati: kao jedno od 4 temeljna razvojna središta Republike Hrvatske, s gradovima Rijekom i

Osijekom tvori niz velikih gradova koji, uz nacionalno središte, grad Zagreb, predstavljaju središta razvoja pojedinih prostornih cjelina Republike (Megaregija Jadranske Hrvatske – centralna Dalmatinska makroregija s arhipelagom).

kao važno regionalno središte i administrativno središte Županije splitsko-dalmatinske na koje se vezuje i naslanja velik broj stanovnika (467.899 stanovnika 2001. godine) i gospodarstva regije. Kao drugi grad po veličini u Republici Hrvatskoj (188.694 stanovnika 2001. godine) ima veliko utjecajno područje koje se prostire na kopnu (zaleđe i dijelovi Republike Bosne i Hercegovine), obali (metropolitansko područje od Trogira do Omiša) i moru (srednjodalmatinski otoci). Kao županijsko središte karakterizira ga izrazita koncentracija raznovrsnih funkcija u rasponu od stanovanja do gospodarskih i društvenih djelatnosti sa izraženom slojevitošću značenja funkcija i to u rasponu od gradskih, metropolskih do državnih.

kao središte konurbacijskog prostora čiji kružni (gravitirajući) prostor predstavlja potencijalno žarište razvitka (radijus utjecaja od 10 km) smješten u središtu afirmirane litoralne osovine urbanizacije (od Trogira do Omiša).

kao urbani prostor; grad s vlastitim urbanim identitetom, posebno vezanim za more, kojim se razlikuje od drugih urbanih središta. Urbane vrijednosti prostora temelje se prije svega na postojanju i vrijednostima povijesne i kulturne baštine. Milenijski, uglavnom neprekinuti urbani razvoj ostavio je u prostoru bogate i slojevite tragove. Osim povijesne jezgre Splita (pod zaštitom UNESCO-a), pučkih predgrađa, ruralnih jezgri Kamena, Stobreča i Žrnovnice, tu su pojedinačni objekti među kojima posebno treba naglasiti marjanske crkvice, kao i crkvice i kapele u Splitskom polju koje tvore posebnu simboličku mrežu u pejzažu. U polju i prigradskim dijelovima postoje i tragovi rimskog agera, putovi što slijede centurijaciju. Gospodarsko zaostajanje, posebno u XIX. stoljeću, razlog je da u gradu nema značajnije cjeline iz tog razdoblja, ali ima pojedinačnih objekata. Kada je između dva rata grad postao upravni centar i glavna pomorska luka nastale su neke vrijedne urbane cjeline, poput Bačvica, dijela Meja, blokovske izgradnje u Spinutu i na Manušu. I u razdoblju poslijeratne izgradnje, koja je često i opravdano kritizirana, realizirani su neki pojedinačni zahvati i cjeline čiju kvalitetu, a posebno potencijale, ne bi trebalo zanemariti (potezi Gundulićeve i Mažuranićevog šetališta, te Split 3 u nekim dijelovima i značajkama).

Svojom razinom funkcijskog razvoja, veličinom i gravitacijskim područjem, problemi i potrebe grada Splita slični su onima koje imaju ostala temeljna razvojna središta Države. Ono po čemu se Grad Split izdvaja, odnosi se na: Stupanj koncentracije funkcija državnog značaja – putnička i teretna luka od državnog značaja,

turistički centar od državnog značaja (A razred prema Strategiji prostornog uređenja RH), centar nautičkog turizma državnog značaja, planirana brza prometnica (obilaznica), željeznička pruga od državnog značaja čije je odredište sam centar grada.

Površinu grada i raspoloživog prostora u njegovim administrativno-teritorijalnim granicama koji predstavljaju ograničavajući razvojni faktor.

Proces transformacije dosadašnje okosnice razvoja (proizišle iz industrijske koncepcije razvoja) ka dominirajućem tercijarnom i kvartarnom sektoru.

9

Poteškoću izgradnje prepoznatljivog identiteta grada kao rezultata specifičnog kulturno-sociološkog procesa s kontinuitetom trajanja.

Fenomen mediteranske živosti grada koja nije u korelaciji sa stvarnom gospodarskom moći Grada i njegovog okružja. Taj fenomen mediteranske živosti Splita nije u dosadašnjim razdobljima bio usmjeravan ka općem cilju uređenja optimalne i poželjne prostorne strukture. Spontanost se nametala kao pravilo, pri čemu je poslužila i prostorno planska dokumentacija kojom se nije pratilo i adekvatno reagiralo na recentna zbivanja (prijelaz na tržnu ekonomiju, demokratizacija, decentralizacija) i značajna društvena događanja u Republici Hrvatskoj.

Izuzetno brz porast broja stanovnika u Gradu Splitu nakon Drugog svjetskog rata a do početka osamdesetih godina. Područje koje danas smatramo gradskim ima gotovo četiri puta više stanovnika nego što je Split imao neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Naglo izrastanje Splita iz malog i sporednog u važno gospodarsko, prometno i upravno središte smatralo se i u širim okvirima svojevrsnim urbanim fenomenom. Bio je to poticaj znanstvenicima za istraživanje osnove na kojoj počiva snaga tih promjena, kao i posljedica takvog razvoja.

Njegov prostorni razvoj koji je u posljednjih 50 godina obilježen strukturalnim i funkcionalnim konfliktima. Prostor grada je u proteklom razdoblju sustavno obezvrjeđivan urbanim razvojem utemeljenom na društveno strogo kontroliranom industrijskom zauzimanju prostora, a potom od osamdesetih uglavnom privatnom i nekontroliranom urbanizacijom. Rezultat obaju razdoblja je nesređen i nedovršen prostor i neravnoteža između rasta stanovništva i stambene izgradnje s jedne te ekonomskog i socijalnog razvoja kao i zaštite okoliša s druge strane.

Dosadašnje koncepte i modele razvoja Splita (manje planski a više stihijski) koji su računali sa Splitom kao zatvorenim gradom, tj. gradom u čijem su se užem području zadržavale i nagomilavale sve funkcije središta makroregije (uprava, sudstvo, zdravstvo, znanstvene institucije i dr.), a osobito svi industrijski i drugi važniji gospodarski sadržaji, stanovanje, društveni i kulturni sadržaji.

U odnosu na užu i širu regiju Split se ponašao monocentrički, sva ozbiljna ponuda radnih mjesta i kakav-takav komunalni standard i društveni uvjeti života postojali su samo na njegovom užem području, što je dovodilo do depopulacije velikih dijelova šireg urbanog i regionalnog područja.Taj model razvoja je rezultirao dislociranjem u šire gradsko područje dijela uglavnom gospodarski manje atraktivnih i ekološki neprihvatljivih sadržaja te širenjem stihijske i neplanske izgradnju. Na taj način devastirani su sam grad i njegova uža i šira okolica te se naglo gube prostorni resursi, što predstavlja višestruke smetnje u razvoju grada.Zbog slabe valorizacije povoljnog geografskog smještaja, unatoč položaju i prirodnim mogućnostima nije se razvila refrakcijska točka koja bi uključivala ravnomjerno razvijene sve vidove prometa. U novije vrijeme raste značaj putničke pomorske i zračne luke, dijelom i kao rezultat bitno poboljšanog kopnenog prometa (nova autocesta).Danas se Grad nalazi na svojevrsnom pragu razvoja tj. pred definiranjem nove urbane strategije kao sastavnim dijelom cjelovite razvojne strategije. Čini se da konačno sazrijeva shvaćanje da složeni gradski organizam ne može više normalno živjeti i razvijati bez odgovarajuće brige koja ne može biti povremena i parcijalna već stalna i sveobuhvatna.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Administrativni ustrojGrad Split, približne veličine 79,38 km2 i 188.694 stanovnika u 2001. godini teritorijalno obuhvaća osam naselja od kojih po veličini teritorija od oko 26,9 km2 i po broju stanovnika (175.140 u 2001. godini) dominira gradsko naselje Split.

Naselja u obuhvatu prostornog plana uređenja su Slatine, Split, Stobreč, Kamen, Žrnovnica, Gornje Sitno, Donje Sitno i Srinjine.

Unutar gradskog naselja Split organizirano je 27 gradskih kotara, a preostalih sedam naselja imaju mjesne odbore kao organizirane oblike mjesne samouprave.

Gradski prostor je nadalje organiziran u sedam katastarskih općina na način da sva naselja ujedno čine katastarsku općinu, osim naselja Sitno Donje i Sitno Gornje koja čine jednu katastarsku općinu.

10

1.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Tablica 2. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti po naseljima grada Splita

Naselja Površina Stanovnici Gustoća naselj. 2001. godine

(st./km2)popis 1981. popis 1991. popis 2001.

km2 % broj % broj % broj %Donje SitnoGornje Sitno

1.891 23,8 298 0,2 300 0,1 314 0,2 0,31.117 0,6 297 0,1 346 0,2

Kamen 280 3,5 675 0,4 1.462 0,7 2.184 1,2 7,8Slatine 1.051 13,2 645 0,3 798 0,5 995 0,5 0,9Split 2.212 27,9 169.322 96,0 189.388 94,5 175.140 92,8 79,1Srinjine 1.153 14,5 951 0,5 1.232 0,6 1.354 0,7 1,2Stobreč 204 2,6 2.158 1,2 4.708 2,4 5.837 3,1 28,6Žrnovnica 1.147 14,5 1.155 0,7 2.274 1,1 2.524 1,3 2,2Ukupno Split 7.938 100,0 176.321 100,0 200.459 100,0 188.694 100,0 23,8

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

Tablica 3. Broj kućanstava i stanova po naseljima grada Splita

Naselja Kućanstva Stanovipopis 1981. popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001.

broj broj broj broj % broj %Donje Sitno 80 84 96 82 0,1 99 0,2Gornje Sitno 301 80 102 83 0,1 100 0,2Kamen 166 373 573 408 0,7 573 0,9Slatine 214 281 378 342 0,6 475 0,7Split 53.368 58.763 56.607 56.620 94,4 59.870 92,7Srinjine 235 313 343 285 0,5 345 0,5Stobreč 537 1.291 1.521 1.508 2,5 1.798 2,8Žrnovnica 313 640 732 650 1,1 713 1,1naknadno   583 0,9Ukupno Split 55.214 61.825 60.352 59.978 100,0 64.556 100,0

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Prirodna osnova

Položaj i prirodne osobitosti

Položaj grada gotovo u središtu istočno jadranske obale istovremeno je osnovno obilježje i vrijednost kako geografskog položaja tako i smještaja. Grad je prije gotovo dva milenija nastao upravo na toj obalnoj crti koja razdvaja more od kontinenta, i to na mjestu gdje se moru može prići iz relativno dubokog zaleđa. Ovaj geografski položaj i smještaj bili su podloga gospodarskog razvoja grada od srednjeg vijeka pa sve do početka industrijskog razdoblja, koje ovdje stiže sredinom XIX. stoljeća. Tada naime, umjesto brodskog i karavanskog prometa postaju važne kvalitetne ceste, pa zatim i željeznica. Tako se unatoč položaju i prirodnim mogućnostima značajna refrakcijska točka se razvija izgradnjom nove autoceste. U novije vrijeme Split je sve značajnija putnička pomorska i zračna luka.

Osim geografskog položaja i smještaja ovaj prostor odlikuju povoljne klimatske osobine, relativno velika količina kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta te pošumljene padine priobalnih planina koji ga zaklanjaju od kontinentalnih utjecaja, zatim kratke, ali vodom bogate rijeke Jadro i Žrnovnica. Posebne prirodne vrijednosti grada su Marjan (ujedno i kulturna vrijednost) te planinski masiv Mosora i peruna kao i otok Čiovo. Tu su zatim vrijedni dijelovi obale, šumarci, istaknute stijene,... Sve ove vrijednosti treba maksimalno zaštititi a ujedno i koristiti, što se posebno odnosi na more, kao temeljni prirodni resurs grada. Marjan je najvažniji prirodni akcent koji svojim gustim šumskim pokrovom, zajedno s kompleksima na padinama Mosora i Peruna čini osnovu zelenog pravca grada.

11

Klimatske značajke

Split je izložen tipičnoj sredozemnoj klimi s izrazito suhim i toplim ljetima i blagim zimama. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi oko 16C, dok je prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja oko 26C, a najhladnijega siječnja oko 8C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 800 mm s maksimumom u studenom od oko 1000 mm i minimumom u srpnju od svega 30 mm. Grad je ljeti izložen blagom utjecaju maestrala, a zimi utjecaju bure i juga koji u ekstremnim situacijama znaju otežati brodski promet ka srednjodalmatinskim otocima.

Vegetacijska obilježja

Područje grada Splita po svojim florističkim obilježjima nalazi se u mediteranskoj regiji. Obalni pojas s dijelom Čiova znatno se razlikuje, klimatski i floristički, od područja u unutrašnjosti masiva Mosor. Razlikujemo dvije vegetacijske zone: Eumediteransku vegetacijsku zonu vazdazelenih šuma; Submediteransku vegetacijsku zonu termofilnih listopadnih šuma.

Površine šuma, kako po površini tako i po stupnju degradacije, mijenjale su se tijekom vjekova. Na čitavom primorskom dijelu postojali su povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede u odnosu na zagorski dio, gdje je poljoprivredna proizvodnja bila na drugom mjestu, poslije stočarstva, uglavnom, nomadskog tipa na prostranim površinama šikara i kamenjara. Napuštanjem poljoprivredne djelatnosti i migracije došlo je u primorskom dijelu do povećanja šumskih površina prirodnim putem na ranije obrađivanim površinama.

Brojne terase, još i sada dobro vidljive (Čiovo), svjedoče d a j e na tim mjestima bio razvijen uzgoj poljoprivrednih kultura, sada zamijenjen naseljenom prirodnom vegetacijom (bor, makija). U zagorskom dijelu karakteriziranom po ranije spomenutim listopadnim asocijacijama medunca, bijelog i crnog graba, šumska vegetacija je predstavljena uglavnom niskim šumama i šikarama raznih stupnjeva degradacije. Bolje sačuvane šume ostale su samo na pojedinim lokalitetima, dok je veći dio pretvoren u kamenjare, kraške pašnjake s oskudnom šumskom vegetacijom. Razlog tom stanju treba tražiti u prekomjernom i neplanskom iskorištavanju šuma za potrebe stočarstva, u drvarenju i slično, što je potpomognuto nepovoljnim ekološkim prilikama, tako da dolazi do relativno brze degradacije vegetacije i tla. Međutim i ovdje, smanjenjem broja stoke, elektrifikacijom naselja i otvaranjem prometnica, pritisak na šumske površine radi ispaše i drvarenja je osjetno smanjen, tako da su stvoreni uvjeti za progresivan razvoj šumske vegetacije.

Šume alepskog bora nalaze se u eumediteranskoj zoni i razasute su po čitavom području. Značajne sastojine nalazimo na Marjanu, području Žrnovnice i sjevernim padinama Čiova. Potrebno je naglasili da su površine pod alepskim borom znatno proširene zadnjih dvadeset godina. Razlog tome treba tražiti u činjenici da su mnoge, ranije obrađivane površine već duže vremena napuštene, tako da je omogućeno prirodno rasprostranjivanje bora sjemenom u vrlo povoljnim uvjetima.

Sume crnog bora nalaze se u zoni submediteranskih šuma, na padinama Mosora u k.o. Sitno, lokalitetima Ljuvač i Mačiće. Od ukupne površine visokih šuma 1.402 ha na šume crnog bora otpada samo 23 ha. Te šume su nastale djelomično prirodnom regeneracijom autohtonih šuma, a djelomično kao rezultat pošumljavanja. Stanje tih sastojina je zadovoljavajuće s aspekta zdravstvenog stanja i prirasta, te njihove zaštitne i socijalne funkcije. Njihove površine bi trebalo povećati.

Makije i njihov degradacijski stadij – garig zauzimaju velike površine na otoku Čiovu. Privredni značaj tih šumskih površina je veoma mali. Međutim, neosporna je vrijednost makije i gariga u zaštiti tla od erozije, jer sklopljene makijske formacije sa zimzelenim lišćem odlično štite tlo od utjecaja oborina i vjetra. Iz makije se koristi ogrjevno drvo, kolje i plodovi, a osim toga njihov bujni zeleni pokrov valorizira lokalitete koji se koriste u turističke svrhe.

Panjače i šikare rasprostiru se u većim i manjim površinama na padinama Mosora. Kvaliteta im je različita, od dobro uščuvanih gajeva s lijepo razvijenim stabalcima, do jače degradiranih šikara. Često je vrlo teško postaviti granice između panjače i šikare, no činjenica je da je posljednjih dvadeset godina, uslijed smanjenja sječe i pritiska na ove šumske površine, došlo do progresivnih procesa. Sve panjače i šikare ovog područja vegetacijski pripadaju zajednicama bijelog i crnog graba. Međutim, njihov je veliki značaj u zaštiti tla od erozije u ovom erodibilnom području.

12

Degradacijom naprijed navedenih oblika vegetacije došlo je do stvaranja goleti (kamenjare), kao zadnjeg stupnja devastacije vegetacije, obraslih posebnom pašnjačkom vegetacijom. Na tim površinama se rijetko susreću grmoliki elementi dendroflore kao što su crnika, medunac, bijeli grab, crni jasen itd. dok su obilnije zastupani polugrmovi smilja, kadulje, vriska, bjelušine, kao i čitav niz drugih vrsta koje pripadaju u ljekovito i aromatsko bilje. Najveće površine nalazimo na padinama Mosora, gdje su jače izraženi procesi degradacije tla i devastacije vegetacije potpomognuti nepovoljnim ekološkim prilikama. Sa šumarskog stanovišta te površine u sadašnjem stanju nemaju značaja. One predstavljaju osnovu za intenzivan rad u budućnosti, podizanjem novih šuma. Sada služe za ispašu i proizvodnju ljekovitog i aromatskog bilja. Međutim, mjestimično se na tim površinama pojavljuju i grmljaci juniperusa koji čine progresivni proces na kamenjarama zbog čega su prikazane na karti stanja šumskih površina.

Poljoprivredne površine

Na relativno malom prostoru očita je velika promjenjivost pedogenetskih čimbenika, što ima za posljedicu veliku šarolikost pedosfere. Sva ova tla su tijekom stoljeća pod jakim antropogenim utjecajem, pa su u pravilu izmijenila svoje prirodne osobine. Tla se pretežno nalaze pod voćarskim, vinogradarskim, cvjećarskim i povrtlarskim kulturama.

Slatine

Na dijelu Čiova koji je sastavni dio grada Splita, zapadno od Slatina nalazi se površina od 32,5 ha zemljišta koje je po svom bonitetu svrstano u treću bonitetnu klasu. Ova površina je sjeveroistočne ekspozicije i blago terasasta. Tlo je nastalo iz posmeđene crvenice, skeletoidno je, srednje duboko i humozno. Analize uzoraka tla s ovog lokaliteta su pokazale da se sadržaj ukupnih karbonata kreće od 1-6%, a vrijednost pH je od 7 do 7,5 što znači da u pogledu kemijskih svojstava ovo tlo nema ograničenja za uzgoj poljoprivrednih kultura. Centralni dio ove najvrednije poljoprivredne površine na ovom dijelu Čiova se koristi uglavnom za uzgoj vrtlarskih poljoprivrednih kultura tj. za proizvodnju sezonskog povrća, dok se na rubnim dijelovima uzgaja maslina, smokva i bajam.

Sjeveroistočno od Arbanije i jugozapadno od ovog polja do sredine Supetarske uvale, u širem primorskom pojasu dominiraju vinogradi i maslinici na tlu četvrte bonitetne klase. Ostale poljoprivredne površine na ovom području pripadaju petoj klasi na kojoj se uglavnom uzgaja maslina i zajedno s četvrtom klasom zauzimaju površinu od 372 ha.

Meje, Trstenik, Žnjan, Duilovo

Ove lokalitete prvenstveno zbog specifičnog mikroklimata i mogućnosti korištenja gradske infrastrukture, drži se među najvrednijim poljoprivrednim površinama na splitskom području. Stoga se ova tla koriste za najintenzivniju poljoprivrednu proizvodnju, u prvom redu stakleničku, proizvodnju povrtlarskih i cvjećarskih kultura, te za proizvodnju ukrasnog bilja. Ova tla su većinom ilovasto do ilovasto-glinastog mehaničkog sastava, alkalne reakcije sa visokim udjelom ukupnih karbonata i aktivnog vapna, te dobro opskrbljena biljnim hranjivima.

Karepovac, Kamen, Kila, Stobreč

Na ovim lokalitetima prevladavaju tla druge bonitetne klase, težeg mehaničkog sastava, sa dosta karbonata i aktivnog vapna. Po svojim pedološkim svojstvima mogu se usporediti s tlima Žnjana i Meja, ali se razlikuju po mikroklimatu, pristupu i ekspoziciji. Od poljoprivrednih kultura prevladava uzgoj sezonskog povrća i voća, a zastupljen je i uzgoj stakleničkih kultura.

Korešnica, Žrnovnica, polje “Blato”

Južno od naselja Korešnice nalazi se polje “Blato”, ukupne površine oko 364 ha. Ovo je polje jedna od vrijednijih cjelovitih poljoprivrednih površina na području Splita. Tlo je humozno i dobro opskrbljeno biljnim hranivima. Ograničavajući čimbenik u prvom redu je neriješeni vodni režim tla, čemu se može pripisati što je ova površina sačuvana od devastacije i značajnije izgradnje. Na ovom polju prevladava uzgoj sezonskog povrća i voća, a u manjoj mjeri je također zastupljena staklenička proizvodnja povrća i cvijeća.

Na ostalom području Korešnice i Žrnovnice prevladavaju tla treće bonitetne klase, koja se uglavnom koriste za voćarsku, vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju.

13

Srinjine, Sitno Donje i Sitno Gornje

Na ovom području najvredniju površinu predstavlja Srinjinsko polje, koje je uvršteno u drugu bonitetnu klasu. Ovdje prevladava uzgoj vinove loze, trešnje, masline i povrća. Ostatak poljoprivrednih površina na ovom području pretežno je četvrte i u manjoj mjeri treće bonitetne klase, gdje također prevladava uzgoj vinove loze, trešnje i masline.

Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi koja vlada na području Splita i koja omogućava obično akumulativnu proizvodnju povrća i uzgoj mediteranskih kultura, unatoč maloj proizvodnji i velikoj usitnjenosti posjeda postiže se potrebna ekonomičnost ove proizvodnje. Razumljivo je da iz ovog razloga, jednako kao iz pejzažnih, rekreativnih i ekoloških razloga punu pažnju treba posvetiti zaštiti postojećih zemljišnih resursa.

Obalna zona i akvatorij

Grad Split ima izuzetno atraktivan položaj na Jadranskoj obali. Uže područje grada Splita na splitskom poluotoku ima nešto manje od 50 km razvijene obale a s obalom na otoku Čiovu, ukupna razvijena dužina obale iznosi oko 66 km. Zemljopisni položaj s ugodnom mediteranskom klimom te dugačkom obalom upućuju na korištenje tog prostora za odmor, rekreaciju i sport. Više od trećine obale, uz odgovarajuće uređenje, može se na kvalitetan način uklopiti u turističku ponudu grada.

Naglim razvojem grada, od početka šezdesetih, a posebno sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kakvoća navedenih resursa se ubrzano počela pogoršavati. Postojala je opasnost da se oni u potpunosti trajno izgube. Posebno je bilo ugroženo priobalno more zbog opterećenja otpadnom vodom iz kanalizacije.

Već dugo postoji tradicija korištenja uređenih plaža (uređenih gradskih kupališta), kao što je npr. kupalište Bačvice, Firule ili Ovčice na južnoj strani poluotoka ili više kupališta oko Marjana npr. Poljud, Bene, Kašuni, Zvončac te kupalište i plaže i otoku Čiovo.

Obala na jugoistočnom dijelu splitskog poluotoka dugo je bila netaknuta, gdje je bilo više uvala ugodnih za kupanje (Trstenik, Žnjan, Duilovo i cijeli potez do Stobreča). Naglim širenje grada prema istočnom dijelu poluotoka pojačava se pritisak i na pripadajuću obalu.

Osim potreba za rekreacijom i odmorom u priobalju se mora zadovoljiti i kvalitetan smještaj domicilnih i prihvat gostujućih nautičara. U razvoj nautičkih centara, marina i sportskih lučica u skoroj budućnosti će biti znatna ulaganja. Kako bi se i u tom segmentu postigao odgovarajući red (u prostoru) planiranje ovih sadržaja je izuzetno važno. U sadašnjem stanju u svim lučicama oko poluotoka ima preko 3000 vezova u moru i oko 1000 suhih vezova.

Splitski poluotok i dijelovi obale na njemu se prostorno nalazi u različitim uvjetima vjetrovalne klime. Prilikom planiranja sadržaja na obali o tim parametrima treba posebno voditi računa.

Priobalno područje je naročito ekološki osjetljivo, i opterećeno je različitim utjecajima s kopna i s mora. Ono je konačni prijemnik svog zagađenja koje se generira u slivnom području. U svijetu, pa tako i kod nas, zbog te osjetljivosti, se donose sve stroži kriteriji za nove zahvate u tom prostoru. Zbog toga je vrlo važno utvrditi njegovu osjetljivost u odnosu na prirodne značajke, ali i moguću namjenu. Sukladno zakonskoj regulativi za bilo kakav graditeljski zahvat obvezno je provođenje postupka procjene utjecaja na okolinu, radi ocjene posljedice takvog zahvata i propisivanja mjera zaštite okoliša. Zato je preporučljivo prije donošenja prijedloga dokumenta (prije javne rasprave) obaviti konzultacije sa stručnjacima specijalistima, od biologa do tehnologa u graditeljstvu.

Posebno treba voditi računa o tome da je priobalje pomorsko dobro obuhvaćeno posebnom zakonskom regulativom. U nadležnosti je države i županije pa kada grad provodi planske dokumente na priobalju potrebna je koordinacija i usklađivanje s tijelima županije i države.

Prema Osnovnoj geološkoj karti (mjerilo 1:100.000, list Split) na cijelom Splitskom poluotoku prevladavaju flišne naslage eocena i dijelom starijeg miocena. Djelomice se pojavljuju glaukonitni vapnenci donjeg i srednjeg eocena ili starije naslage foraminiferskih vapnenaca. U flišnim sedimentima najčešće se javlja naizmjenično lapor sa slojevima pješčenjaka uz mjestimičnu pojavu vapnenačkih breča. Na dijelovima, naročito južne obalne crte, ima i kvartarnih naslaga deluvija. U tektonskoj strukturi ima nekoliko rasjeda, naročito na Marjanu.

14

Sjeverni dio obale na poluotoku, uz sjevernu luku i brodogradilište te na poluotoku Lora, sastoji se izmjenično od flišnih naslaga i vapnenaca. Obala je strma i većim dijelom vrlo brzo prelazi u duboko more.

Poljudski zaljev ima obalu formiranu uglavnom u flišu i dijelom u kvartarnim naslagama. Sukladno tome je i morsko dno koje od obale postupno prelazi u duboko more. Uz samu obalu na većem dijelu more je plitko. Sjeverna strana je stjenovita obala. Obala oko Marjana uklapa se u geologiju cijelog brda. Sjeverna strana je stjenovita i blago je nagnuta, a sastoji se od vapnenaca, dok je južna strana nešto složenija, strma i terasasta, najviše u flišu s rezistentnim slojevima pješčenjaka i breča. Na kraćim dijelovima obale su i vapnenačke stijene. Posebno su istaknute ispod Sustipana.

Obala na jugoistočnom kraju poluotoka od gradske luke do Stobreča većim dijelom je u flišu. Nešto vapnenaca i dosta slojeva pješčenjaka ima na puntama Bačvica, Firula, ispod Katalinića briga i ispod starog dijela Stobreča.

Obala u cjelini, na flišnom dijelu izložena je abrazijskom djelovanju mora. Na velikom dijelu obale vidi se proces rastrožbe lapora i raspadanje flišne strukture. Lapor se raspada na sitna zrnca, a s vremenom i u sitnije čestice (do gline). Proslojci pješčenjaka se ruše u većim ili manjim blokovima te se mjestimično gomilaju na obalnoj crti. Rastrošeni lapor more ispire i odnosi u veću dubinu. Uz blokove pješčenjaka na nekoliko mjesta nakupljao se i sitniji kameni materijal u obliku malih šljunčanih plaža. Nešto materijala donosilo je i nekoliko bujica, koje su sada uslijed izgradnje nestale. Sukladno geologiji na obalnoj crti je i geologija priobalnog morskog dna. Činjenica da se lapor raspada ukazuje na vrlo nestabilnu obalu koju je nužno zaštititi od abrazije.

Površine od posebnog interesa za lov

Na području grada Splita nalazi se dio državnog lovišta “Mosor”, dio županijskog lovišta “Čiovo” i dio županijskog lovišta “Podmosorje” za koja su izdane koncesije prava lova.

Državno lovište broj XVII/9 – “Mosor” je ukupne veličine 11.268 ha (od čega se dio nalazi na području grada Splita). Lovnogospodarski kapaciteti divljači u lovištu propisni su Lovnogospodarskoj osnovi a za lovište je izdana koncesija prava lova na razdoblje od 30 godina. Državno lovište obuhvaća najviše položaje Mosora. Šumske površine unutar ovog lovnog područja čine uglavnom devastirani oblici zajednice hrasta medunca, bijelog i crnog graba. Devastirani stadiji imaju različiti sklop, od potpunog do rijetkog, koji prelaze u neobraslo zemljište ili kamenjarske pašnjake. Raznolikost vegetacijskog pokrova na ovom području pruža dobre uvjete za uzgoj divljači i za lovno gospodarstvo, a time i razvoj lovnog turizma. U lovištu prirodno obitava divlja svinja, divokoza, zec, jarebica kamenjarka (grivna), lisica, jazavac, kuna bjelica, puh o., lasica mala, tvor o., vrana siva, svraka, šojka, čavka te sezonske vrste divljači šljuka (bena) i golub grivnjaš. Prema mogućnosti staništa u ovom otvorenom lovištu se mogu uzgajati sljedeće vrste: divokoza, muflon, divlja svinja, zec obični, jarebica kamenjarka.

Lovišta ne obuhvaća površine u okolini naselja (300 m od naselja), sela, zaselaka i dijelom polja u okruženju naselja.

1.1.2.2. Demografska slikaPraćenje i izučavanje demografskih procesa na području grada Splita je složeno jer njegov demografski razvoj ne ovisi samo o funkcijama koje se obavljaju na području Grada, već i o funkcijama i kretanjima širih prostora za koje Grad Split ima žarišno značenje.

Na širem urbanom području grada 60-ih godina započeli su procesi industrijalizacije i deagrarizacije, koji su kulminirali sve većim odlaskom radne snage i samog stanovništva iz zaleđa i otoka, ali i iz manjih i srednjih naselja obale tijekom 70-tih i u prvoj polovici 80-tih godina. Stanovništvo se dijelom seli u veće gradove na obali, posebno u Split i njegovu bližu okolicu. Tako nastaje izrazita depopulacija zaleđa i otoka, i nasuprot tome nagli porast stanovnika šireg urbanog područja grada Splita.

Stanovništvo šireg urbanog područja grada Splita, različito se kretalo u pojedinim međupopisnim razdobljima (1948.-1991.), ali je uvijek imalo naglašeno obilježje demografske ekspanzije kao posljedice prirodnog i još značajnijeg mehaničkog kretanja.

15

U razvitku grada Splita presudnu ulogu imalo je useljavanje stanovništva. Nakon Drugog svjetskog rata useljavanje je trajno bilo veće od iseljavanja pa je to i bio razlog dinamičnog razvitka stanovništva grada. Najveći migracijski saldo zabilježen je u razdoblju 1961.-1971. kada je doseljeno više od 40.000 stanovnika (razdoblje industrijalizacije, razvoja brodogradnje, radno intenzivnog zapošljavanja). U međupopisnom razdoblju 1981.-1991. migracijski saldo je znatno oslabio čime je bitno smanjen udio doseljenog stanovništva u ukupnom porastu broja stanovnika.

Kretanje stanovništva

1948.-1991. kontinuirani rast ukupnog broja stanovnika (indeks 378,9); učešće gradskog naselja Split u ukupnom stanovništvu grada Splita poraslo je sa 91% na 94%; procesi industrijalizacije i urbanizacije doveli su do koncentracije stanovništva na području

gradskog naselja Split (indeks 292,53).

1991.-2001. Najznačajniji prekid uobičajenog tipa kretanja stanovništva zbio se tijekom 1991.-2001. godine

zbog ratnih zbivanja (u 2001. god. 187.599 stanovnika); Administrativno područje Grada Splita; promjena trenda kretanja stanovništva tj. pad za -11.425

stanovnika ili za –6%; Gradsko naselje Split; jedino područje kojem broj stanovnika u ovom periodu opada i to za

-14.754 stanovnika ili za –8,5%; Učešće stanovništva gradskog naselja Split u ukupnom broju stanovnika Grada Splita opada na

92%; Pozitivni prirodni prirast (5.555 stanovnika po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,8‰); Izražen trend emigracije (16.980 stanovnika emigriralo s područja grada); Tranzicijski procesi u gospodarstvu, pretvorba, ratne prilike i sl. dovele su do gašenja mnogih

gospodarskih subjekata te znatnog gubitka radnih mjesta; Znatan dio stanovništva je uslijed izmijenjenih političkih prilika iselio iz Hrvatske; Višegodišnji migracijski tokovi selo-grad do 1991. g. kada je bilo izgledno zaposlenje i

osiguranje stana u gradu su zaustavljeni te su migracijski tokovi obrnuli smjer;

U Tablici 5 dat je prikaz kretanja stanovništva Grada Splita po naseljima u razdoblju od popisa 1948. g. do posljednjeg popisa 2001. godine. Iz prikaza je vidljiv kontinuiran rast stanovništva od 1948. do 1991. godine i to od 52.903 stanovnika na 200.459 stanovnika. Ukupna stopa promjene u razdoblju 1991.-1948. g iznosila je 278,92%, a godišnja 6,49%.

16

Tablica 4. Kretanje stanovništva po naseljima

Naselja 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.* Promjena 1991.-2001.

Stopa promjene

1991.-2001.Donje Sitno 931 883 865 779 298 300 314 14 4,5Gornje Sitno 1.117 297 346 49 14,2Kamen 240 255 285 376 675 1.462 2.184 722 33,1Slatine 774 817 911 767 645 798 995 197 19,8Split 48.248 58.443 77.822 123.027 169.322 189.388 175.140 -14.248 -8,1Srinjine 789 1.040 1.100 1.328 951 1.232 1.354 122 9,0Stobreč 461 509 685 1.245 2.158 4.708 5.837 1.129 19,3Žrnovnica 1460 1.420 1.357 1.449 1.155 2.274 2.524 250 9,9Ukupno Split 52.903 63.367 83.025 128.971 176.321 200.459 188.694 -11.765 -6,2

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine i Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971., Zagreb, JAZU, knjiga 54, 1979.

Tablica 5. Kretanje stanovništva po osnovnim cjelinama

Godine 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Promjena 1991.-2001.

Stopa promjene

1991- 2001Split 48.248 58.443 77.822 123.027 169.322 189.388 175.140 -14.248 -8,1Ostala naselja 4.655 4.924 5.203 5.944 6.999 11.071 13.554 2.483 109,74Ukupno 52.903 63.367 83.025 128.971 176.321 200.459 188.694 -11.765 -6,2

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine i Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971., Zagreb, JAZU, knjiga 54, 1979.

Slika 1. Kretanje broja stanovnika po osnovnim cjelinama

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine i Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971., Zagreb, JAZU, knjiga 54, 1979.

U razdoblju 1991.-2001. zabilježen je pozitivni prirodni prirast od 5.555 stanovnika u apsolutnom iznosu ili po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,8‰. Ako uzmemo u obzir da je pored pozitivnog prirodnog prirasta od 5.555 stanovnika ipak došlo do negativnog neto kretanja stanovništva za područje Grada od 11.425 stanovnika za zaključiti je da razdoblje 1991.-2001. obilježava trend emigracije. U tom vremenu, prema procjenama, Split je napustilo više od 30.000 stanovnika a doselilo oko 15.000.

17

Tablica 6. Kretanje prirodnog prirasta

Godine 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 1995.-2000. Prosjek 1995.-2000.

Procjena 1991.-2001.

Prirodni prirast 733 644 611 447 391 507 3.333 556 5.555

Izvor: Statistička izvješća, Ured za statistiku Županije splitsko-dalmatinske

Razlozi navedenih procesa mogu se protumačiti:1. Političke promjene i ratna zbivanja uvjetovala su iseljavanje određenog broja stanovnika 2. Tranzicijski procesi u gospodarstvu, pretvorba, ratne prilike i sl. dovele su do gašenja mnogih

gospodarskih subjekta te racionalizacije pretvorenih poduzeća uslijed “socijalističke prezaposlenosti” što je uzrokovalo gubitak radnih mjesta većeg broja stanovnika.

3. Stanovnici porijeklom iz splitskog okruženja (Zagora i otoci) nakon reguliranja otkupa stana (ili napuštanjem podstanarstva) odlaze i prijavljuju se u “zavičaj”, gdje se mogu posvetiti dopunskim vidovima zanimanja poljodjelstvu, ribolovu i drugim oblicima privređivanja.

4. Višegodišnji migracijski tokovi na relaciji selo-grad do 1991.g. kada je bilo izgledno zaposlenje i dobitak stana u gradu prestali su. U gradu više nije sigurno ni izgledno zaposlenje kao ni dobivanje stana. Stoga onog pokretačkog motiva za odlazak sa sela u grad više nema. Migracijski tokovi su obrnuli smjer.

Nasuprot kretanju broja stanovnika u periodu 1991.-2001. godine kontinuitet rasta stanova se je zadržao.

Tablica 7. Komparativni prikaz kretanja stanovništva i stanova stalnog stanovanja 1991.-2001.

Naselja Stopa promjene 1991.-2001.stanovništva stanova

Donje Sitno 4,5 25,32Gornje Sitno 14,2 26,58Kamen 33,1 67,06Slatine 19,8 76,58Split -8,1 10,43Srinjine 9,0 22,34Stobreč 19,3 49,21Žrnovnica 9,9 21,26Ukupno Split -6,2 13,14

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1991. i 2001. godine

Iz Tablice 8 vidljivo je da je ukupna stopa porasta stanova za područje Grada 12,16%, a s druge strane ukupna stopa kretanja stanovništva –6,0%. Najveća razlika porasta stanova u odnosu na broj stanovnika je na području Stobreča i Slatina (za pretpostaviti da se radi o “drugim” kućama, međutim radi izbjegavanja obveza poreza na kuće za odmor kuće se prijavljuju kao stambene, ili je jedan član kućanstva formalno prijavljen). Razlika porasta stanova u odnosu na pad stanovnika u samom gradu Splitu otvara pitanja intenziteta daljnje stanogradnje.

Dobna struktura stanovništva

U popisnom razdoblju 1981.-1991.-2001. g. došlo je do narušavanja dobne strukture stanovništva, odnosno došlo je do starenja stanovništva što se vidi iz Tablica 10, 11 i 12. Udio mlade dobne skupine sa 30,6% udjela u 1981. g. pada na 28,01% u 1991. g. te na svega 23,8% u 2001. godini. Nasuprot navedenom, udio stare dobne skupine raste sa 10,32% u 1981. na 14,36% u 1991. g, te nastavlja rasti do značajnih 19,73% u 2001. godini.

18

Tablica 8. Velike dobne skupine 1981., 1991. i 2001.

Naselja 0–19 20–59 >601981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.

Donje Sitno 34,90 26,87 20,70 47,99 54,08 53,82 17,11 19,05 25,48Gornje Sitno 34,95 27,30 26,30 51,66 57,68 50,87 13,39 15,02 22,83Kamen 38,18 39,40 33,10 54,10 54,13 55,40 7,73 6,46 11,49Slatine 25,12 24,65 20,70 49,30 53,15 50,55 25,58 22,21 28,74Split 30,40 27,65 23,32 59,32 57,73 56,57 10,28 14,62 20,11Srinjine 35,09 32,87 27,92 53,76 54,67 54,21 11,16 12,47 17,87Stobreč 38,31 35,84 32,89 56,04 57,12 55,75 5,65 7,04 11,36Žrnovnica 35,73 33,11 27,18 51,86 56,37 56,26 12,40 10,53 16,56Ukupno Split 30,60 28,01 23,80 59,08 57,63 56,46 10,32 14,36 19,73

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1981.,1991. i 2001. godine

Slika 2. Prikaz udjela velikih dobnih skupina 1981.-2001.

Prikaz udjela velikih dobnih skupina 1981-2001.

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

0-19 20-59 >60

dobne skupine

udio

%

1981.g1991.g2001.g.

Izvor: Državni zavod za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

Nepovoljno kretanje pokazuje i kretanje koeficijenta i indeksa starosti.

Tablica 9. Koeficijent i indeks starosti

Naselja Koef. starosti 1981.

Koef. starosti 1991.

Koef. starosti 2001.

Indeks starosti 1981.

Indeks starosti 1991.

Indeks starosti 2001.

Donje Sitno 17,11 19,05 25,48 49,04 70,89 123,08Gornje Sitno 13,39 15,02 22,83 38,30 55,00 86,81Kamen 7,73 6,46 11,49 20,24 16,40 34,72Slatine 25,58 22,21 28,74 101,85 90,10 138,83Split 10,28 14,62 20,11 33,83 52,85 86,23Srinjine 11,16 12,47 17,87 31,80 37,94 64,02Stobreč 5,65 7,04 11,36 14,74 19,65 34,53Žrnovnica 12,40 10,53 16,56 34,71 31,79 60,93Ukupno Split 10,32 14,36 19,73 33,73 51,26 82,91

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

U razdoblju 1981.-2001. g. došlo je do znatnog porasta koeficijenta starosti sa 9,13 na 19,73 čime je prijeđena granična vrijednost (12), indeksa starosti sa 33,73 na 82,91 čime je prijeđena granična

19

vrijednost (40), tako da stanovništvo obilježava starost što se vidi iz Tablice 10 (izuzev naselja Kamen i Stobreč).

Tablica 10. Obilježja dobne strukture 1991.

Naselja 1991. Obilježje0-19 20-59 >60

Donje Sitno 26,87 54,08 19,05 Duboka starostGornje Sitno 27,30 57,68 15,02 Duboka starostKamen 39,40 54,13 6,46 MladostSlatine 24,65 53,15 22,21 Duboka starostSplit 27,65 57,73 14,62 StarostSrinjine 32,87 54,67 12,47 StarostStobreč 35,84 57,12 7,04 MladostŽrnovnica 33,11 56,37 10,53 Na pragu starenjaUkupno Split 28,01 57,63 14,36 Starost

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popis stanovništva 1991. godine

Tablica 11. Obilježja dobne strukture 2001.

Naselja 2001. Obilježje0-19 20-59 >60

Donje Sitno 20,70 53,82 25,48 Duboka starostGornje Sitno 26,30 50,87 22,83 Duboka starostKamen 33,10 55,40 11,49 Na pragu starenjaSlatine 20,70 50,55 28,74 Duboka starostSplit 23,32 56,57 20,11 Duboka starostSrinjine 27,92 54,21 17,87 Duboka starostStobreč 32,89 55,75 11,36 Na pragu starenjaŽrnovnica 27,18 56,26 16,56 Duboka starostUkupno Split 23,80 56,46 19,73 Duboka starost

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Aktivnost i radni kontingent

Iz analize aktivnosti stanovništva u razdoblju 1981.-2001. godine (Tablica 13) vidljivo je da udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu sa 44,28% (37,9 za žene) u 1981. porastao na 46,17% (za žene 41,57) u 1991. g., da bi u 2001. godini ponovo opao na svega 43,38%.

Tablica 12. Stanovništvo prema aktivnosti

Godina Pokazatelj Ukupno Aktivno Osobe s osobnim prihodom

Uzdržavano Udio aktivnog u ukupnom stanovništvuSvega Obav. zan.

1981 BROJ 171.184 75.799 69.866 21.406 74.015 44,28Udio   44,28   12,50 43,24

1991 BROJ 192.364 88.821 74.361 31.198 72.390 46,17Udio   46,17   16,22 37,63

2001 BROJ 188.694 818.53 61.470 49.541 57.300 43,38Udio   43,38   26,25 30,37

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

20

Tablica 13. Radni kontingent i aktivno stanovništvo u 1981. i 1991.

Naselja 1981 1991RK AK Udio RK AK udio

Donje Sitno 179 97 54,19 183 103 56,28Gornje Sitno 682 394 57,77 199 120 60,30Kamen 400 236 59,00 907 526 57,99Slatine 375 200 53,33 497 228 45,88Split 113.932 73.360 64,39 126.975 84.542 66,58Srinjine 583 333 57,12 797 490 61,48Stobreč 1.387 738 53,21 3.079 1.854 60,21Žrnovnica 698 441 63,18 1.499 958 63,91Ukupno Split 118.236 75.799 64,11 134.136 88.821 66,22

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. godine

U 2001. godini trend povećanja udjela aktivnog u radnom kontingentu je zaustavljen.

Tablica 14. Radni kontingent i aktivno stanovništvo u 2001.

Godina Radni kontingent Aktivno Udio aktivnog u radnom kontingentu

1981. 111.494 75.799 68,01991. 123.190 88.821 72,12001. 114.498 81.853 71,5

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

Slika 3. Stanovništvo prema aktivnosti

Stanovništvo prema aktivnosti

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

45,00

50,00

aktivno s osob. prim. uzdržavan o

kategorije

udje

l

198119912001

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

21

Obrazovna struktura

Obrazovna struktura 1991. g. poboljšana je u odnosu na 1981. g. što se vidi iz prikaza u Tablici 16.

Tablica 15. Udio stanovništva po školskoj spremi u stanovništvu starijem od 15. g. za 1981. i 1991.

Naselja Bez školske spreme

Nezavršena OŠ

Osnovno obrazovanje

Srednje obrazovanje

Više i visoko obrazovanje

1981. 1991. 1981. 1991. 1981. 1991. 1981. 1991. 1981. 1991.Donje Sitno 18,34 8,37 44,54 34,73 14,41 19,67 22,27 33,47 0,44 1,67Gornje Sitno 9,31 10,42 33,37 29,17 19,98 25,42 29,17 33,75 2,50 1,25Kamen 8,59 4,55 30,40 16,04 24,01 23,56 32,38 47,92 4,19 5,94Slatine 13,21 1,51 42,45 11,13 18,30 21,90 23,40 53,12 2,08 10,67Split 4,49 2,92 18,00 10,03 17,99 19,28 43,78 48,33 14,97 18,17Srinjine 6,40 1,81 41,25 25,61 22,48 24,23 27,74 43,12 0,71 2,77Stobreč 6,89 3,93 25,63 15,99 23,18 21,27 38,15 48,54 5,83 8,20Žrnovnica 6,09 3,23 34,61 19,09 24,94 20,53 31,98 48,56 2,39 6,46Ukupno Split 4,63 2,95 18,59 10,46 18,14 19,43 43,32 48,32 14,52 17,53

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. godine

Trend poboljšanja obrazovne strukture nastavljen je i u sljedećem međupopisnom razdoblju 1991.-2001. godine.

Tablica 16. Obrazovna struktura stanovništva na nivou Grada Splita

Bez školske spreme

Nezavršena OŠ

Osnovno obrazovanje

Srednje obrazovanje

Više i visoko obrazovanje

1981. 4,63 18,6 18,14 43,32 14,521991. 2,95 10,5 19,43 48,32 17,532001. 1,76 7,4 14,49 55,72 20,19

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

Kućanstva

Kretanje kućanstava po naseljima u razdoblju 1981.-1991. g. je dano u Tablici 18.

Tablica 17. Kućanstva 1981.-2001.

Naselja Broj kućanstava Prosječna veličina1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.

Donje Sitno 80 84 96 3,73 3,57 3,27Gornje Sitno 301 80 102 3,71 3,71 6,40Kamen 166 373 573 4,07 3,92 3,79Slatine 214 281 378 3,01 2,84 2,58Split 53.368 58.763 56.607 3,17 3,22 3,08Srinjine 235 313 343 4,05 3,94 3,93Stobreč 537 1.291 1.521 4,02 3,65 3,79Žrnovnica 313 640 732 3,69 3,55 3,40Naknadno     77      Ukupno Split 55.214 61.825 60.429 3,19 3,24 3,13

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

22

Kretanje kućanstava prati trend kretanja stanovništva sa rastom u razdoblju 1981. g. do 1991. g. i padom u razdoblju 1991.-2001. g. Prosječne veličine kućanstva nisu se bitno mijenjale.

1.1.2.3. StanovanjeStanovanje je osnovna funkcija grada i u pravilu je to funkcija koja zauzima najveći udio površine. Na području Splita stambena funkcija je posebno naglašena, obzirom na atraktivnost grada za stanovanje, ali i za ulaganje u nekretnine.

Prema popisu 2001. godine na teritoriju Grada Splita bilo je 64.672 stana za stalno stanovanje, istodobno je na području Grada popisano 60.770 kućanstava.

Usporedbom broja stanova i broja kućanstava proizlazi da ima 3.972 stana ili 6,1% stanova viška u odnosu na broj kućanstava, a nastanjenost je 0,94 kućanstva po stanu.

Međutim, kada se promatra broj nastanjenih stanova, kojih je 58.376, tada je u odnosu na broj kućanstava evidentno da nedostaje 2.324 stana, odnosno da je u nastanjenim stanovima 1,04 kućanstva po stanu.

Ukupna površina nastanjenih stanova je 3.867.519 m2, iz čega slijedi da je površina prosječnog stana 66 m2, a neto stambena površina po korisniku 21,3 m2.

Tablica 18. Stanovi prema korištenju i površini 2001. godine

Split

Ukupno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi u kojima se obavlja djelatnostUkupno Nastanjeni Privremeno

nenastanjeniNapušteni

Broj 65.804 64.672 58.376 6.095 201 580m2 4.321.069 4.248.419 3.867.519 370.351 10.549 37.396

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Tablica 19. Nastanjeni stanovi prema broju soba i površini, 2001. godine

Split

Ukupno 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni 6- i većiBroj 58.376 7.958 22.085 20.226 7.254 722 131m2 3.867.519 282.518 1.245.448 1.509.411 712.549 92.820 17.383

Izvor: Analiza na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Prosječna veličina kućanstava je 3,1 član. U odnosu na prošle popise prosječna veličina kućanstava se vrlo sporo smanjuje, od 3,2 na 3,1 član između 1991. i 2001 godine. Veličina kućanstava se prije svega smanjuje u središnjim dijelovima grada, dok su u nekim prigradskim naseljima i istočnim gradskim kotarima kućanstva izrazito velika.

Struktura prema broju članova pokazuje da je najveći udio kućanstava sa 4 člana, odnosno 24%, sa 2 člana 21,4%, 3 člana 21,5%, a jednočlanih 16,8%. Sa standardom od 1 sobe po članu kućanstva, takvoj bi strukturi trebala korespondirati struktura stanova prema broju soba.

No podaci o toj strukturi pokazuju da je najveći udio 2-sobnih stanova – 37,8%, zatim 3-sobnih 34,6%, jednosobnih je 13,6%, 4-sobnih 12,4%, a 5-sobnih i većih samo 1,5%.

Takva struktura aproksimativno pokriva standard na način da se da jednosobni i dvosobni stanovi odgovaraju potrebama jedno- i dvočlanih kućanstava, a trosobni i četverosobni tročlanim i četveročlanima. Međutim i kada se primijene takvi elastičniji standardi evidentan je manjak 5-sobnih i većih stanova, kojih ukupno ima 853, ili 1,5% dok je kućanstava sa 5 i više članova 9.683, odnosno 15,9%.

Dio stanova se ne koristi za stanovanje, već u druge svrhe, kao poslovni prostor i sl., prema popisu 1991. bilo je registrirano ukupno svega 135 stanova u kojima se obavlja djelatnost, a 2001. godine 580 stanova, procjenjuje se međutim da je taj broj znatno veći, posebno u središnjim dijelovima grada.

GUP-om 1978. bilo je planirano u 2000. godini ukupno 219.766 stanovnika odnosno 73.255 stanova prosječne površine 60 m2 na području obuhvaćenom GUP-om, uz standard od 3 stanovnika po stanu

23

i 20 m2 neto po stanovniku, odnosno ukupno 4.395.320 m2 neto stambene površine. Planirane zone stanovanja su zauzimale cca 870 ha.

Prema popisu 1991. bilo je 57.060 stanova za stalno stanovanje, prosječne površine 63,7 m2, sa 3,4 (odnosno 3,5) stanovnika po stanu i 18,5 m2 po stanovniku.

Po opremljenosti je svega 54 stana, ili 0,1% bilo bez instalacija, 727 ili 1,2% bez kanalizacije, 117 ili 0,2% bez WC, te 3533 ili 5,6% bez kupaonice.

Popis 2001. pokazuje da praktično nije bilo stanova bez instalacija, dok je stanova bez kanalizacije bilo 2.153 ili 3,7%, bez kupaonice 1.826, ili 3,1%, a bez WC-a 342 ili 0,5%.

Tablica 20. Stanovi prema opremljenosti

Split

Ukupni broj nastanjenih stanova i broj osoba

Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijamazahod kupaonicu kuhinju struje vodovoda kanalizacije

stanovi 58.376 58.034 56.550 58.028 58.365 58.300 56.234osobe 181.578 180.774 167.791 180.986 181.565 181.425 181.237

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Prema popisu 2001. godine stanova za stalno stanovanje bilo je 64.672, odnosno 7.612 stanova više nego 1991. godine, što je povećanje od 13,1% u odnosu na 1991. Stanovnika je prema Popisu bilo 187.599, odnosno 6% manje.

Po naseljima su dostupni prvi rezultati Popisa, a po kotarima i mjesnim odborima privremeni rezultati broja stanovnika, kućanstava i stanova, čije je korištenje omogućio Resor za lokalnu samoupravu Gradskog poglavarstva.

Tablica 21. Broj stanovnika, stanova i kućanstava 2001. godine

Naselje Broj stanovnika Broj kućanstava Broj stanova Kućanstva po stanu

Split 176.772 57.333 60.774 0,93Stobreč 5.769 1.518 1.798 0,84Kamen 2.175 537 573 0,99Žrnovnica 2.479 732 713 1,03Srinjine 1.384 343 345 0,99Sitno Donje 314 96 99 0,99Sitno Gornje 351 102 100 1,02Slatine 947 378 472 0,80

Izvor: Privremeni rezultati Popisa stanovništva 2001. godine po gradskim kotarima

Prema privremenim rezultatima broj stanovnika pada u svim svi kotarima u centru grada, dok u istočnima raste, kao i u ostalim naseljima

U kotarima u kojima je pao broj stanovnika manje je i prosječno kućanstvo (od 2,8 do 3,0 članova), dok su najveća kućanstva (više od 3,5 članova) u kotarima i mjesnim odborima koji bilježe porast broja stanovnika (Mejaši, Sirobuja, Stobreč i Kamen), ali i Šine kojima je broj stanovnika pao.

Radi postojanja 2500 kućanstava bez stana, te prognoziranih promjena broja i strukture kućanstava i porasta standarda stanovanja potrebno je planirati ograničeno povećanje stambenih površina

Potrebe za stanovima definirane su: brojem postojećih kućanstava bez stana; prognoziranim brojem novih kućanstava; mogućim brojem imigranata; novom kvalitetom potražnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).

24

1.1.2.4. Gospodarska slikaProcesi industrijalizacije započeti 50-tih godina doveli su do destrukcije i obezvrjeđivanja temeljnih vrijednosti grada (prirodnih i stvorenih vrijednosti, urbanog nasljeđa, geografskog položaja na moru) i njegove razvojne uloge. Grad je desubjektiviziran i sveden na teritorijalno-političku jedinicu, ekologijski kriteriji su zanemareni a litoralizacijski proces sveden na industrijsko korištenje obale. Gradski je prostor obezvrijeđen, zauzet pogonima i to prvenstveno nečiste industrije, a zanemarivanje rente (podobnosti lokacije) u korist jednonamjenskog korištenja lišilo je Grad sredstava za vlastitu reprodukciju.

Rezultati su obezvrjeđivanje obale, zagađenje mora, zapuštanje povijesne jezgre (pod zaštitom UNESCO-a), i općenito središnjih gradskih prostora u korist periferije gdje se smješta industrijske pogone i stambena naselja.

U gospodarskom razvoju sekundarni sektor dobiva više važnosti od tercijarnog, opada uloga prometa i razmjene u korist tehnologijski i ekologijski neadekvatne i sve više neprofitabilne proizvodnje. U 1980. godini industrija i građevinarstvo sudjelovali su s oko 52% u ukupnoj zaposlenosti gospodarstva grada, a deset godina kasnije tj. u 1991. godini došlo je do pada učešća tih djelatnosti na svega 46,4%. Prema nekim procjenama, u 1995. godini to je učešće smanjeno čak na 30%. Nije došlo samo do pada učešća već i do smanjenja industrijske i građevinske aktivnosti. Proces tercijarizacije nije nastupio kao logičan ekonomski proces, kako bi se to moglo zaključiti iz brojčanih prikaza, već je to više posljedica bržeg nazadovanja sekundarnih djelatnosti.

Nakon ratnog perioda ostatak industrijskih kapaciteta je prepolovljen u odnosu na 1990. godinu, a k tome i tehnološki zastario, što je dovelo do naglog nazadovanja u proizvodnji i izvozu. U 1991. godini je u industriji Splita bilo zaposleno gotovo 20.000 ljudi, a u 1993. godini oko 12.000. Danas je taj broj gotovo upola manji.

Direktna (primarna) poljoprivredna proizvodnja za Grad Split nije zanimljiva jer taj prostor uslijed rastuće urbanizacije ima sve manje poljoprivrednih površina. Poljoprivredna tla Splita zauzimaju površinu od oko 2000 ha. Na relativno malom prostoru očita je velika promjenjivost pedogenetskih čimbenika što ima za posljedicu veliku šarolikost poljoprivrednih kultura. Međutim, poljoprivreda je veoma važna gospodarska grana, jer je Split veliko tržište poljoprivrednih proizvoda i glavni distributer poljoprivrednih proizvoda regije. Stoga Split treba biti jako zainteresiran za ulogu organizatora i stručnog usmjerivača regionalne poljoprivrede.

Gotovo u isto vrijeme kada je nastupila industrijska kriza, pa time i gospodarska, nastupila je i kriza u građevinarstvu. Ratna zbivanja prepolovila su tu industrijsku granu. U 1991. godini kada je kriza u graditeljstvu već bila u zamahu, još uvijek je u toj grani radilo 9.500 ljudi. Građevinarstvo Splita imalo je velik utjecaj na stanovništvo šireg regionalnog područja. Danas je situacija veoma teška, građevinske tvrtke su u stečaju, a radnici su mahom ostali bez posla.

Promet, kao jedna od najvažnijih djelatnosti u gospodarstvu Grada je od vremena početka krize, a posebno tijekom i nakon rata, uslijed jake prometne izoliranosti regije, jedan od najvećih problema gospodarstva. Ratni period ostavio je katastrofalne posljedice na lučko gospodarstvo koje je do 1990. godine predstavljalo značajan faktor gospodarskog razvitka. Grada i Županije. Uslijed promjene političke situacije, rata, tranzicije, došlo je do znatne recesije ove gospodarske grane.

Elementi gospodarske slike iz perioda 1991.-2000. su: broj zaposlenih (privreda, neprivreda, obrtništvo) je gotovo prepolovljen te je danas svega oko

47.000 zaposlenih1; porast ukupnog broja nezaposlenih za gotovo 50% u desetgodišnjem razdoblju, s 15.186

na 22.546; učešće nezaposlenih grada Splita u Županiji je poraslo s 41% na 46%2; ukupno na području grada 3.768 tvrtki3; samo dvije tvrtke s više od 1.000 zaposlenih (Brodosplit i Konstruktor); samo devet tvrtki s više od 500 zaposlenih; gotovo 60% tvrtki (1.639) do dva zaposlena;

1 Izvor: Republika Hrvatska, Državni zavod za statistiku, Zaposlenost i plaće, Statistička izvješća, Zagreb, 2001.2 Izvješće Zavoda za zapošljavanje - Split3 WEB stranice HGK

25

gotovo 10% tvrtki bez ijednog zaposlenog.

Slika 4. Udio broja poduzeća po broju zaposlenih 1999. godine (u %)

Udio broja poduzeća po broju zaposlenih u %

Više od 1000500 do 1000200 do 500100 do 20050 do 10010 do 505 do 102 do 5do 2

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. godine

Turizam

Grad Split nikad nije razvio turizam na razinu koja bi mu po potencijalima pripadala. Prema podacima Turističke zajednice Grada Splita, u razdoblju prije Domovinskog rata Split je raspolagao s cca 2.792 hotelska kreveta, dok danas raspolaže s 1.101 krevetom što je tek 39% od predratnog broja kapaciteta u funkciji. Tijekom rata gradski hoteli su uglavnom bili u funkciji smještaja izbjeglica s ratom ugroženih područja, pa većina ležaja ni danas nije u funkciji. Regionalna funkcija Grada u vidu agencijskih, financijskih, obrazovnih i na poseban način kulturnih i sportskih usluga, još uvijek nije razvijena.

Današnje stanje u oblasti turizma karakterizira: nizak nivo turističkog prometa, očekuje se svega 150.000 turističkih noćenja u 2001. godini

(prije rata 450.000); stanje raspoloživih hotelskih kapaciteta, mali broj hotelskih ležaja u funkciji (svega oko 1.300) u

odnosu na izgrađene kapacitete (3.750 kreveta uključivo Lav i Duilovo); kvaliteta objekata u funkciji, nije zadovoljavajuća (osim Parka i Splita); vlasnička struktura, pretežno državno (HFP, osim Parka, Jadrankoteksa, Zvonimira – Stobreč,

Konzula, Globo-a, značajan dio kapaciteta je vlasništvo MORH-a npr. Duilovo, Lora); financijska situacija, poslovanje s gubicima, otvoreni stečajni postupci (Lav, Laurus, Dalmacija

turist), izlaz se traži prema strateškom partneru i vlasniku koji će se baviti turizmom; sudionici u turističkom prometu, (ACI Marina, splitska trgovina, prehrambena industrija,

proizvodnja pića, prijevoznici i ostale uslužne djelatnosti, bilježe brži oporavak i veće učinke od turizma zahvaljujući plasmanu svojih proizvoda i usluga na širem području Dalmacije;

bitni pomaci učinjeni su na poboljšanju turističke infrastrukture u gradu, dovršenje gradskog kolektora, plažnog kompleksa Bačvice, priobalnog platoa Zenta-Trstenik-Žnjan, sanacija katedrale Sv. Dujma, otvaranje arheološkog muzeja s novom postavom, realizacija istočnog pristupa u grad-Lovrinac-Stobreč, pokretanje inicijative za turističku valorizaciju šireg prostora gradske luke;

ograničenja razvoja turizma: nedostaje jasna koncepcija razvoja, kašnjenje u izradi i donošenju prostornih planova, nedovoljna zaštita od neplanske izgradnje prostora namjenjenog turističkoj izgradnji, mali broj hotelskih kreveta, spora privatizacija, širenje zone stanovanja prema priobalnom dijelu grada, nedostatak parking mjesta, jednolična ugostiteljska ponuda, najkvalitetniji gradski prostori okupirani su administrativnim sadržajima (pitanje namjene prostora u centru grada);

26

nositelj turističkog razvoja – TZ/Grad, treba dati odgovor na pitanje kakav turizam razvijati, utjecati na promjenu već ustaljenih promišljanja o Splitu kao tranzitnom centru kratkog zadržavanja gostiju.

Aktualno stanje ponude smještaja u gradu Splitu posljedica je sljedećih okolnosti: U prvom redu zbog nasljeđa prethodnog sustava koji je odluke o ulaganjima u izgradnju

turističkih smještajnih objekata donosio po logici političkih prioriteta, a ne po tržišnoj logici. U tom kontekstu Split je desetljećima “udomljavao” industriju neprimjerenu njegovim prostornim, resursnim i socio-kulturnim prihvatnim kapacitetima. Logičan ishod ovakve situacije jest negativan “turistički image” grada koji je izgubio svoj mediteranski predznak. Kao takav (neatraktivan, devastirane okolice i nerazvijenog uslužnog sektora) Split se profilirao kao naglašeno tranzitna destinacija u kojoj je prosjek boravka turista bio ispod dva dana. Analogno takvoj turističkoj potražnji građeni su kapaciteti srednjih/nižih kategorija smještaja.

Domovinski rat je svojim indirektnim utjecajem dodatno pogoršao stanje smještaja u Splitu budući da su najveći gradski hoteli (Marjan, Split i Lav koji je tada bio u sastavu općine Split) bili primorani udomiti prognanike s ratom zahvaćenih područja. Budući da je stanje koje je trebalo imati privremeni karakter aktualno već desetak godina, navedeni hotelski kapaciteti su devastirani te se procjenjuje da šteta nastala kao posljedica boravka prognanika iznosi 13 milijuna EUR-a. Ovom broju bi trebalo dodati i gubitke nastale zbog prekida poslovanja i veze s turističkim tržištem čime bi se navedena brojka višestruko uvećala. Financijski rezultati splitskih hotelsko-ugostiteljskih poduzeća su direktni odraz takvog stanja tako da su u stečajnom postupku nekad najveća poduzeća sektora turizma (“Laurus” i “Dalmacijaturist”). Iz navedenih razloga u proteklom razdoblju nije niti bilo moguće investirati u obnovu i rekonstrukciju postojećih hotela što je direktno utjecalo na mali broj kreveta koji se nude tržištu.

1.1.2.5. Društveni i javni objekti i sadržajiGrad Split je centar županije i centar nacionalnog značaja, stoga u njemu djeluju institucije nacionalnog, regionalnog, županijskog i lokalnog značaja. Karakterizira ga gotovo potpuna koncentracija javnih i društvenih sadržaja nadlokalne razine u središnjim dijelovima naselja Split, dok istočni gradski kotari i ostala naselja imaju samo minimalne društvene sadržaje.

Predškolski odgoj

Predškolskim odgojem i obrazovanjem obuhvaćeno je oko 61% ukupne populacije jaslične i vrtičke dobi (1-6 godina), čime je Grad Split udovoljio visokom standardu.

Predškolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci predškolske dobi u gradu Splitu ostvaruje se: u četiri predškolske ustanove osnovane odlukom Skupštine općine Split u dječjim vrtićima čiji su osnivači fizičke osobe (15) odnosno vjerske zajednice (4)

Ukupno je u 277 odgojnih skupina jasličkog i vrtićkog programa obuhvaćeno 6760 djece.

Dječji vrtići čiji je osnivač Grad Split organizirani su u 4 ustanove: Dječji vrtić “Marjan” obuhvaća kotare: Meje, Varoš, Spinut, Lovret i Bol. Ukupno ima 944

polaznika organiziranih u 38 odgojnih skupina. Dječji vrtić “Grigor Vitez” obuhvaća kotare Grad, Lučac-Manuš, Bol, Gripe, Plokite) Ukupno

ima 1.014 polaznika u 44 odgojne skupine. Specijalizirani vrtić Dva prijatelja u sastavu ove ustanove ima tri odgojne skupine obuhvaća ukupno 16 djece (slabovidna djeca i djeca s višestrukim teškoćama).

Dječji vrtić “Cvit Mediterana” obuhvaća kotare Trstenik, Split III, Mertojak, Blatine, Bačvice i Gripe. Ukupno ima 1.393 polaznika u 55 odgojnih skupina. U Kliničkoj bolnici Firule formirana je jedna skupina djece.

Dječji vrtić “Radost” obuhvaća kotare Brda, Ravne Njive, Kman, Kocunar, Sućidar, Visoka, Mejaši, Kamen-Šine, te mjesne odbore: Žrnovnica, Srinjine i Slatine). Ukupno ima 1.601 polaznika u 55 odgojnih skupina.

U 2002. godini na području grada Splita je djelovalo 15 vrtića čiji su osnivači fizičke osobe i to u naselju Split 13 vrtića s ukupno 40 odgojnih skupina i 918 polaznika, te u naselju Stobreč 2 vrtića s 8 odgojnih skupina i 129 djece. Vjerske zajednice su osnovale 4 vrtića, svi na području naselja Split, s ukupno 12 odgojnih skupina i 332 polaznika.

27

Program rada ostvaruje se u 68 objekata koje koriste ustanove čiji je osnivač i vlasnik Grad Split, te u 4 vrtića vjerskih zajednica i u 15 vrtića u vlasništvu fizičkih osoba.

Većina objekata i grupnih boravaka udovoljava prostornim i higijensko-zdravstvenim standardima, ali su na nekima nužni zahvati na investicijskom održavanju objekata i sredstvima za zaštitu na radu.

Osnovne škole

Osnovne škole, uz zelenilo i parkirališta, pripadaju osnovnom standardu stanovanja.

Na području Grada Splita djeluje 29 osnovnih škola. U školama je školske godine 2001./2002. ukupno bilo upisano 17.718 učenika, a bilo je 1.431 zaposlenih nastavnika i ostalog osoblja.

Najmanja je osnovna škola Slatine, sa 74 učenika, a najveća Split 3, s 1.032 učenika. Po zakonu o osnovnom obrazovanju škola može imati maksimalno 960 učenika, a škola Split 3 je jedina koja ima više od tog maksimuma. Prosječan broj učenika je 656, što približno odgovara školi s 24 razredna odjeljenja i 27 učenika po odjeljenju.Na ukupno 186.978 stanovnika grada prema popisu 2001. u osnovnim školama je bilo 17.718 učenika, što iznosi 9,5%. Osnovne škole ukupno raspolažu s 79.977 m2 zatvorenog i 100.286 m2

otvorenog prostora, te ukupno 468 učionica. Škole rade u dvije smjene. Prosječno je u jednoj smjeni 19 učenika po učionici, te 9,5 m2 zatvorenog i 12 m2 otvorenog prostora po učeniku.Obzirom na kretanje broja i strukture stanovnika, školama u središnjim dijelovima grada opada broj učenika – udio djece od 7 do 14 godina u tim dijelovima je ispod 9%. Uspoređujući broj učenika školske godine 2001./2002. s brojem 1996./1997. u gradskim osnovnim školama broj učenika pada, jedino blago raste u školama Trstenik, Split 3 i Ravne Njive. U prigradskim školama broj učenika blago raste u naseljima Stobreč i Kamen Šine i Srinjinama, a u Žrnovnici je u malom padu.Pokrivenost prostora mrežom osnovnih škola u pretežito izgrađenim dijelovima grada u potpunosti zadovoljava. U istočnim gradskim kotarima, i to posebno u Stobreču i Mejašima, radi raspršene izgradnje nije zadovoljen uvjet udaljenosti.

Škole u pravilu rade u dvije smjene, iako su neke škole, posebno u središnjim dijelovima grada znatno manje kapacitirane i po broju učionica gotovo u mogućnosti raditi u jednoj smjeni, međutim u nekim školama, kao Bačvice i Kman, dio prostora koriste srednje škole. Produženi boravak za učenike osnovnih škola bio je organiziran za svega cca 300 učenika, u O.Š. Meje, Špinut, Manuš, Split 3 i Pujanke. Znatno je nepovoljnije stanje s objektima – ovi problemi uključuju veličinu parcele, veličinu zgrade, stanje zgrade, te postojanje sportske dvorane i/ili igrališta.

Športske dvorane i igrališta: 12 škola (44%) ima dvoranu i igralište; 8 škola (30%) ima samo igralište; 4 škole (15%) imaju samo dvoranu; 3 škole (11%) nemaju ni jedno ni drugo.

Tablica 22. Osnovne škole – podaci o postojećem stanjuNaselje Broj zgrada Učenika Učionica Površina zatvorena Površina otvorenaSplit 22 15959 429 72.875 89.348Žrnovnica 3 395 7 1.300 2.000Srinjine 1 209 7 1.000 1.200Stobreč 1 353 12 2.262 2.000Kamen-Šine 1 728 9 2.190 5.000Slatine 1 74 4 350 680Ukupno 29 17718 468 79.977 100.286

Izvor: Županijski ured za prosvjetu, kulturu i šport

Većina postojećih osnovnih škola (osim Marjan, Spinut, Dobri i Manuš, koje su građene prije II. svjetskog rata), izgrađene su tijekom 60-tih i 70-tih godina, sredstvima samodoprinosa. Dio škola nije realiziran u potrebnoj površini, jer parcele nisu u potpunosti bile formirane. Budući da škole nisu

28

redovito i adekvatno održavane, javljaju se ozbiljni problemi instalacija i konstruktivnih elemenata, koji zahtijevaju sanaciju.

Srednje škole

U školskoj godini 2001./2002. u Splitu su djelovale 22 javne srednje škole (od kojih je jedna konfesionalna), s 13.691 upisanih učenika u 509 odjeljenja, a zaposleno je bilo 1086 nastavnika i 264 ostalih zaposlenika. Škole raspolažu sa 336 učionica, ukupna površina izgrađenog prostora je 24.412 m2, što daje standard od 1,78 m2 izgrađenog prostora po učeniku. Osim ovih škola djelovale su i tri privatne škole s pravom javnosti (Srednja zubotehnička, Jezična gimnazija “Pitagora” i Ekonomska škola “BIG”). U sustavu srednjoškolskog obrazovanja djeluju i dva ženska i jedan muški đački dom. Sve su škole smještene u naselju Split. Srednje škole na području grada Splita pohađaju i učenici iz drugih gradova i općina.

U vrijeme najintenzivnije stambene izgradnje u Splitu izgradnju stanova je pratila izgradnja dječjih vrtića i osnovnih škola, koji su se financirali iz samodoprinosa građana, ali to nije bio slučaj s izgradnjom srednjih škola.

Za razliku od osnovnih škola, srednje škole nisu obavezne i nisu vezane uz standard stanovanja, no njihov je značaj za društveni razvoj izuzetno velik, posebno u svijetlu činjenice da čak 35% stanovnika grada ima obrazovanje zaključno do završene osnovne škole. Srednje škole omogućavaju stjecanje školske spreme u gimnazijama, te niže i srednje stručne spreme u strukovnim školama.

Visoko školstvo

Sveučilište u Splitu osnovano je 1974. godine, a djeluje na području Dalmacije, od Dubrovnika do Zadra. U sastavu Sveučilišta u samom gradu Splitu ima 8 fakulteta, 1 umjetnička akademija, 2 visoke škole i 2 sveučilišna odjela, odnosno studija. Veleučilište u Splitu djeluje kao zasebna organizacijska cjelina. U bliskoj budućnosti izgledno je otvaranje još 3 studija. Sveučilište tijesno surađuje s Institutom za jadranske kulture, Institutom za oceanografiju i ribarstvo i s Kliničkom bolnicom Split.

Pri FESB-u je otvoren Centar za znanstveno računanje a u osnivanju je Mediteranski centar za proučavanje života.

U okviru Sveučilišta djeluje i Centar za interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja (CIMIS).

Sveučilište u svom sastavu ima Sveučilišnu knjižnicu, Rektorat i Studentski centar. Ukupno na sveučilišnim jedinicama u Splitu studira oko 14.000 studenata.

Danas Sveučilište radi na brojnim lokacijama i uz neujednačeni standard pojedinih sveučilišnih ustanova. Prostorni problemi rješavaju se bez sustavnog plana na razini Sveučilišta. Za potrebe fakulteta građene su nove ili adaptirane stare zgrade.

Fakulteti su uglavnom smješteni na nepovoljnim lokacijama i s manjkom prostora, pa su prisiljeni djelovati na više lokacija od kojih su neke i izvan Splita. Sveučilišna knjižnica i Studentski centar rade u vrlo skučenim i neuvjetnim prostorima, a Rektoratu nedostaje reprezentativna dvorana.

Šport i rekreacija

Športski objekti su u vlasništvu i pod upravljanjem Grada Splita. Upravljanje športskim objektima regulirano je Pravilima o uvjetima i načinu davanja na upravljanje i korištenje športskih objekata iz 1999. godine.

Godine 1998. osnovana je Javna ustanova za upravljanje športskim objektima, kojoj su povjereni na upravljanje kapitalni objekti: Gradski stadion, Bazeni Poljud, ŠC Gripe, Park mladeži, Tenis tereni Firule i Streljački centar u Stobreču.

Grad Split u odnosu na druge gradove u državi raspolaže sa relativno bogatom športskom infrastrukturom, koja je dobrim dijelom i rezultata izgradnje objekata za potrebe MIS-a 1979. i Svjetskog prvenstva u atletici 1990. god. Tada su uglavnom izgrađeni ili uređeni veliki objekti natjecateljskog sporta, za koje međutim ne postoji adekvatan sustav gospodarenja i održavanja. Športski objekti se održavaju dijelom iz proračuna Grada, a dijelom iz sredstava zakupnina poslovnih prostora koji su u sklopu športskih objekata.

29

Istovremeno je velik nedostatak objekata za masovni šport i terena za rekreaciju. Trenutno postoji 7 športskih centara u gradskim kotarima i mjesnim odborima koji su planski građeni, te još 10 u funkciji u različitim stupnjevima uređenja i dovršenosti. Ukupno na razini Grada postoje 374 objekta namijenjena športu i rekreaciji, od čega su 274 otvorena i 91 zatvoreni objekt. Objekti su neravnomjerno raspoređeni, gotovo ih je 40% locirano u 4 gradska kotara – Bačvice, Gripe, Špinut i Stobreč. Najmanje športskih objekata je u kotarima Bol, Lokve, Kman, Kocunar, Neslanovac i Sućidar.

Urbanističkom dokumentacijom se stalno smanjuju površine športskih terena, pa je tako od 1986. do 1999. planirana površina smanjena od 230.000 m2, odnosno 23 ha na svega 56.500 m2, odnosno 5,6 ha. Na razini gradskih kotara potrebno je planirati najmanje 1,5 m2 po stanovniku za otvorene športske terene. Održavanje postojećih terena je također veoma manjkavo, pokušaj sa osnivanjem lokalnih športskih društava nije profunkcionirao, pa se predlaže da se ti tereni dadu na upravljanje gradskim kotarima i mjesnim odborima, koji po novom Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi imaju svojstvo pravne osobe

U gradu se posebno osjeća nedostatak športskih dvorana, kako za potrebe osnovnih i srednjih škola tako i za potrebe građana. Sada postoje samo 4 polivalentne športske dvorane, te kuglana i dvorana za tenis (balon). Postojeći veliki kompleks dvorana na Gripama se radi svoje veličine i zahtjevnog održavanja ne može svakodnevno koristiti.

Prioritetna je izgradnja dvorana u kotarima Manuš-Lučac, Trstenik, Kman, Kocunar, Split 3, Gripe, Pujanke i Visoka, te u naseljima Stobreč i Žrnovnica.

Zdravstvena djelatnost

Zdravstvena djelatnost u gradu Splitu dio je sustava zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, a organizirana je u Kliničkoj bolnici Split, javnim zdravstvenim ustanovama, ustanovama u privatnom vlasništvu, te kao privatne djelatnosti u zakupu prostora i opreme.

Pored Kliničke bolnice Split, javne zdravstvene ustanove na području grada su: Županijski zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja Split, Dom zdravlja Brodosplit, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć, Stomatološka poliklinika, Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije i Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju.

Primarna zdravstvena zaštita (opća medicina, stomatološka zaštita, ginekološka i pedijatrijska djelatnost), ljekarnička djelatnost i određene specijalističke djelatnosti organizirane su i kao privatne, i to osobnim sredstvima rada, ili u zakupu prostora i opreme.

Helikopterska služba djeluje od 1991.godine kada je izgrađen helidrom na Firulama. Na sjevernoj strani helidroma postoji i pomoćni helidrom. Na nekim gradskim kupalištima organizirana je spasilačka služba.

Na području grada Splita djeluju sljedeće zdravstvene ustanove: Dom zdravlja Brodosplit u sklopu kompleksa Brodograđevne industrije Split. Dom zdravlja Split opslužuje područje od 871 km2 i 208.000 stanovnika (Grad Split, općine Šolta

i Podstrana). U svom sastavu na području grada Splita ima Dječji dispanzer, ambulante primarne zdravstvene zaštite, specijalističke ambulante i laboratorije.

U Splitu djeluju Stomatološka poliklinika i Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju.

Ustanova za hitnu medicinsku pomoć osim u Splitu djeluje i na području gradova Solin i Kaštela. Hitna medicinska pomoć pokriva područje sa oko 261.000 stanovnika.

U sklopu Županijskog zavoda za javno zdravstvo djeluje i Služba za školsku medicinu koja koristi prostore u sklopu objekata pojedinih ambulanti Doma zdravlja Split.

Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije svoju djelatnost obavlja na 17 lokacija na području pojedinih gradskih kotara.

Pored navedenih zdravstvenih ustanova postoje i brojne privatne zdravstvene ustanove i ordinacije. U zakupu je 88 ordinacija opće medicine, 61 stomatološka ordinacija, 18 pedijatrijskih, 4 ginekološke, 15 zubotehničkih laboratorija, 2 medicinsko-biokemijska laboratorija i 4 ordinacije medicine rada.

U gradskom kotaru Žnjan i gradskom kotaru Kocunar iskazana je potreba za izgradnjom ambulante opće prakse.

30

Klinička bolnica Split je ustanova regionalnog značaja, gravitira joj prostor regije s oko 830.000 stanovnika, odnosno županijski prostor s oko 450.000 stanovnika. Klinička bolnica Split djeluje na trima lokacijama: Firule, Križine i Splitske toplice s ukupno 1678 kreveta. Prema normativima Ministarstva zdravstva RH broj potrebnih kreveta iznosi 1.621, što bi značilo da ne postoji manjak bolničkih kreveta. Iskorištenost bolničkih kreveta ukupno iznosi 83,7%. U bolnici je zaposleno 2.077 zdravstvenih osoba, 222 administrativnog i 806 pomoćnog osoblja. Godišnje bolnica opsluži preko 50.000 stacionarnih pacijenata i gotovo 600.000 ambulantnih i ostalih pacijenata.

Ukupna površina terena u vlasništvu ili u korištenju na lokaciji Firule je 66.835 m2, a na lokaciji Križine 18.581 m2. Broj parkirališnih mjesta ne zadovoljava niti polovicu ukupnih potreba.

Sadašnji pristupi bolnici, veze unutar bolnice i međusobna povezanost lokacija također ne zadovoljavaju.

Socijalna skrb

Djelatnost socijalne skrbi prvenstveno vodi brigu o osobama čiji je socijalni status ugrožen, koje same kao i uz pomoć članova obitelji nisu u stanju rješavati svoje materijalne i socijalne probleme.

Centar za socijalnu skrb je javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska.

Centar za socijalnu skrb za područje Grada Splita ima 5.954 korisnika. S obzirom na broj djelatnika i korisnika potreban adekvatniji prostor i zapošljavanje potrebnih stručnih djelatnika.

Dom socijalne skrbi je javna ustanova, a osniva se za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji i to kao:

a) Dom za djecu, koji se osniva za djecu bez roditelja ili koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti, ili je to iz drugih razloga u interesu djeteta, za djecu s poremećajem u ponašanju, tjelesno, mentalno ili višestruko oštećenu ili psihički bolesnu djecu, te djecu ovisnika o drogama ili drugim opojnim sredstvima.

Na području Grada Splita djeluju domovi za djecu čiji je osnivač Republika Hrvatska i to: Dom za djecu “Maestral” Split, kao ustanova za zbrinjavanje i odgoj djece bez roditeljskog

staranja i omladine čiji je razvoj ugrožen u obiteljskim prilikama. Dom djeluje na dvije lokacije, u Splitu i Kaštel Lukšiću gdje je (prema podacima iz 1996.) ukupno zbrinuto 136 djece od jaslične dobi do završetka srednje škole. Od ovog broja djece njih 27-ero su djeca ometena u psihofizičkom razvoju. Za djecu ometenu u psihofizičkom razvoju ne postoje prilagođeni sadržaji, a to otežava svakodnevni rad i život ostaloj djeci. Objekt je neadekvatno lociran, okružen stambenim zgradama i prometnicama, te raspolaže sa vrlo skromnim prostorima za školsko-rekreacijske aktivnosti djece. Prostorni uvjeti kako unutarnji tako i vanjski vrlo su skučeni.

Centar za odgoj “Split” kao ustanova za prihvat, dijagnosticiranje poremećaja, zbrinjavanje i radno osposobljavanje djece s poremećajem u ponašanju. Centar djeluje na dvije lokacije, usluge koristi (prema podacima iz 1996.) 134 korisnika što je ujedno i maksimalni kapacitet doma. Oba objekta prostorno su zadovoljavajuća za postojeću koncepciju rada

Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” Split kao ustanova za predškolski odgoj i osnovno školski odgoj i obrazovanje djece oštećenog sluha i govora i djece s tjelesnim invaliditetom i srednjoškolsko obrazovanje djece oštećenog sluha i govora. Prema podacima iz 1996. ima ukupno 85 korisnika, od kojih 35 u stacionarnom smještaju. Centar treba proširiti pa se i planira nadogradnja objekta.

Centar za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonači” Split kao ustanova za pružanje usluga dijagnosticiranja, zbrinjavanja, odgoja i obrazovanja u posebnim uvjetima, rehabilitaciju, osposobljavanje i zdravstvenu zaštitu te odgovarajuće oblike stručne pomoći osobama sa lakom, umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom. Centar djeluje na dvije lokacije u Splitu, a ima i dva područna odjela u Makarskoj i Sinju.

Centar za autizam, pruža stručnu pomoć za odgoj 20-ak djece s posebnim potrebama.Na lokaciji Firule u nedovršemoj zgradi sadašnjeg Centra Juraj Bonači planiran je smještaj autista starijih od 18 godina,za pretpostavljeni kapacitet od 20-25 osoba.

Zavod za rehabilitaciju “Samaritanac” skrbi o teže i teško mentalno retardiranim nepokretnim osobama provodeći specijalne defektološke programe rehabilitacije. Usluge Zavoda koristi 36 osoba u dobi od 5-40 godina. Prostorni uvjeti Zavoda su potpuno zadovoljavajući i odgovaraju najvišim europskim standardima.

31

Temeljni problemi ovoga oblika socijalne skrbi su neodgovarajuća lokacija pojedinih domova, nedostatak prostora, poglavito smještajnih kapaciteta i nedostatak stručnog osoblja.

Zato je poželjno poticanje izgradnje manjih zajednica (tipa obiteljske zajednice) u koju bi se zbrinjavanje i smještaj djece provodio u uvjetima najsličnijim onima u obitelji.

b) Dom za odrasle osobe je javna ustanova a osniva se za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihičke bolesne odrasle osobe, ovisnika o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima te za starije i nemoćne osobe.

Prema podacima iz 1998. godine u domovima umirovljenika (3 doma sa 4 objekta) bio je smješten ukupno 731 korisnik, a na mjesto je čekalo 1.479 potencijalnih korisnika. Iz toga je vidljiv nedostatak kapaciteta i potreba za njihovim širenjem, posebno uzevši u obzir predvidivo povećanje broja starijih osoba.

Adaptacijom je povećan kapacitet objekta u Vukovarskoj ulici za 100 novih mjesta.

Potrebno je poticati osnivanje privatnih domova manjih smještajnih kapaciteta kao i udomiteljske obitelji koje osim jednog vrlo interesantnog oblika rješenja (zbog navedenih nedostataka smještajnih kapaciteta) mogu pružiti i značajnu mogućnost zarade obitelji koja se ovim poslom bavi.

Prihvatilište za beskućnike, Zlodrina Poljana, prima samo muške beskućnike.

Prihvatilište za žene beskućnice smješteno je na Mejašima ,u privatnoj kući koju je Grad otkupio i radi cjelodnevno.

Azil za žrtve obiteljskog nasilja pruža se u Sigurnoj kući, kapaciteta je za deset osoba kojima je boravak ograničen na tri mjeseca.

Kultura

Muzeji i galerije

Institucije nacionalnog značaja su Arheološki muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Galerija Meštrović. Ostalim institucijama je osnivač grad, iako im je značaj širi.

Etnografski muzej osnovan je 1910. godine i jedna je od tri muzejske ustanove ove vrste u Hrvatskoj. Njegovo značenje za nacionalnu etnografiju je veliko. Prostor koji sada koristi Muzej ne zadovoljavanja njegove potrebe, a nalazi se na 4 lokacije i koristi ukupno 860 m2 korisnog prostora. Stvarne potrebe Muzeja za prostorom prema standardima za muzeje su od 3.500 do 5.000 m2. Nova zgrada Muzeja planirana je u Severovoj ulici (bivša zgrada Crvenog križa).

Prirodoslovni muzej i zoološki vrt osnovan je 1924. godine. Prirodoslovnom muzeju pripojen je zoološki vrt 1962. godine. Muzej je koristio zgradu na Vrh Marjana 1, a nakon nekoliko preseljenja smješten je na Poljani kneza Trpimira 3, gdje koristi ukupno 733 m2 korisnog prostora. Prostor za postav muzejske građe nije uređen, a nedostaje i oprema.

Zoološki vrt i dalje je smješten na Marjanu, a ruševna zgrada služi kao zimovnik za životinje i skladište za njegove potrebe. Do sada je izrađeno nekoliko elaborata o preseljenju na drugu lokaciju (Žrnovnica, Sinj, itd.) i razdvajanju Muzeja od Zoološkog vrta.

Malakološka zbirka, donacija obitelji Bakotić privremeno je bila smještena u zapadnom dijelu Dioklecijanovih podruma, do planiranog preseljenja na Bačvice uz akvarij. Prostor za smještaj na Bačvicama je izgrađen ali nije priveden svrsi odnosno adaptiran. Zbirka je dana na privremeno upravljanje i komercijalno iskorištavanje Prirodoslovnom muzeju i zoološkom vrtu.

Galerija umjetnina je pravni sljednik Galerije umjetnina Primorske banovine osnovane 1931. godine. Gradsko poglavarstvo Galeriji umjetnina dalo je na korištenje zgradu “Stare bolnice” u Ulici kralja Tomislava 15. Galerija još nije u mogućnosti koristiti prostor “Stare bolnice” u cijelosti jer su tamo smješteni i drugi sadržaji, koje je potrebno izmjestiti.

Muzej grada Splita osnovan je 1962. godine. Koristi uređen prostor u Papalićevoj ulici 1. Prostorne potrebe Muzeja nisu zadovoljene iako ovaj Muzej ima bolje uvjete od ostalih muzeja čiji je vlasnik ili osnivač Grad Split. Muzeju je dodijeljena na privremeno korištenje “Kuća Andrić” u za smještaj Galerije Vidović. “Kuću Andrić” treba adaptirati sukladno standardima muzejske struke.

32

Hrvatski pomorski muzej Split osnovan je 1997. godine. Kod osnivanja dodijeljen mu je na korištenje prostor u Tvrđavi Gripe u glavnoj zgradi ukupne površine od 1.130 m2. Šireći svoju djelatnost Muzej iskazuje potrebu za dodatnim prostorom u Tvrđavi Gripe. Također se iskazuje potreba za korištenje cca 300 m2 za depo na izdvojenoj lokaciji.

Biblioteke i arhivi

Povijesni arhiv je nacionalna institucija, sjedište je u Tvrđavi Gripe.

Sveučilišna knjižnica djeluje u skučenim uvjetima, osigurana je nova lokacija u Sveučilišnom kampusu.

Gradska knjižnica Marka Marulića osnovana je 1951. godine. Koristi prostor na nekoliko lokacija. Dječji odjel Gradske knjižnice u Zagrebačkoj 4 ne zadovoljava minimum tehničkih uvjeta za smještaj. Sukladno Planu razvoja mreže knjižničnih ogranaka u gradu Splitu, osim pet osnovanih, predviđa se osnivanje još devet ogranaka i to nove središnjice (u Lovretskoj 11) i 5 novih ogranaka u naselju Split, te ogranci u naseljima Stobreč, Žrnovnica i Slatine.

Trajno rješenje smještaja Središnjeg odjela Gradske knjižnice planira se u zgradi tzv.Depandanse(Ul .Slobode 2) na cca 2700 m2

Kazališna i glazbeno-scenska djelatnost

Hrvatsko narodno kazalište u Splitu ima status nacionalnog kazališta. Osim centralne zgrade HNK-a koristi prostore na još 6 lokacija. Prostori su nedovoljni za djelovanje kazališta, pa je potrebna izgradnja dodatnih prostora koji su planirani na lokaciji Plinarska 10 i okolnog prostora. Izgradnjom II. faze zgrade HNK-a riješili bi se prostorni problemi (radionice, skladišta, djelovanje ansambala Drame i Baleta).

Gradsko kazalište mladih trenutno koristi dio zgrade na Trgu Republike 1, koji su neuvjetni. Za obavljanje djelatnosti potrebna je nova zgrada, tlocrtne površine cca od 750 do 1.000 m2.

Gradsko kazalište lutaka Split, koristi prizemlje zgrade u ulici Kamila Tončića 1. Nakon dovršenja adaptacije prizemlja Gradsko kazalište lutaka Split ima potrebu za još dodatnim prostorom cca 350 m2

.

Izgradnjom II. faze zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu zadovoljile bi se ukupne potrebe HNK-a Split u pogledu prostora neophodnih za obavljanje djelatnosti, te dijelom potrebe Gradskog kazališta lutaka Split i Gradskog kazališta mladih Split.

Gradska koncertna dvorana je sadržaj koji gradu nedostaje. Procjenjuje se da bi takav objekt trebao imati tlocrtnu površinu cca 1.200 m2.

Na lokaciji Lovretski ovori dvorana od 483 m2 dana je na korištenje Glazbenoj školi Josipa Hatzea uz uvjet da se uredi kao višenamjenska koncertno-projekcijska dvorana za oko 180 mjesta dok će se reprezentativna koncertna dvorana dobiti adaptacijom prvog kata Gradskog kazališta lutaka (Hrvatskog doma).Takva «središnja dvorana» kapaciteta 360 sjedala zadovoljila bi kriterije za organiziravje velikih glazbenih događanja,odnosno za aktivnosti prosvjete i sporta,organiziranje prigodnih manifestacija i programa od značaja za Grad.

Izložbeni prostori

Grad Split nema adekvatnog reprezentativnog izložbenog prostora. Prostori u Salonu Galić, Galeriji foto kluba, Galeriji umjetnina u Lovretskoj ulici i ulici Kralja Tomislava, Podrumima Dioklecijanove palače, kao ni prostori u sklopu ostalih ustanova u kulturi koji se koriste za izložbene ne zadovoljavaju u cijelosti potrebne uvjete.

Ostale gradske ustanove u kulturi

Kulturno središte mladih je javna ustanova za stvaralačko i reproduktivno izvođenje u kulturi, tehničkoj kulturi i umjetnosti. Premda je osnovano još 1997. godine odlukom Gradskog vijeća Grada Splita još uvijek nije definiran i određen prostor ove ustanove. Ustanova koristi dio prostora u objektu Doma mladeži, te predstoji temeljito ispitivanje namjene i organizacijskog ustroja, pogotovo s obzirom na drugu namjenu dijela Doma mladeži.

33

Multimedijalni kulturni centar Split osnovan je 1998. godine kao ustanova u kulturi za organiziranje raznih kulturnih događanja. Dodjelom prostora u ulici kralja Tomislava 15 (ex. Stara bolnica) Galeriji umjetnina i preseljenjem MKC u neuređen prostor Doma mladeži javlja se problem smještaja i uopće daljnjeg rada ove ustanove.

Otvoreno pučko učilište Split je ustanova namijenjena i kulturnim djelatnostima.

Postoji i niz udruga različitih djelatnosti (tehničke, kulturne, KUD-ovi, HDLU, itd.).

Vjerski objekti i sadržaji

Pretežiti broj vjerskih objekata i sadržaja pripada rimokatoličkoj crkvi. Ona je teritorijalno organizirana u župe, dio kojih se poklapa sa područjima gradskih kotara i naselja. U dijelu župa na području grada župne crkve već postoje, ili je već započeta gradnja, u nekima je lokacija određena važećim planovima, a za manji će se odrediti u GUP-u.

Na području gradskog kotara Bol važećim DPU-om je predviđena izgradnja crkve i pastoralnog centra južno od zgrade HTV-a. Lokacije su također određene za Brda i Visoku, gdje još nije počela gradnja, a gradski kotar, odnosno župa Split 3 koristio bi planiranu crkvu na području sveučilišnog kampusa.

Do sada potrebne lokacije nisu definirane u Splitu u župama Spinut, Poljud, Meje i Škrape, koje sada nemaju adekvatne objekte, te će se nove lokacije definirati u GUP-u.

Nadbiskupsko sjemenište i klasična gimnazija, kao i bogoslovni fakultet imaju zadovoljavajuće uvjete na postojećoj lokaciji.

Za ostale vjeroispovijesti u funkciji su židovska bogomolja u zgradi Židovske općine, muslimanska na Cosmijevoj poljani, pravoslavna kapela na Obrovu, adventistička crkva uz usjek pruge, dvorana Jehovinih svjedoka, a izgrađena je evangelička crkva na lokaciji Bačvarije u Radunici.

Uprava i pravosuđe

Na području grada Splita djeluju uredi gradske uprave, te županijske i državne uprave.

Gradska uprava je smještena u zgradi Banovine. Grad Split kao jedinica lokalne samouprave organiziran je u 27 gradskih kotara i sedam mjesnih odbora, koji raspolažu prostorima za administraciju i za skupove građana.

Županijska uprava djeluje u zgradama u Vukovarskoj ulici i ulici Domovinskog rata te na Bačvicama

Uredi državne uprave su u Vukovarskoj i Ulici domovinskog rata.

Policijska uprava županije Splitsko dalmatinske locirana je na Trgu hrvatske bratske zajednice, osim središnjice na teritoriju grada djeluju 3 policijske stanice

Pravosuđe u Splitu djeluje kroz Općinski sud, Općinsko državno odvjetništvo, Županijski sud i Županijsko državno odvjetništvo, te Trgovački sud. Zgrade koje koriste sudovi su u Gundulićevoj i Sukoišanskoj ulici. Sudovima nedostaje prostora, pa se planira nadogradnja postojeće zgrade.

Na području Dračevca lociran je istražni zatvor.

1.1.2.6. Infrastruktura

Promet

Položaj grada ima značajne implikacije na postanak i razvoj cestovne i ulične mreže.

Cestovnu mrežu čine razvrstane i ostale ulice, pri čemu u funkcionalnoj shemi razvrstane ceste čine i glavne gradske ulice. Na području grada Splita izgrađene su sljedeće razvrstane ceste:

Ostale ceste i ulice na području grada Splita spadaju u nerazvrstane ceste i o njima skrbi Grad.

Glavnina cestovne mreže uspostavljena je na zapadnom dijelu splitskog poluotoka, dok su istočni dijelovi grada teže pristupačni. Naselja izvan užeg urbanog područja (poluotok – obuhvat Generalnog urbanističkog plana) povezana su sa središtem (Splitom) putem razvrstanih cesta (državne, županijske i, lokalne ceste).

34

Državne cesteD 8 državna cesta (obilaznica Splita), dionica dužine 6,5 kmD 1 državna cesta D1 (dionica Solin – Klis), dionica dužine 1,0 kmD 410 državna cesta (D8 – trajektna luka Split), dužine 5,6 kmD126 državna cesta Trogir (D315) – Arbanija – Slatine dionica dužine 2,2 km

ukupna dužina 15,3 km

Županijske cesteŽ 6139 županijska cesta Solin (D8) – Split (Solinska-Put

Supavla-Zrinsko Frankopanska-Kaštelanska-tunel, dionica dužine 8,0 km

Ž 6140 županijska cesta (Ž 6141-Domovinskog rata-D8), dužine 3,0 kmŽ 6141 županijska cesta (Ž 6139-Hrvatske mornarice-

Slobode –D 410),dužine 2,4 km

Ž 6142 županijska ceste (Solin-Mravinci-Tugare-Gata-Blato n/C D 62,

dionica dužine 10,1 km

Ž 6143 županijska cesta Kamen – Šine (D8), dužine 1,4 kmŽ 6144 županijska cesta TTTS – Stobreč (D8), dužine 0,8 kmŽ 6163 županijska cesta (Srinjine (Ž 6142)-Sitno-Dubrava), dionica dužine 8,2 km

ukupna dužina 33,9 km

Lokalne cesteL 67066 lokalna cesta Ž 6139 – ulica Put sjeverne luke, dužina 1,1 kmL 67067 lokalna cesta Ž 6140 – Dubrovačka, Spinčićeva, dužine 2,1 kmL 67068 lokalna cesta L 67071 – D 410, Zagrebačka, dužine 0,5 kmL 67069 Gundulićeva, Mažuranićevo šetalište, dužine 2,2 kmL 67070 lokalna cesta Ž 6141 – Velebitska, dužine 3,2 kmL 67071 lokalna cesta Ž 6141 – Domovinskog rata, Livanjska,

Sinjska,dužine 1,1 km

L 67072 lokalna cesta L 67071 – D 8, Vukovarska, dužine 3,3 kmL 67073 lokalna cesta D 8 – Stobreč, dužine 1,3 kmL 67079 lokalna cesta Korešnica

(Ž 6142)–Žrnovnica (L 67080),dužine 1,2 km

L 67080 lokalna cesta Žrnovnica (Ž 6142–Donje Sitno–Ž 6163),

dužine 6,7 km

L 67081 lokalna cesta Gornje Sitno – Ž 6163, dužine 1,0 kmukupna dužina 23,7km

Sveukupno razvrstane ceste na području grada Splita: 72,9 km

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste i analize radnog tima

Cestovni promet

Cestovna prometna mreža razvijala se tijekom vremena spontano prateći urbanizaciju prostora u skladu sa: topografijom terena, smještajem grada na poluotoku i planinskim barijerama u zaleđu; pod utjecajem gospodarstva gdje se ističe velika uloga značajnih gospodarskih subjekata u

razvoju grada, primjerice gradske luke gdje je prisutna interakcija pomorskog i kopnenog prometa koja još uvijek nije riješena na adekvatan način.

Split je kao i veliki broj drugih gradova u Republici Hrvatskoj izložen neprekidnoj degradaciji uslijed brzog razvitka automobilskog prometa. U početku razvoja automobilskog prometa, gotovo je nametnuto pravilo da automobilu treba prilagoditi grad. Rezultat takovog pristupa se ogleda u nestajanju bitnih, vremenom nataloženih gradskih funkcija a gradska struktura se narušava zbog nespojive dimenzije automobila i te iste (posebno povijesne) gradske strukture.

Vrijednost određenog dijela grada je u velikoj mjeri povezana s načinom rješavanja prometa u mirovanju. Granica podnošljivosti je često višestruko premašena, pa je zagušenje vozilima značajno ograničenje života u gradu.

35

Porast životnog standarda rezultira povećanom mobilnošću, rastom broja motornih vozila i trenda korištenja za zadovoljavanje svakodnevnih prijevoznih potreba. Postojeća masovna upotreba osobnih motornih vozila dovodi do zagušenja gradske ulične mreže, posebno u središnjem dijelu grada i donosi nepovoljne gospodarske i ekološke posljedice.

Prema iskustvima drugih gradova može se ustvrditi da gradnjom sve većeg broja i sve širih prometnica i parkirališta nije moguće zadovoljiti rastuće zahtjeve i potražnje individualne motorizacije, jer su zahtjevi, posebno u središnjim dijelovima gradova, veći nego to grad, prostorni i financijski može podnijeti.

Osnovni podaci o stanju u prostoru mogu se rezimirati u sljedećem: Kategorizacijom javnih cesta provedenom tijekom posljednjih godina u centar grada je, potpuno

neprimjereno funkcionalnim principima, uvučen veći broj županijskih i državnih cesta, nakon čega slijede nejasnoće oko nadležnosti nad njima, prioriteta, postupaka i udjela odnosno obveza u financiranju potrebnih zahvata. rezultat je izostanak unaprjeđivanja stanja sustava.

Značajni dijelovi grada Splita, posebno bespravno izgrađene prostorne cjeline nemaju odgovarajuću uličnu mrežu i gotovo je nemoguća njena provedba radi način i tipa izgrađenosti. Za rekonstrukciju ulične mreže i osiguranje odgovarajućeg broja parkirališta potrebno je čak ukloniti neke građevine i tako osigurati prostor za rješavanje prometnih potreba.

Rastuće zahtjeve prometne potražnje individualne motorizacije, posebno u središnjem dijelu Splita (poluotoka) nije moguće zadovoljiti čak ni gradnjom sve većeg broja i sve širih prometnica i parkirališta, jer su zahtjevi veći nego što grad, prostorno i financijski može podnijeti.

Na zapadnom dijelu poluotoka, u pojedinim gradskim kotarima javlja se problem nerazvijene cestovne mreže i problem nedovoljne širine ulica što otežava kolnu pristupačnost tim područjima. Na taj način su područja ugrožena od požara radi otežane pristupačnosti za vatrogasna vozilima kao i vozila hitne pomoći, opskrbna i komunalna vozila.

Kao nasljeđe poljoprivredne parcelacije, dijelovi stambenih zona sa pretežnom individualnim stambenim građevinama imaju uske ulice i nedovoljno razvijenu uličnu mrežu. To su područja Meja (dio područja), Kmana, Brda, Neslanovca, Sućidra, Škrapa i Visoke na zapadnom dijelu poluotoka.

Istočni dio splitskog poluotoka nema uspostavljenu odgovarajuću cestovnu i uličnu mrežu. Postojeća mreža uglavnom slijedi putove poljoprivredne parcelacije, kao nasljeđe grčke i rimske parcelacije agera. Preko razvrstanih cesta pristupa se naselju Kamen, te području TTTS-a (županijska cesta). Stobreču, dijelu Korešnice i Žrnovnice pristupa se lokalnim cestama.

Prema podacima PU splitsko-dalmatinske na području grada Splita bilo je registrirano 2001. godine ukupno 63.617 motornih vozila, od čega 94% u samom naselju Split. Osobna vozila čine najveći broj motornih vozila na području grada sa udjelom od 84%. Stupanj motorizacije iznosi 3,5 stanovnika/vozilo.

Problem parkiranja vozila je prisutan na čitavom području grada. Na užem gradskom središtu nedostaje gotovo 5.000 parkirališnih mjesta prema podacima iz Prometne studije iz 1995. godine.

Problem parkiranja, uz ostale deficite u naselju (zelene površine, društveni sadržaji i dr.), ukazuje na potrebu ograničenja daljnje gradnje stambenih i drugih građevina u gradskim kotarima, posebno na konsolidiranim područjima (pretežno izgrađenim i urbanistički oblikovanim područjima).

U odvijanju javnog prometa javljaju se teškoće radi nepovoljnih tehničkih elemenata nekih ulica i križanja (mali radijus) i zastarjelosti autobusa. Javni prijevoz je organiziran na 21 gradskoj liniji te 16 linija na širem gradskom području. Grad nema odgovarajući kamionski i autobusni terminal.

Benzinske postaje, brojem i položajem ne zadovoljavaju potrebe grada. Ukupno ima izgrađenih 12 benzinskih postaja, od kojih su četiri smještene na/uz državne ceste.

Pomorski promet

Pomorski promet se odvija putem luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. Luke za javni promet imaju značaj osobite međunarodne luke i značaj županijske luke.

Luka osobitog međunarodnog značaja Split formirana je u dva bazena i tu u Gradskoj luci i Sjevernoj luci. Gradska luka se razvija u složenu putničku, trajektnu i turističku luku a uređuje se i dograđuje za potrebe očekivanog prometa putnika, roba i turista. To je važan gradski prostor sa simboličkim i kulturno povijesnim vrijednostima. U sklopu Gradske luke stječu se svi vidovi prometa (cestovni,

36

pomorski, željeznički i zračni) i organizira se terminal gradskog i turističkog javnog prijevoza, prijevoza tour-operatora, taxi stajališta i ostalih pratećih sadržaja, javna parkirališta i garaže, ponuda i usluge korisnicima luke i sl. Sjeverna luka se većim dijelom koristi za manipulaciju robama, radnim sadržajima, slobodnoj carinskoj i drugim sličnim sadržajima. Zadnjih deset godina, Sjeverna luka stagnira u pogledu prometa da bi danas njena uloga u pomorskom prometu bila marginalna. Nasuprot tome, trajektni i putnički promet u Gradskoj luci sve više raste (sa stagnacijom u ratnom razdoblju 1991-1995. kada je promet bio u velikom padu).

Split, kao najveća putnička trajektna luka Hrvatske, ima poseban značaj za organizaciju i odvijanje pomorskog prometa, s obzirom da se preko Gradske luke povezuje značajni dio otočkog arhipelaga Hrvatske. Preko Splita su u najvećoj mjeri povezani srednjodalmatinski otoci; Brač, Šolta, Hvar, Vis, Korčula (zapadni dio otoka što uključuje općine Vele Luka, Blato i Smokvicu) i Lastovo na kojima danas živi preko 40.000 stalnih stanovnika, veliki broj povremenih stanovnika te veliki broj turista i izletnika tijekom ljetne sezone.

Slika 5. Učešće pomorskih linija 2001. godine po prometu putnika

U strukturi prometa koji se odvija u gradskoj luci dominira domaći promet sa udjelom; 91% u prometu putnika; 89% u prometu vozila.

Velike su oscilacije u pomorskom prometu tijekom godine, jer se glavnina pomorskog prometa odvija ljeti (preko 60% u dva ljetna mjeseca).

Ostale luke otvorene za javni promet županijskog značaja su: luka Slatine, duljina pristanišne obale 180 m, površina kopnenog dijela 2.773 m2 i površina

akvatorija 12.250 m2

luka Stobreč, duljina pristanišne obale (31 + 45 m) 76 m, površina kopnenog dijela 441 m2 i površina akvatorija 4.600 m2

Luke posebne namjene obuhvaćaju: brodogradilišnu luku (državni značaj), vojna luka Lora (državni značaj) , luka nautičkog turizma ACI marina u Gradskoj luci (državni značaj), športske luke (županijski značaj):

Poljud sa postojećim lučicama Poljud, Split i Spinut, Jadran – Zvončac, Labud i Mornar na zapadnom dijelu Gradske luke, Matejuška

37

Zenta Stobreč i Slatine

Ostale luke: luka Instituta za oceanografiju i ribarstvo luka na južnoj obali poluotoka Lora

Tablica 23. Promet putnika u Gradskoj luci 1990., 2000. i 2001.

VRSTA PROMETA GODINA INDEKS

1990. 2000. 2001. 2001/90. 01/00.

Cjelogodišnji promet

Domaći 2.332.552 1.747.766 2.083.048 89 119

Međunarodni linijski 247.901 227.740 196.415 79 86

Međunarodna krstarenja

30.451 437 6.765 22 1.558

Ukupno međunarodni promet

278.352 228.177 203.180 72 89

SVEUKUPNO 2.610.904 1.975.943 2.286.228 87 115

Udio ljetnog (sezonskog) u ukupnom (cjelogodišnjem) prometu %

Domaći 61,3 61,8 62,8

Međunarodni linijski 89,9 64,9 63,6

Međunarodna

krstarenja

84,9 100 56,2

Ukupno međunarodni promet

89,3 65,0 63,3

SVEUKUPNO 64,3 62,2 62,8

Izvor: mr O.Drnjević: Analiza pomorskog prometa i lučko-pomorskih aktivnosti u Splitu za razdoblje do 2015. godine

Željeznički promet Prema Strategiji prometnog razvitka RH (1999. godine), glavni cilj jest osposobljavanje

željeznice za konkurentnost na transportnom tržištu a osobito u odnosu na sve jači cestovni prijevoz .

Na željezničkom kolodvoru u Splitu bilježi se negativan trend rasta prometa što je posljedica općih prilika u željezničkom prometu te potpunog prekida prometa na Unskoj pruzi.

U budućem kombiniranom prijevozu značajna je uloga željeznice, posebno zbog jadranske orijentacije i većeg korištenja luka te problema velikog tranzitnog cestovnog prometa.

Telekomunikacijska mreža

Nepokretna mreža

Postojeće stanje telekomunikacijske mreže rezultat je realizacije Elaborata i idejnog rješenja rekonstrukcije i razvoja telekomunikacijske mreže u Splitu. Njime je obuhvaćen razvoj telekomunikacija u Splitu u razdoblju do 2000. godine.

Nepokretna telefonska mreža je okosnica svih telekomunikacijskih mreža, najrasprostranjeniji dio javne telekomunikacijske mreže i najbolji pokazatelj napretka i razvoja cjelokupnog sustava. Usluga prijenosa govora je najzastupljenija telekomunikacijska usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavajući trend rasta, unatoč izuzetnom porastu mobilne telefonije zadnjih godina.

38

Osnovu telefonske mreže grada Splita čine dva tranzitna komutacijska čvora postavljena na različitim lokacijama u Splitu. Ovi komutacijski čvorovi rade u paru, međusobno su povezani, povezani su sa centralama (komutacijskim čvorovima) istog ranga u RH, te svaki sa svim čvorovima niže ravnine (lokalne i područne centrale) telefonske mreže u Županiji.

Na području grada Splita postoje četiri (4) područne centrale: Split 1A i Split 1B u centru grada; Split 2A na Sućidru; i Split 3 na Smrdečcu.

Ove četiri centrale sa svojim pristupnim područjima, odnosno sa udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS) čine okosnicu javne nepokretne digitalne telefonske mreže grada Splita.

Analogne telefonske centrale, u centru grada i na Sućidru, postupno su isključene iz telekomunikacijskog prometa do polovice 2002. god., a što je posebno važno, time je u potpunosti digitalizirana pristupna mreža grada Splita u kojoj nema dvojnih priključaka.

U Slatinama je izgrađeno komutacijsko čvorište (UPS) sa 512 priključaka, povezano svjetlovodnim kabelom (SVK) na nadređenu pristupnu centralu Trogir.

Područje Srinjina spojeno je na UPS Tugare, s tim da se planira izgradnja novog komutacijskog čvorišta (UPS-a) u mjestu Srinjine, kapaciteta 512 priključaka koje će biti povezano svjetlovodnim kabelom na nadređenu centralu, u planskom periodu do 2005. god.

Za područje Sitna Donjeg instalirana su tri uređaja tipa RSM sa 90 instaliranih digitalnih priključaka, koji su svjetlovodnim kabelom spojeni na nadređenu centralu.

U planskom razdoblju do 2005. god. planira se zamjena postojećih UPM uređaja digitalnim pretplatničkim stupnjem RSS-om kapaciteta 256 priključaka.

Sva komutacijska čvorišta međusobno su povezana sa nadređenim telefonskim centralama svjetlovodnim kabelima. Korisnički vodovi kojima se telefonski pretplatnici povezuju na komutacijske čvorove realizirani su uglavnom podzemnim kabelima s bakrenim vodičima.

Dostignuti stupanj razvoja telefonske mreže grada Splita je na evropskom nivou u ovom trenutku. Polovinom 2002. godine Grad Split će imati 100% digitaliziranu telefonsku mrežu, sa 43 GTP/100 stanovnika, što je iznad prosjeka Republike Hrvatske.

Tabelarno su prikazani osnovni parametri stupnja razvoja nepokretne telefonije u gradu Splitu na dan 31. 12. 2001. god.

Tablica 24. Stanje nepokretne telefonije u Gradu SplituBroj instaliranih telefonskih priključaka 149.198Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 82.531Iskorištenost instaliranih priključaka 55%Gustoća (GTP/100 stanovnika) 43Stupanj digitalizacije 88%Broj pristupnih centrala (PC) 4Broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 32Broj telefonskih govornica 286Broj instaliranih ISDN-BRA kanala 6.976Broj instaliranih ISDN-PRA kanala 7.740

Izvor: Podaci HT-a

Pokretne telefonske mreže

Područje grada Splita pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva MOBITEL; digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva CRONET (u vlasništvu HT); digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva VIPnet.

39

Elektroprijenos i elektroopskrba

Grad Split s aspekta elektroenergetskog sustava pripada području od izuzetne važnosti za županiju splitsko-dalmatinsku pa i šire. Značaj uvjetuje, osim činjenice što je Grad Split drugi po veličini korisnik u državi, blizina jakog izvora električne energije (HE Zakučac) te najznačajnijeg prijenosnog objekta (TS Konjsko) na području županije.

Daljnja posebnost Grada Splita leži u činjenici da su na ovom području prisutni elektroenergetski objekti gotovo svih naponskih nivoa: 220, 110, 35 i 10 kV.

Analize su pokazale da Split ima jedan od najlošijih gradskih elektroenergetskih sustava u Hrvatskoj. U postojećem gradskom elektroenergetskom sustavu na razini 110 kV još uvijek dominira radijalna struktura kojom nije moguće osigurati adekvatnu raspoloživost, pouzdanost i elastičnost pogona.

Elektroenergetska mreža na području Grada Splita sastoji se od prijenosne mreže naponskih razina 220 i 110 kV, te distributivne mreže 110, 35, 10 i 0,4 kV.

Prijenosna mreža kao dio cjeline elektroenergetskog sustava Hrvatske, obuhvaća šire područje Splita, koje se praktički proteže od Trogira do Omiša, odnosno od HE Zakučac do TS Konjsko. Na splitskom poluotoku egzistira samo dio te mreže i to naponske razine 110 kV.

Osnovno napajanje električnom energijom šireg područja grada Splita vrši se iz dva izvora: HE 220/110 kV “Zakučac” (Split) i TS 400/220/110 “Konjsko”.

Osnovne pojne točke gradskog korisnika su TS (220)/110/35 kV “Vrboran” i TS 110/35 kV “Meterize”. Iz trafostanice “Vrboran” preko jedne zračno-kabelske veze napajaju se trafostanice 110/3510 kV “Sućidar” i 110/10 kV “Split 3”. Navedena veza se sastoji od dvostrukog dalekovoda 110 kV od “Vrborana” do kabelske stanice (prijelaz zračnog voda u kabel) “Pujanke” i dalje dva paralelna kabela 110 kV u istoj trasi do trafostanice “Sućidar”. Trafostanica “Split 3” na navedenu vezu priključena je kao “T” odcjep. Opisana zračno-kabelska veza je nedovoljno pouzdana i sigurna s obzirom na ugroženost zračnog voda bliskom izgradnjom individualnih stambenih objekata.

Iz trafostanice “Vrboran” također se preko dvostrukog zračnog voda 110 kV, jedna trojka pod naponom 35 kV napaja trafostanica 35(110)/10(20) kV “Dujmovača”, a ista trafostanica preko kabela 35 kV ima vezu sa trafostanicom “Meterize”.

Iz trafostanice “Sućidar” kabelskim raspletom 35 kV napajaju se distributivne trafostanice 35/10 kV na splitskom poluotoku. Trafostanice “Gripe” i “Dobri” napajaju se preko dvostrukog kabelskog voda 35 kV dok se trafostanica “Brodogradilište” napaja preko jednog kabela 35 kV. Ova trafostanica ima drugu kabelsku vezu 35 kV iz trafostanice “Meterize”.

Postojeće stanje sustava opskrbe električnom energijom ukazuje na sljedeće: napajanje TS 110/20(10 kV) “Split 3” preko odcjepa dalekovoda, sa aspekta sigurnosti i

pouzdanosti napajanja gotovo je jednako tipičnom napajanju prigradske razdjelne mreže 10 kV. ugroženost dalekovoda 110 kV, kao jedine veze, bespravnom stambenom izgradnjom. opterećenje navedenog dalekovoda 110 kV gotovo preko termičke granice prijenosa. visoki stupanj opterećenja transformatorskih jedinica u transformatorskim stanicama 110/x i

35/10 kV, pri čemu nije zadovoljen uvjet n-1.

Vodoopskrba

Grad Split ima izgrađen cjeloviti sustav vodoopskrbe koji zadovoljava trenutne potrebe grada, a koji će uz uobičajene izmjene i dogradnju sustava zadovoljiti planirane potrebe. Priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je zadovoljavajuća i veća je od 95% što je na razini visoko razvijenih zemalja EU. Kapacitet vodoopskrbne mreže i objekata na njoj u cjelini zadovoljavaju sadašnje i planirane potreba grada. Naime, od 1990 pa do 2000 ukupna potrošnja vode u gradu znatno opada (više od 50 %) kako zbog restrukturiranja industrije tako i zbog smanjene potrošnje vode stanovništva. Od 2000. godine trend smanjenja je usporen i neznatno povećan. Specifična potrošnja vode po stanovniku se smanjila od nekih 250-300 l/stan/dan prije rata na oko 170 l/stan/dan u 2000 godini, a i dalje se smanjuje kao rezultat racionalizacije potrošnje potaknute prije svega cijenom vode koja se višestruko povećala od 1990. Zbog svega tog ukupna potrošnja vode u gradu Splitu još uvijek nije dosegla prije ratne količine a ne očekuje se da će se isto i dogoditi u skoroj budućnosti. Cijena vode će i dalje rasti a time će se i dalje smanjivati specifična potrošnja do razina koje su uobičajene u

40

Europskim državama, oko 120 -140 l/stan/dan. Industrijska potrošnja vode također neće intenzivnije rasti niti dosegnuti prije ratnu potrošnju vode. Zbog svega tog grad Split neće imati nikakvih problema što se tiče količina vode kako na zahvatu tako ni u distribucionom sustavu.

Vodoopskrba grada se zasniva na zahvaćanju vode izvora Jadro. Kapacitet izvora u cjelini zadovoljava sadašnje i planirane potrebe grada. Kakvoća vode izvora zadovoljava standarde vode za piće u odnosu na sve pokazatelje osim bakteriološki standard. Dezinfekcijom/raskuživanjem vode prije upuštanja u vodoopskrbni sustav osigurava se i zadovoljavanje bakteriološkog standarda vode za piće. Najveći problem u odnosu na kakvoću vode je povremeno visoka mutnoća vode tijekom kišnog perioda koja prelazi dozvoljene razine kakvoće vode za piće. Za sada ovo prekoračenje standarda vode za piće nema negativnog utjecaja na zdravlje korisnika vodoopskrbnog sustava. Drugi značajniji problem je vezan uz sigurnost opskrbe s obzirom da se sva opskrba zasniva na jednom zahvatu-Jadro. Bilo koja incidentna situacija na ovom zahvatu dovela bi do prekida cjelokupne vodoopskrbe, a što za grad veličine Splita nije prihvatljivo. Treći problem vezan je uz stanje/starost vodoopskrbne mreže (prosječno veća od 30 godina) i gubitke vode koji su veliki, veći od 35 %. Ovakvo stanje vodoopskrbnog sustava zahtjeva provođenje cjelovitih i trajnih aktivnosti i mjera kojima će se učinkovitost i sigurnost sustava poboljšavati.

Brze promjene u rubnom prostoru grada ali i centralnom dijelu, te stanje distribucionog sustava, posebno obzirom na starost koja je u pojedinim područjima veća od 40 godina, zahtijevaju trajne zamjene postojećih dotrajalih dionica vodoopskrbne mreže te izgradnju i proširenje mreže u skladu s rastućim potrebama i širenjem urbanih područja. Isto se odnosi i na sve objekte vodoopskrbnog sustava vodospreme, crpne postaje, sustav upravljanja i nadzora itd.

Završetkom izgradnje centralne CS Ravne Njive i drugih objekata u sklopu projekta Ekokaštelanski zaljev (podprojekt vodoopskrba) znatno se poboljšava sigurnost i učinkovitost opskrbe pitkom vodom grada Splita u odnosu na kapitalne objekte opskrbe ali ne i same vodoopskrbne mreže.

Postojećim planovima razvoja planira se korištenje izvorišta vode rijeke Žrnovice. Zahvatom ovog izvorišta značajno bi se povećao ukupni raspoloživi kapacitet vodoopskrbnog sustava u najvećem periodu godine kada izvorište ima veliku protoku (od X – V mjeseca), te manjim dijelom tijekom ljeta kada je kapacitet izvorišta znatno manji. Najveća prednost korištenja ovog zahvata je u njegovom visinskom položaju, 80 m n.m. , kojim se osigurava gravitaciona opskrba velikog područja grada Splita a posebno Stobreča i Žrnovnice. Na ovaj način bi se značajno povećala ekonomska učinkovitost (smanjenje potrošnje energije) sustava. Zahvaćanjem ovog izvorišta povećala bi se i sigurnost opskrbe grada jer bi se formirao drugi smjer opskrbe i zahvat. Kakvoća vode ovog izvorišta je slična kakvoći vode izvora Jadro tako da se njegovim zahvaćanjem problem kakvoće vode ne bi riješio. Ukupna sigurnost opskrbe u odnosu na izvorište također se ne bi značajno unaprijedila budući da izvorište Jadro i Žrnovnica pripadaju istom hidrološkom slivu.

Područje grada na otoku Čiovo , a posebno naselja Slatine imaju izgrađen vodoopskrbni sustav koji zbog velikog i brzog povećanja potrošača nema zadovoljavajući kapacitet tijekom ljeta kada broj stanovnika i turista naglo poraste kao i potrošnja vode za druge namjene. Planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom vodoopskrbnog sustava Solin-Kaštela-Trogir, koja je u tijeku, osigurati će se potrebne količine vode za ovo područje, a izgradnjom vodoopskrbne mreže i raspodjela vode potrošačima.

Rubna naselja Sitno Gornje, Sitno Donje i Srinjine imaju dijelom riješenu vodoopskrbu koja se zasniva na korištenju izvora Žrnovnice i vodoopskrbnog sustava Zagrad. Ova naselja nisu priključena na vodoopskrbni sustav grada Splita-Jadra. Kvalitetna opskrba vodom naselja Sitno Gornje, Sitno Donje i Srinjine još uvijek nije riješena, a može se osigurati dogradnjom vodoopskrbnog sustava Zagrad, dovodom vode sa HE Zakučac ili opskrbom priključkom na vodoopskrbni sustav Žrnovnice. Postojeće nelegalne lokalne vodoopskrbne sustave (Žrnovnica, Sitno Gornje) treba uključiti u cjeloviti vodoopskrbni sustav Splita.

Najveći dugoročni problemi vodoopskrbnog sustava grada Splita su problem kakvoće vode u pojedinim periodima godine i gubici vode u sustavu – učinkovitost sustava. Nužno će biti potrebno provesti djelotvorne mjere zaštite voda slivnog područja izvorišta Jadro (kao i Žrnovnice u budućnosti) i poboljšati sustav čišćenja vode za piće kako bi voda u vodoopskrbnom sustavu trajno odgovarala standardima vode namijenjene za piće. S obzirom da se slivna područja ovih izvorišta nalaze izvan

41

područja grada isto se treba postići kroz odgovarajući rad nadležnih regionalnih i državnih institucija. Uz to održavanje vodoopskrbne mreže i zamjena dotrajalih dionica se mora trajno provoditi kako bi se gubici vode u sustavu smanjili ispod 15 %.

Odvodnja

Oko 80% stanovnika grada Splita priključeno je na javni kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda, dok oko 60 % područja grada ima izgrađenu kanalizacijsku mrežu otpadnih voda i to uglavnom područje splitskog poluotoka. Stanje izgrađenosti oborinske kanalizacije je znatno lošije jer i pojedini dijelovi grada na splitskom poluotoku nemaju izgrađenu oborinsku kanalizaciju. Najveći dio postojeće kanalizacije je mješovitog tipa odvodnje.

Otpadne vode iz postojećeg sustava se ispuštaju u more Bračkog kanala putem dugih podmorskih ispusta. Izgrađena su tri ispusta, Katalinić brig, Duilovo i Stobreč. Prije ispuštanja otpadne vode se pročišćavaju na mehaničkom uređaju to jest uređajima koji imaju prethodni stupanj pročišćavanja (rešetke, pjeskolov i mastolov).

Odvodnja otpadnih voda naselja Stobreč je dijelom izgrađena dok većina naselja koristi septičke jame. Odvodnja otpadnih voda naselja Žrnovnica, Sitno Gornje, Sitno Donje, Srinjine, nije izgrađena, već se koriste septičke jame uglavnom vodo-propusne tako otpadne vode ovih naselja zagađuju lokalne podzemne vode. Kanalizacijska mreža naselja Slatine također nije izgrađena. Sva ova naselja nemaju izgrađenu ni kanalizaciju oborinskih voda.

Stanje izgrađenosti kanalizacije na području grada nije zadovoljavajuće po obuhvatu, stanju postojeće kanalizacije, a ni u odnosu na zaštitu obalnog mora i podzemnih voda.

Za područje grada izrađen je dugoročni plan razvoja cjelovitog kanalizacijskog sustava koji se postepeno realizira. Planiran je razdjelni sustav kanalizacije s centralnim uređajem Stupe – TTTS. Zadnjih godina izgrađena je takozvana prva etapa razvoja cjelovitog kanalizacijskog sustava kojim su sve otpadne vode koje su se izlijevale u Kaštelsnki zaljev i Stobrečki zaljev objedinile na centralnom uređaju Stupe. Izgradnjom ovih objekta (EKO Kaštelanki zaljev) stvoreni su preduvjeti za intenzivniju izgradnju kanalizacijske mreže na neizgrađenim istočnom područjima grada i sanaciju zagađenja mora i okoliša na području Kaštelanskog i Stobrečkog zaljeva. Znatnije promjene koje su se dogodile u odnosu na postojeći plan odnose se na smanjenje količina otpadnih voda zbog smanjenja količina potrošnih voda na području grada.

Postojeća kanalizacijska mreža na splitskom poluotoku/užem području grada nema zadovoljavajući kapacitet pa ju je potrebno rekonstruirati radi povećanja kapaciteta. Najveći problem su oborinske vode u mješovitom sustavu koje su se zbog promjena u slivu (izgrađenosti) znatno povećale i zbog toga premašile kapacitet izgrađene kanalizacije. Zbog toga kod većih kiša dolazi do izlijevanja otpadnih i oborinskih voda na teren i plavljenje okolnih područja kao i nižih dijelova objekata. S obzirom da se urbanizacija/izgradnja poluotoka i dalje intenzivno provodi stanje će se nadalje pogoršavati ako se ne pristupi sanaciji i izgradnji nove kanalizacijske mreže oborinskih voda. Dugoročnim planom razvoja kanalizacije grada Splita predviđena je razdjelna kanalizacija i na splitskom poluotoku. Tim planom je predviđeno da se postojeća mješovita kanalizacija postepeno sanira tako da postojeći kanali ostaju kanali otpadnih voda a da se grade novi kanali oborinskih voda u skladu sa sadašnjim i planiranim stanjem izgrađenosti u slivu grada. Na ovaj način će se dugoročno postići bolja zaštita okoliša, obalnog mora i sigurnosti stanovništva. Izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda mora se uskladiti s izgradnjom i upravljanjem gradskih potoka/vododerina koji su većim dijelom postali dijelovi sustava odvodnje obrinskih voda grada.

Obzirom da se još uvijek značajan dio otpadnih voda nekontrolirano izlijeva u more bez pročišćavanja (mješovite otpadne i oborinske vode) nužno je nastaviti izgradnju cjelovitog kanalizacijskog sustava grada Splita, posebno kanalizacijskih kolektora i crpnih stanica s tlačnim i gravitacijskim cjevovodima, te dovođenje svih otpadnih voda na centralni uređaj za pročišćavanje Stupe. Sadašnji koncept dispozicije otpadnih voda putem dugih podmorskih ispusta i djelomičnog pročišćavanja, potrebno je unaprijediti postupnim povećanjem razine čišćenja (izgraditi prvi stupanj čišćenja a potom i drugi stupanj). Oborinske vode se direktno ispuštaju u obalno more što će se nastaviti i u budućnosti uz nužnu kontrolu kakvoće tih voda.

42

Uređenje vodotoka i voda

Rijeka Žrnovnica

Rijeka Žrnovnica je tipična manja krška rijeka koja izvire iznad naselja Žrnovnica na koti terena od 65 – 90 m nad morem. Ukupna dužina toka rijeke Žrnovnice od izvora do ušća u stobrečku uvalu je oko 5.100 m. Rijeka Žrnovnica je bujični tok koji iz svog gornjeg toka donosi znatne količine vučenog nanosa i taloži ga u srednji i donji nizinski dio stobrečkog polja. Protoka rijeke znatno varira tijekom vremena shodno intenzitetu i veličini kiša u slivu. Najmanja protoka je oko 0.25 m3/s i javlja se ljeti dok je najveća zimi, oko 15 m3/s. Izvorište rijeke Žrnovnice te dionica rijeke do naselja pripada I. vrsti voda, dok ostale dionice rijeke koje prolaze kroz naselja pripadaju II. vrsti voda.

Urbanizacijom prostora oko rijeke Žrnovnice javila se potreba za uređenjem njenog korita radi zaštite okolnih objekata i obradivih površina od plavljenja i erozije obala i zemljišta za vrijeme velikih voda, te uređenje obale, pristupnih putova i šetnjica unutar područja javnog vodnog dobra.

Radi uređenja korita rijeke Žrnovnice i eliminiranja problema plavljenja, izvršena je regulacija donjeg toka rijeke od mosta na JTC do mosta na cesti za Korešnicu, ukupne dužine oko 1.640 m kao i uređenje ušća u stobrečkoj uvali.

Također je reguliran i uređen gornji tok rijeke od mosta za Žrnovnicu (kod restorana “Rus”), do izvora u dužini od oko 2 km, kroz naselje Žrnovnicu kojemu rijeka daje posebnost i značenje.

Za uređenje obale i regulaciju korita rijeke Žrnovnice u njenom još nereguliranom srednjem toku, dionica od mosta za Korešnicu do mosta kod restorana Rus, u tijeku je izrada tehničke dokumentacije.

Bujice šireg područja grada Splita

Na širem području grada Splita postoji niz kratkih povremenih površinskih vodotoka bujičnog karaktera čiji su slivovi više ili manje nagnuti prema obali mora i imaju vrlo izraženu eroziju tla. Ovi vodotoci obiluju vodom samo kod pojave jačih oborina, pa su pretežiti dio godine uglavnom suhi.

Prirodne trase pojedinih vodotoka (potoka i bujica) su poremećene vrlo intenzivnom izgradnjom stambenih objekata, javnih i gospodarskih zgrada, te prateće mreže prometnica i komunalnih instalacija. Širenjem gradskog područja pojedini potoci i bujice su u cjelini ili samo mjestimično suženi, zatrpani i zaposjednuti. Manji broj vodotoka je zapušten, neuređen i zapunjen vučenim nanosom, smećem i krupnim otpadom, ili gusto zarastao u kupini i niskom raslinju. Veći broj vodotoka je reguliran u cjelini ili djelomično, bilo kao otvoreni kanali s betonskom ili kamenom kinetom, bilo kao zatvoreni kanali sa zacijevljenom kinetom. Osim toga, neki od bujičnih vodotoka su direktno uključeni u sustav oborinske ili mješovite kanalizacije. Zbog trajne promjene stanja u slivu uslijed urbanizacije, režim protoka ovih bujica se stalno mijenja tako da se vršni protoci i ukupne količine povećavaju. Zbog toga ove bujice u slučaju većih i trajnijih oborina ugrožavaju niske zone grada i predstavljaju stalnu opasnost od plavljenja, te nekontroliranog onečišćenja obalnog mora.

Na brdu Marjan postoji nekoliko manjih bujica – vododerina, no njihov tretman mora se odvojiti od ostalih, budući da je ovo područje park-šuma, pod posebnim režimom zaštite kao prirodna baština.

Bujice jugoistočnog dijela grada

1. Trstenik

Potok Trstenik se sastoji od dva kraća pritoka koja preko zajedničkog korita završavaju uljevom u more kod gradskog kupališta u uvali Trstenik. Ovaj vodotok prihvaća i vode nekoliko manjih, stalnih izvora sa sliva, pa stoga njegovo korito nikada nije suho.

Regulacija desnog pritoka provedena je tijekom 1993. god., dok je lijevi pritok reguliran 2000. Godine. Trasa zajedničkog korita, ukupne dužine cca 220 m, do ušća u more, uređena je u razdoblju od 1990. do 1992. Godine.

43

2. Radoševac

Osim vlastitih voda, u ovaj se potok upuštaju i vode iz oborinske kanalizacije dijela Velebitske i dijela Bračke ulice, te Puta Žnjana.

Potok Radoševac reguliran je cijelom dužinom. U svojem gornjem toku koji prolazi kroz naselje Mertojak do Velebitske ulice, reguliran je u vidu otvorenog korita, dok je ostatak toka zacijevljen. Radovi na uređenju potoka Radoševac završeni su 1996. god. U sklopu uređenja Žnjanskog platoa 1998. Izvršena je rekonstrukcija najnizvodnijeg dijela potoka od postojeće uljevne građevine do izljeva u more.

3. Žnjan 1

Izgradnjom Jadranske magistrale, koja je na dijelu trase kroz Split pretvorena u regionalnu prometnicu M-11, došlo je do smanjenja prirodnog slivnog područja potoka Žnjan 1 uslijed odsijecanja dijela sliva što se nalazi na području Dragovode. Današnje slivno područje obuhvaća samo istočni dio stambenog naselja Mertojak i zapadni dio predjela Žnjan.

Ovaj vodotok se formira oko 200 m nizvodno od prometnice M-11 i nakon stotinjak metara toka otvorenim zemljanim koritom položenim uz obradivo poljoprivredno zemljište, dolazi do naselja Žnjan. Kroz samo naselje potok prolazi zacijevljenim koritom koje je regulirano u sklopu radova na odvodnji oborinskih voda cjelokupnog urbaniziranog dijela Žnjana.

Regulacija cijelog donjeg toka potoka Žnjan 1 na dionici između donjeg preljevnog objekta i ušća u more provedena je 1996./97. godine. Radi izvedbe podužne ceste Trstenik-Žnjan-Duilovo provedena je 1998. god. rekonstrukcija postojeće spojne građevine na nizvodnom kraju otvorenog korita potoka, njegovim natkrivanjem. Uređenje potoka mora biti u skladu s planskom dokumentacijom za predviđenu izgradnju turističkih i stambeno-poslovnih objekata na tom području.

4. Žnjan 2

Nekada je ovom vodotoku pripadalo daleko veće slivno područje od današnjeg čija površina je oko 29,8 ha. Izgradnjom Jadranske magistrale došlo je do smanjenja prirodnog slivnog područja, odsijecanjem sliva sjeverno od magistrale. U bujicu Žnjan 2 više se ne slijevaju površinske vode s predjela Dragovode i gradskog groblja Lovrinac, već samo s područja Žnjana.

Ovaj je vodotok ukupne dužine oko 920 m, a formira se oko 70 m južno od magistrale. Potok na dionici dugoj cca 415 m prolazi između plastenika, a korito je obloženo kamenim suhozidom visine 1,5-2 m. Širina korita varira od 1 do 1,5 m. Nizvodno je korito zemljano, široko i deformirano, te uglavnom zapunjeno bujičnim nanosom, smećem i krupnim otpadom, te zaraslo niskim raslinjem. Uzvodno od Puta Žnjana u dužini cca 80 m korito je zatrpano zemljanim nasipom i pretvoreno u pristupni put. Nekadašnji desni krak ove bujice je na cijeloj trasi između Puta Žnjana i spoja s glavnim krakom, ukupne dužine cca 200 m, zacijevljen i direktno uključen u sustav oborinske kanalizacije.

Zadnjih dvadesetak godina je na ušću bujice Žnjan 2 vršeno nekontrolirano nasipanje morske obale uslijed kojeg je bio prekinut direktan kontakt ove bujice s morem, što je rezultiralo razlijevanjem ovih voda po zemljanom nasipu. Regulacija ušća provedena je 1998. godine, kod uređenja Žnjanskog platoa.

5. Duilovo-Pazdigrad

Regulacija potoka Duilovo predviđena je u sklopu izgradnje kanalizacijskog sustava naselja Pazdigrad. Vodotok će se prihvati oborinskim cjevovodom u opskrbnoj ulici naselja Pazdigrad, i dalje kroz ulicu Put Duilova do reguliranog nizvodnog korita potoka Duilovo.

6. Duilovo-Smrdečac

Zadnjih nekoliko godina se na slivnom području ovog potoka odvija vrlo intenzivna individualna stambena izgradnja. Probijanjem pristupnog puta neposredno uz samo korito, konture vodotoka više nisu vidljive na terenu. Korito je zatrpano zemljanim materijalom nakon što je prethodno na njegovo dno položena cijev čiji je izlaz postavljen na vrh litice iznad same morske obale.

Bujice sjeveroistočnog dijela grada

Intenzivnom izgradnjom lučko-skladišnih, industrijskih, prometnih i stambenih objekata u prigradskom području sjeveroistočnog dijela Splita na predjelu Dujmovača, poremećena je prirodna odvodnja koja

44

se zasnivala na evakuaciji velikih voda prema istočnom rubu Kaštelanskog zaljeva. Kapaciteti izgrađenih zatvorenih i otvorenih kanalizacijskih kolektora ne odgovaraju stvarnim potrebama, pa za vrijeme jačih oborina ovdje dolazi do plavljenja prometnica i okolnog terena uz industrijske pogone na nižim kotama.

Osnovni vodotoci ovog područja su potok Smokovik i potok Mostine koji su se u prirodnom stanju prije izgrađenosti područja Dujmovača spajali u jedno korito u blizini crkvice Sv. Dujma. Njihovo zajedničko korito je najprije zamijenjeno lateralnim kanalom položenim uz lučku zonu, a kasnije i oteretnim kanalom izgrađenim unutar lučke zone radi prihvata oborinskih voda s brojnih okolnih prometnica i industrijskih pogona, te fekalnih voda novijih naselja (Pujanke i Visoka).

1. Smokovik

Koncept regulacije potoka Smokovik je definiran idejnim projektom Kanalizacijski sustav Split-Solin, sliv Dujmovača (Geoprojekt Split, 1990.god.). Djelomična regulacija provedena je 1994./95., a zatim nastavljena 2000. i 2001. Godine. Ostala je neregulirana dionica korita dužine 210 m, uzvodno od uljevne građevine u ulici Zagorski put. Ovu dionicu je predviđeno izvesti kao zatvoreni sandučasti profil iznad kojeg je predviđena trasa prometnice.

2. Mostine

Realizacijom oborinskog kolektora u ulici Put Mostina ukupne dužine oko 435 m omogućena je odvodnja oborinskih voda s dijela slivnog područja Dujmovača, zajedno s vodama potoka Mostine. Oborinski kolektor izgrađen je tijekom 1994. U konačnoj fazi izgradnje odvodnog sustava Dujmovača, otvoreno korito potoka Mostine će se zamijeniti zatvorenim kolektorom čije će dimenzije ovisiti o mjerodavnom dotoku nakon izvršene urbanizacije cijelog slivnog područja. Planirano je da se izgradnja kolektora odvija paralelno s izvedbom prometnica.

3. Dračevac

Potok Dračevac bi nakon uređenja trebao funkcionirati kao lateralni kanal za oborinske vode s područja vojarne na Dračevcu, a kao tranzitni kanal za vode potoka Karepovac. Cijelim svojim tokom kroz vojarnu, dužine cca 380 m, potok Dračevac je reguliran kao otvoreni betonski kanal. Nizvodno od vojarne nema vidljivog korita niti ikakvih tragova ovog potoka na terenu.

4. Karepovac

Nekada je potok Karepovac bio duži i imao veći pripadni sliv. Urbanizacijom, a naročito probijanjem cesta i pristupnih putova došlo je do izrazitog skraćenja toka i smanjenja gravitirajućeg slivnog područja ovog vodotoka, pa on danas ima znatno manje protoke. Postojeće korito je neregulirano, zapušteno i mjestimično zatrpano ili zapunjeno odronjenom zemljom i smećem.

Važnije bujice istočnih naselja (Kamen, Stobreč, Žrnovnica, Srinjine, Gornje i Donje Sitno)

1. Kamen

Bujica Kamen nastaje na području Vrborana, spajanjem dva pritoka u zajedničko korito ukupne dužine oko 2.700 m. Trasa ove bujice se pruža od sjeverozapada prema jugoistoku gdje završava ispustom u more u Stobrečkoj uvali. Na najuzvodnijem dijelu toka dužine cca 830 m bujica Kamen ima zemljano, relativno plitko i gusto zaraslo korito, položeno najnižim kotama blago nagnutog terena između naselja Kila i Brnik. Od postojećeg mosta nizvodno, u dužini od oko 400 m, trasa bujice prolazi kroz stijensku masu s duboko urezanim koritom. Nizvodni dio toka, do propusta, bujica ima i dalje relativno duboko korito, obostrano zaštićeno kamenim suhozidom, te djelomično prekriveno nanosom, smećem i gusto izraslim grmljem i drvećem. Nizvodno od postojećeg propusta do natkrivenog dijela ova bujica ima zemljano korito trapeznog presjeka, širine u dnu oko 2 m.

1993. godine izvedeni su regulacijski radovi na dužini cca 550 m. Uglavnom je na cijelom potezu regulacije uzvodno od propusta na Jadranskoj magistrali zadržano zatečeno stanje, osim na dijelu gdje postojeći zemljani put presijeca korito, gdje je izgrađen cjevasti propust. Nizvodno od postojećeg propusta na magistrali korito je regulirano izvedbom kinete pravokutnog presjeka širine 2 m s vertikalnim kamenim suhozidom visine 1,5 m obostrano.

Nekadašnji desni pritok bujice Kamen koji prolazi područjem južno od magistrale nema više vidljivog korita, jer je ono u cijelosti zatrpano. Trasa zacijevljenog dijela bujice Kamen dužine cca 330 m, započinje kod teniskog centra u Stobreču, a završava ispustom u Stobrečki zaljev. Ovaj dio trase

45

izveden je znatno prije regulacijskih radova 1993. i zbog nedovoljne protočne moći njegova rekonstrukcija je izvršena krajem 2002. godine.

2. Stobrečki potok

Stobrečki potok započinje na nadmorskoj visini od oko 15 m i postupno se spušta prema nekad močvarnom području uz morsku obalu gdje završava uljevom u more u Stobrečkoj uvali. Trasa ovog relativno kratkog potoka, ukupne dužine cca 650 m, položena je smjerom sjeverozapad-jugoistok.

Regulacija Stobrečkog potoka je provedena samo u donjem toku na potezu od propusta na cesti za Split, do uljeva u more, ukupne dužine cca 75 m. U sklopu radova na uređenju obale i postojećeg parka uz obalu, izvedeno je natkrivanje potoka. Na nereguliranom dijelu toka uzvodno od ceste za Split, Stobrečki potok ima usko zemljano korito, uz koje su uglavnom podignuti privatni ogradni zidovi koji mu onemogućuju pristup.

3. Rokalovo

Nekada je donji tok potoka Rokalovo (katastarska oznaka potok Bekavac) prolazio preko terena na kojem je izgrađen sadašnji TTTS. Dislokacijom donjeg toka sjevernije od TTTS-a, taj je dio pretvoren u odvodni kanal za oborinske vode koje s viših kota pristižu prema TTTS-u. Cijela dislocirana dionica, ukupne dužine oko 580 m ima otvoreno korito trapeznog oblika. Dislocirana dionica utječe u potok Vrbovnik koji teče smjerom sjever-jug, nešto istočnije od TTTS-a.

Korito potoka Rokalovo je gotovo na cijeloj dužini obraslo grmljem i kupinom, a mjestimično je i zapunjeno zemljom, nanosom i smećem.

4. Vrbovnik

Potok Vrbovnik protječe smjerom sjever-jug, trasom koja je smještena između TTTS-a i rijeke Žrnovnice. Osim oborinskih i izvorskih voda ovaj potok prihvaća i vode potoka Rokalovo, koje sve zajedno sprovodi do Žrnovničkog blata, gdje se vode razlijevaju i postupno ocjeđuju u rijeku Žrnovnicu. Kod spoja s potokom Rokalovo, korito Vrbovnika je usječeno u visokom nasipu. U nizvodnom toku visina nasipa postaje sve manja, a korito je sve pliće i sve manje vidljivo. Gotovo na cijeloj svojoj dužini ovaj je potok obrastao grmljem i kupinom, dok je mjestimično korito zapunjeno zemljom, nanosom i smećem.

5. Korešnica

Korešnica je tipičan bujični vodotok koji “proradi” samo pod djelovanjem jačih oborina. Ulijeva se u rijeku Žrnovnicu oko 300 m uzvodno od mosta na kojem cesta Split-Korešnica presijeca korito Žrnovnice. Nekada je ova bujica transportirala obilje bujičnog nanosa. Zahvaljujući biološkim radovima na slivnom području površine oko 6,4 km2, koji su konsolidirali tlo i zaustavili erozijske procese na slivu, došlo je do izrazitog smanjenja nanosa. Osim toga u gornjem toku Korešnice su izgrađene tri pregrade za zadržavanje nanosa.

Do sada su regulacijski radovi provedeni samo na donjem toku Korešnice dužine cca 522m.

Korešnica s desne strane prima dva manja pritoka. Prvi teče u smjeru sjever-jug, dok drugi ima gotovo paralelan smjer s glavnim tokom Korešnice. Ni jedan od pritoka nije reguliran. Postojeći pritoci imaju značajan utjecaj na tok Korešnice. Kako je uži sliv pritoka spaljen požarom, nestankom vegetacije erozijski procesi na slivu su postati vrlo aktivni.

6. Grabovac: Sitno Donje

7. Vilar

Bujica Vilar je lijevi pritok rijeke Žrnovnice s kojom se spaja oko 1,0 km uzvodno od kamenoloma Perun u naselju Žrnovnica. Svoj tok započinje istočno od Tugara i pod imenom Veliki potok prolazi južnim rubom Račinskog polja prateći cestu prema Žrnovnici. Nakon prolaza kroz Srinjine bujica mijenja ime i pod nazivom Vilar nastavlja svoj tok uz postojeću cestu prema ušću u rijeku Žrnovnicu. Ukupna dužina ove bujice iznosi oko 10,0 km.

Za vrijeme velikih kiša u donjem toku bujice Vilar dolazi do jače erozije obala i zapunjavanja korita masom uz opasnost od izlijevanja voda izvan korita i plavljenja okolnih stambenih građevina. Stoga je, kao prioriteno rješenje, predviđena regulacija donjeg toka bujice Vilar.

Poslijednji regulacijski radovi u koritu bujice Vilar izvedeni su u dijelu toka kroz Tugare.

46

1.1.2.7. Prirodna i kulturna baština

Prirodna baština i krajobraz

Na području grada Splita prevladava kulturni krajobraz, dakle onaj koji je nastao intervencijom čovjeka.

Osnovna prepoznatljivost grada pod Marjanom do nedavno (sredine XX. stoljeća) je bio zvonik Sv. Duje koji izvire iz zidina (okvira) Dioklecijanove palače; terasaste padine Marjana sa južne strane i šumovite sa sjeverne, a sve to uronjeno u bujno zelenilo splitskog polja (vinogradi, voćnjaci, povrtnjaci i maslinici). Ovoj pastorali dodajmo i dva zelena poluotočića Sustipan i Katalinića brijeg, koji brane ulaz u luku, kao i dominantne gabarite zgrade Banovine (sada Poglavarstva), koja od svoje izgradnje narušava postojeći sklad. Dakle, to je bio tipičan mediteranski krajobraz: luke i brodovi, dominantna crkva ili zvonik, šumarci bora i čempresa, bujni vinogradi, crveni krovovi i plavo more, a u pozadini gola ili dijelom pošumljena stjenovita brda Kozjak i Mosor, a između njih Klis, usjek – klanac kroz koji se slijeva bura.

Nakon pedesetih godina XX. stoljeća grad se naglo razvija u sve tri dimenzije i neplanska izgradnja zauzima u vizuri grada istaknute i značajne zelene površine.

Buja nekontrolirana gradnja. Splitsko polje je praktički nestalo. Osvojili su ga tzv. plastenici i kuće sumnjive arhitektonske vrijednosti, mnoge neskladne zgrade zamjenjuju tisućugodišnju pastoralu. U pozadini dimnjaci tvornica (cementa) neprekidno desetljećima zagađuju dimom i obavijaju krajobraz sivilom. Narušen je tisućljetni sklad prirode i čovjekovog rada.

Park-šuma Marjan se osvaja korak po korak, ali uporno i stalno, pa je već sada stanje alarmantno, rane u pejzažu nezaustavljivo se penju južnim padinama prema vrhu i zapadu. Prostor zaštićenog područja park-šume Marjan je površine 307 hektara, od čega se 185 hektara danas nalazi unutar ograde Marjanske šume.

Obala je izmijenjena i narušena nasipanjem i izgradnjom brojnih lučica. Brdo odlagališta komunalnog otpada Karepovac stalno se povećava. Istaknuta stijena Kila, Kamen i Kitožer “smanjuju” se neplanskom izgradnjom. Stari slikoviti Stobreč izgubio se u moru bezličnih gradnji, ružnih i nekontroliranih betonskih zdanja. Nestaju prirodne uvale koje su devastirane, uglavnom gradnjom lučica, najčešće samovoljnim zahvatima raznih (građanskih) društava. Situaciju još više pogoršava izuzetno ružna scena ogromnih tupinoloma i bezličnih “divljih” naselja, koja je, doduše, izvan granica zahvata, ali se u svakom slučaju Split ne može ni odvojiti ni izolirati od njih.

U kontekstu navedenog, neophodno je očuvanje vrijednih prirodnih predjela i unapređenje splitske vizualne prepoznatljivosti. U prvome redu treba očuvati vrijedne prostora grada od svega onoga što bi moglo umanjiti njihov značaj.

To znači da treba obvezno očuvati sljedeća vrijedna područja: Marjan; Padine Mosora i Peruna; Istaknuti rt poluotoka Čiovo; Sustipan; Katalinića brig; Splitske uvale i kompletnu obalu sa svim njenim značajkama – šumicama borova, flišnim

padinama, stijenama u moru i uz obalu, a posebno splitsku rivu s palmama; Stari Stobreč; Kilu, Kamen i Kitožer; Tursku kulu.

Također je neophodno sačuvati postojeće: gradske parkove; drvorede; šumarke; javno zelenilo (ne samo očuvati nego i unaprijediti stalnim kvalitetnim njegovanjem i

dopunjavanjem njegovih devastiranih dijelova);47

blokovsko zelenilo i zelenilo okućnica; ostatke plodnih polja; zelene prostore raznih stručnih ustanova, pogotovo ustanova u poljoprivredi i rasadnike kao

zelene površine oko Instituta za Jadranske kulture i rasadnik “Parkova i nasada” u Duilovu, rasadnike (“Jadro”, “Antonio trade”) i vrijedne poljoprivredne površine u predjelu Brnik;

vodotoke, potoke i rijeke Korešnicu i Žrnovnicu sa njenim ušćem; šume na padinama Mosora i oko Žrnovnice.

Kulturna baština

Konzervatorska podloga razmatra prostor Grada Splita razdvojen na prostor obuhvata Generalnog plana Grada Splita te ostatak prostora do granica obuhvata Prostornog plana Grada Splita. Razlog je istovremenost izrade ove Konzervatorske podloge s Konzervatorskom podlogom GUP-a Grada Splita u kojoj se detaljno razmatraju spomenička obilježja užeg područja grada.

Konzervatorska podloga zadržava stajalište o ukupnom prostoru Grada Splita kao području posebne brojnosti kulturnih dobara te spomeničke slojevitosti. Uže područje grada prostor je kontinuirane gradnje od pretpovijesti do današnjih dana. Posjeduje nepokretna kulturna dobra svih razdoblja zapadne civilizacije. Prostor između užeg područja grada do granice Grada Splita također je iznimno slojevit: antička centurijacija koja pretpostavljeno seže do prvih izohipsa Mosora, pretpovijesne gradine, srednjovjekovna i novovjekovna nepokretna kulturna dobra, arheološki nalazi svih razdoblja i terasasto izgrađena poljoprivredna područja obronaka iskazuju ovaj prostor kao značajno spomeničko područje.

Urbane cjeline

Zaštićena urbana cjelina grada Splita jest jedina urbana cjelina na području grada.

Poluurbane i ruralne cjeline

Za područje grada Splita navedene su sljedeće poluurbane i ruralne cjeline: Stobreč, Slatine, Kamen i Srinjine (Mužinići). U predmetnoj Konzervatorskoj podlozi popis poluurbanih i ruralnih cjelina proširuje sa na: Žrnovnicu, Korešnicu, Loliće, Aljinoviće, Kovačeviće, Sinovčiće, Privor, Amižiće, Dvore, Loliće (Sedarnik), Gabriće, Grujice, Peričiće, Orišine, prostor Donjeg Sitnog, prostor Gornjeg Sitnog, Visak, Filipoviće, Um, prostor Srinjina. Navedene poluurbane i ruralne cjeline jesu većinom zaseoci koji su unutar procesa migracije i emigracije većim dijelom napuštena. Sačuvana su u više-manje izvornom stanje, što im daje spomenička obilježja.

Fortifikacije tvrđava Gripe, ostaci baroknih bedema grada Splita, ostaci srednjovjekovne tvrđave Kamen.

Etnozone

Istočni dio prostora grada Splita (istočno od visine Stobreča) je posebna etnozona. Konzervatorska podloga Prostornog plana Grada Splita zadržava isto određenje s time što se granica etnozone preciziraju kao prostor između granice obuhvata GUP-a Grada Splita i granice prostora Grada Splita. Navedeni prostor izrazito je ruralni prostor gdje su se narodni običaji u svim prilikama i prigodama brižno njegovali. Kako opsežnija etnološka istraživanja navedenog prostora tek predstoje, predmetna Konzervatorska podloga zahvaća prostor u cjelini kao etnozonu.

Kultivirani agrarni krajobraz

Istočni dio prostora grada Splita (istočno od visine Stobreča) posebna zona kultiviranog agrarnog krajobraza. Konzervatorska podloga Prostornog plana Grada Splita zadržava isto određenje s time što se granica zone kultiviranog agrarnog krajobraza precizira kao prostor između granice obuhvata GUP-a Grada Splita i granice prostora Grada Splita izuzevši više dijelova brda i planina navedenog područja. Terenskim uvidom utvrđeno je da su obronci brda na navedenom prostoru terasasto izgrađeni što upućuje na potpunu bonifikaciju krša. U okvirima problematike zaštite kultiviranog krajobraza treba naglasiti posebno teško stanje krajobraza na području kamenoloma Žrnovnica i Srinjine.

48

Arheološke i hidroarheološke zone

Arheološke zone obuhvaćaju područja arheoloških nalaza koji upućuju na veći broj lokaliteta koja su u pretpovijesti, antici ili u srednjem vijeku bila intenzivno naseljena. To su; šire područje naselja Sopline, Glava Čiova i šire područje brda Manulovac na Čiovu, priobalna zona od Žnjana do Stobreča sa središtem na uzvisini Orišac, šira zona Ravnih Njiva i Mostina, odnosno prostor uz nadzemne dijelove akvedukta (koji je bio intenzivno naseljen već u antici), širi prostor ruralne cjeline Kamen s prostorom Blata uz rijeku Žrnovnicu, područje Rokalovo sa sjedištem na lokalitetu Libovac, širi prostor naselja Žrnovnica i Srinjine.

Hidroarheološku zonu od nacionalnog i lokalnog značaja treba smatrati ukupno podmorje priobalja do izobate 50 m cca.

Pojedinačna kulturna dobra:

Popis pojedinačnih kulturnih dobara sadržan je u Konzervatorskoj podlozi Prostornog i Generalnog urbanističkog plana Grada Splita, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu, Split, travanj 2003.

1.1.2.8. Stanje okolišaNajugroženiji prirodni medij na području grada Splita je more, kao temeljni recipijent otpadnih i oborinskih voda. Intenzivnu stambenu i industrijsku izgradnju nije razmjerno pratila i izgradnja kanalizacijske infrastrukture tako da na najvećem dijelu ovog prostora ne postoji jedinstveni i cjeloviti kanalizacijski sustav (u izgradnji). U području Trogira, Kaštela i Solina nije izgrađen kanalizacijski sustav, pa se najveći dio otpadnih voda sakuplja u septičke jame. Sve otpadne kao i oborinske vode se direktno ili indirektno bez pročišćavanja ispuštaju u priobalno more što ima utjecaja i na stanje mora na području Splita (Kaštelanski zaljev). Na užem području Splita situacija je nešto bolja u odnosu na izgrađenost kanalizacijske mreže, ali i u Splitu se sve otpadne i oborinske vode direktno bez pročišćavanja ispuštaju u obalno more tako da su posljedice iste, odnosno još veće.

Za dio akvatorija Kaštelanskog zaljeva do ratne luke Lora propisana je III. kategorija kakvoće mora, dok je splitska luka i sjeverna luka IV. kategorije. Ostalo obalno more trebalo bi biti II kategorije. Stvarno stanje ukazuje na opće pogoršanje kakvoće mora, pa je čitav Kaštelanski i dio Trogirskog zaljeva III. vrste, dok je istočni dio Kaštelanskog zaljeva (Kaštel Sućurac, Solin, Vranjic) čak IV. vrste. Kakvoća ostalog obalnog mora ispred grada Splita također se pogoršava i III. je vrste.

Stanje izgrađenosti, koncentracije prometa i radnih djelatnosti samo po sebi pridonosi znatnom zagađenju zraka, tla i posebice mora kao prijemnika svog zagađenja pripadajućeg slivnog područja. Nepostojanje potrebne infrastrukture pojačava štetno djelovanje na okoliš. Jedan od osnovnih preduvjeta za rješavanje nastalog problema je izgradnja kanalizacijske mreže i odvodnja svih otpadnih voda na uređaj, izgradnja uređaja za pročišćavanje potrebne razine čišćenja i dugog podmorskog ispusta za ispuštanje pročišćenih voda dalje od obalnog mora.

Gledano prostorno samo 55% urbaniziranog područja Splita ima kanalizaciju. Ukupna duljina kanalizacijske mreže grada Splita je oko 202 km. U Solinu, Kaštelima i Trogiru kanalizacijski sustav je manjim dijelom izgrađen i to u najužoj gradskoj zoni, cca 25% stanovništva je priključeno na kanalizacijski sustav. Zbog ovakvog stanja mogućnosti kontrole otpadnih voda su vrlo male.

Grad se najintenzivnije razvijao u poslijeratnom razdoblju tako da je tada započela ozbiljnija izgradnja kanalizacijske mreže. Na žalost zbog kratkoročnih ekonomskih interesa i pogrešnog pristupa procjeni kapaciteta priobalnog mora, planiran je kanalizacijski sustav mješovitog tipa, što je i inače bila standardna praksa u mediteranskom području, koji je predviđao ispuštanje dijela otpadnih voda u more putem dugih podmorskih ispusta uz samo djelomično mehaničko pročišćavanje (rešetke i mastolov). Posljedica tog je bila koncentracija svih otpadnih i oborinskih voda u centar grada odn. na Katalinića brig, gdje se planirao mehanički uređaj i ispust i gdje je prva faza ispusta i izgrađena. Sve preljevne vode su se predviđale ispuštati u priobalno more, a najveće količine istih (cca 60%) u gradsku luku Split, što čini 80% ukupnog godišnjeg zagađenja. Zbog toga se djelotvorna i ekonomski prihvatljiva zaštita mora ne može ostvariti dok se mješoviti sustav ne rekonstruira u razdjelni.

Motrenje kakvoće mora na nekoliko postaja na širem području Splita se trajno provodi više od 20 godina, a povremeno se svakih desetak godina more cjelovitije i detaljnije istražuje. Kakvoća mora na plažama se redovito ispituje u skladu sa zakonom.

49

Ispitivanje kakvoće zraka na području Splita i Kaštelanskog zaljeva Zavod za javno zdravstvo obavlja kontinuirano od 1974. godine. Broj i razmještaj mjernih postaja mijenjao se tijekom godina. Od 1991. koncentracije sumpor dioksida mjere se samo na jednoj mjernoj postaji u Splitu (Vukovarska ulica). Ispitivanje ukupnih taložnih tvari provodi se na području Srinjina (3 postaje – zbog rada kamenoloma). Rezultati mjerenja na mjernim postajama u Splitu ne ukazuju na veća onečišćenja zraka, posebno iz razloga povoljnih klimatskih prilika na području Grada (vjetrovitosti). Navedeno se ne odnosi na područja u blizini postojećih eksploatacija (Perun i Srinjine) koje se prema odredbama ovog Plana više neće koristiti.

Poseban problem nas području Grada predstavljaju opožarena područja koja uzrokuju eroziju zemljišta te ih je potrebno sanirati i pošumljavati.

1.1.2.9. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997., u daljnjem tekstu: Strategija), polazeći od principa održivog razvitka postavlja koncepciju razvitka Hrvatske, u kojoj uz naglašavanje ekološke osjetljivosti prema okolišu i očuvanju njegovih vrijednosti, u sklopu provedbe konkretnih programa razvoja, naglasak razvoja stavlja na jačanju urbane mreže, stvarne brojčane i funkcijske snage gradova i naselja gradskog karaktera.

Unutar ovakve postavke Grad Split određen je kao težište razvoja tipa T-2, u skupini kojoj pripadaju gradovi Osijek i Rijeka (pogl. 4.2.2.3. Strategije). Težištu razvoja pripada i osovina urbanizacije, koja se proteže od Segeta Donjeg i Trogira preko Kaštela i Solina do Splita, a zatim preko Stobreča, Podstrane i Dugog Rata do Omiša. Manja kontinuirana osovina uočava se na relaciji Split-Klis-Sinj, (pogl. 4.2.2.6.) Gradovi ove skupine opisani su pojmom makroregionalnih središta, a opći cilj njihove urbane preobrazbe treba usmjeriti prema razvojnom osposobljavanju za stvarnu ulogu makroregionalnog središta (pogl. 4.2.4.1.). U tom je smislu naročito potrebno naglasiti i ulogu postojeće osovine razvoja Split - srednjedalmatinski otoci, koju Strategija ne spominje.

U razvoju grada potrebno je osobitu pažnju usmjeriti na funkcionalnu strukturu, izbjegavajući prenaglašeno funkcionalno usmjeravanje, a posebnu pažnju pokloniti razvoju i uređenju metropolitanskih i konurbacijskih područja (pogl. 4.2.3.) U specificiranju razvojnih problema i strategija, Grad Split se tretira kao jedna od sedam velikih luka na hrvatskoj obali, koja se koristi i u međunarodnom putničkom prometu, i treba svoj razvitak prvenstveno temeljiti na odgovarajućoj specijalizaciji (pogl. 4.4.1.2.), što se mora adekvatno servisirati pripadajućim prometnim koridorima i novim lučkim prostorima. U planiranju priobalnog urbanog prostora valja uzeti u obzir i negativne posljedice klimatskih promjena. Oprez nalaže da se buduće naseljavanje i smještaj djelatnosti uz morsku obalu usmjeri na povišene razine. Trebat će istražiti utjecaje i postupke zaštite postojećih obalnih naselja i infrastrukturnih građevina (pogl. 4.5.1.3.).

Kontekst strategijskog sagledavanja prostora kao vrijednosti: Prostor je konačan (fizički determiniran); Prostor je neobnovljiv (ograničenost proizlazi iz odnosa razvitka i prostora); Prostor je djeljiv između većeg broja korisnika (predodređen za određene aktivnosti ili

indiferentan).

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske predstavlja temeljni dokument za planiranje razvoja prometnog sustava Republike Hrvatske. Ovim dokumentom cestovni smjerovi Rijeka-Karlovac-Zagreb-Varaždin-Goričani, Rupa-Rijeka-Gospić-Zadar-Split-Dubrovnik i Dragonja-Pula-Rijeka svrstani su u prvu skupinu općih prioriteta u cestovnoj mreži. S gledišta ciljeva unutarnje integracije prostora Hrvatske, brzog uključivanja u europske prometne tijekove i pokretanja gospodarstva na područjima potencijalno najjačih kapaciteta prioritet je mreža autocesta na pravcima Ljubljana-Maribor-Goričani-Zagreb-Karlovac- istarski “Y” Rijeka, odnosno Gospić-Zadar-Split-Dubrovnik, (pogl. 4.4.1.4.).

50

U segmentu željezničkog prometa Strategija predviđa etape i zahvate kroz sljedećih dvadeset godina. Jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva i u željezničkom prometu osiguranje primjerenih prometnih koridora koji iz Europe vode prema jadranskim lukama (Podunavlje-Sjeverno Hrvatsko jadransko primorje i Središnja Hrvatska-Južno Hrvatsko jadransko primorje),te kontinuirano duž jadranskog prometnog pravca, osobito od Pule do Ploča, međusobno povezujući sve važnije hrvatske luke i veća gradska i razvojna središta novom izgradnjom ili uklapanjem modernizacijom postojećih željezničkih pruga. Naglašava se razvoj prigradskog prometa željeznicom u većim gradovima.

Strategija razvitka Županije splitsko dalmatinske (Split, 1997.)

Strategija (kako je navedeno) predstavlja osnovni razvojni dokument kojim se usmjerava razvitak i okvir za izradu planova ili pojedinačnih programa.

Ciljevi strategije: udvostručenje domaćeg proizvoda po stanovniku; dvostruki broj zaposlenih u odnosu na današnje stanje; smanjenje broja nezaposlenih na 6-8%; ravnomjerniji raspored stanovništva i zaposlenih u prostoru Županije; dinamiziranje gospodarskog rasta; povećanje izvoza na preko 1/5 domaćeg proizvoda; dovršenje obnove ratom uništenih područja; restrukturiranje gospodarstva sa naglaskom na tercijarni sektor; znatan porast broja malih i srednjih poduzeća; izgradnja temeljnih infrastrukturnih sustava; stavljanje društvenih djelatnosti u funkciju razvitka Županije.

Naglašava se potreba racionalne organizacija prostora; policentričnog razvitka s kompaktnim urbanim sustavom, modernog gospodarstva konkurentnog na svjetskom tržištu (brod-krevet)

Predviđena je sljedeća struktura gospodarstva u 2010. godini: industrija 33% u DP; promet 16% u DP; trgovina, turizam i ugostiteljstvo 33% u DP.

Demografski razvitak 2001.: godine 520.000 stanovnika ili 9,7% više nego u 1991. godini

Urbani razvitak naglašava potrebu policentričnog razvitka mreže od 127 gradova, gradića i ostalih naselja).

U oblasti infrastrukture naglašava se potreba gradnje: auto put Zagreb-Split-Dubrovnik; brza cesta prema Bosni i Hercegovini; željeznički pravac Zagreb-Split-Dubrovnik; središnja lučka infrastruktura Županije-putnička i teretna luka Split; infrastruktura zračnog prometa-zračna luka Split i niz manjih u važnijim središtima Županije.

U oblasti zaštite okoliša ističe se: izgradnja ekološki servisnih instalacija (uređaji za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,

deponija i sl.); integracija razvitka i okoliša (izmjena gospodarske strukture, uvođenjem inovativne tehnike i

stimulansa za primjenu novih oblika proizvodnje).

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Program ukazuje da jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora predstavlja planiranje sustava-mreža naselja. U tom smislu Program se zalaže za redistribuciju funkcija unutar mreže gradova i naselja gradskog karaktera, razvoj gradova srednje veličine, ali i za davanje posebne pažnje planiranju metropolskih područja kroz kontroliran i usmjeravan razvitak, kroz primjerenu gospodarsku razvojnu politiku i politiku uređenja prostora (točka 2.7.)

51

Kao i Strategija, i Program zahtijeva da se makroregionalna središta, tj. gradovi Osijek, Rijeka i Split, trebaju osposobljavati za stvarnu ulogu makroregionalnih središta. Preobrazbom se mora potvrditi njihova sposobnost razvoja bez potpore države (točka 2.13.).

U planiranju uređenja područja naselja potrebno je provoditi konsolidaciju prostora naselja u cilju boljeg gospodarenja zemljištem, jačanja funkcija, obnove povijesnih središta i zaustaviti širenja građevnih područja (točke 2.17. i 2.19.).

Program posebno naglašava potrebu provođenja strategije razvitka javnih službi (uprava, pravosuđe, prosvjeta, visoko školstvo, znanost, kultura, zdravstvo, socijalna skrb, i šport) te udruga građana političkih stranaka, vjerskih zajednica, i drugih organizacija u svezi s njihovim obilježjem i svojstvima (pogl. 2.3.) ocjenjujući ih izuzetno važnim funkcijama za život svake zajednice i ukupni razvitak države.

U infrastrukturne i prometne prioritete države uvršteni su cestovni i željeznički pravci, razvoj lučkih sustava i razvoj pomorskog gospodarstva uopće.

U kontekstu održivog razvitka posebna pažnja usmjerena je na zaštitu okoliša, ambijentalnih vrijednosti, prostornog identiteta gradova, kao i područja velikih koncentracija stanovništva. Između ostalih mjera i prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, daje se i načelo integralnog pristupa u planiranju prostora (točka 6.31.) kojemu je cilj kompleksno vrednovanje prostora i usklađivanje ciljeva razvitka i izgradnje s ciljevima zaštite prostora i okoliša.

Prioritetne intervencije u prostoru su, prema Programu: tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura); korištenje rezervi postojećih struktura za djelatnosti i stanovanje; prilagođavanje uslužnih i društvenih djelatnosti prostornim ograničenjima; sanacija područja i mjesta ugroženog okoliša; usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture; izvedba sustava i dionica koje imaju višestruke razvojne učinke; rezervacija i ograničeno korištenje prostora potencijalnog razvoja (turizam, infrastruktura) za

koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti.

Opći okviri i usmjerenja gospodarskih sustava u prostoru su: Industrija: transformacija velikih industrijskih kompleksa, razvoj visokih tehnologija koje

omogućavaju veću dinamiku i fleksibilniju prostornu distribuciju djelatnosti u prostoru; Pomorsko gospodarstvo: razvoj pomorske orijentacije; lučkog gospodarstva, brodarstva,

pomorskog prometa, brodogradnje, osnivanje slobodnih zona, ribarstva, školjkarstva i marikulture; Šumarstvo: očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima, osiguravati

“tampon i prijelazne zone”, obnavljati vegetaciju u obalnim područjima radi suzbijanja erozije i drugih zaštitnih funkcija (regeneracija šumskih područja), razvoj “urbanog šumarstva”, ozelenjavanja gradskih i rubnih gradskih naselja u svrhu unapređenja krajobraza;

Poljodjelstvo: “održivo” upravljanje tlom, ograničenje korištenja proizvodnih obradivih površina u nepoljoprivredne svrhe;

Turizam: urbani turizam; novo vrednovanje, značajniji kvalitativni u odnosu na kvantitativni pomak, integracija turističke i kulturne politike u sferi revitalizacije kulturnog identiteta, valorizacija s pozicija rekreacijskog turizma, koncesije izdavati samo za danas postojeće lokalitete, ili u iznimnim slučajevima za strateške projekte.

Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, donesenom u rujnu 2004. godine (NN 128/2004), se određuje zaštićeno obalno područje mora koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000m od obalne crte i pojas mora u širini od 300m od obalne crte. Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.

Uredbom se utvrđuju smjernice i obvezni kriteriji za uređenje obalnog područja, ograničava širenje postojećih i osnivanje novih građevinskih područja te gradnja u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu osim za funkcije neposredno povezane uz more i morsku obalu. U neizgrađenom dijelu građevinskog

52

područja naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).

U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

U ZOP-u građevina se može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristup na građevnu česticu, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

Odredbe Uredbe obvezatno se primjenjuju u postupku izrade i donošenja prostornih planova, kao i postupcima njihove provedbe, odnosno postupcima izdavanja lokacijskih dozvola.

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske prioritetne smjernice razvoja na nivou Države, a koje se odnose na prostor Splitsko-dalmatinske županije, su: pokrenuti inicijativu da Grad Split uz 3 ostala velika dobije status grada s višim ovlastima; svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti daljnje neopravdano širenje građevinskih

područja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja; obnova i razvoj ruralnog prostora i sela; policentrični razvitak tj. razvitak središnjih naselja poticati politikom i decentralizacijom

gospodarskih struktura, a temeljiti ga, pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta, na izgradnju kvalitetnog prometnog, vodoopskrbnog i energetskog sustava;

kada je nužno proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu;

osigurati prostorne uvjete za ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva radi ostvarivanja policentričnog sustava naselja i disperzije stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta;

utvrđivati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta; usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koja su već

opremljena infrastrukturom; novu stambenu izgradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega u nedovoljno ili neracionalno

izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata; izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljodjelskom zemljištu najboljih bonitetnih

klasa samo u slučajevima reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje; turističke zone, utvrđene u važećim prostornim planovima, u kojima su već djelomično ili u cjelini

izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti treba kvalitativno restrukturirati i dograđivati. Turističke zone bez izgrađenih objekata, gdje god je to moguće ne izgrađivati do vremena izrade nove generacije prostornih planova;

obnovi ratom oštećenih povijesnih urbanih cjelina pristupiti revizijom postojećih konzervatorskih studija za razvojne i provedbene planove područja i cjelina.

Polazišta za demografsku prognozu prema županijskom planu: iscrpljenost demografskih rezervi emigracijskih područja (Zagore i otoka); otežani uvjeti zapošljavanja i teškoće privredne i neprivredne infrastrukture; usporavanje rasta stanovništva i postupno starenje.

Rezultati prognoze demografskog razvoja:

Županija: Za 2000.god. 519.167 (popis 2001. 467.899) za 2015. godinu 560.000

53

Grad Split: Za 2000.god. 212.637 za 2015. godinu 225.500 (od čega Split, Stobreč, Kamen: 217.000, Žrnovnica, Srinjine, D. i

G. Sitno: 7.500, Slatine 1.000)

Planirani broj turističkih ležajeva u 2015. godini: Split, Stobreč, Kamen: 12.500 (13.500 sa privatnim smještajem); Žrnovnica, Srinjine, D.i G. Sitno: 50 (500 sa privatnim smještajem).

Predviđene su sljedeće minimalne gustoće (st/ha): Split, Stobreč, Kamen: 120 Žrnovnica, Srinjine, D. i G. Sitno: 33 Slatine: 32

Prostorni plan općine Split

Prostorni plan općine Split donesen je 1977., s dopunama 1983. i 1998.

Osnovna koncepcija plana razvojnu bazu ovoga prostora nalazi na križanju dvaju interregionalnih okosnica razvoja: jadranske (dužobalne) i srednjobosanske (kopnene). Cilj plana bio je u stvaranju ujednačenog razvoja s obzirom da, pored primorskog dijela (bivše) općine, relativno dobro razvijenog, otočni i zagorski dio nisu formirali razvojna žarišta. Ovakav model policentričnog razvoja tretira otok Šoltu kao jedinstveno razvojno središte, dok bi u Zagori tu ulogu preuzeli pojedinačno Primorski Dolac, Muć, i Dugopolje. Najvažniji infrastrukturni koridori trebali su se razviti u sklopu primarnog veznog pravca Split-Solin-Sinj i sekundarnog pravca Split-Kaštela-Primorski Dolac. Za ovakav razvojni koncept bili su neophodni odgovarajući gospodarski i tržišni instrumentariji, kao i primjerena demografska politika u funkciji policentrizma, odnosno što ravnomjernijeg razvoja regionalnih i prigradskih prostora i svih njegovih prirodnih, povijesnih i kulturnih resursa.

Tako postavljena koncepcija nije zaustavila rastuću depopulaciju i relativno osiromašivanje otočnog i zagorskog prostora, što je rezultiralo neplanskom koncentracijom stanovništva, gospodarskih i drugih sadržaja. To je dovelo do ozbiljne devastacije prostora, posebno drastično izraženog bespravnom izgradnjom na užem obalnom pojasu.

Građevinska područja utvrđena Prostornim planom općine Split nisu potpuna iz razloga što nisu bila niti utvrđena za sva naselja. Već je 1978. godine donošenjem Generalnog urbanističkog plana Splita u području obuhvata tog plana bitno promijenjena namjena površina utvrđena Prostornim planom općine, posebno na području istočnog dijela grada.

Generalni urbanistički plan Splita

Generalni urbanistički plan Splita donesen je 1978. Prostorni obuhvat plana prvobitno se odnosio na obalnu konurbaciju, i to od zračne luke u Kaštelima do Mutograsa i od Klisa do mora (uključivo i splitski dio otoka Čiova – naselje Slatina).

Prve promjene teritorijalno upravnog ustroja, počevši od 80.-tih godina imale su za posljedicu izdvajanje Kaštela koja su donijela svoj GUP. Današnji obuhvat plana vrijedi na području Grada Splita i Općine Podstrana i obuhvaća cjelovite teritorije (katastarske općine) naselja Split, Kamen, Stobreč i Slatine, nastanjeni dio teritorija naselja Žrnovnice, te dijelove teritorija naselja Sitno Donje i Srinjine. Prema ovome planu razvoj grada temelji se isključivo na društvenom sektoru.

Osnovne postavke GUP-a, kako se danas uočava, a koje su izazvale najveće smetnje za svrhovito uređenje prostora su: pretjerana planska projekcija porasta stanovništva; velik obuhvat prostora za izgradnju na temelju ambiciozno planiranog novoga grada na području Stobreča i Strožanca, te s tim u svezi rješenje prometnog sustava s novom velikom trajektnom lukom; i zanemarivanje gotovo svih poljoprivrednih površina i pejzažnih vrijednosti u istočnim dijelovima prostornog obuhvata, radi stvaranja novih stambeno-mješovitih zona.

Iz ovakvih postavki proizišla je izgradnja industrijskih ekološki i gospodarski problematičnih pogona, a što je privuklo u grad novo stanovništvo. Mehanički porast stanovništva pokrenuo je proces bespravne gradnje, otvorio problem komunalnog opremanja, odnosno cijele infrastrukture. Organizacija, upravljanje i financiranje komunalnog sustava, bilo je opterećeno sporošću, tako da se nije moglo iznaći efikasno rješenje novonastalih infrastrukturnih problema.54

Od samog usvajanja, plan prate brojne parcijalne izmjene nastojeći pokriti promjene i konflikte u prostoru, nastale kao posljedica planskih postavki, odnosno nedostataka sastavnih elemenata plana koji su trebali regulirati njegovu provedbu.

Teškoće koje od početka prate primjenu GUP-a, odavno prisutno shvaćanje o nemogućnosti njegove primjene u smislu prihvatljivije koncepcije razvoja grada potaknuli su postupak s ciljem ozbiljne izmjene plana. Do sada je, na temelju Pretkoncepcije – mogućnosti razvoja grada u prostoru (1989.) donesena Koncepcija prostornog razvoja Splita (1992.).

GUP 1978. – planske projekcije za 2000. godinu i stanje 2000. (obuhvat GUP-a 2002.): broj stanovnika: planirano 215.000, stanje 2000. – 187.000; radna mjesta: planirano 75.000, stanje 2000. – cca 65.000 (procjena radnog tima); turističkih ležajeva: planirano 5.300, stanje 2000. – 2.000 (od čega 800 u funkciji).

Urbanistički planovi uređenja

Na području Grada Splita na snazi su tri urbanistička plana uređenja (prema Izvješću o stanju u prostoru Grada Splita “Službeni glasnik Grada Splita”, broj 12/03.): UPU područja Bilice II Mostine (“Službeni glasnik Grada Splita”, broj 12/98.);

površina obuhvata: 26,28 ha problemi: veliko učeće bespravne izgradnje koja ugrožava Dioklecijanov vodovod i posebno

akvedukt Mostine temeljna (prevladavajuća namjena): gospodarska zona ostalo: komercijalni (poslovni) prostori: 52.000 m2

Urbanističkim planom su osigurani koridori za vođenje glavnih gradskih ulica (Put Mostina, Put Duilova), primarne građevine i vodovi u sustav u odvodnje i koridor podzemne željeznice

UPU stambenog naselja Vrh Sućidra (“Službeni glasnik Grada Splita”, broj 10/03.); površina obuhvata: 45,25 ha problemi: veliko učeće bespravne izgradnje koja ugrožava gradnju javnih i društvenih sadržaja

naselja, ulica i parkirališta temeljna (prevladavajuća namjena): stambeno naselje sa pratećim sadržajima ostalo: javna i društvena namjena (specijalna škola, osnovna škola i dječji vrtić, ambulanta,

crkva), poslovni sadržaji, javne zelene površine, ulice i pješačke površine, javna parkirališta i garaža

Urbanističkim planom su osigurani uvjeti za gradnju novih javnih i društvenih sadržaja, ulica i pješačkih površina te javnih parkirališta i garaže

UPU kampusa Sveučilišta u Splitu (“Službeni glasnik Grada Splita”, broj 7/03.). površina obuhvata: 20,16 ha problemi: nedostatak potrebnih pratećih sadržaja fakulteta, značajno učešće bespravne

izgradnje, nedostatak parkirališta temeljna (prevladavajuća namjena): fakulteti sa drugim javnim i društvenim sadržajima

kampusa Sveučilišta u Splitu (studentski centar, hostel, knjižnica, rektorat, znanstveni i tehnološki centar, multimedijalni kulturni centar, pastoralni centar)

ostalo: športska dvorana i otvoreni športski tereni, park, zaštitne zelene površine, garaže i parkirališta, ulice, trgovi i pješačke površine

Urbanističkim planom su osigurani prostorni uvjeti za dugoročni razvitak Sveučilišta kao bitne funkcije Grada Splita

Detaljni planovi uređenja

Za područje izvan Splitskog poluotoka izrađen je Detaljni plan uređenja športskog centra Žrnovnica (Sl. Gl. Grada Splita, 8/97.) koji je pretežno realiziran.

Ostali detaljni planovi (ukupno 51 plan prema Izvješću o stanju u prostoru Grada Splita “Službeni glasnik Grada Splita”, broj 12/03.) izrađivani su pretežito za urbano područje Splita, i za područje obuhvata od oko 350 ha. Valorizacija (procjena realizacije, stavljanje izvan snage ili izmjena i dopuna)

55

tih planova izvršit će su u Generalnim urbanističkim planom Splita kojim je detaljnije strukturirana namjena, stupanj konsolidiranosti prostora i prometni sustavi gradskog područja.

1.1.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.3.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske podatkePodručje obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Splita identično je upravnom području Grada (jedinici lokalne samouprave). Međutim, današnje upravno područje Grada bitno je reducirano u odnosu na nekadašnje područje (bivše) Općine Split. Ranije opisani procesi suburbanizacije šireg područja Grada utjecali su na promjene demografskih pokazatelja u okviru prostora Grada Splita kojeg karakteriziraju sljedeći procesi: opadanje broja stanovnika (iako zbog metodoloških razlika dva popisa vjerojatno nešto manje

od numerički iskazanog) i rast stanovništva okolice. Rast broja stanovnika susjednih jedinica lokalne samouprave (Solin, Podstrana, Kaštela) rezultat je kombinacije prirodnog prirasta i mehaničkog priliva.

najznačajniji prekid uobičajenog tipa kretanja stanovništva zbio se tijekom 1991.-2001. godine, procesi porasta stanovništva se primiruju i u posljednjem desetljeću mijenjaju smjer.

prostorna distribucija stanovnika na području Grada se nakon 1981. i još intenzivnije nakon 1991. godine mijenja na način da su procesi rasta prevagnuli u korist “prigradskih naselja”.

nepovoljno kretanje demografskih struktura, posebno dobne strukture stanovništva koju karakterizira izrazito starenje populacije (duboka starost).

U odnosu na iznesene podatke i prostorne kapacitete Grada očigledno je da su mogućnosti demografskog razvoja ograničene te da je Grad Split dosegao veličinu koja odgovara nosivom kapacitetu prostora u kome je smješten i potrebama makroregije čiji je dio.

U planiranju budućeg stanovanja potrebno je, u odnosu na iznesene podatke o demografskim kretanjima, uvažiti činjenicu da ima neuvjetnih stanova, posebno u središnjim dijelovima grada. Te stanove praktično nije moguće rekonstruirati na način da zadovolje standard stanovanja.

Također se mora uvažiti činjenica da sada blizu 2.500 postojećih kućanstava nema riješen stambeni problem, kao i da će se broj kućanstava s vremenom povećavati, i to posebno manjih, samačkih i dvočlanih, što će uvjetovati potrebu za specifičnim, manjim stanovima. Istovremeno će stambeni standard nastaviti rasti, te u planskom periodu treba računati sa 25 m2 po stanovniku neto, odnosno 30 m2 bruto.

Još jedna pojava koja je česta u mediteranskim gradovima je djelomično ili stalno naseljavanje posebno starijih ljudi koji su u potrazi za povoljnijim klimatskim uvjetima, što će također stvoriti dodatnu potražnju za stanovima.

S druge strane može se pretpostaviti na temelju iskustva drugih gradova da će se dio stanova koji se sada koriste u nestambene svrhe s vremenom osloboditi jer će se težiti ka kvalitetnijim poslovnim prostorima (podatak ne postoji).

Vjerojatno će se povećavati i potrebe za nestambenim sadržajima, posebno onim vezanim za nove tercijarne djelatnosti – komunikacije, informatika, nove usluge.

Stambeni standard će se povećavati u dva segmenta – veći stambeni standard po stanovniku i smanjenje prosječnog kućanstva, više samačkih i kućanstava bez djece značiti će potražnju za većim brojem stanova, ali ne nužno i veće površine.

1.1.3.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarske podatkePostojeći razmještaj gospodarskih djelatnosti na području Grada uvjetovan je konfiguracijom terena s jedne strane a s druge strane ovisnosti smještaja dijela industrije uz morsku obalu (brodogradilište, lučka zona). Dio gospodarskih djelatnosti smjestio se na pravcima započetih procesa poslijeratne industrijalizacije na sjevernom dijelu grada (radni pogoni, željeznički čvor) te u prigradskim područjima (skladišta, građevinarstvo i sl.).

Veliki broj poduzeća na području sjeverne radne zone je danas u stečaju (pretvorbi) pa su radni pogoni zapušteni te se ne koriste. Pošto se radi o komunalno opremljenom području i znatnim

56

neizgrađenim i neuređenim površinama, moguće je otvaranje novih i adekvatnih radnih sadržaja, prvenstveno proizvodnog zanatstva i naprednih tehnologija, koji bi unaprijedili gospodarsku sliku grada.

Ubrzani razvoj gospodarstva otežan je mnogim razvojnim ograničenjima koja su u sadašnjem trenutku vrlo izražena i zahtijevaju velike napore za njihovo ublažavanje i otklanjanje. Iz prikaza stanja u prostoru mogu se izdvojiti temeljni problemi, slabosti i ograničenja budućeg razvoja: tranzicijski procesi (pretvorba i privatizacija poduzeća, povrat zemljišta i inzistiranje na

nedodirljivosti privatnog vlasništva); negativni utjecaji globalizacije (nekonkurentnost gospodarstva, strani trgovački lanci); ekonomska nerazvijenost (mali broj radnih mjesta, mali ukupni proizvod grada, niski prihodi

lokalne uprave); nedostatak vladavine prava (toleriranje kršenja normi, siva ekonomija, bespravna izgradnja); neučinkovit sustav fizičke reprodukcije grada (zemljišne politike, komunalno gospodarstvo); pomanjkanje kapitala za nove investicije u pokretanju gospodarske aktivnosti; tehnološka zastarjelost industrije, prometa i građevinarstva zbog relativno dugog razdoblja

izostanka investicija; slaba (neodgovarajuća) kvalifikacijska struktura radne snage (A9) nizak nivo turističkog prometa, stanje raspoloživih hotelskih kapaciteta tj. mali broj hotelskih

ležaja u funkciji, kvaliteta objekata u funkciji, nije zadovoljavajuća.

1.1.3.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na prostorne podatkeOd ukupno 7.938 ha (površina teritorija Grada Splita), danas je izgrađeno oko 1.940 ha ili 24,43%, s prosječnom bruto gustoćom stanovanja (ukupni broj stanovnika 2001. godine u odnosu na površinu naselja) od oko 98 stanovnika po hektaru.

Kako se u planskom razdoblju ne očekuje značajniji porast broja stanovnika kao ni značajnije imigracije na područje Grada Splita, građevinska područja naselja kao plansku kategoriju potrebno je prilagoditi očekivanom demografskom prirastu te razvoju gospodarskih djelatnosti (posebno turizma) te javnih i društvenih sadržaja.

Postojeća iskorištenost građevinskih područja je raznolika: gustoća stanovanja na području grada Splita je oko 107 st./ha; gustoća stanovanja na području Žrnovnice i Srinjina je oko 25 st./ha; gustoća stanovanja na području naselja Sitno Donje je oko 19, a na području naselja Sitno

Gornje svega 14 st./ha; na području naselja Slatine gustoća stanovanja iznosi 12 st./ha.

Urbanistički razvoj grada

Stanje i procesi u prostoru mogu se sagledavati kroz urbanistički razvoj grada kroz povijest. Urbanistički razvoj grada veoma je slojevit. Glavne faze urbanističkog razvitka splitske aglomeracije su sljedeće:

Antička Salona i Dioklecijanova palača

Najstariji centar gradskog života na ovom području bila je grčka i zatim rimska Salona, glavni grad tada prostrane provincije Dalmacije. Kao i sve rimske kolonije Salona je imala okolno obradivo područje (ager) odijeljeno u pravilne četvrtaste površine (centurijacije). Na istočnom kraju nalazio se grčki gradić Epetion, kasnije rimski Epetium (Stobreč). Koncem III. i početkom IV. st. rimski car Dioklecijan izgradio je palaču na južnoj uvali marjanskog poluotoka gdje se nalazilo malo grčko-rimsko naselje Aspalathos.

Splitska srednjovjekovna komuna od XII. do XIV. st.

Avarsko-slavensko rušenje Salone početkom VII. stoljeća uzrokuje prenošenje središta gradskog života na južnu stranu marjanskog poluotoka. Dio izbjeglog stanovništva uselio se u Palaču i u njoj zadržao kontinuitet nekih funkcija porušenog grada. Tek u razdoblju slobodne komune (XII.-XIV. st.), koja je gradu omogućila ekonomski i kulturni prosperitet, dolazi do značajnijih promjena u prostornom rastu Splita, jer je grad širenjem prema zapadu udvostručio svoj teritorij i u tom dijelu dobio nove

57

bedeme. U srednjem vijeku nastale su također i prve jezgre pučkih predgrađa. Pretpostavlja se da je tada grad s predgrađima imao 5.000-10.000 stanovnika.

Mletačka okupacija od XV. do XVIII. stoljeća

Rast Splita u razdoblju četiristoljetne venecijanske uprave izražen je uglavnom izgradnjom utvrđenja. Usprkos jačoj gospodarskoj ulozi gradske luke kroz koju su prolazili trgovački karavani iz šireg gravitacijskog područja (sagrađena su lučka skladišta i lazareti) grad je stagnirao u čitavom tom razdoblju, a u nekim vidovima života čak i nazadovao. Broj stanovnika s predgrađima kretao se tada od 3.000 do 5.000 stanovnika.

Split pred prvi svjetski rat

Koncem XVIII. stoljeća Split postepeno izlazi iz svojih povijesnih okvira i spajanjem pučkih predgrađa znatno proširuje svoj teritorij.Za kratkotrajne francuske i zatim stogodišnje austrijske uprave nastali su novi uvjeti razvitka. Prostornom rastu u XIX. i početkom XX. st. pridonijeli su novi ekonomski impulsi: počeci industrijalizacije, jača uloga gradske luke u trgovačkom prometu, rekonstrukcija cesta i gradnja željezničke pruge. Uloga Splita kao centra šire gravitacijske zone pojačana je i postepenim slabljenjem nekih drugih srednjodalmatinskih gradića koji stagniraju i postupno nazaduju. Pred prvi svjetski rat Split je imao 21.000 stanovnika.

Split pred drugi svjetski rat (1940.)

Split postaje upravni centar Dalmacije, te kao glavni grad Primorske Banovine i glavna luka države središte mnogo šire gravitacijske zone. Time raste i njegova uloga tada najveće luke trgovačkog i putničkog prometa. U tom razdoblju jača industrija, posebno ona locirana na užem gradskom području (brodogradnja) i prigradskom području (cementna industrija solinskog bazena). Sve se to odrazilo u znatnom povećanju stambenih zona. U odnosu na prethodni period, Split je u ovom razdoblju udvostručio broj stanovnika (oko 40.000) kao i svoj izgrađeni gradski teritorij.

Split od drugog svjetskog rata (1945.) do danas

Poslijeratno razdoblje obilježeno je skokovitim i burnim promjenama kako u demografskom i gospodarskom, tako i u prostornom razvitku grada. Brzi razvitak industrije (brodogradilište, cementna, kemijska, građevinarstvo), lučkog prometa (izgradnja Sjeverne luke) i turističke privrede, uvjetovali su velik demografski priliv stanovništva u grad koji se uglavnom temeljio na imigraciji zasnovanoj na socijalističkom, radno intenzivnom zapošljavanju. Već do 1971. godini stanovništvo se gotovo učetverostručilo (152.905 u 1971. godini) u odnosu na predratni period. Izuzetnom i na ovom području jedinstvenom kongestijom stanovništva i djelatnosti na relativno ograničenom i ekološki osjetljivom području, došlo je do destrukcije i obezvrjeđivanja temeljnih vrijednosti grada (prirodnih i stvorenih vrijednosti, urbanog nasljeđa, geografskog položaja na moru) i njegove razvojne uloge. Grad je desubjektiviziran i sveden na teritorijalno-političku jedinicu, ekologijski kriteriji su zanemareni a litoralizacijski proces sveden na industrijsko korištenje obale. Gradski je prostor obezvrijeđen, zauzet pogonima i to prvenstveno nečiste industrije, a zanemarivanje rente (podobnosti lokacije) u korist jednonamjenskog korištenja lišilo je Grad sredstava za vlastitu reprodukciju. Rezultati su obezvrjeđivanje obale, zagađenje mora, zapuštanje povijesne jezgre (pod zaštitom UNESCO-a), i općenito središnjih gradskih prostora u korist periferije gdje se smješta industrijske pogone i stambena naselja.

Posljedica nekontroliranog rasta grada je i neplanska i bespravna izgradnja, nerazvijena i nedostatna mreža komunalne infrastrukture koja nije mogla pratiti kvantitativni rast Grada. Rezultat navedenih procesa je grad koji je narastao u prostoru i visini kao i po broju stanovnika, a istodobno mu je opadao komunalni i urbani standard, dok su se prirodne i kulturne vrijednosti stalno zanemarivale, što više takvim razvojem i ugrožavale. Ekstenzivno širenje Grada koji nema odgovarajuću strukturu privrede, povećao je društvene troškove urbanizacije, naročito troškove putovanja i izgradnje komunalne infrastrukture. Način izgradnje, posebno zona za individualno stanovanje, mahom je neplanski i neracionalan, s malim kapacitetom okupiraju se velike površine koje je veoma skupo komunalno opremiti. Sistem niskih cijena komunalnih usluga i stanovanja u velikoj je mjeri umjetno pojeftinio razvojne faktore Grada te je na taj način stimulirano ekstenzivno useljavanje stanovništva. Neriješeni problemi pribavljanja, pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta predstavljaju jedan od najtežih

58

udara za Split. Uslijed neracionalne i posebno neplanske izgradnje na rubnim dijelovima Grada znatno su ograničene i uzurpirane površine za njegovo širenje

Za razliku od prethodnog perioda organizirane stanogradnje sedamdesetih i prve polovine osamdesetih godina kada se godišnje gradilo oko 3.500 stanova, organizirana stanogradnja je u tranzicijskom periodu potpuno posustala. Danas se godišnje izgradi svega nekoliko stotina stanova, uslijed pomanjkanja pripremljenih lokacija, te velikih cijena pripreme i otkupa zemljišta (rješavanja imovinsko-pravnih odnosa) te cijena komunalija.

Također je poražavajuće stanje u oblasti dokumentacijske i informacijske osnove koja je nesistematizirana, neorganizirana, pohranjena u nizu raznorodnih gradskih i županijskih službi, nedostupna i neažurna.

Osim toga, činjenica je da sustavi prostornog uređenja i komunalnog gospodarstva svojim instrumentima danas ne omogućuju realnu reprodukciju grada kroz urednu i redovnu izradu prostornih planova (na snazi je još uvijek GUP iz 1978. godine koji je u više navrata mijenjan i dopunjavan većinom u cilju legalizacije neprovjerenih i često neprimjerenih zahvata u prostoru), osiguranje primjerenih javnih površina i sadržaja te efikasnu destimulaciju širenja građevinskih područja.

Split i okolica – suburbanizacijski procesi

Grad Split i njegova okolica je, posebno u posljednjih desetak godina, u razvojnoj fazi koju odlikuju i procesi suburbanizacije. Suburbanizacija (tercijarna urbanizacija) je proces koji se javlja na određenom stupnju razvoja i veličine grada i pod njim općenito podrazumijevamo urbanizaciju okolice pod utjecajem matičnog grada. Suburbanizacija praktično označava preobrazbu naselja u okolici grada i ima tri međusobno zavisne dimenzije: socioekonomsku, funkcionalnu i morfološku. Kao rezultat procesa suburbanizacije ruralnih naselja nastaje više ili manje urbanizirana okolica koja s matičnim gradom čini gradsku regiju.

Procesi suburbanizacije, prema iskustvu većine Europskih gradova, počinju spontano ali mogu biti podržani i kontrolirani planskim mjerama. Suburbanizacija obično započinje zapošljavanjem prigradskog stanovništva (stanovništva ruralnih naselja okolice) u matičnom gradu. Veći dio stanovništva u slučaju Splita u ovoj fazi doseljava u grad a dio je u statusu dnevnih migranata. Taj je proces u splitskoj regiji bio najintenzivniji 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća. Ovu su fazu u splitskoj regiji obilježili procesi depopulacije zaleđa ali i otoka, u mnogim područjima do stupnja odumiranja.

Značajni centri procesa suburbanizacije, posebno u 80-tim i 90-tim godinama su samostalna povijesna i razvojna središta (posebno Solin i Kaštela) kojima u jednoj fazi razvoja privlačnost Splita kao makroregionalnog centra dovodi nove stanovnike koji kroz ta središta dobivaju jeftiniji pristup pogodnostima velikog grada. Jeftiniji pristup se osim u nižim cijenama zemljišta često iskazuje i bespravnom izgradnjom i izgradnjom izvan građevinskih područja.

Proces suburbanizacije je dodatno pospješen reogranizacijom administrativno-teritorijalnog sustava početkom 90-tih godina, konkretno kroz formiranje većeg broja novih samostalnih jedinica lokalne samouprave i kroz jačanje lokalnih razvojnih inicijativa i programa. Drugi značajan čimbenik je razvoj prometnog sustava, posebno cestovne mreže (cesta Solin-Klis) koja je bitno približila i splitsko zaleđe (Dugopolje, Dicmo, Klis) kao i paralelni razvoj individualnog automobilskog prometa.

Funkcionalna dimenzija suburbanizacije splitskog zaleđa uključuje decentralizaciju radnih funkcija (otvaranje novih radnih zona praktično u svakoj općini u zaleđu Splita) i stambenih funkcija (često kroz obnovu nedavno napuštenih rezidencija) te postupni razvoj uslužnih funkcija. Jedan od izvora stanovništva koje doseljava su, osim matičnog grada Splita, i manja seoska naselja splitskog zaleđa koja su prostorno udaljenija i prometno izolirana. Za razumijevanje suburbanizacije važno je i poznavanje socijalne strukture stanovništva. U slučaju splitske regije radi se o pretežito defavoriziranom stanovništvu koje oskudica, gubitak radnih mjesta i perspektive zapošljavanja kao i visoke cijene stambenog prostora guraju iz grada. Ovaj proces ima i dimenziju socioekonomske preobrazbe seoskih naselja. Ovo se prije svega odnosi na djelomično prestrukturiranje ruralnog stanovništva u nepoljoprivredno (deagrarizacija i deruralizacija) i postupne promjene u načinu života.

Specifičnost Splita je i njegovo “južno prigrađe” koje čine obližnji otoci Brač, Šolta i Čiovo. Njih su, kao okolicu matičnog grada, nakon desetljeća emigracijskih procesa i izgradnje sekundarnih rezidencija (kuće za odmor) zahvatili specifični procesi suburbanizacije čija je bitna funkcionalna dimenzija

59

prerastanje stanova za odmor u stanove za stalno stanovanje. Ovaj proces je pospješen razvojem pomorskog prometa i funkcionalnim bogaćenjem naselja kao i stasanjem druge generacije vlasnika ovih stanova čime znatan broj nekad samo ljetnih, skromno opremljenih rezidencija dobiva dimenziju trajnijeg boravišta (često potpuno ravnopravnog matičnoj rezidenciji koju koristi mlađa generacija).

Potvrda dijela opisanih procesa slijedi i iz analize statističkih podataka iz popisa 1991. i 2001. godine koji su dani tabelarno odnosno prikazani u obliku kartograma. Izvršena je usporedba promjene broja stanovnika, broja stanova i broja stanova za odmor. Uočljivo je opadanje broja stanovnika grada Splita (iako zbog metodoloških razlika dva popisa vjerojatno nešto manje od numerički iskazanog) i rast stanovništva okolice. Rast broja stanovnika susjednih jedinica lokalne samouprave (Solin, Podstrana, Kaštela) rezultat je kombinacije prirodnog prirasta i mehaničkog priliva. To nije slučaj sa naseljima na susjednim otocima gdje je prirodni prirast negativan a broj stanovnika kao i broj stanova za stalno stanovanje rastu što govori u prilog teze da se u dijelu stanova za odmor vlasnici prijavljuju kao stalni stanovnici (dobar primjer su Šolta i Okrug gdje broj stanovnika i stalnih stanova raste a broj stanova za odmor opada uz istovremeni negativni prirodni prirast).

Značajnu ulogu u regionalnom otvaranju i aktiviranju prostora imaju i novi oblici organizacije prostora pod utjecajem autocestovnih čvorišta. Kontakt automobilskog prometa s autocestom odvija se preko autocestovnih čvorova (priključaka) tj. malog broja točaka naglašenih pogodnosti. Kako su to najdostupnije točke odnosno mjesta povezivanja s gradskim centrima i osnovnom cestovnom mrežom uz njih se lociraju različiti gospodarski sadržaji sekundarnog i tercijarnog karaktera (proizvodno-trgovačko-uslužne djelatnosti, doradni poslovi, distribucijski centri). Pored toga otvaranje radnih mjesta uz postojeća naselja (Dugopolje, Konjsko, Prugovo) pogoduju i stanovanju odnosno razvoju urbanih zona (tercijarna urbanizacija ili suburbanizacija).

Pozitivne implikacije pocesa suburbanizacije na razvoj Splita su za sada blago ali kao promjena trenda značajno rasterećenje užeg gradskog prostora (fizičko, prometno, demografsko). One su važne i za splitsko zaleđe kao pokazatelj mogućeg uravnoteženijeg razvoja i racionalnije organizacije cijelog prostora gradske regije Splita. Ovi procesi u slučaju splitske okolice su nastali spontano, uglavnom kao posljedica razvojnih problema matičnog grada (za splitsko zaobalje i zbog očekivane skore realizacije autoceste), a ne planskih mjera s ciljem uravnoteženog razvoja splitske regije. Sigurno je da je ove procese potrebno podržati i odgovarajućim mjerama i politikama od kojih samo manji dio spada u instrumentarij prostornih planova. Jedna od značajnih implikacija je i očekivano jačanje prometne potražnje na pravcima između grada i njegove okolice (potreba proširenja državne ceste D1 kroz Kaštela i brze ceste za Klis te kvalitetnije povezivanje s otocima).

Stanje i procesi u prostoru prema prostornim cjelinama

Urbano područje grada Splita (posebno splitski poluotok) izloženo je najvećim pritiscima i zahtjevima za gradnjom. Zbog tranzicijskih procesa koji se u oblasti uređivanja prostora manifestiraju organiziranim nastupom privatnih vlasnika zemljišta s jedne strane, a nedostatkom organiziranog zastupanja legitimnog javnog interesa s druge strane suočeni smo s posljedicama ovih procesa, odnosno siromaštvom javnog sektora, neuređenim sustavom te nedostatkom odgovarajuće i očekivane organizacije Grada

Stanje u prostoru karakterizira: urbano područje Grada Splita se može podijeliti na zapadni, u većem dijelu izgrađeni i uređeni

urbani prostoru kojemu dominira Park šuma Marjan, te istočni, dijelom izgrađen i tek manjim dijelom uređeni prostor;

gradska infrastruktura trajno zaostaje za potrebama, posebno odvodnja otpadnih voda i rješenje problema parkiranja u središnjem dijelu Grada;

dio novijih investitorskih zahvata ne doprinosi bitno obogaćenju ponude gradskog područja i uređenju novih gradskih javnih prostora, nego povećavaju gustoće izgrađenosti te prometne i infrastrukturne potrebe Time se utječe na pogoršanje urbanog standarda pretežno izgrađenog dijela Grada;

izgradnja južne obale (potez Trstenik-Stobreč) prvenstveno objektima za stanovanje (čak i u zonama koje su namjenjene razvoju turizma) bez pratećih javnih sadržaja i s niskim stupnjem komunalne opremljenosti i upitne oblikovne vrijednosti građevina koje u cjelini ne korespondiraju s izuzetnim vrijednostima krajobraza;

60

nedefinirano i tek manjim dijelom iskorišteno sjeverno pročelje grada prema Kaštelanskom zaljevu uključujući prostore šireg područja Sjeverne luke;

problem bespravne izgradnje i zauzimanje (gradnjom stambenih objekata) istaknutih predjela Park šume Marjan;

nekonsolidirani dijelovi zauzimaju znatna područja u istočnom dijelu grada. Karakterizira ih disperzna (pretežito bespravna) izgradnja, nepostojanje javnih površina (minimalne i neuvjetne pristupne prometnice), nedostatak javnih objekata i prostora (društveni sadržaji, zelene i rekreacijske površine);

Dioklecijanova palača, iz koje je nastao grad, transformirala se u dugom vremenskom slijedu. Transformacija traje do danas i rezultat tog procesa je urbana struktura povijesne jezgre Splita, koja je 1979. godine od UNESCO-a registrirana kao dio svjetske kulturne baštine. Premda se radi o najvrednijem (simbolički i gospodarski) dijelu grada, zbog nedostatka sredstava za održavanje građevina i prostora u cjelini, dolazi do zapuštanja dijela te kulturno-povijesne cjeline grada.

Zaobalno područje u dosadašnjoj prostorno planskoj dokumentaciji nije dovoljno sustavno obrađivano. Građevna područja za pojedina naselja ili njihove dijelove nisu u potpunosti utvrđena, nego su Prostorni plan Općine Split i u njemu označene površine za izgradnju bile temelj za ishođenje dozvola i izgradnju. Bez obzira na navedeno, neka područja vrednijih kompleksa polja nisu napadnuta neplanskom izgradnjom, ali su se radni pogoni, posebno eksploatacija mineralnih sirovina (Srinjine, Perun) negativno odrazili na stanje okoliša i krajobraza naselja degradirajući kvalitetu življenja u njima. Osim postojećih eksploatacija, krajobraz je degradiran brojnim požarima, tako da je ostalo vrlo malo prirodnih zaštitnih šuma oko postojećih naselja.

Područje Slatina tj. poluotoka Čiova, uslijed svoje izoliranosti od kopnenog područja kojem administrativno pripada kao i tradicionalne organizacije prostora izgradnjom manjih grupacija kuća pretežno ruralne morfologije naselja i malog broja stanovnika, cijeli ovaj prostor je u opasnosti da se u cijelosti transformira u područje sekundarnog stanovanja bez opreme javnim sadržajima. Pritisak na gradnju uzduž obalne linije otežava komunalno opremanje naselja i dodatno umanjuje vrijednosti krajobraza.

61

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Grad Split kao drugi grad po veličini u Republici Hrvatskoj razvijat će se i uređivati usporedno i u međuzavisnosti s razvitkom Države, uz jačanje uloge velikog grada kao izvorišta inovacija, ideja i poduzetništva. Značaj Grada Splita naglašen je kroz njegovu pripadnost mediteranskom okruženju ulogu županijskog makroregionalnog središta te smještaj na moru.

Split se treba razvijati u skladu sa svojim značajem, kao europski i mediteranski grad, kao centar makroregije sa odgovarajućim centralnim i prometnim funkcijama i kao održivi grad.

Održivi grad znači grad koji je održiv u svojoj ekonomskoj, ekološkoj i socijalnoj dimenziji. Ekonomska održivost znači prije svega mogućnost vlastite reprodukcije, ekološka znači čuvanje neobnovljivih resursa, a socijalna omogućavanje najšireg dijapazona djelovanja društvenih grupa i podržavanje različitih inicijativa, što implicira poznavanje i priznavanje identiteta širokog kruga aktera, njihovih interesa i djelovanja na ostvarivanju tih interesa. Participacija javnosti u donošenju odluka implicira razvojnu kompetenciju i obzirnost prema drugima, posebno u slučaju usklađivanju pojedinačnih ili grupnih interesa s javnim interesima. (A10)

U dosadašnjem razvoju grada uočavaju se sljedeći problemi, slabosti i moguća ograničenja budućeg razvoja: neučinkovit sustav fizičke reprodukcije grada, posebno u osiguranju prostora javnog interesa; nedostatak strategije razvitka grada nedostatak brige za kvalitetu okoliša i fizionomiju grada; neučinkovitost sustava zaštite prirodne i kulturne baštine (posebno problem zaštite park-šume

Marjan i obalnog pojasa); bespravna gradnja kao pokazatelj općeg nedostatka vladavine prava; neuređena periferija (nedostatak javnih prostora i sadržaja, nepostojanje mreže javnih

prometnica, nedostaci infrastrukture); opći problemi komunalnog uređenja (zastarjela ili nedostatna infrastruktura, posebno

neizgrađena kanalizacijska mreža); prometni problemi (dostupnost centralnih sadržaja, posebno problem nedostatka parkirališta).

Temeljni resursi na kojima će se temeljiti budući razvoj gradskog područja su: kulturna baština; prirodna baština; geografski smještaj i uvjeti (klima, more, topografija,...); regionalni geoprometni položaj i gravitacijsko područje; stanje okoliša; percepcija privlačnosti grada; infrastruktura; ljudski resursi.

Polazišta u postavljanju ciljeva budućeg razvoja jesu: prostor jedinstvene urbane povijesti, vrijednosti i slojevitosti; urbano središte županije i makroregije sa značajnim centralnim funkcijama; geoprometno središte sa mogućnošću daljnjeg razvoja, osobito kroz izgradnju planirane auto

ceste, uređenje luka i gradnju željezničke infrastrukture; grad koji je dosegao veličinu koja odgovara nosivom kapacitetu prostora u kome je smješten i

potrebama makroregije čiji je dio.

Temeljni cilj Plana, poboljšanje kvalitete života kroz održivi razvoj i urbanu obnovu Grada, postiže se: afirmacijom novog sustava reprodukcije grada temeljenog na realnom osiguranju prostora

javnog interesa i pravednoj distribuciji stvorenih vrijednosti kroz poduzetničku ulogu grada i partnerstva privatnog i javnog sektora;

čuvanjem i uređivanjem graditeljske i kulturne baštine kao vrijednosti i resursa;

62

Prostorni plan uređenja Grada Splita Konačni prijedlog

očuvanjem zelenih površina, posebno park-šume Marjan, Čiova, rijeke Žrnovnice te javnog i privatnog zelenila u obalnom pojasu, očuvanje prirodne obale, šuma, vodotoka, mora, biološke i krajobrazne raznolikosti;

poticanjem ekonomske kompetitivnosti grada kroz osiguranje odgovarajućih prostora za radne djelatnosti, naročito one vezane za more te one temeljene na znanju, inovativnosti i korištenju modernih tehnologija i povezanosti sa znanstvenim institucijama, posebno Sveučilištem;

transformacijom sustava naselja na način da se potiče stvaranje policentričnog sustava putem decentralizacije društvenih i javnih funkcija, gospodarskih sadržaja, uređenjem javnih površina, te očuvanjem i afirmacijom identiteta naselja, primarno kroz valorizaciju lokalnih prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti; (A11)

rješavanjem integralnog prometnog sustava, posebno problema dostupnosti centralnim i drugim gradskim sadržajima, poboljšanje kontrolirane mobilnosti, razvoj javnog gradskog prijevoza i osiguranje smještaja vozila u mirovanju;

očuvanjem infrastrukturnih koridora, mreže i objekata infrastrukture radi daljnjeg razvoja i podizanja razine uređenosti ukupnog prostora;

promicanjem prostornog plana kao sredstva razvoja socijalnog kapitala kroz oblikovanje instrumenata participacije, javno-privatnih partnerstva, transparentnosti i predvidivosti.

poticanjem vladavine prava, posebno kroz sprečavanje bespravne izgradnje i uzurpacije prostora (tretiranje bespravna gradnja kao kaznenog djela, zabrana priključivanja bespravnih građevina na komunalnu infrastrukturu, dio nadležnosti urbanističke inspekcije pri MUP-u, zabrana knjiženja i izdavanja dozvola za rad u bespravnim građevinama, pravodobna izrada dokumenata prostornog uređenja kojima se omogućava raznovrsni oblici gradnje)

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj grada posebnih funkcija i infrastrukturnih sustavaCilj je razvitka Splita povezivanje i prožimanje svih osobitosti prostora makroregije u sklopu Hrvatske i u nastupu pred svijetom. U tom cilju će razvijati posebne funkcije što će ga predstavljati kao grad kompleksnih i slojevitih funkcija: europski mediteranski grad; županijsko makroregionalno središte; prometno i infrastrukturno čvorište; sveučilišni grad; grad kulture i kulturne baštine, prirode i prirodne baštine; grad međunarodne razmjene u športu, znanosti i kulturi; grad na moru.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvoraRacionalno korištenje prirodnih izvora postići će se očuvanjem i održivim, racionalnim korištenjem prirodnih resursa – mora i obale mora, voda, šuma i tla: Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz oblikovanjem cjelovitih –

kompaktnih naselja kako bi se sačuvale prirodne posebnosti. Pri planiranju smještaja većih gospodarskih i infrastrukturnih građevina treba voditi računa o njihovom uklapanju u krajobraz i gdje je to moguće uspostavljati zajedničke prometne i infrastrukturne koridore-

Uređenje degradiranih površina (nastalih korištenjem mineralnih sirovina ili većim graditeljskim zahvatima) provoditi na načelu zaštite okoliša i poštivanja značajki krajobraza. Provoditi biotehničke zahvate gdje je to potrebno iz zaštitnih i estetskih razloga.

Ograničiti daljnje građevinsko zauzimanje obale i priobalnog mora na krajobrazno osjetljivim područjima i sačuvanim dijelovima obale na kojima je sačuvan prirodni izgled.

Pažljivim smještajem novih građevina uz poštivanje lokalne tradicije čuvati fizionomije naselja te težiti obogaćivanju krajobraza podizanjem novih šuma i sprječavanjem šumskih požara.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okolišaUsmjeravanjem razvitka u prostoru treba osigurati uvjete za kvalitetan život u naselju i izvan naselja uvažavanjem zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine te kroz:

63

zaštitu postojećih raznolikosti i složenosti mikrostruktura prirodnih i antropogenih sastavnica krajobraza;

oblikovanje zelenih površina namijenjenih odmoru i rekreaciji te racionalnoj upotrebi prirodnih resursa i drugih elemenata krajobraza sukladno njihovim značajkama a posebno obalnog pojasa;

očuvanje prirodnih cjelina i bioraznolikosti na području Grada Splita: Marjan, Čiovo, obalno more, zaobalni dio sa rijekom Žrnovnicom i planinskim predjelima Mosora;

uspostavu odgovarajućeg odnosa između izgrađenih prostora i gradskih prostora s pretežno prirodnim obilježjima, a posebno sa obalom i obalnim morem.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.2.1. Demografski razvojOpći ciljevi demografskog razvoja unutar prostora Grada Splita su: osigurati optimalni razmještaj stanovništva unutar Grada i osigurati društveno prihvatljiv rast,

odnosno poticati umjereni rast stanovništva kako bi se uspostavila društveno održiva naseljenost; stimulirati podizanje ukupne kvalitete stanovanja i življenja u gradu za sve starosne i društvene

grupe (osiguranjem prostora za javne funkcije, smanjenjem deficita javnih sadržaja i sl.), nasuprot rastu prostora stambene namjene;

poticati urbanizacijske procese u svom okruženju radi smanjivanja mehaničkog priliva stanovništva u grad;

osigurati razvoj urbanih funkcija ostalih naselja radi demografske stabilizacije i ravnomjernijeg razvoja cijelog područja Grada a u cilju smanjivanja pritisaka na urbano područje (migracije rubni prostor – grad);

razvojem obrazovnih i znanstvenih institucija stvarati uvjete za podizanje obrazovne razine stanovništva kao jednog od temeljnih resursa svake zajednice;

osigurati prostorne preduvjete razvoju gospodarstva radi podizanja stope aktivnog stanovništva; podržati aktivnu populacijsku politiku kako bi se socijalnim, gospodarskim i drugim mjerama

usporilo ili zaustavilo negativne demografske, gospodarske i društvene procese na ovom području.

U razmatranju prognoze razvoja stanovništva izračunate su prosječne godišnje stope promjene i geometrijske stope promjene za pedesetogodišnji, tridesetogodišnji, dvadesetgodišnji i desetgodišnji trend te iz toga izvedena kombinirana stopa koja je na kraju uprosječena za sva četiri trenda.

Tablica 25. Prognoza stanovništva na bazi kombinirane stope

Naselja Broj stanovnika 2001.

Prognoza za 2015.Po kombiniranoj stopi godišnje promjene

Prognoza 50-god. trend

Prognoza 30-god. trend

Prognoza 20-god. trend

Prognoza 10-god. trend

Prognoza prosječni

trendSplit (Split, Kamen Stobreč) 183.161 258.250 223.770 195.580 174.490 207.940Ostala naseljaGrada Splita 5.533 5.900 6.080 7.930 6.680 6.790Ukupno Split 188.694 264.150 229.850 203.510 181.170 214.730

Izvor: Analize radnog tima

Na bazi kombinirane stope prognoza broja stanovnika Grada Splita za 2015. godinu iznosi oko 215.000 stanovnika.

Na temelju kvantitativnih demografskih analiza danih u Tablici 25 te prognoze broja stanovnika u Prostornom planu Splitsko dalmatinske županije može se govoriti o rasponu unutar kojega će se kretati broj stanovnika i to od 215.000 do 225.500 stanovnika. Kvalitativne analize stanja i trendova okruženja, posebno ispražnjena regija kao glavni izvor dosadašnjeg rasta Grada, upućuje da broj stanovnika 2015. godine može biti i niži. Ipak, za potrebe dimenzioniranja elementa prostorno planske

64

Prostorni plan uređenja Grada Splita Konačni prijedlog

strukture, a vodeći računa o količini i tipu postojeće izgrađenosti, uzima se gornja vrijednost odnosno 225.500 stanovnika.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Smještaj gradskog područja na središnjem dijelu jadranske obale, koncentracija stanovništva metropolitanskog područja, buduća uloga portalnog grada u kontekstu gradnje Jadransko-jonske autoceste kao i autoceste Zagreb-Split, upućuje na položajni potencijal grada koji do sada nije bio dovoljno iskorišten. Osim položaja, naglašava se potencijal nasljeđa, kulturno-povijesne baštine, tradicije te percepcije privlačnosti mediteranskog okružja u kojem je smješten Grad Split.

Na odabir prostorno razvojne strukture posebno utječu: naslijeđena urbana struktura i fizičke datosti prostora; ograničeni mogući rast stanovništva; aktualni procesi urbanizacije; koridori krupne infrastrukture; prestrukturacija gospodarstva; politika korištenja i uređenja prostora.

Proces urbanizacije prostora Grada potrebno je usmjeriti ka urbanoj obnovi i uređenju povijesne jezgre i ukupne zaštićene urbane cjeline te sanaciji i konsolidaciji prigradskih naselja među kojima se ističe naselje Stobreč s vrijednom povijesnom strukturom.

Zaobalno područje potrebno je, zbog raspoloživog prostora i moguće lake dostupnosti, afirmirati kao kvalitetno stambeno područje individualne stambene izgradnje kombinirane s manjim poslovnim i radnim objektima, te rekreacijsko i izletničko područje stanovnika Splita.

Područje poluotoka Čiova uređivat će se primarno u funkciji turizma gradnjom obiteljskih apartmana i hotela, te uređenju obalnog pojasa u funkciji kupališta i rekreacije.

Buduće uređenje prostora temeljit će se na prostornoj i funkcionalnoj transformaciji već izgrađenih, nekonsolidiranih naseljskih struktura, koja će rezultirati formiranjem novih mikrocentraliteta i policentričnom organizacijom prostora Grada.

U oblasti gospodarskog razvoja Prostorni plan prestaje biti dokument putem kojeg, između ostalog, Država odnosno jedinica lokalne samouprave, iskazuje svoje investicijske i lokacijske odluke. Umjesto toga, Plan nastoji anticipirati buduće potrebe gospodarstva, posebno potražnju za prostorom, infrastrukturom te lokacijama posebnih zahtjeva (lučki sadržaji, tehnološki park, turističke zone i sl.).

Kriteriji u lociranju radnih djelatnosti se pooštravaju sve većim prihvaćanjem strogih ekoloških zahtjeva koje ove djelatnosti moraju zadovoljiti bilo da se nalaze u zonama isključive namjene, bilo kao primarne ili sekundarne namjene u mješovitim zonama.

Razvoj gospodarstva će se poticati rasporedom gospodarskih sadržaja u gospodarske zone isključive ili mješovite namjene, primjerene okolišu i prostornoj strukturi grada Splita te maksimalnim korištenjem napuštenih i neiskorištenih građevina i prostora, s ciljem gospodarske i prostorno-urbane konsolidacije Grada. Osigurat će se odgovarajući prostori za radne sadržaje koji se temelje na znanju, inovativnosti, korištenju modernih tehnologija vezanih za znanstvene institucije. Organizacija prostora i raspored namjena i djelatnosti u prostoru doprinijet će efikasnosti svih djelatnosti kroz umanjenu potrebu za većim transportom ljudi i roba.

Posebnu ulogu u budućoj transformaciji gospodarske strukture i slike grada imat će turizam kojeg je potrebno profilirati kao urbani turizam mediteranskog grada tj. turizam koji se prvenstveno temelji na ponudi kulturnih i sportskih sadržaja i događanja, graditeljskoj baštini (gradska jezgra i Dioklecijanova palača), te izletničkoj i sportsko-rekreacijskoj ponudi okolice (zaobalje, otoci). Turizam će realizacijom gradskih projekata (istočna i zapadna obala gradske luke) imati značajan utjecaj na urbanu transformaciju gradskog i okolnog prostora, a svojim multiplikativnim efektima utjecati na razvoj pratećih djelatnosti.

Donedavnu koegzistenciju društvenog planiranja i društvenog vlasništva zemljišta mora zamijeniti ugovorni partnerski odnos (javno–privatno partnerstvo). Taj odnos ostvaruje se jačanjem pregovaračke sposobnosti grada te uspostavom vertikalne i horizontalne koordinacije u postupku donošenja odluka.

65

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Razvoj naseljaNa budući razvoj naselja Grada Splita najznačajnije će utjecati karakter procesa urbanizacije i razvoj središnjih funkcija.

Split je središte s dugom urbanom funkcijom. To je najznačajnije središte na hrvatskoj obali Jadrana sa značajnim utjecajem na već formirano metropolitansko područje. Kao drugi grad u državi po veličini, postao je jedno od većih i važnijih gradskih i radnih središta u zemlji, najznačajnije na području Splitsko-dalmatinske županije i na čitavom širem području središnjeg i južnog dijela Jadranskog primorja.

Na području Grada Splita je 8 samostalnih naselja koja će se razvijati u skladu sa ciljevima Prostornog plana.

Prostornim planom se potiče razvoj društvene infrastrukture, kao značajne komponente kvaliteta života i to osiguranjem prostornih uvjeta za racionalniji, ekonomičniji i funkcionalni razvitak te dimenzioniranje, razmještaj i strukturu svih njenih oblika na području kulture, obrazovanja, znanosti, športa i tehničke kulture, zdravstva, socijalne skrbi i vjerskih potreba.

2.2.3.2. Planirani sustav središnjih naseljaNa temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj, demografskih obilježja, gospodarske razvijenosti, uspostavljenih odnosa u prostoru te analize razvijenosti i razmještaja brojnih uslužnih djelatnosti svrstanih u 14 novih svojstvenih temeljnih skupina središnjih funkcija dolazi do prijedloga sustava središnjih naselja i uspostavljanja sljedećih hijerarhijskih odnosa između pojedinih skupina (kategorija) središnjih naselja:I. Središte države (važnije europsko središte);II. Središte makroregije (manje europsko središte);III. Središte županije (regionalno središte);IV. Središte grada (međuopćinsko središte);V. Središte općine (važnije lokalno središte);VI. Manje lokalno središte (pomoćno središnje naselje);VII. Naselje s pojedinačnim središnjim funkcijama.

Središnje naselje pripada nekoj kategoriji središnjih naselja ako udovoljava većini postavljenih kriterija i ako ima veći broj različitih središnjih funkcija koje se odnose na tu kategoriju. Ove funkcije podižu obrazovnu i kulturnu razinu, zdravstvenu zaštitu i standard cjelokupnog stanovništva, pridonose povećanju socijalne sigurnosti i skrbi stanovništva, omogućavaju kvalitetniju opskrbu i usluge, te osiguravaju rekreaciju i odmor stanovnika.

Administrativni obuhvat Grada Splita je isječak jedinstvenog metropolitanskog područja koje je u cijelosti integrirano brojnim funkcijama (stanovanje, rad, odmor i rekreacija, promet i veze). Stoga je i razmatranje sustava naselja Grada Splita, kao i planiranje budućnosti tog sustava otežano jer se radi o cjelovitom urbanom sustavu koji prelazi granice Grada. Sustav središnjih naselja i ustrojstvo Grada Splita se daje u odnosu na pretežnu koncentraciju određenih središnjih funkcija, prognoziranog broja stanovnika i drugih obilježja naselja:

Makroregionalno središte (veliko razvojno središte)

Manje razvojno središte Područno (malo razvojno) središte

veliki grad manji grad mali grad100.000 – 200.000 st. 7.000 – 15.000 st. 1.000 – 7.000 st.

Split gradsko naselje 198.000 stanovnika Stobreč

gradsko naselje oko 13.000 stanovnika Kamen

oko 5.000 stanovnikaŽrnovnica oko 5.000 stanovnika

66

Prostorni plan uređenja Grada Splita Konačni prijedlog

Srinjine oko 2.000 stanovnikaSlatineoko 1.500 stanovnika

Bez bitnih središnjih funkcija ostala bi ostala samostalna naselja u ovom području (Sitno Donje i Sitno Gornje) sa manje od 500 stanovnika.

Razmještaj i razvitak središnjih funkcija treba biti u pojedinim središtima prema izvršenoj klasifikaciji središnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u Splitu, ali i u drugim središnjim naseljima, treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s brojem njegovih stanovnika koji gravitira i koristi te usluge. Takav sustav na racionalan način približava središnje i druge funkcije stanovništvu i drugim korisnicima, odnosno splitskom okruženju, pružajući im približno jednake uvjete života, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihova života.

2.2.3.3. Ciljevi razvoja prometnog sustavaU razvoju prometa na području Grada Splita teži se uravnoteženom integriranom prometnom sustavu od javnog kao prioritetnog (autobusi, željeznica, brod) do automobilskog i drugog prijevoza tako da će se poboljšati učinkovitost javnog gradskog prijevoza, zaštititi okoliš od štetnih djelovanja prijevoza, povećati sigurnost u prometu putnika, pješaka, invalida, djece i starijih. Potrebno je poboljšati dostupnost sredstvima javnog gradskog prijevoza te razviti nove sustave javnog gradskog prijevoza, te sustavno prilagođavati gradske prostore, javne prometne površine i javne građevine osobama s ograničenom mogućnošću kretanja.

U cilju rješavanja rastućih zahtjeva prometne potražnje individualne motorizacije, moguća su rješenja putem usklađivanja glavnih elemenata organizacije mobilnosti: prometne infrastrukture; prostornih struktura; mreže nematerijalnih komunikacija.

Prometnu infrastrukturu treba razvijati na principima održivog razvitka sa ciljem povećanja učinkovitosti sustava u cjelini. Ciljevi razvoja prometnih sustava jesu: dovršenje sustava državnih cesta u županijskom cestovnom čvoru sa boljom vezom na budući

Jadransku autocestu; gradnja novih i dovršenje ostalih cesta na području Grada Splita radi osiguranja mobilnosti i

opremanja dijelova naselja cestovnom infrastrukturom; osiguranje prostora za razvoj luke međunarodnog značaja (bazen Gradske luke i bazen

Sjeverne luke) radi postizanja veće učinkovitosti u putničkom i teretnom prometu; osiguranje i uređenje kolnog pristupa gradskoj luci (istočna obala, luka međunarodnog značaja)

na način da se što manje opterećuje gradska mreža; osiguranje prostora za razvoj glavnog željezničkog kolodvora u Kopilici i osiguranje optimalne

željezničke infrastrukture u gradskoj luci (željeznički kolodvor) te rješenje smještaja glavnog autobusnog kolodvora na području Kopilice;

razvitak javnog gradskog prijevoza (autobus, taxi, linijski taxi, gradska željeznica kao sustav u istraživanju, lokalne pomorske linije) uz istodobno formiranje mreže garaža na obodu gradskog središta Splita. Prometni problemi užeg područja Splita moraju se rješavati efikasnijim sustavom javnog prijevoza u cilju bolje dostupnosti svih područja Grada Splita i šire;

osiguranje prostornih uvjeta za razvoj integralnog, odnosno kombiniranog teretnog prometa na dodirnim točkama cestovnog, pomorskog i željezničkog sustava;

osiguranje prostora za gradnju kamionskih i autobusnih terminala s pratećim sadržajima (Sjeverna luka i TTTS);

postupno isključivanje automobilskog prometa (i prometa u mirovanju) iz gradskog središta i obalnog područja namijenjenog rekreaciji (obala Marjana, obalni potez Zenta-Stobreč);

smanjivanje štetnih učinaka iz prometa na čovjeka i okoliš; povećanje sigurnosti prometa.

67

2.2.3.4. Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture

Telekomunikacije

Temeljni cilj dugoročnog razvoja telekomunikacijskog sustava je izgradnja distributivne kanalizacije do svih korisnika u urbanom području, te u konačnici integracija svih mreža u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga (razmjena svih vrsta informacija, govora, slike i podataka).

Energetika

Energetiku je potrebno temeljiti na održivom razvoju. Održivi razvoj se može definirati kao razvoj doličan današnjim potrebama, uravnotežujući zahtejve i spoznaje čovjeka naspram uravnoteženih prirodnih mogućnosti okoline uvažavajući potrebe budućih generacija. Održivi razvoj se odnosi na sve generacije za zadovoljenje njihovih potreba zadržavajući ravnotežu u prirodi a uključuje: zaštitu okoliša; ekonomski razvoj i socijano blagostanje.

Za ostvarenje održivog razvoja posebnu pozornost zahtjeva područje korištenja i proizvodnje energije. Politika u energetskom sektoru treba reducirati velike rizike, poštivati civilizacisjke stečevine, štititi javni interes te ostvariti elastičnost opskrbe energijom putem diverzifikacije i upravljanja rizikom

Analiza postojećeg stanja pokazuje da su gotovo sve pojne točke 35/10 kV i odgovarajući prijenosni putovi 35 kV opterećeni do razine dozvoljenog opterećenja, a neki i preko toga. Stoga se koncepcija dugoročnog razvoja gradskog elektroenergetskog sustava temelji na direktnoj transformaciji 110/x kV koja će s obzirom na karakter konzuma predstavljati osnovnu pojnu točku opskrbe distributivnih potrošača.

Prema navedenome, jedan od temeljnih ciljeva dugoročnog razvoja gradskog elektroenergetskog sustava je postupni prijelaz postojećih transformatorskih stanica 110/35 kV i 35/10 kV na direktnu transformaciju 110/x kV.

Ostali ciljevi razvoja elektroopskrbnog sustava uključuju: širenje kabelskih mreža kao elementa kvalitetnijeg uređenja naselja; orijentaciju na izgradnju objekata manjih dimenzija, njihovo uklapanje u urbano ili periurbano

okruženje i vođenje računa o sigurnosnim aspektima funkcioniranja postrojenja (umanjenje i kontrola utjecaja na okoliš);

racionalizaciju potrošnje svih vidova energije supstitucija iz obnovljivih izvora kao što su: proizvodnje električne energije u vjetroelektranama; dobivanje tolinske nergije u solarnim kotlovnicama i solarnim toplanama; iskorištavanje komunalnog otpada.

Vodno gospodarstvo

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Prostornim planom se predviđa zaštita padina i nižih dijelova područja Grada od poplava izazvanih bujičnim vodama te zaštita tla od erozije izazvane slijevanjem oborinskih voda, bujica i mora i to realizacijom sljedećih ciljeva: gradnjom (reguliranjem) i održavanjem sustava potoka i kanala potrebnog režima voda

(kapaciteta 100 godišnje velike vode) u skladu s planiranim promjenama u slivu i razvojem oborinske kanalizacije grada;

uređenjem i održavanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo korištenje kao dio sustava odvodnje oborinskih voda;

uređenjem sliva kao bi se postiglo što veće zadržavanje vode u slivu; pošumljivanjem i održavanjem vegetacije na padinama kao prirodne brane eroziji tla te

nekontroliranom slijevanju oborinskih voda.

68

Prostorni plan uređenja Grada Splita Konačni prijedlog

zaštita obale i plaža od erozije uzrokovane djelovanjem mora i ispusta oborinskih voda/bujica.

Uređenje vodotoka

U urbaniziranom području je jedan od temeljnih ciljeva vodnog gospodarstva održavanje funkcija potoka (vodeći računa o promjenama koje se dešavaju u slivnom području) bilo kao zatvorenih kanala (kolektora oborinskih voda) ili iznimno kao otvorenih potoka u djelomično prirodnom okruženju shodno lokalnom uređenju prostora i vodoprivrednim uvjetima.

Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav Splita u planskom razdoblju mora ostvariti sljedeće ciljeve:

zadržati pouzdanu i kvalitetnu opskrbu zdravom pitkom vodom svih potrošača; postojeće izvore pitke vode maksimalno zaštititi od eventualnog zagađivanja;

povećati priključenost na vodoopskrbni sustav do razine od 98 %; provesti optimalizaciju i racionalizaciju postojećeg sustava, sa svrhom povećanja sigurnosti

vodoopskrbe, smanjenja potrošnje energije, normizacije i tipizacije objekata i uređaja i sl. a sve kako bi se povećala djelotvornost sustava (manja cijena vode);

izvedbom novih cjevovoda i sanacijom postojeće vodoopskrbne mreže, gubitke svesti na što manju razinu, po mogućnosti na 15% isporučene vode;

osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu.

U cilju osiguranja potrebne kakvoće pitke vode u skladu s Hrvatskim i EU Direktivama, a s obzirom na intenzivnu izgradnju u slivnom području rijeke Jadro kao i Žrnovnice, potrebno je uspostaviti cjeloviti sustav zaštite voda izvora i s tim u vezi kontrolu izvora onečišćenja, stanja u slivu, stanja na izvoru i mogućih posljedica sa uspostavom trajnog motrenja kakvoće voda, kao i ekoloških i hidroloških pokazatelja na slivu. Uz to, potrebno je uspostaviti odgovarajući sustav motrenja kao i rada za slučaj pojave incidentnih situacija-onečišćenja u slivu. Na temelju utvrđenog trenda promjena kakvoće vode na izvorištu i stanja zagađenja u slivu, potrebno je planirati i uspostavljati odgovarajuće mjere za preradu vode za piće (čišćenje) kako bi se ostvarila potrebna kakvoća vode u vodoopskrbnom sustavu.

U upravljanju vodoopskrbnim sustavom grada vrlo je važno uspostaviti i integralni sustav upravljanja kvalitetom i okolišem. Potrebno je u radnu organizaciju koja upravlja vodoopskrbnim sustavom uvesti racionalni model integralnog sustava upravljanja koji treba pridonijeti osiguranju potrebne kakvoće vode i djelotvornosti rada sustava.

Odvodnja

Ciljevi razvoja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda grada Splita su:

osigurati priključke na javnu kanalizacijsku mrežu otpadnih voda za sve korisnike u gradu, kroz izgradnju razdjelnog sustava odvodnje, bar do razine od 90 %;

priključiti sve potrošače na javnu kanalizacijsku mrežu tamo gdje je ona izgrađena; povećati komunalni standard i zaštitu imovine stanovništva izgradnjom oborinske kanalizacije i

uređenjem gradskih potoka/vododerina; povećati komunalni standard i zaštitu okoliša dogradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih, a

gdje je potrebno mješovitih i oborinskih voda u skladu sa zakonom i namjenom obalnog mora; provesti optimalizaciju i racionalizaciju cjelovitog sustava prikupljanja, odvodnje, čišćenja i

ispuštanja otpadnih i oborinskih voda kako bi se povećala djelotvornost sustava; uspostaviti potrebnu kontrolu odvodnje i ispuštanja industrijskih otpadnih voda u okoliš i

kanalizacijsku mrežu u skladu s zakonom i značajkama kanalizacijskog sustava grada; kontrolirati i stalno obnavljati dijelove postojeće mreže, tj. kanala za koje se utvrdi neispravnost,

propuštanje i nedovoljan kapacitet;

69

uspostaviti učinkoviti sustav upravljanja kanalizacijom otpadnih i oborinskih voda uključujući kontrolu stanja voda/mora na mjestu ispusta i u kanalizacijskom sustavu, mjerenje protoka i drugih pokazatelja nužnih za upravljanja, a sve u cilju ostvarenja održive zaštite voda i obalnog mora;

izgraditi vodonepropune kanalizacijske sustave u području naselja Sitno Gornje, Sitno Donje i Srinjine kako bi se zaštitilo izvorište vode za piće Žrnovnica;

poduzeti sve nužne koraka potrebne za razvoj i rad organizacije koja gospodari kanalizacijskim sustavom kao bi se postigla što veća njena djelotvornost, integralni sustav upravljanja kvalitetom i okolišem (primjena odgovarajućih ISO standarda).

Postupanje s otpadom

Konačno zbrinjavanje otpada rješava se na županijskoj razini u skladu s prihvaćenim rješenjem iz Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije. U tom smislu se ocjenjuje da je, u prvoj etapi, za postojeće odlagališta otpada Karepovac potrebno provoditi sanaciju, osigurati sanitarnu deponiju do izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom te u konačnici odrediti prenamjenu prostora odlagališta komunalnog otpada Karepovac.

U konačnom rješenju planirati odvođenje otpada u županijski centar za gospodarenje otpadom te odrediti lokaciju za transfer stanicu i reciklažno dvorište na području Grada Splita. Tijekom prelaznog razdoblja do ostvarenja županijskog centra osigurati na sadašnjoj lokaciji, odgovarajuće odlaganje otpada, odnosno cjelovito zbrinjavanje otpada.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelinaPodručje Grada Splita je prostor značajnih prirodnih vrijednosti i raznolikosti koji zajedno s prostorima transformiranim djelovanjem čovjeka čine vrijedan prirodni i kulturni krajobraz.Osnovni cilj zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti je očuvanje i zaštita prirodnoga i kulturnog krajobraza kao temeljne vrijednosti prostora, što uključuje: očuvanje obale, posebno dijelove obale u prirodnom stanju na otoku Čiovo, na Marjanu i na

potezu Duilovo-Stobreč te provođenje renaturalizacije obale gdje je god to moguće; unapređenje kulturnog i prirodnog krajobraza na području Žrnovnice i padina Mosora, posebno

rekultivacija opožarenih područja; prilagođavanje buduće izgradnje i korištenja prostora vrijednostima krajobraza, a posebno u

obalnom pojasu; poticanje uređivanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta; zadržavanje povijesnih trasa putova i antičke limitacije agera (starih cesta, pješačkih staza,

poljskih putova i šumskih prosjeka); zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih

neki imaju simbolična i povijesna značenja; očuvanje prirodnih značajki kontaktnih predjela uz zaštićene cjeline te očuvanje vrijednih

nezaštićenih predjela kao što su obale, prirodne šume, kulturni krajobraz. očuvanje vodotoka i voda u prirodnom stanju koliko je god to moguće (renaturalizacija), a

posebno rijetkih stalnih izvorišta i vodotoka.

Prostor Grada Splita izuzetno je bogat kulturno-povijesnim nasljeđem koje je kao životna sredina izloženo trajnom utjecaju i pritiscima, te je zbog svoje fizičke strukture naročito osjetljivo i sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja temeljnog kulturnog identiteta treba permanentno štititi. Prostor čine uže područje grada na Splitskom poluotoku, obalni prostor do Stobreča te prostor naselja Kamen, Žrnovnica, Sitno Gornje, Sitno Donje s okolicom. Ovo područje se ističe bogatstvom različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom življenja od pretpovijesti i antike do danas.

Bogato i vrijedno graditeljsko nasljeđe splitskog područja u suvremenoj prostornoj organizaciji doživljava afirmaciju ili reviziju svoje osnovne funkcije. U skladu s načelima aktivne zaštite graditeljsko nasljeđe mora sudjelovati u životu šireg prostora kao nositelj određenih funkcija, a zaštitu autentičnih obilježja i vrijednosti traži njihovo adekvatno dimenzioniranje. Zone zaštite pojedinačnih objekata i cjelina ne mogu se čvrsto ograničiti i izdvajati, već sa okolnim prostorom moraju uspostaviti funkcionalni odnos i vizualnu ravnotežu.

70

Prostorni plan uređenja Grada Splita Konačni prijedlog

Ciljevi i opredjeljenja za zaštitu graditeljske baštine su: uspostavljanje cjelovitog i usklađenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih

vrijednosti prostora; trajno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine; intenziviranje inventarizacije, te provođenje inventarizacije, vrednovanja i kategorizacije dobara

graditeljske baštine uključujući djela suvremene arhitekture i urbanizma; zaštita arheoloških zona i lokaliteta; poticanje istraživanja osobito arheoloških zona i lokaliteta, na područjima koja se namjenjuju

intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili gospodarskih djelatnosti; uspostava uravnoteženog odnosa između osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i

suvremenih graditeljskih pojava; revitalizacija ruralnih cjelina primjenom integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih,

ekoloških i turističkih učinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva.

Posebni ciljevi prostornog uređenja na području aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa su: pokretanje prostorno-planerske, projektantske, nadzorno-inspekcijske i izvođačke prakse koja

se temelji na svim gore navedenim načelima, uz poštivanje metodologije obrade graditeljskog nasljeđa utvrđene planom;

koordinirano djelovanje svih subjekata u obradi graditeljskog nasljeđa od formuliranja investicijskih programa, izrade konzervatorskih studija i podloga, planova i projekata, postupaka provedbe natječaja u sferi javnih investicija, građenja i nadzora nad gradnjom te naposljetku do upravljanja dobrima.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostoraRacionalno korištenje i zaštita prostora temelji se na ostvarenju sljedećih ciljeva: planirana građevinska područja naselja uskladiti s procjenom demografskih kretanja,

mogućnostima opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, te objektima društvenog standarda;

ne zauzimati novom izgradnjom područja uz obalu i uz prometnice državnog i županijskog značaja izvan užeg urbanog područja;

vrijedno poljoprivredno zemljište sačuvati od izgradnje osim gradnje u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje;

šumsko zemljište oplemeniti i ozelenjavati te rekultivirati opožarene površine; potreba širenja naselja i karakter buduće izgradnje utvrđuje se ovisno o značaju i položaju te

mogućnostima i potrebama pojedinih naselja u prostorno–funkcionalnim cjelinama Grada Splita,

Urbano područje grada Splita obuhvaća naselja Split i Stobreč, te pretežiti dio naselja Kamen. Prema stupnju konsolidiranosti razlikuju se visokokonsolidirana, konsolidirana i nekonsolidirana područja. Stupanj konsolidiranosti određen je dovršenošću urbane strukture, posebno mreže javnih prostora i sadržaja te opremljenošću komunalnom infrastrukturom. U visokokonsolidiranim i konsolidiranim, cjelovito uređenim dijelovima grada, u pravilu se onemogućava nova izgradnja osim u funkciji uređenja javnih prostora i prostora za smještaj vozila u mirovanju. Urbana obnova i sanacija nekonsolidiranih dijelova grada podrazumijeva cjelovito planiranje pretežito neizgrađenih prostora, poboljšanje prometne mreže i mreže javnih površina, planiranje nedostajućih društvenih sadržaja, te rekonstrukciju slike grada rubnom gradnjom i potezima zelenila

Naselja u zaobalnom dijelu Grada Splita (Žrnovnica, Srinjine, Sitno Donje i Sitno Gornje) žive u dnevnom ritmu sa Splitom radi blizine i usmjerenosti na središnje funkcije Splita. Na tom području postoje brojna ograničenja (reljef, vode, osjetljivi ekološki sustav) koja je nužno respektirati u daljnjem širenju naselja. Potrebno je sačuvati njihovu kulturno-povijesnu matricu. Samim tim, buduću izgradnju potrebno je podrediti aktivnom uređenju i oplemenjivanju kulturnog krajobraza (poljoprivrednih terasastih tala). Preduvjet širenja tih naselja je opremanje komunalnom infrastrukturom (vodoopskrba i odvodnja).

Naselje Slatine na otoku Čiovo zahtijeva racionalno korištenje i zaštitu vrijednog prostora putem usmjeravanja gradnje u obnovu i revitalizaciju postojećih struktura. Novu gradnju se omogućuje kroz

71

projekte koji respektiraju zahtjeve zaštite okoliša i primjereni su otočkoj infra i supra strukturi, odnosno projekte u funkciji unapređenja turističke ponude (gradnja hotela, gradnja rezidencijalnih vila, rekonstrukcija graditeljskih sklopova, revitalizacija poljoprivredne proizvodnje u okućnicama, korištenje morskih resursa i sl.).

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih sadržaja (stanovanje, radni kompleksi, turistički kapaciteti, društveni sadržaji, poslovni i komunalni sadržaji, športsko-rekreacijski i slični sadržaji).

Građevinska područja naselja utvrđena Prostornim planom općine (bivše) Split su neprecizna i nisu određena za pojedina naselja (Sitno Gornje, Sitno Donje, Srinjine), pa nisu relevantna za razmatranje odnosa u novom Prostornom planu Grada Splita.

Kao prvenstveni cilj u utvrđivanju granica građevinskih područja naselja Grada Splita određeno je: utvrđivanje građevinskih područja za sva naselja temeljem analize zauzetosti tog područja

postojećom izgradnjom te procjenom potreba za novom izgradnjom; utvrđivanje različitog intenziteta korištenja građevinskih područja (gustoća stanovanja, postotak

izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti i sl.); prilagođavanje granica građevinskog područja očekivanom demografskom potencijalu s time da

se ostave izvjesne rezerve za realizaciju privilegiranih zahvata (gradnja građevina u funkciji obnove i unapređenja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu uz očuvanje posebnosti krajobraza, gradnja turističkih i obiteljskih gospodarstava);

osiguranje dovoljno građevinskog područja za različite namjene unutar urbanog područja (obuhvat Generalnog urbanističkog plana Splita) na način da se iz građevinskog područja isključi dio zelenih i krajobrazno vrijednih cjelina (Park-šuma Marjan, dolina Žrnovnice, Turska kula).

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastruktureRješenje naseljske komunalne infrastrukture predstavlja prioritetan cilj uređenja naselja, što uključuje: izgradnju sustave za odvodnju i pročišćavanje otpadnih, mješovitih i oborinskih voda, dovršiti

sustave na području grada Splita, Stobreča i Kamena; izgradnja i uređenje sustava odvodnje površinskih voda zaleđa i grada do mora/prijemnika; rekonstrukcija i unapređenje vodoopskrbnog sustava; uređenje Gradske luke kao primarno putničko-trajektne pruge sa suvremenim terminalom uređenje Sjeverne luke kao primarno suvremene teretne-industrijske luke; uređenje i gradnju ostalih luka i prenamjenu vojne luke; izgradnju cestovnih veza s ostalim područjima duž obale i zaleđem, te i poboljšanje veze sa

budućom autocestom; rješenje problema zbrinjavanja (i recikliranja) krutog otpada na cijelom području; poboljšanje postojeće cestovne mreže u naseljima i izgradnju nove cestovne dionice; unapređenje sustava javnog prijevoza u cilju prometnog rasterećenja središta Splita i bolje

dostupnosti područja te zaštite okoliša; izgradnju više javnih garaža u gradu i unapređenje organizacije prometa; uređenje obale u funkciji pomorskog prometa, djelatnosti vezanih uz more, sport i rekreaciju uz

očuvanje dijelova prirodne obale; poboljšanje kvalitete elektroopskrbe i kabliranje elektroopskrbne mreže; uređenje groblja; organizacija i uređenje športsko-rekreacijskih površina; opremanje naselja objektima društvenog standarda (u skladu s mjestom i ulogom naselja u

mreži naselja.

72

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije

Odabir prostorne i gospodarske strukture grada u planskom razdoblju zasniva se na mjestu i ulozi grada u prostornoj i gospodarskoj strukturi Županije, zatečenom stanju i sagledavanju budućih potreba kao i temeljnim prostornim i razvojnim resursima Grada.

Uvažavajući ekonomske i demografske kriterije uravnoteženog razvoja regije, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, može se ocijeniti da će na području Županije 2015. godine živjeti oko 560.000 stanovnika, od čega na području Grada Splita maksimalno 225.5004 ili 40,3% stanovništva Županije.

Politika uranvoteženog demografskog razvoja nameće potrebu “rasterećenja” gradske aglomeracije Splita kako bi se smanjio postojeći demografski debalans na nivou prostornih cjelina Županije (obala, otoci, zaobalje) tj. smanjila koncentracija stanovništva u gradskoj aglomeraciji Splita na račun stimuliranja ekonomsko-socijalnog razvoja zagorskog i otočnog dijela Županije. Propadanje velikih industrijskih sustava i porast nezaposlenosti zahtijevaju gospodarsko restrukturiranje i poticanje disperzije industrijskih aktivnosti što može pokrenuti demografski oporavak zaobalnih i otočnih dijelova Županije.

Županijskim planom dimenzionirana su građevinska područja naselja u odnosu na njihovu veličinu koja je rezultat demografskih prognoza i stupnja centraliteta naselja tj. položaja u hijerarhiji središnjih naselja. Planirana minimalna gustoća (st/ha) za Split zajedno s Stobrečom i Kamenom iznosi 120 st/ha, a za područje Žrnovnice, Srinjina, G.Sitno i D. Sitno 22 st/ha.

Za dimenzioniranje građevinskog područja, Prostornim planom Županije izvršena je i procjena ukupnih turističkih kapaciteta (postelja u turizmu i povremenog stanovanja) te za područje Splita, Stobreča i Kamena taj broj procijenjen na 13.500 (12.500 turističkih ležajeva i 1.000 ležajeva povremenog stanovanja). Pri tome je broj ležajeva povremenog stanovanja bitno podcijenjen u odnosu na postojeće stanje i trendove. Važećim Prostornim planom Županije (usklađenim s Uredbom) predviđena je luka nautičkog turizma Duilovo – Žnjan kapaciteta 400 vezova.

Zatečeno stanje u prostoru, pored postojeće izgrađenosti i stupnja konsolidiranosti tj. stabilnosti i dovršenosti pojedinog gradskog područja s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti, odnosi se i na zatečenu i usvojenu prostorno-plansku dokumentaciju čija rješenja bitno utječu na način korištenja i uređenja pojedinih gradskih prostora. Postojeći detaljni planovi (64 važeća detaljna plan uređenja na urbanom području, jedan detaljni plan uređenja na području Žrnovnice i 3 urbanistička plana uređenja) dijelom su realizirani, a dijelom se u kontekstu nove prostorne organizacije moraju mijenjati i dopunjavati jer se funkcionalno, sadržajno i prometno moraju povezati u novu plansku sliku ovog prostora. Detaljnija analiza ovih planova izvršiti će se u GUP-u Splita.

Pored navedenog, značaj i utjecaj Grada Splita u širem prostoru i obilježja njegove urbane strukture podloga su za izmjenu modela razvoja.

U odnosu na Prostorni plan Županije, Prostornim planom Grada prihvaćen je model poticanja uravnoteženog razmještaja stanovništva u okolna prigradska područja. Tako je predviđeno da bi na području gradskog naselja Split živjelo do 198.000 stanovnika, na području Stobreča i Kamena oko 18.000 stanovnika, na području zaobalnih naselja 8.000 stanovnika te na području izdvojenog naselja Slatine oko 1.500 stanovnika. Naselje Slatine već danas je prešlo broj stanovnika određen PPŽSD za 2015. godinu pa je ovim Planom povećan planirani broj stalnih stanovnika na 1.500 i u skladu s njim dimenzionirano i građevinsko područje i drugi sadržaji naselja.

Prostornim razvojem predviđa se ograničeni rast funkcije stanovanja, te kompletiranje samostalnih naselja javnim, rekreacijskim i poslovnim sadržajima, sukladno utvrđenom stupnju centraliteta svakog pojedinog naselja u utvrđenoj hijerarhijskoj mreži naselja, kao i njihovo opremanje naseljskom infrastrukturom.

4 Prostorni plan Splitsko dalmatinske županije, Županijski zavod za prostorno uređenje, Split, 2003.

73

Osim demografskih prognoza u planiranju stanovanja treba uvažiti i druge elemente, kao što su stambene građevine koje je potrebno eliminirati ili prenamijeniti, neuvjetne stanovi koje praktično nije moguće rekonstruirati na način da zadovolje poželjni standard stanovanja, odnos broja i veličine kućanstava i broja nastanjenih stanova, te opće trendove razvoja stanovanja.

Opći je trend da se broj kućanstava povećava brže nego broj stanovnika, i to posebno raste i broj manjih, samačkih i dvočlanih kućanstava, što će uvjetovati i potrebu za specifičnim manjim stanovima, tipa studija i sl. Sljedeća je pretpostavka daljnji rast standarda stanovanja, te u planskom periodu treba računati sa 25 – 30 m2 po stanovniku neto, odnosno 32 – 40 m2 bruto. Prosječna neto površina stana bi se povećala na 75 m2, odnosno bruto 95 m2.

Još jedna pojava koja je česta u mediteranskim gradovima je povremeno ili stalno naseljavanje posebno starijih ljudi koji su u potrazi za povoljnijim klimatskim uvjetima, što će također stvoriti dodatnu potražnju za stanovima i drugim smještajnim oblicima.

Stambeni standard će se povećavati u dva segmenta – veći stambeni standard po stanovniku i smanjenje prosječnog kućanstva. Više samačkih kućanstava i kućanstava bez djece značiti će potražnju za većim brojem stanova, ali ne nužno i značajno veće stambene površine.

Potrebe za stanovima definirane su brojem postojećih kućanstava bez stana, prognoziranim brojem novih kućanstava, mogućim brojem imigranata te promjenama kvalitete potražnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).

Na temelju gornjih pretpostavki i prognoziranog broja stalnih stanovnika po naseljima mogu se sagledati potrebne stambene površine za stalno i povremeno stanovanje u zonama u kojima je stanovanje pretežita ili dopuštena namjena.

Tablica 26. Procjena broja i površine stanova po naseljima 2015. godine

Naselje Broj stanovnika Broj kućanstava Broj stanova Površina stanova nettoSplit 197.000 66.000 do 70.000 4.950.000 – 5.940.000Stobreč 13.000 4.333 do 4.500 325.000 – 390.000Kamen 5.000 1.666 do 1.800 125.000 – 150.000Slatine 2.500 833 do 900 62.500 – 75.000Žrnovnica 5.000 1.666 do 1.800 125.000 – 150.000Srinjine 2.000 666 do 700 50.000 – 60.000Sitno Donje 500 166 do 180 12.500 – 15.000Sitno Gornje 500 166 do 200 12.500 – 15.000Ukupno 225.500 75.163 do 79.980 5.662.500 – 6.795.000

Izvor: Analize radnog tima

Na području Grada Splita se planira oko 5.300 povremenih stanovnika, od čega 3.500 na užem urbanom području Splita, 1.000 u Slatinama, te 800 na području zaobalnih naselja. Udio povremenih stanovnika utječe na povećanje stambenih potreba na području Grada Splita, odnosno povećanje građevinskog područja.

Temeljno opredjeljenje Prostornog plana za ograničeno prostorno širenja grada usmjereno je prema revalorizaciji i konsolidaciji djelomično izgrađenog ili neprimjereno korištenog gradskog prostora, koji u dosadašnjim planovima nije odgovarajuće vrednovan, tretiran kao manje vrijedan prostor od izgrađenog prostora ili prostora predviđenog za gradnju. Takav odnos temeljen je na ustrajnosti vrednovanja neizgrađenog prostora kao “praznog” tj. svojevrsne rezerve za buduće građenje.

Na području Prostornog plana neizgrađeni prostori se pojavljuju u rasponu od park-šume Marjan smještene uz povijesno središte grada i ostalih vrijednih krajobraza (kulturnog-povijesnog i prirodnog).

Planom su se neizgrađene površine raščlanile u više kategorija kako bi se preciznije definirale njihove značajke i za svaku kategoriju utvrdili uvjeti uređenja.

Prostornim uređenjem treba osigurati da se neizgrađeni prostori tretiraju ravnopravno kao i izgrađeni tj. kao prirodni ili kulturni gradski krajobraz izvan izgrađenog urbanog prostora, odnosno pejzažno i urbano zelenilo unutar urbanog prostora.

74

Očuvanje neizgrađenih prostora i drugih prostora za javnu upotrebu (rekreacijske, kupališne i sl. površine) i prostora za objekte javne i društvene namjene, jedna je od temeljnih zadaća Prostornog plana i sustava gospodarenja gradskim prostorom.

Afirmacija i unapređenje prometne funkcije grada temelji se na osiguranju prostora za prometnu infrastrukturu od šireg (međunarodnog, državnog i županijskog interesa) sa ciljem integracije prometnih tokova (refrakcijska točka). Uvažavanjem postavki prostornih planova i dokumenata šireg područja, te anticipirajući povećani promet koji se očekuje izgradnjom auto ceste, osigurane su površine i koridori za osiguranje integralnog prometnog sustava.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površinaOrganizacija prostora Grada Splita temelji se na prikladnosti prostora za smještaj osnovnih i mješovitih namjena u građevinskim područjima uvažavanjem specifičnosti prostora te očuvanju poljoprivrednih i šumskih površina, vrijednih dijelova prirode i spomenika kulture te daljnjem razvoju prometne i druge infrastrukture.

U budućoj organizaciji prostora i dalje će najznačajniju ulogu imati gradsko naselje Split, kao središte makroregije, Županije i gradsko središte te najvažnije središte rada i usluga.

Manje razvojno središte Stobreč predstavlja nukleus okupljanja okolnog područja, uz gradnju vlastitog identiteta i dopunu novim društvenim i javnim sadržajima. Osim stambene izgradnje i pratećih sadržaja na području Stobreča planiraju se značajniji kapaciteti poslovnih i ugostiteljsko turističkih sadržaja.

Područna, odnosno mala razvojna središta su Slatine na Čiovu te Kamen, Žrnovnica i Srinjine, koja će u budućnosti razvijati pojedinačne središnje funkcije neophodne za unapređenje kvalitete života na tom području.

Organizacija prostora se temelji na uvažavanju specifičnosti pojedinih područja (prostorno-funkcionalnih cjelina): obalno područje;

urbano područje Splita; otočko područje;

zaobalno područje.

Urbano područje Splita obuhvaća naselje Split i Stobreč, najveći dio naselja Kamen i manji dio naselja Žrnovnica (obuhvat GUP-a Splita). To je poluotok sa 48,66 km dužine postojeće razvijene obale na kojemu su smješteni najvažniji sadržaji Grada Splita (gospodarski sadržaji, javni i društveni sadržaji, komunalni sadržaji, prometna i druga infrastruktura i dr.) i sa najvećim brojem stanovnika.

Otočko područje obuhvaća naselje Slatine, smještenom na sjevernom obalnom području otoka sa značajnim turističkim potencijalom i 18,01 km dužine postojeće razvijene obale. Osjetljivost otoka nameće potrebu pažljivog dimenzioniranja budućih kapaciteta u naselju i u turističkim zonama uz očuvanje prirodnih vrijednosti i obalnog mora.

Područje zaobalnih naselja uz vodne površine i planinske predjele Mosora funkcionalno je vezano uz urbano područje Splita. Na tom prostoru se smještaju funkcije športa i rekreacije te manji gospodarski sadržaji uključujući i ugostiteljsko turističke sadržaje. Također se potiče razvoj obiteljskih gospodarstava i stanovanja u seoskom okruženju.

Organizacija prostora na području Prostornog plana Grada Splita temelji se na podjeli prostora na osnovne kategorije korištenja:

1. Površine za razvoj i uređenje naselja: izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja (mješovita namjena); javna i društvena namjena; gospodarska namjena:

proizvodna namjena; poslovna namjena; ugostiteljsko turistička namjena;

športska i rekreacijska namjena;

75

javne zelene površine.

2. Razvoj i uređenje površina izvan naselja gospodarska namjena:

poslovna namjena; ugostiteljsko turistička namjena;

športska i rekreacijska namjena; poljoprivredne površine:

vrijedno obradivo tlo; ostala obradiva tla;

šumske površine: zaštitna šuma; šuma posebne namjene.

ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamenjar i kamena obala

3. Ostale površine: površine infrastrukturnih sustava; odlagalište komunalnog otpada u sanaciji; groblja; posebna namjena; zaštitne i pejzažne zelene površine; vodne površine; more (namjena priobalnog mora).

4. Prometne površine (cestovni, željeznički, pomorski i zračni promet

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja i površina izvan naselja

3.2.1.1. Građevinska područja naselja Osnovni kriteriji za formiranje građevinskih područja su sljedeći: postojeća izgrađenost, sa svrhom uključivanja zatečene gradnje u građevinska područja na

kojima to nije u neskladu s temeljnim prostornim vrijednostima i racionalnom korištenju prostora; prognozirani broj stanovnika koji je prostornom organizacijom raspoređen u skladu s

dosadašnjim trendovima i osnovnim planskim postavkama; potrebni prostori za prateće sadržaje stanovanja i druge namjene (gospodarstvo, javne zelene

površine, šport i rekreaciju i dr.); mogućnost komunalnog opremanja i prometnog povezivanja; formiranje građevinskih područja u skladu s osnovnim faktorima ograničenja (kvalitetna

poljoprivredna tla, postojeće šume, vrijedni prirodni i kulturni krajobraz, zaštićeni dijelovi prirode i značajniji infrastrukturni koridori);

usklađenost sa zakonskim odredbama i odredbama PPŽSD.

Građevinska područja naselja obuhvaća zone mješovite namjene i zone jedne (osnovne) namjene.

Zone mješovite namjene se određuju za razvoj i uređenje naselja, odnosno za gradnju stambenih, poslovnih i poljoprivrednih građevina, građevina javne i društvene namjene (odgojne, obrazovne, zdravstvene, kulturne, socijalne, vjerske, upravne i slične građevine), građevine športa i rekreacije, gospodarskih građevina (proizvodne namjene, poslovne namjene i ugostiteljsko turističke namjene), komunalnih, prometnih, infrastrukturnih građevina i sustava, groblja i javnih zelenih površina.

U izgrađenim dijelovima naselja (mješovita namjena) omogućeno je građenje i rad poslovnih sadržaja manjih dimenzija u sagrađenim građevinama ili dijelu građevine, kao samostalnih građevina na dijelu ili cijeloj građevnoj čestici ili u kombinaciji sa srodnim djelatnostima ili stanovanjem. Odredbama za provođenje Prostornog plana određeni su kriteriji za smještaj tih djelatnosti u prostoru s tim da su određene djelatnosti koje se ne dopuštaju u zonama mješovite namjene. Zatečeni gospodarski sadržaji u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se, uz uvjet da osiguraju propisane mjere zaštite okoliša.

76

Zone jedne (osnovne) namjene se određuju za: Javnu i društvenu namjenu. U Prostornom planu izdvojena su područja javne i društvene namjene od značaja za naselje, Grad, Županiju ili Državu. Odredbama za provođenje Prostornog plana određeni su uvjeti za smještaj tih djelatnosti u prostoru a naglašene su djelatnosti koje se ne smiju graditi u tim zonama.

Na prostoru za koji se izrađuje GUP Splita, ovim Prostornim planom su određene samo veće i značajnije zone koje su dijelom ili u cijelosti izgrađene ili se prenamjenjuju za javnu i društvenu namjenu od značaja za Državu i Županiju. Ostali sadržaji javne i društvene namjene unutar građevinskog područja naselja regulirat će se GUP-om Splita.

U ostalim naseljima izvan obuhvata GUP-a Splita, određene su zone javne i društvene namjene u Slatinama, Žrnovnici, Srinjinama i Sitnu Gornjem, gdje je omogućena gradnja sadržaja prema uvjetima određenim u Odredbama za provođenje Prostornog plana.

Gospodarsku namjenu. U građevinskom području određene su zone za gradnju gospodarskih sadržaja i to; proizvodne namjene, poslovne namjene i ugostiteljsko turističke namjene. Zone gospodarske namjene su predviđene u građevinskim područjima naselja (Slatine – turistička zona, Srinjine poslovna zona).

Na prostoru za koji se izrađuje GUP Splita, ovim Prostornim planom su određene samo velike zone (neizgrađene ili pretežito izgrađene) proizvodne namjene, poslovne namjene i ugostiteljsko turističke namjene. Za te zone gospodarske namjene GUP-om Splita će se utvrditi procedura i način njihova uređenja.

Športsku i rekreacijsku namjenu. U naseljima se, kao dio javnog standarda, osiguravaju površine za šport i rekreaciju bilo da se radi o postojećim igralištima ili drugim športskim i rekreacijskim sadržajima koje je potrebno i dalje održavati i dopunjavati pratećim sadržajima, tamo gdje to omogućuje veličina i karakter zone i prostora i/ili vrsta športa i rekreacije.

Unutar područja obuhvata GUP-a (naselje Split, Stobreč i Kamen i dio Žrnovnice) od gradskog, županijskog odnosno državnog značaja su zone: Športski centar i centar za vodene športove na Poljudu (Gradski stadion, bazeni i drugi sadržaji u sklopu gradskog projekta), Športski centar Gripe, Športski centar Park mladeži uz Tursku kulu, Teniski centar Firule, moguće golf vježbalište u donjem toku rijeke Žrnovnice te rekreacijski sadržaji na obalnom pojasu od Bačvica do Firula i od uvale Trstenik do Duilova (kupališta).

Površine za šport i rekreaciju od lokalnog značaja na području obuhvata GUP-a Splita planiraju se GUP-om Splita ili planovima užih područja.

Zone za šport i rekreaciju za druga naselja (izvan obuhvata GUP-a Splita) određena su zone od značaja za naselje: naselje Žrnovnica: postojeći športski centar koji se dograđuje na temelju detaljnog plana

uređenja; naselje Srinjine: planirana zona športskog centra uz postojeći kamenolom realizira se dijelom

kao sanacija devastiranog prostora; naselje Sitno Donje: planirano proširenje zone športskog centra.

Javne zelene površine

Javne zelene površine određene su u naselju i uz naselja. Na području obuhvata GUP-a Splita određene su veće i značajnije javne zelene površine a ostale zelene površine odredit će se GUP-om Splita i drugim detaljnijim planovima.

Uređenje javnih zelenih površina i parkova određeno je u Odredbama za provođenje ovog Prostornog plana.

Površine zona jedne namjene od lokalnog značaja (izvan obuhvata GUP-a) određene su u kartografskom prikazu građevinskog područja naselja.

77

3.2.1.2. Građevinska područja izvan naselja Gospodarska namjena. Zone gospodarske namjene su predviđene izvan građevinskog područja naselja u Srinjinama i Žrnovnici – zatvaranje i prenamjena postojećih kamenoloma.

Športska i rekreacijska namjena. Zone športa i rekreacije izvan naselja određene su u Sitnu Gornjem.

3.2.1.3. Ostale površine izvan naselja

Poljoprivredne površine

Prostornim planom je za poljoprivrednu namjenu određeno 870,7 ha ili 10,9% površine Grada Splita. S obzirom na vrijednost tih površina za razvoj poljoprivrede, podijeljena su na vrijedna obradiva tla i obradiva tla te se u skladu s tim propisuju uvjeti za njihovo korištenje i zaštitu, određuju posebne mjere za uređivanje i zaštitu posebnih vrijednosti i obilježja poljoprivrednog krajobraza (kulturni krajobraz).

Šumske površine

Šumske površine obuhvaćaju oko 1.472,7 ha ili 18.4% površine Grada Splita. Prema načinu korištenja razlikuju se dva osnovna oblika: zaštitne šume; šume posebne namjene.

Zaštitne šume služe prvenstveno kao zaštita zemljišta i vodnih tokova, erozijskih područja, naselja, gospodarstva i drugih objekata.

Šume posebne namjene čine po karakteru dvije grupe šuma: Park-šuma Marjan; šume za odmor i rekreaciju, odnosno turističko rekreacijske šume na otoku Čiovo.

Šume na prostoru Grada Splita čine cjeloviti ekološki sustav, neće se smanjivati drugim namjenama, a iznimno krčenje šuma bit će nadomješteno pošumljivanjem na novim površinama.

Na području šuma i šumskog zemljišta izvedeni su ili se planiraju izvoditi šumski – protupožarni putovi. Prostornim planom je određena prioritetna rekultivacija opožarenih šumskih površina biljnim vrstama koje su manje podložene opasnostima od požara.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamenjar, kamena obala

Najveće površine na području Grada Splita obuhvaća poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamenjar te manjim dijelom kamena obala na otoku Čiovo. Te površine zauzimaju ukupno 2.351,8 ha ili 29,45% površine Grada Splita. Dio tih površina su značajne pašnjačke površine koje su od interesa za razvoj stočarstva u obiteljskim gospodarstvima na istočnim dijelovima Grada Splita.

Prostornim planom se omogućava pošumljivanje tih površina radi zaštite od erozija, zaštite voda i izvorišta, zaštite naselja, turističkih, športskih i rekreacijskih zona te podizanja krajobraznih vrijednosti područja.

3.2.3. Ostale površine

Površine infrastrukturnih sustava

Planom korištenja i namjene površine određene su značajnije površine infrastrukturnih sustava od interesa za Državu i Županiju i to: morska luka osobitog međunarodnog gospodarskog značaja otvorena za javni promet i to

bazen Gradske luke i bazen Sjeverne luke; površina uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Stupe; glavni željeznički kolodvor za međunarodni i međumjesni promet i prometni čvor Kopilica; površina transformatorske stanice Vrboran i TTTS (planirana).

78

Odlagalište komunalnog otpada – sanacija

Površina odlagališta komunalnog otpada Karepovac sanira se i napušta nakon izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom. Nakon prestanka korištenja odlagališta obvezna je sanacija prostora u skladu s posebnim propisima.

Groblje

Prostornim planom su određene površina postojećih groblja i površine za njihovo daljnje širenje. Omogućava se gradnja i drugih groblja u skladu s potrebama pojedinih naselja prema uvjetima koji su određeni u Odredbama za provođenje ovog Prostornog plana.

Posebna namjena

Zone posebne namjene utvrđene ovim Prostornim planom koriste se pod posebnim uvjetima za potrebe Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Prostornim planom su određena područja od interesa za obranu koja se mogu uređivati i/ili koristiti prema posebnim uvjetima (zone zabranjene izgradnje, zone ograničene izgradnje).

Pojedine površine određene za posebnu namjenu mogu se u detaljnijim planovima prenamjeniti za druge namjene uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela obrane.

Zaštitne i pejzažne zelene površine

Zaštitne i pejzažne zelene površine obuhvaćaju 181,5 ha ili 2,3% površine Grada Splita. Određene su za neizgrađena područja od značaja za panoramske i krajobrazne vrijednosti unutar naselja ili uz naselja. Na tim površinama je moguće obavljanje poljoprivredne proizvodnje do konačnog uređenja.

Uvjeti uređenja i korištenja tih površina na području obuhvata GUP-a Splita odredit će se GUP-om Splita.

Vodne površine

Obuhvaćaju rijeku Žrnovnicu i ostale potoke i bujice na području Grada Splita. Uvjeti uređenja i korištenja vodnih površina određeno je u Odredbama za provođenje Prostornog plana.

3.2.4. Namjena mora Površina priobalnog mora, što pripada Gradu Splitu (prema granicama određenim u Prostornom planu Splitsko dalmatinske županije) podijeljena je na otvoreni dio i dio koji se namjenom vezuje uz pripadajuće obalne namjene. Namjena mora je dakle određena prema pretežnim djelatnostima i namjenama određenim za kopneni dio morske obale i prostora uz morsku obalu. Namjena mora koja se vezuje uz pripadajuće obalne namjene obuhvaća pojas od 300 metara od linije morske obale.

Prostornim planom određene su sljedeće namjene obalnog mora: lučko područje morske luke otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog gospodarskog

značaja (akvatorij Gradske luke i akvatorij Sjeverne luke); lučko područje ostalih luka za javni promet i športskih luka (Slatine i Stobreč); gospodarske djelatnosti (na sjevernoj obali Splitskog polutoka – brodogradilište i ostale

gospodarske djelatnosti); vojna luka Lora; luke nautičkog turizma (Duilovo, ACI); športske luke i ostale luke (Rt Marjana, uvala Poljud, Zvončac, Gradska luka, Zenta); kupališta, šport i rekreacija.

Prostornim planom su određeni plovni putovi (međunarodni plovni put, unutarnji plovni put i lokalne pomorske pruge).

Zaštita obalnog mora u smislu zaštite kulturnih dobara, obuhvaća pojas do dubine (izobate) od 50 metara. Zaštićeno obalno more u smislu posebnih propisa je 300m od obalne crte.

79

3.2.5. Prometne površineProstornim planom su određene prometne površine za razvoj cestovnog prometa, željezničkog prometa, pomorskog prometa i zračnog prometa kao linijske oznake i oznake simbola.

3.2.6. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

Tablica 27. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Namjena površina Ukupno (ha)

% od površine grada

stan/haha/stan

1 Građevinska područja ukupno (2+11) 2.834,0 35,45 85

2 Građevinska područja naselja (3+4+5+9+10) 2.806,3 35,15 88

3 Izgrađeni i neizgrađeni dio građ. područja (mješovita namjena)

2.070,1 23,32 121

4 Javna i društvena namjena 109,0 1,21 2333

5 Gospodarska namjena (6+7+8) 373,1 4,45 634

6 proizvodna namjena 217,1 2,72 1039

7 poslovna namjena 55,5 0,69 4065

8 ugostiteljsko-turist. namjena 99,6 1,04 2715

9 Športsko-rekreacijska namjena 147,6 1,77 1600

10 Javne zelene površine 106,5 1,33 2124

11 Izgrađene strukture izvan naselja (12-14) 27,7 0,34 1379

12 Gospodarska namjena 26,5 0,85 3336

13 poslovna namjena 26,5 0,57 4924

14 Športsko-rekreacijska namjena 1,2 0,00 414

15 Poljoprivredne površine (16-17) 870,7 10,90 0,003356

16 vrijedno obradivo tlo 168,9 1,97 0,000696

17 ostala obradiva tla 701,9 7,51 0,00266

18 Šumske površine (19-20) 1.472,7 18,44 0,007036

19 zaštitna šuma 1.162,0 15,98 0,005658

20 šuma posebne namjene 310,7 3,89 0,001378

21 Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamena obala

2.351,8 29,45 0,010761

22 Ostale površine (23-28) 689,8 8,65 0,003062

23 površine infrastrukturnih sustava 69,2 0,87 0,000307

24 odlagalište komunalnog otpada 41,6 0,52 0,000185

25 groblje 56,1 0,70 0,000248

26 posebna namjena 326,8 4,09 0,001449

27 zaštitne i pejzažne zelene površine 181,5 2,27 0,000805

28 morska luka posebne namjene 14,6 0,19 0,000065

29 Grad Split ukupno 7983,15 100,00 28,247

0,035402

80

Globalni odnosi u iskazu namjena površina Grada Splita pokazuju da od ukupne površine Grada od 7.983,15 ha, na građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja (mješovita namjena), otpada 2.070,1 ha ili 23,3% površine, na ostale površine naselja (javna i društvena namjena, gospodarska namjena, športsko-rekreacijska namjena i javne i zelene površine) 736,2 ha ili 9,0% površine, na ukupne poljoprivredne površine 870,7 ha ili 10,9% površine, na ukupne šumske površine 1.472,7 ha ili 18,4% površine, na ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište 2.351,8 ha ili 29,45% površine te na ostale planirane površine (eksploatacijsko polje, površine infrastrukturnih sustava, odlagalište komunalnog otpada, groblja, posebna namjena, zaštitne i pejzažne površine i luke posebne namjene) otpada 689,8 ha ili 8,65% površine Grada Splita.

Tablica 28. Iskaz planiranih površina po područjima i naseljima Grada Splita

POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE

SLATINE otok Čiovo

PODRUČJE GUP-a ŽRNOVNICA, SRINJINE, SITNO DONJE i GORNJE

Ukupno

(ha) % (ha) % (ha) % (ha)

RA

ZVO

J I U

REĐ

ENJE

PO

VRŠI

NA

N

ASE

LJA

izgrađeni i neizgrađeni dio građ. područja (mješovita namjena)

105,8 10,0 1.662,0 60,0 302,3 7,0 2.070,1

javna i društvena namjena 1,7 0,2 90,3 3,3 8,9 0,2 109,0

gospodarska namjena 15,0 1,0 357,2 13,0 0,9 0,02 373,1

- proizvodna namjena 217,1 7,9 217,1

- poslovna namjena 55,5 2,0 0,9 0,02 56,4

- ugostiteljsko-turist. namjena 15,0 1,0 84,6 3,0 99,6

športsko-rekreacijska namjena 130,2 4,7 17,4 0,4 147,6

javne zelene površine 73,3 2,7 33,2 0,8 106,5

RA

ZVO

J I U

REĐ

ENJE

PO

VRŠI

NA

IZVA

N N

ASE

LJA

gospodarska namjena 26,5 0,6 26,5

- proizvodna namjena

- poslovna namjena 26,5 0,6 26,5

- ugostiteljsko turistička zona

javna i društvena namjena

športsko-rekreacijska namjena 1,2 0,02 1,2

poljoprivredne površine 351,6 33,3 519,1 12,4 870,7

- vrijedno obradivo tlo 20,8 2,0 148,1 3,5 168,9

- ostala obradiva tla 330,8 31,4 371,1 8,9 701,9

šumske površine 509,5 48,3 262,2 9,6 701,0 16,7 1.472,7

- zaštitna šuma 461,0 43,7 701,0 16,7 1.162,0

- šuma posebne namjene 48,5 4,6 262,2 9,6 310,7

ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

70,4 6,7 2.281,4 54,5 2.351,8

OST

ALE

PO

VRŠI

NE površine infrastrukturnih sustava 69,2 2,5 69,2

odlagalište komunalnog otpada 41,6 1,5 41,6

groblje 0,9 0,1 50,3 1,8 4,9 0,1 56,1

posebna namjena 54,0 2,0 272,8 6,5 326,8

zaštitne i pejzažne zelene površine 167,55 6,1 14,4 0,3 181,5

morska luka posebne namjene 14,6 0,5 14,6

Ukupno 1.054,7 100,0 2.744,45 100,00 4.184,0 100,00 7.983,15

81

Tablica 29. Iskaz površina po naseljima izvan obuhvata GUP-a Splita (Slatine uključene u tablicu 28.)

Razvoj i uređenje površina naselja Razvoj i uređenje površina izvan naselja

NASELJE mješovita namjena javna i društvena namjena

poslovna namjena

ugostitelj. turistička

športski centar

UKUPNO Poslovna namjena

športski centar

groblje UKUPNO

ukupno izgrađeno

1. Srinjine 102,1 69,7 1,8 0,9 6,5 111,3 26,5 1,0 27,5

2. D. Sitno 21,9 16,3 3,5 25,4 0,6 0,6

3. G. Sitno 31,4 19,6 4,1 1,5 37,0 1,2 1,6 2,8

4. Žrnovnica* 146,9 96,5 3,0 5,9 155,8 1,7 1,7

5. Kamen* 1,20 1,20 1,2 -

6. Slatine 105,6 67,3 1,7 15,0 122,3 0,9 0,9

UKUPNO 409,1 270,6 10,6 0,9 15,0 17,4 451,8 26,5 1,2 5,8 33,5

* dio naselja Kamen izvan obuhvata GUP-a Splita

Površine za razvoj i uređenje naselja uspoređuju se sa zadanim veličinama u Prostornom planu Splitsko dalmatinske županije u pogledu postignutih gustoća stanovanja u odnosu na stalno stanovništvo, povremeno stanovništvo i mogući broj turista. U tom smislu daju se ukupne planirane površine za razvoj naselja (mješovita namjena), izdvojene površine namjenjene razvoju ugostiteljstva i turizma te izdvojene površine gospodarske – proizvodne namjene (tabela u prilogu).

Planirane gustoće usklađene su sa odredbama Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije.

Ukupna površina Grada Splita u tabelarnim iskazima razlikuje se od površine dobivene od Državne geodetske uprave a izračunata je iz digitalnih kartografskih prikaza i uključuje nasute dijelove obale.

Tablica 30. Planirane gustoće

PODRUČJA NASELJAplanirani broj stanovnika 2015. godine

PLANIRANE GUSTOĆE

gustoća stanovanja

(stanovn./ha mješovite namjene)

gustoća (stanovnika i povremenih stanov/ha

mješovite i ugost.-turističke namjene

gustoća (stanovnika,

povr.stanovnika i turista/ha

mješovite i ugost.-turističke namjene

gustoća naseljenosti

st/km2

URBANO PODRUČJE SPLITA

GRADSKO NASELJE SPLIT

198000 8867,35

STOBREČ 13000 6330,65KAMEN 5000 1788,27Ukupno 216000 143,23 141,64 149,71 7947,43

SLATINE 2500 17,30 26,04 34,38 142,22

ZAOBALNA ŽRNOVNICA 5000 42,05 433,98SRINJINE 2000 21,9 172,74SITNO DONJE 500 25,25 105,17SITNO GORNJE 500 13,9 35,08Ukupno 8000 30,04 29,74 30,08 190,00

SVEUKUPNO GRAD SPLIT 225500 121,11 118,87 125,77 2824,70

82

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnostiGospodarski rast usmjerava se prema novim kvalitetama kao što su tercijarizacija i proizvodnja zasnovana na visokim tehnologijama koje iziskuju više znanja i zauzimaju manje prostora (mješovite namjene). Planom su osigurane površine radnih i poslovnih zona kao prostorna podloga za smještaj radnih djelatnosti kompatibilnih gradskom prostoru.

U urbanoj strukturi naglašava se važnost formiranja novih poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, rekreacijskih, prometnih i dr. žarišta (gradski projekti) koji će u perspektivi predstavljati najznačajniju gospodarsku strukturu grada i činiti najvažniji element njegove transformacije.

Od strateške važnosti za budući razvoj grada je razvoj turizma i njemu pratećih djelatnosti (ugostiteljstva, usluga, kulturnih djelatnosti i sl.) te razvitak Splita kao sveučilišnog središta.

Težište nove turističke izgradnje i uređenja prostora u funkciji turizma i rekreacije: prostor gradske luke (istočna i zapadna obala); prostor Trstenik – Radoševac, Žnjan – Duilovo; prostor Orišca i Stobreča; izdvojeni gradski prostori (Čiovo).

Temeljno opredjeljenje Prostornog plana je ograničeno prostorno širenje grada usmjereno obnovi i konsolidaciji neprimjereno korištenog gradskog prostora zanemarenog u dosadašnjem razvoja grada. Takav odnos temeljen je na ustrajnosti vrednovanja neizgrađenog prostora kao “praznog” tj. svojevrsne rezerve za buduće građenje.

Procjena mogućih turističkih kapaciteta za područje Grada iznosi oko 9.000 postelja. Planirani kapacitet vezova u lukama posebne namjene (nautičke i športske) iznosi oko 4.000 vezova.

Temeljem postojećeg stanja, karaktera planiranih radnih zona i gustoće zaposlenosti procijenjen je broj radnih mjesta kao u Tablici 31.

Tablica 31. Procjena radnih mjesta na urbanom području Grada Splita

Planirane zone Veličina zona (ha)

Gustoća radnih mjesta

(radna mjesta/ha)

Broj radnih mjesta

Radne zoneI cca 200 70 14.000K cca 280 100 28.000T cca 70 70 4.900Stanovanje S cca 60 10 600Mješovite zonepretežito stambene cca 140

(20% od 700 ha)100 14.000

viši udio poslovnih sadržaja cca 60 (60% od 100 ha)

80 4.800

stanovanje i turizam cca 25 20 500Društvena i javna namjena cca 180 100 18.000Ostalo (šport i rekreacija, posebna namjena, infrastrukturni sustavi)

cca 320 10 3.200

UKUPNO 88.000

Ukoliko se ovom broju pridodaju radna mjesta izvan urbanog područja moguće je govoriti o cca 90.000 radnih mjesta na ukupnom području Grada Splita.

3.3.2. Javne i društvene djelatnostiNa temelju analize postojeće mreže sadržaja javnih i društvenih djelatnosti, razmatranja nekih teoretskih postavki, te standarda i normativa koji proizlaze iz zakonske regulative i dokumenata

83

prostornog uređenja kao i utvrđenih gravitacijskih područja te nastalih promjena u razvijanju središnjih funkcija predložena je klasifikacija u temeljne djelatnosti i stupnjeve prema značenju i utjecaju u prostoru.

Društvene djelatnosti obuhvaćaju odgoj i obrazovanje, znanost, kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb, sport i rekreaciju, vjerske sadržaje, te upravu i pravosuđe. Društvene djelatnosti izravno utječu na podizanje obrazovne i kulturne razine, zdravstvene i socijalne zaštite, te uopće na životni standard stanovništva.

U cilju racionalne i funkcionalne organizacije života u naselju, potrebno je osigurati uravnotežen razvoj, razmještaj i strukturu središnjih funkcija, kojima pripadaju društvene djelatnosti i uslužne funkcije.

Kao osnova za dimenzioniranje društvenih djelatnosti služi procijenjeni broj stanovnika 2015. godine po dobnim skupinama, kao korisnicima pojedinih funkcija (predškolski odgoj, osnovne škole, srednje škole, fakulteti i drugo). Kao dodatni kriterij racionalnosti u lociranju zona društvenih djelatnosti korišteni su poželjni radijusi gravitacijskih područja čije stanovništvo koristi pojedine društvene sadržaje.

Sadržaji društvenih djelatnosti distribuirat će se na prostoru naselja Grada Splita u skladu s planiranom ukupnom organizacijom i namjenama prostora. Dimenzioniranje sadržaja vrši se u skladu s potrebama i posebnim propisima, a Prostornim planom i drugim dokumentima prostornog uređenja su određene zone u kojima se već nalaze ili će se smjestiti sadržaji društvenih djelatnosti. Pojedine funkcije se nalaze u sklopu pretežno stambenih zona te je propisan standard koji se ostvaruje u zonama, bez označavanja lokaliteta. Društvene djelatnosti, u skladu s potrebom lokacije, smještaju se u pravilu u dostupna područja uz ulice koje omogućavaju kolnu i pješačku dostupnost sadržajima.

Prostornim planom su određene velike zone značajnijih javnih i društvenih sadržaja unutar Splitskog poluotoka (obuhvat Generalnog urbanističkog plana) a značajniji javni i društveni sadržaji ostalih naselja određeni su u prikazu građevinskog područja naselja.

Tablica 32.Klasifikacija središnjih funkcija po naseljima

Makro-regionalno središte SPLIT

Lokalno središte STOBREČ

Manje lokalno središte ŽRNOVNICA SRINJINE SLATINE KAMEN

Ostala naselja SITNO DONJE SITNO GORNJE

Vrtić i jaslice + + + +

Osn. škola + + + +

Srednja škola + +

Đački dom + +

Veleučilište +

Sveučilište +

Studentski dom +

Instituti +

Rek. centar + + + +

Športski klubovi + + + +

84

Knjižnica centralna +

Knjižnica ogranak + + + +

Muzeji i galerije + +

Izložbeni prostori + + +

Glazbeno scenska +

Izdavačka djelatnost +

Bolnica +

Poliklinike +

Ambulante + + + +

Ljekarna + + + +

Centar socijalne skrbi +

Domovi za djecu + +

Centri za djecu + + + +

Domovi za odrasle + +

Centri i klubovi za odrasle

+ +

Župna crkva i pastoralni centar

+ + + +

Državna uprava +

Županijska uprava +

Gradska uprava +

Mjesni odbori + + + +

Općinski sud i odvj. +

Županijski sud i odvj. +

Trgovački sud +

3.3.2.1. Predškolski odgojObzirom na planirano kretanje broja stanovnika kao i tendencije privatizacije predviđa se da će se skrb o djeci predškolskog uzrasta zadovoljavati primarno u postojećim ustanovama, a nove potrebe kroz privatne vrtiće, bilo u vlasništvu udruga, fizičkih osoba ili vjerskih zajednica.

Za zadovoljavanje sadašnjeg standarda obuhvata (oko 60%) djece od 1 do 6 godina (cca 5% od planiranog maksimalnog broja stanovnika – 225.500), potrebno je ukupno 11.275 mjesta u predškolskim ustanovama, što je porast od 67% u odnosu na sadašnje stanje. Računajući na standard od 20 polaznika u odgojnoj skupini, te minimalno 5 m2 izgrađenog prostora i 20 m2 terena po polazniku, potrebno je osigurati minimalne kapacitete po naseljima.

85

Tablica 33. Potreban prostor ustanova predškolskog odgoja po naseljima

Naselje Planirani broj stanovnika

Polaznika Odgojnih skupina

Izgrađeni prostor

Otvoreni prostor

Split 197.000 9.900 498 49.500 198.000Žrnovnica 5.000 250 12 1.250 5.000Stobreč 13.000 650 32 3.250 13.000Kamen 5.000 250 12 1.250 5.000Srinjine 2.000 100 5 500 2.000Sitno Donje i Gornje 1.000 50 2 250 1.000Slatine 2.500 75 3 400 1.500Ukupno 225.500 11.275 564 56.375 225.500

3.3.2.2. Osnovne školePokrivenost prostora mrežom osnovnih škola u urbanom području Splita zapadno od obilaznice je zadovoljavajuća, ali su potrebne intervencije u smislu održavanja objekata i potrebnih športskih dvorana i igrališta. U istočnim gradskim kotarima i naseljima, posebno u Mejašima i u Stobreču, radi raspršene izgradnje nije zadovoljen uvjet udaljenosti učenika od osnovne škole.

Dogradnja i sanacija osnovnih škola, kao i izgradnja potrebnih novih objekata u nadležnosti su grada.

Nove lokacije je potrebno osigurati u dijelovima Grada gdje se planira rast broja stanovnika, odnosno u gradskim kotarevima Žnjan i Mejaši, te u Sirobuji koja djelomično pripada naselju Split, a većim dijelom Stobreču. Lokacija za novu osnovnu školu na području Žnjana određena je u važećem DPU na sjeverozapadnom dijelu kotara. Ovim se planom određuje potreba za novim lokacijama osnovnih škola na području Radoševac-Pazdigrad (kotar Žnjan), na području Kila – kotar Mejaši, te na području Sirobuje – naselje Stobreč, a planira se proširenje škole u naselju Srinjine. Lokacije će se definirati u GUP-u ili UPU.

Prosječno je za lokaciju osnovne škole, koja bi optimalno trebala imati 600 učenika ukupno, a maksimalno do 480 učenika u smjeni, i koja zadovoljava sve potrebe, potrebno osigurati 15.000 m2

terena.

Planirani prostor po naseljima prikazan u donjoj tabeli omogućava minimalne uvjete za rad osnovnih škola u jednoj smjeni, jer se osigurava standard od 600 učenika po školi, te 5m2 izgrađenog prostora i 20 m2 terena po učeniku.

Na postojećim lokacijama omogućava se dogradnja i nadogradnja učioničkog prostora u postojećim objektima, te izgradnja školskih dvorana i igrališta škola kojima ti sadržaji nedostaju.

Tablica 34. Potreban prostor osnovnih škola po naseljima

Naselje Planirani broj stanovnika

Učenika Broj zgrada Izgrađeni prostor

Otvoreni prostor

Split 197.000 19.700 33 990.000 396.000Žrnovnica 5.000 500 1 2.500 10.000Stobreč 13.000 1.300 2 6.500 26.000Kamen 5.000 500 1 2.500 10.000Srinjine 2.000 200 1 1.000 4.000Sitno Donje i Gornje 1.000 100 1 500 2.000Slatine 2.500 150* 1 750 3.000Ukupno 225.500 22.450 40 112.750 451.000

*obračunato na broju prognoziranog stalnog stanovništva

3.3.2.3. Srednje školeNeke su školske zgrade građene prije II. svjetskog rata (npr. zgrade koje koriste 1. i 2., te 4. i 5. gimnazija, te obrtnička, obrtno tehnička, tehnička i elektrotehnička škola). Nakon II svjetskog rata građene su Ekonomska škola, Pomorska i industrijska škola, Trgovačka i ugostiteljska škola te Škola likovnih umjetnosti (adaptirana vojarna). Najnoviji je objekt koji koriste 3. gimnazija, te graditeljska,

86

kemijska i grafička, ali taj objekt nije u potpunosti dovršen, škole nemaju športske dvorane niti igrališta. Posebno je teško stanje glazbene, zdravstvene, obrtno tehničke škole i ekonomske škole, koja je sa 1.272 učenika najveća škola u gradu. Izgradnja obrtno-tehničke škole je u planu, a potreban je novi objekt zdravstvene i glazbene škole, te proširenje ekonomske, ili njezino razdvajanje u dvije škole, ekonomsku i upravno-birotehničku, te nova lokacija za jednu od tih škola. Izgradnja Obrtno tehničke i Zdravstvene škole bile su u prioritetima do 2001. godine, ali do danas nije započeta realizacija. Prioritetno je i rješavanje problema Pomorske škole, koja djeluje u neuvjetno lociranom i neopremljenom objektu, i koja mora zadovoljavati međunarodne standarde

Srednje škole su locirane u središnjim dijelovima grada, a posebno je velika koncentracija u gradskom kotaru Spinut, gdje djeluje čak 10 srednjih škola i 4 fakulteta. Broj i prostorni raspored objekata kao i potrebne površine terena i površine po učeniku u načelu ne zadovoljavaju. Stoga se ovim planom predviđa izgradnja 4 nove srednje škole, sve na području naselja Split.

Radi nedostatka srednjih škola u susjednim gradovima i općinama, gdje npr. Grad Solin i općina Podstrana nemaju niti jedne, a Grada Kaštela ima samo dvije srednje škole, pojačan je pritisak na škole u Splitu. Izgradnjom srednjih škola koje su planirane u tim područjima omogućiti će se smanjenje broja učenika, odnosno poboljšanje standarda na području Grada Splita. Sada je taj standard vrlo nizak.

3.3.2.4. Visoko školstvo Većina fakultetskih i drugih sveučilišnih sadržaja (sveučilišna knjižnica, rektorat, studentski centar) grupirat će se na prostoru kampusa Sveučilišta, koji zadovoljava sagledive potrebe razvoja Sveučilišta.

Medicinski fakultet nalazi se na povoljnoj lokaciji (u sklopu bolnice Križine i dijelom bolnice Firule), u okviru koje ima mogućnost gradnje potrebnih dodatnih sadržaja. S obzirom na specifičnost školovanja pomoraca na Visokoj pomorskoj školi, poželjno je smjestiti je na lokaciji uz more (povezati je sa srodnim mornaričkim vojnim učilištem u Lori). Studij mediteranskih kultura i krajobraza djelovao bi u prostorima Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. U sklopu Instituta za oceanografiju i ribarstvo moguće je proširenje sadržajima vezanim uz visoko obrazovanje. Katoličko-bogoslovni fakultet proširiti će se na postojećoj lokaciji. Na drugim lokacijama je moguće smještati pojedine sadržaje Sveučilišta ili sadržaje vezane uz Sveučilište (npr. tehnološki centar u Žrnovnici).

Zbog tradicije, broja gravitirajućeg stanovništva i metropolitanske funkcije grada, predviđa se još snažnije djelovanje Sveučilišta. Broj znanstveno-nastavnog osoblja će se povećati, kao i broj studenata iz stranih zemalja i studenata na poslijediplomskih i doktorskim studijima.

S autonomijom Sveučilišta doći će do bitne reorganizacije, odnosno integracije Sveučilišta (organiziranje zajedničkih katedri i departmana).

Lokacije postojećih visokoškolskih ustanova u gradu i dalje je moguće koristiti za potrebe obrazovanja.

U zgradi Vojarne na području Vile Dalmacija djelovati će novoosnovani međunarodni institut Mediteranski centar za istraživanje života, koji nije u sastavu Sveučilišta.

3.3.2.5. ZdravstvoUkupna površina terena u vlasništvu ili u korištenju na lokaciji Firule je 66.835 m2, a na lokaciji Križine 18.581 m2. Broj parkirališnih mjesta ne zadovoljava niti polovicu ukupnih potreba.

Sadašnji pristupi bolnici, veze unutar bolnice i međusobna povezanost lokacija također ne zadovoljavaju.

S obzirom da je na lokaciji Križine nakon ukidanja Vojne bolnice organiziran dio bolničkih djelatnosti, to se u okviru kompleksa Firule posebno ukazuje na potrebu sljedećih zahvata: iseljenje Hitne medicinske pomoći iz prostora KB Split na za to GUP-om predviđenu lokaciju

između dviju bolnica; realizaciju potrebnih kolnih prometnica; osiguranje parkirališta za osoblje i građane; uređenje šetnica i zelenih površina.

87

Proces oko proširenja, odnosno izgradnja nove Ginekologije, već je u tijeku.

Zavod za zaštitu zdravlja koji je bio planiran u okviru kompleksa Firule, ostaje na današnjoj lokaciji uz uvjet iseljenja srednje zdravstvene škole.

3.3.2.6. Socijalna skrbNa području grada Splita nema dovoljno ustanova i drugih organizacija koje se brinu za socijalno i zdravstveno ugrožene kategorije stanovnika. Stoga se prema potrebama skrbi o starim, nemoćnim, napuštenim osobama, psihički bolesnim osobama, osobama s posebnim potrebama, kao i o mladim osobama rizičnog ponašanja predlaže u Splitu i bližoj okolici uz postojeće objekte predvidjeti izgradnju objekata socijalnog i javnozdravstvenog karaktera. Potrebno je planirati objekte manjeg kapaciteta i to sa sljedećom namjenom: dom za stare i nemoćne (izgradnja 2 doma); dom za odrasle psihički bolesne osobe (izgradnja 1 doma); dom za djecu i mlađe punoljetne osobe žrtve nasilja u obitelji (izgradnja 1 doma); prihvatilište za žene beskućnice (izgradnja 1 prihvatilišta); prihvatilište za žene žrtve obiteljskog nasilja (izgradnja još 1 prihvatilišta); centar za pomoć i njegu starim i bolesnim osobama (smještaj za kronično oboljele, stare i

nemoćne osobe); centar za bolesti ovisnosti (izgradnja 1 centra); dom za odrasle osobe ovisne o alkoholu i/ili drogama (izgradnja 1 doma); prihvatilište za rehabilitirane bivše ovisnike (izgradnja 1 prihvatilišta); centar za resocijalizaciju uz 5 disperziranih proizvodnih pogona; 5 disperziranih prostora za savjetovališta, te 10 za klubove liječenih ovisnika; u okviru Gradskih kotara osigurati prostore za slobodno vrijeme mladih, za klubove mladih; centar za razvoj civilnog sektora.

3.3.2.7. Sport i rekreacijaSportska i rekreacijska namjena definirana Prostornim planom obuhvaća sadržaje u naselju i izvan naselja. Posebno se izdvajaju:Športski centar Gripe, koji je dovršen i u funkciji, sadržava zatvorena i otvorena igrališta i površine za rekreaciju;Sportska zona Poljud obuhvaća postojeći gradski stadion i centar za vodene sportove, a planira se proširenje postojeće zone sa novim zatvorenim i otvorenim igralištima, zatvorenim i otvorenim bazenima, te lukom posebne namjene (sportske luke).Sportski centar Park mladeži, obuhvaća postojeći stadion i atletske terene, moguća rekonstrukcija i dogradnja.Rekreacijska zona na potezu Stobreč-Žrnovnica, namijenjena je aktivnoj i pasivnoj rekreaciji. Omogućava se zadržavanje postojećeg golf vježbališta. Sportske i rekreacijske zone u ostalim naseljima (Žrnovnica, Srinjine, Sitno Donje, Sitno Gornje) namjenjene su sportskim i rekreacijskim sadržajima naselja, odnosno širem prostoru (rekreacijske zone Sitno Gornje i to brdo Makirina sa zvjezdanim selom i izdvojena zona Rudine).

Do planinarskog doma na Mosoru planira se gradnja žičare.

Na razini gradskih kotara potrebno je planirati najmanje 1,5 m2 po stanovniku za otvorene športske terene, koje bi se moglo kombinirati sa igralištima za osnovne škole.

Kao planski prioritet postavlja se izgradnja športskih igrališta u gradskim kotarima Ravne Njive, Kocunar i Žnjan te u naseljima Žrnovnica, Srinjine i Sitno Gornje, kao i izgradnja športskih školskih dvorana za osnovne škole, koje bi izvan nastave bile otvorene za korištenje stanovnicima kotara.

Prioritetna je izgradnja športskih dvorana u kotarevima Manuš-Lučac, Trstenik, Kman, Kocunar, Split 3, Gripe, Pujanke i Visoka, te u naseljima Stobreč i Žrnovnica.

88

3.3.2.8. KulturaU razvoju kulturnih djelatnosti prioritetnim se sagledava upotpunjavanje mreže knjižnica, uređenje koncertne dvorane, te uređenje objekata za scenske djelatnosti

Sukladno Planu razvoja mreže knjižničnih ogranaka u gradu Splitu, osim pet osnovanih, predviđa se osnivanje još devet ogranaka i to nove središnjice i 5 novih ogranaka u naselju Split, te ogranci u naseljima Stobreč, Žrnovnica i Slatine. Budući da knjižnice pripadaju osnovnim kulturnim sadržajima, ocjenjuje se potrebnim planirati knjižnice i u naseljima Srinjine i Sitno (zajedničku za Sitno Donje i Gornje).

Izgradnjom II. faze zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu zadovoljila bi se glavnina potreba scenskih ustanova, odnosno ukupne potrebe HNK-a Split, te dijelom potrebe Gradskog kazališta lutaka Split i Gradskog kazališta mladih Split.

Problem nedostatka prostora za muzičke djelatnosti, odnosno Gradske koncertne dvorane, može se riješiti uređenjem velikog i malog amfiteatra u sklopu objekta “Doma mladeži” te prostorom u sklopu sadašnjeg kazališta lutaka.

Novi izložbeni prostor Etnografskog muzeja locirati će se u uređenom prostoru bivšeg samostana Sv. Klare, u jugoistočnom dijelu Dioklecijanove palače.

3.3.2.9. Vjerski objekti i sadržajiDosada potrebne lokacije za nove vjerske objekte rimokatoličkih župa nisu definirane u Splitu u župama Spinut, Poljud, Meje i Škrape, te će se lokacije definirati u GUP-u. Približna potrebna površina građevina je 800 m2, a minimalna potrebna površina zemljišta je 2.000 m2. Ukazuje se i na potrebu izgradnje crkve i župskog stana u okviru Kliničke bolnice.

Na području Stobreča postoji mogućnost gradnje crkve i pastoralnog centra na području sjeverno od osnovne škole, gdje je planirana površina za javne objekte i sadržaje.

U naselju Žrnovnica se planira gradnja crkve i pastoralnog centra zapadno od osnovne škole.

Uz postojeće samostane (izgrađene ili u gradnji) planira se uređenje samostana Dominikanaca na Pazaru, te izgradnja samostana Karmelićana na Kamenu (koji bi preuzeo i župu) te Franjevačkog klerikata u Trsteniku.

3.3.2.10. Uprava i pravosuđePlanom se na području grada Splita previđa formiranje dva upravna centra. Na Trgu hrvatske bratske zajednice i u neposrednoj blizini lociraju se administrativni i poslovni sadržaji.

U kompleksu zgrada Vukovarska – Domovinskog rata lociraju se županijska i državna uprava i drugi administrativni sadržaji.

U svim gradskim kotarima i u naseljima predviđaju se prostori za djelovanje lokalne samouprave.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Zaštita kulturnih dobaraZa potrebe Prostornog plana izrađena je konzervatorska dokumentacija5 s evidencijom nepokretnih kulturnih i prirodnih dobara, te su predložene mjere zaštite kulturno-povijesnih objekata i cjelina. Konzervatorska podloga je sastavni dio ovog planskog dokumenta.

3.4.1.1. Kulturna dobra na području Grada Splita

Urbane cjeline

Urbana cjelina na području obuhvata Plana je urbana cjelina grada Splita. U skladu s obveznim naputkom Ministarstva kulture o sadržaju konzervatorskih podloga za planove prostornog uređenja i Pravilnikom o utvrđivanju mjera zaštite za kulturno-povijesne cjeline, a na temelju članka 55. Zakona

5 Konzervatorska podloga Prostornog i Generalnog urbanističkog plana Grada Splita, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu, Split, 2003

89

o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (N.N. 66/99) utvrđuju se granice zaštićene urbane cjeline grada Splita. Zaštićene urbane cjeline su zone A i B.

Zona A

Zona A obuhvaća prostor grada koji je definiran gradnjom baroknih bedema u 17. stoljeću.

Kriteriji valorizacije su: visoka arhitektonska i povijesno-umjetnička vrijednost; značenje unutar slike grada ili slike uličnog poteza; očuvanost namjene, unutarnje i vanjske strukture, građevnog volumena, detalja, materijala i dr.; kulturno-povijesna vrijednost.

Sustavom mjera zaštite u ovoj se zoni propisuje cjelovita zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštovanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. na području ove zone unošenje novih struktura strogo se kontrolira. Moguće je prilagođavanje funkcije i sadržaja suvremenim potrebama uz minimalne intervencije u povijesne strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija, prezentacija).

Zona B

Zona B obuhvaća prostor grada Splita koji je grad dostigao u povijesnom razvoju od konca 17. do sredine 20. stoljeća.

Kriteriji valorizacije su: visoka arhitektonska i povijesno-umjetnička vrijednost; značenje unutar slike grada ili slike uličnog poteza; očuvanost namjene, unutarnje i vanjske strukture, građevnog volumena, detalja, materijala i dr.; kulturno-povijesna vrijednost.

Sustavom mjera zaštite u ovoj se zoni propisuje zaštita osnovnih elemenata povijesno-planske matrice i karakterističnih sklopova, skupina građevina, pojedinačnih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega gabarita, povijesnih sadržaja i oblika. Dopuštene su odgovarajuće intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama bez izmjena izvornog stanja povijesnih vrijednosti (konzervacija, rekonstrukcija, povezivanje povijesnih i novih struktura: interpolacija, rekompozicija, integracija)

Zona E/K - Područje ekspozicije i kontakta prema zonama B i A;

Poluurbane cjeline

Poluurbana cjelina na prostoru obuhvata Plana je poluurbana cjelina Stobreča. U skladu s obveznim naputkom Ministarstava kulture o sadržaju konzervatorskih podloga za planove prostornog uređenja i Pravilnikom o utvrđivanju mjera zaštite za kulturno-povijesne cjeline, a na temelju članka 55. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (N.N. 66/99) utvrđuju se granice zaštićene poluurbane cjeline Stobreča koja se u cjelini definira kao zona djelomične zaštite (B). Poluurbana cjelina Stobreča jest uži prostor naselja na poluotoku.

Ruralne cjeline

Ruralne cjeline na prostoru obuhvata Plana su: Kamen, Slatine, Srinjine-Pisak, Srinjine-Sirotković, Srinjine-Mužinići, D. Sitno, D. Sitno-Visoka, Ruralna cjelina Žrnovnica-Mihanovići, Lolići, G. Sitno-Gabrići, Grujice, Peričić, Žrnovnica-Privor, Lolići, Kovačevići, Koguljići, Mijanovići, Privor; Žrnovnica-Amižići, Žrnovnica-Aljinovići, Rejići, Bogdani, Žrnovnica-Dvori; Kamen.

Navedene ruralne cjeline se definiraju kao zone djelomične zaštite (B).

Arheološke zone

Arheološke zone su područja arheoloških nalaza koji upućuju na veći broj lokaliteta, odnosno područja koja su pretpovijesti, antici ili srednjem vijeku bila intenzivno naseljena. Takva područja na prostoru obuhvata Prostornog plana grada Splita su: šire područje naselja Slatine, Glava Čiova i šire

90

područje brda Mandulovac na Čiovu, priobalna zona od od Žnjana do Stobreča, uključujući polurbanu cjelinu Stobreča sa središtem na uzvisini Orišac, šira zona Ravnih njiva i Mostina, odnosno prostor uz nadzemne dijelove akvedukta koji je bio intenzivno naseljen već u antici, širi prostor ruralne cjeline Kamen s prostorom Blato uz rijeku Žrnovnicu, područje Rokalovo sa središtem na lokalitetu Libovac, širi prostor naselja Žrnovnica i Srinjine s udolinama i brdima između njih kao prostor nekadašnjeg protezanja antičke ceste s urbanizacijom prostora oko ceste.

Zahvati u prostoru na području navedenih zona trebaju biti uvjetovani prethodnim arheološkim istraživanjima.

Zone etnološke baštine

Zone etnološke baštine jesu područja na kojima su pretežito ili u pojedinim dijelovima sačuvane građevine tradicijskog graditeljstva i elementi tradicijskog oblikovanja prostora. Takva područja na prostoru obuhvata Prostornog plana grada Splita su: šire područje ruralne cjeline Slatine, šire područje ruralnih cjelina Žrnovnice, šire područje ruralnih cjelina Gornjeg i Donjeg Sitnog i šire područje ruralnih cjelina Srinjina.

Zahvati u prostoru na području navedene zone trebaju biti uvjetovani zaštitom i uključivanjem elemenata tradicijskog graditeljstva i oblikovanja prostora u planirane zahvate.

Pojedinačna kulturna dobra

Pojedinačna kulturna dobra su zaštite i očuvanja vrijedni građevni sklopovi i pojedinačne građevine na cjelokupnom području planskog obuhvata. Predmetna podloga sadrži popis registriranih i preventivno zaštićenih pojedinačnih kulturnih dobara na prostoru obuhvata navedenih planova, bilo unutar ili izvan zaštićenih cjelina. Popis pojedinačnih kulturnih dobara sustavno će se nadopunjavati i kontinuitetu provedbe odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

3.4.2. Zaštita prirodeNa prostoru Grada Splita razlikuju se zaštićene prirodne vrijednosti, područja koja se predlažu za zaštitu kao i posebno vrijedna područja koja će se štititi prostorno planskim mjerama kroz odgovarajuću namjenu površina i ograničenja u korištenju:

A) Zaštićene prirodne vrijednosti

B) Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu

C) Posebno vrijedna područja

Svi dijelovi prirode upisani u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kao i oni koji se štite ovim Planom čine sustav posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode u cjelovitom sustavu zaštite prirodnih vrijednosti uspostavljenom Prostornim planom uređenja Grada Splita.

Sve kategorije zaštićenih dijelova prirode u obuhvatu Plana evidentirane su i sistematizirane kao park-šume, značajni krajobraz, spomenik parkovne arhitekture i spomenik prirode. Zaštita se provodi radi njihove ekološke, edukativne, društvene, estetske i kulturno-povijesne vrijednosti.

A. Zaštićene prirodne vrijednosti

Park-šuma Marjan

U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode, u kategoriji park-šume zaštićeno je područje poluotoka Marjan obuhvata 295,6 ha. Stoga su svi zahvati u Park-šumi Marjan i širem krajobrazu posebno osjetljivi i potrebno ih je svesti na najmanju mjeru i u funkciji održavanja park-šume, odnosno očuvanja vrijednosti šireg krajobraza. Prostor unutar Park-šume Marjan je prvenstveno javni prostor na dobrobit građana Splita i posjetitelja, te ima kulturnu, socijalnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu.

Najveći dio Park-šume uređuje se i dograđuje u skladu sa ciljevima zaštite temeljnog fenomena (botanički vrt, arboretum, muzeji, ornitološka zbirka, rekreacijski sadržaji, kupališta, javni i drugi slični sadržaji), te se na području Park šume Marjan ne predviđaju nove zone stanovanja.

91

B. Prirodne vrijednosti predložene za zaštituSukladno odredbama Prostornog plana Županije predlaže se zaštita sljedećih prirodnih vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode:

1. Značajni krajobraz istočni dio otoka Čiovo, od rta Supetar na sjevernoj obali do Gospe od Prizidnice na južnoj

obali, u veličini od 112,48 ha; Vodotok rijeke Žrnovnice, ujedno predložen za zaštitu i kao posebni rezervat (ihtiološki) od

izvora do ušća, uključujući i ušće (većim dijelom na području Grada Splita i manjim dijelom na području općine Podstrana), veličine 37,3 ha. Predstavlja područje rijeke i kopna od osobitog značaja radi svoje jedinstcvenosti, rijetkosti i reprezentativnosti i stanište ugrožene divlje svojte te je od osobitog znanstvenog značenja i namjene.

U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojega je proglašen.

2. Spomenik parkovne arhitekture

U ovoj kategoriji zaštićuje se Strossmayerov park (đardin) u Splitu. Predstavlja umjetno oblikovani prostor koji ima veću estetsku, stilsku, kulturno – povijesnu i ekološku vrijednost.

3. Spomenik prirode

U kategoriji spomenika prirode predlažu se (botanički) rijetki i lokacijom značajni primjerci biljnog svijeta: Hajdukova murva, Split; Košćela (iza HNK), Split; Košćela (Varoš), Split; Česmina (Dvornikovi dvori), Split; Tri hrasta, Kamen.

C. Posebno vrijedna područjaPrirodne vrijednosti koje se štite mjerama Prostornog plana uređenja grada Splita obuhvaćaju slijedeće prostore: južna obala otoka Čiovo; obalni pojas Duilovo – Stobreč (klif sa zaleđem); brdo Makirina sa zvjezdarnicom; padine Rudine i Gradac brdo zapadno od Sitna Gornjeg; planinski masiv Mosora.

Ta područja čuvaju se u prirodnom izgledu i bez ikakve gradnje osim uređenja staza prilagođeno konfiguraciji i prirodnim obilježjima područja, uređenja vidikovaca i odmorišta. Omogućava se izgradnja žičare do planinarskog doma na Mosoru.

3.4.3. Krajobrazne vrijednosti prostora

Kulturni krajobraz

Zone kulturnog krajobraza jesu područja koja su u cijelosti ili u najvećem dijelu kultivirana suhozidima građenim za potrebe poljodjelstva i stočarstava. Smatraju se za poseban oblik kultiviranja prostora koji je poznat još od antike, a primjenjivan je sve do početaka 20. stoljeća, kojim se formira kultivirani agrarni krajobraz. Takva područja na prostoru obuhvata Prostornog plana grada Splita su: istočna polovica otoka Čiovo, šire područje naselja Žrnovnica, udolina s obroncima od zaseoka Sinovčići prema istoku, udolina s obroncima između Žrnovnice i Srinjina, udolina s obroncima između Žrnovnice i G. Sitna te udoline i obronci na prostoru između Visokog brda, Šipada i vrha Poljički umac.

92

Zahvati u prostoru na području navedene zone trebaju biti uvjetovani zaštitom i uključivanjem elemenata antropogenog krajobraza u planirane zahvate.

U okvirima problematike zaštite kulturnog krajobraza treba naglasiti posebno teško stanje kultiviranog krajobraza u blizini kamenoloma Žrnovnica, Srinjine i Garbina vela. Devastirani krajobraz pored navedenih kamenoloma trebaju biti sanirani posebnim projektima sanacije u kojima treba biti osigurano konzervatorsko elaboriranje. Moguće izgradnje na mjestu zatvorenih kamenoloma na prostoru ili u blizini područja zaštićenog kultiviranog krajobraza također trebaju imati osigurano konzervatorsko elaboriranje.

Prirodni krajobraz

Prirodni krajobraz odnosi se na planinska područja Mosora i Peruna i uzvisine Makirina. Potrebno je očuvati biljni sastav šuma na području prirodnog krajobraza kako bi se zadržala ekološka stabilnost prirodnih oblika krajobraza. Pošumljivanje će se vršiti vegetacijom primjerenom prirodnim obilježjima prostora.

Na području uzvisine Makirina, kojom dominira građevina zvjezdarnice, moguće je, južne padine namijeniti za uređenje botaničkog vrta autohtonog bilja. Omogućavaju se potrebni zahvati i uređenje prostora za rad zvjezdarnice (edukativne i ekološke aktivnosti) i posebno ulaznog dijela u kompleks Makirine.

Pejzažno i urbano zelenilo

Pored navedenog, planom se izdvajaju značajnije površine pejzažnog i urbanog zelenila (poluotok Marjan, Turska kula, područje Orišca, područje uz tok rijeke Žrnovnice, područje rasadnika, te zaštitne zelene površine uz infrastrukturne koridore i sustave).Na prostorima pejzažnog i urbanog zelenila (sjeverni dio područja uz rijeku Žrnovnicu, područje rasadnika i područje Orišac) moguća je poljoprivredna proizvodnja do konačnog privođenja namjeni – uređenja prostora.

Obalno područje

Osobitu skrb i zaštitu voditi o obali, moru i podmorju kao ekološko vrijednim područjima te sve aktivnosti uređenja uskladiti s posebnim propisima o zaštiti i uređenju zaštičenog obalnog područja mora. Prirodna obala (na otoku Čiovo od rta Supetar do zapadne granice Grada Splita na južnoj obali, dijelovi obale Marjana i obalni potez od Duilova do Stobreča) trebaju se čuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale. Također je zabranjeno odlaganje bilo kakvog materijala u more te samovoljno nasipanje i zatrpavanje obale. Neophodna je sanacija dijelova obale (kupalište Zvončac, Kašjuni) te uređenje vanjskog lukobrana u lučicama Spinut i Zenta. Potrebno je ograničiti i zabraniti izgradnju u dijelu obalnog pojasa shodno njegovim prirodnim, morfološkim i krajobraznim značajkama.

Vidikovci

Na istaknutim prirodnim točkama – vidikovcima te potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne može se graditi, već uređivati pristupni putovi i odmorišta.

3.4.4. Mjere za uređenje naseljaOčekuje se i nužno je potrebno uvođenje instrumenta urbane komasacije u zakonodavstvo prostornog uređenja. Urbanom komasacijom se omogućava plansko uređenje građevinskog zemljišta (posebno prostora javnog interesa) i ostvaruje načelo distribucijske pravednosti među vlasnicima zemljišta unutar obuhvata detaljnog plana uređenja. Ovaj instrument, obzirom da se vezuje za izradu DPU-a, u pravilu se odnosi na dijelove naselja koji su planirani planom višeg reda kao pretežito gradivi. Stoga urbana komasacija ne omogućava realizaciju većih negradivih površina unutar naselja (kao npr. pejzažno zelenilo, veće parkovne površine ili rekreacijske zone itd.) na zemljištu u privatnom vlasništvu. Ove površine se, obzirom na značaj i veličinu, u pravilu utvrđuju generalnim urbanističkim planom ili prostornim planom uređenja. Budući da kvalitetno uređenje gradova zahtijeva ovakve površine, ili se vlasnici ovakvih zemljišta dovode u neravnopravan položaj, ili se ovakve površine ne mogu realizirati, a često i rezultiraju bespravnom izgradnjom.

93

Jedan od načina rješavanja ovog problema je odvajanje prava vlasništva nad zemljištem i prava građenja (kao i odvajanje pojma vlasničke geometrije od pojma vlasničkih prava). Time se omogućava prijenos prava građenja unutar šireg gradskog prostora (urbanističko izjednačavanje) kao pretpostavka realizacije većih negradivih ili javnih površina u gradovima. Kod prijenosa građevnih prava potrebno je utvrditi područje (ili njegov udio) s kojeg se prenose građevna prava te područje u kome se građevna prava ostvaruju. Također je potrebno dogovorno utvrditi cijenu negrađevinskog zemljišta te cijenu prava građenja (zajedno daju cijenu građevinskog zemljišta) za cijeli obuhvat. Potrebno je utvrditi i dopuštenu količinu izgradnje (pravo građenja BRP/m2 zemljišta) za oba područja na način da se postigne da je jedinična vrijednost zemljišta u gradivom i negradivom dijelu obuhvata ista. Ovaj postupak je moguće realizirati kroz izradu urbanističkog ili detaljnog plana uređenja.

Pored toga, posebno je značajno da predstavnici grada na nacionalnoj razini potiču dopune i izmjene zakonodavstva posebno u smislu uvođenja realnih mjera provedbe prostornih planova i upravljanja razvojem gradova (urbana komasacija, prijenos građevnih prava, porez na nekretnine kao temeljni prihod lokalne zajednice, financijske olakšice za investicije koje uključuju zahvate radi poboljšanja uvjeta korištenja prostora, kao što je uređenje javnih prostora i javnih zelenih površina, gradnja javnih garaža i dr.)

3.4.5. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno povijesne cjeline)

Tablica 35. Iskaz površina zaštićenih cjelina

Zaštićene cjeline UKUPNO ha

% od površine grada

m2/stan

Prirodna baština 445,36 5,58 19,79

Zaštićeni dijelovi prirode

- park šuma 295,58 3,70 13,11

Prijedlog za zaštitu dijelova prirode

- značajni krajobraz 149,78 1,88 6,66

- spomenik parkovne arhitekture, spomenik prirode

Graditeljska baština 2318,94 29,05 103,06

Arheološka baština

- arheološko područje 1885,91 23,62 83,63

Povijesna graditeljska cjelina 728,61 9,13 32,31

- gradsko naselje - povijesna jezgra Splita (zona A) 19,28 0,24 0,85

- gradsko naselje (zona B bez Park šume Marjan) 338,22 4,24 15,03

- gradsko-seosko naselje (poluurbana cjelina Stobreča) 4,68 0,06 0,21

- seosko naselje (ruralna cjelina) 70,85 0,89 3,14

Zaštićene cjeline ukupno 2764,30 34,63 122,86

Grad ukupno 7983,15 100,00

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustavBudući razvitak Grada Splita i ostvarivanje razvojnih ciljeva u velikoj mjeri će ovisiti o kvaliteti prometne infrastrukture u splitskom prometnom čvoru i sposobnosti da udovolji rastućoj prometnoj potražnji. To se odnosi na infrastrukturu državnog značaja (autocesta, brze i druge državne ceste,

94

željezničke pruge, pomorsku luku, zračnu luku, druge prometne terminale i telekomunikacije) koje Split povezuju s drugim hrvatskim gradovima i europskim prostorom, ali i na infrastrukturu županijskog i gradskog značaja što povezuje pojedina gradska područja međusobno i sa okolnim gradovima i naseljima u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kako su administrativne granice Splita uže od njegovog stvarnog značenja u prostoru regije i države utoliko je doseg rješenja sadržanih u ovom Prostornom planu ograničen i temeljen na pretpostavkama boljeg funkcioniranja prometnog sustava šireg područja čija su rješenja sadržana u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije te u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske i Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske.

Prometna uloga Splita i njegovog okruženja u prostoru Republike Hrvatske temelji se na prirodnim i infrastrukturnim obilježjima njegova geoprometnog položaja. Značajniji pomaci su mogući u u oblasti infrastrukture pošto su prirodna obilježja trajna i nepromjenjiva. Stoga se prometna uloga značajnije sagledava u ovisnosti o sagrađenim prometnicama i njihovim tehničkim obilježjima.

Položajem na središnjem dijelu jadranske fronte Split predstavlja značajan cilj i čvorište za kretanja prema različitim regionalnim destinacijama, a posebno s gledišta daljnjeg razvitka turizma. Utjecaj i značenje geografsko-prometnog položaja na društveni i gospodarski razvoj Splita i njegov položaj u mreži hrvatskih gradova bio je u prošlosti i ostao i dalje značajan, ali najviše ovisan o gradnji suvremene prometne infrastrukture (prvenstveno ceste, luke i željeznica).

S aspekta održivog razvoja nužna su ograničenja korištenja automobila i razvoj kvalitetne i razgranate mreže javnog prijevoza i pješačkih komunikacija. Stoga se potiče smanjenje korištenja osobnih vozila, kontrola i naplata parkiranja, ograničenje dužine parkiranja, smanjenje dopuštene brzine i drugih mjera u središnjem gradskom prostoru a preferira prijevoz autobusima i drugim oblicima javnog prijevoza uz podizanje njegove kvalitete (gusti slijed vozila javnog prijevoza, prikladna i dobro opremljena stajališta javnog prijevoza) te razgranata mreža pješačkih ulica, biciklističkih staza i dr.

Teškoća u planiranju prometnog sustava Splita u okviru Prostornog plana je nedostatak informacija o prometu u novim i izmijenjenim uvjetima te nedostatak odgovarajućih istraživanja i studija kojima bi se na odgovarajući način sagledali problemi i predlagala rješenja u okviru održivog prometnog sustava i sustava mobilnosti.

Prostornim planom se predlaže maksimalno korištenje i poboljšanje postojeće prometne infrastrukture te gradnja nove infrastrukture na prostorima koji su prometno teže dostupni uz naglasak na potrebu razvoja infrastrukture javnog prijevoza i uz istovremeno destimuliranje korištenja osobnih automobila za vožnje prema gradskom središtu.

3.5.1.1. CesteDominantni dio prometne potražnje Splita zadovoljava svoje potrebe ponudom cestovnog prometa. Rješenje sustava cestovnog prometa u velikoj mjeri se oslanja na model određen u Prometnoj studiji Splita, Solina i Kaštela iz 1995. godine, koji je preinačen u skladu s ciljevima prostornog uređenja područja i u međuvremenu nastalim promjenama u prostorno planskoj dokumentaciji šireg područja i stvarnom korištenju prostora.

Mrežu javnih cesta Grada Splita u Prostornom planu čine: državne ceste (brze ceste i ostale državne ceste); županijske ceste; lokalne ceste; ostale važnije ceste Grada.

Buduća cestovna mreža grada oslanja se na rješenje šireg sustava cesta. Značajni cestovni pravac čini buduća autocesta i spojne ceste koje vode do obale i Splita. To su spojne brze ceste čvor Prgomet-Plano i čvor Dugoplje-Split (rotor Bilice). Na obalnom području planirana je gradnja brze ceste Trogir-Omiš koja dijelom prolazi teritorijem Splita. Prema propisima sva križanja na brzoj cesti se rješavaju u dvije razine.

Na području Splita, u korijenu Splitskog poluotoka, formira se prsten gradskih magistralnih prometnica koji čine državne ceste. S toga prstena pristupa se prostoru Splita i distribuira promet na okolna područja.

95

Prostornim planom je predviđena gradnja novih dionica javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu sa planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca i prioritetima određenim u Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske i Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije.

Cestovnu mrežu čine razvrstane i ostale ulice, pri čemu u funkcionalnoj shemi, razvrstane ceste uglavnom čine gradske i naseljske ulice.

Državne ceste

Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske istaknuti su problemi intenziteta prometa oko Splita koji opada s udaljenošću od središta te nezadovoljavajuće stanje izgrađenosti i kvaliteti cestovne infrastrukture u prigradskom i gradskom području te u odnosu na povezanost otoka.

Državne ceste na području Grada Splita utvrđene su u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije a grade se u skladu s ovim Prostornim planom. Značaj tih cesta je i u povezivanju Splita sa gradovima i naseljima u bližoj i daljoj okolici kao dio regionalnog i prigradskog prometnog sustava.

Prostornim planom za državne ceste utvrđuje se zaštitni negradivi pojas u skladu sa propisima.

Brze ceste Solin (Split)-Klis-Sinj: planira se dovršetak gradnje dionice Solin-Dugopolje (spoj na

autocestu) u punom profilu ceste. Trogir-Split-Omiš: obuhvaća dovršetak obilaznice Splita do Stobreča, odnosno do križanja za

Žrnovnicu. Prostornim planom određena je nova trasa brze ceste na dionici Solin-Split-Omiš sa deniveliranim križanjima kao dijela splitske aglomeracijske poveznice.

Ostale državne ceste D410 (D8-trajektna luka): postoji glavna gradska ulica od križanja sa obilaznicom do Gradske

luke. Predviđa se novi pristup gradskoj luci, nastavak državne ceste D 410, oko 600 m; Trogir-Arbanija-Slatine: postoji obalna cesta koja ne udovoljava potrebama cestovnog

pristupa naselju Slatine i planiranog turističkog razvitka tog dijela otoka Čiovo. Prostornim planom je osiguran novi cestovni smjer za naselje Slatine, preko naselja Žedno na području Grada Trogira. Nova cesta preko naselja Žedno je označena kao ostale ceste.

Županijske ceste

Na području Grada Splita, izvan urbanog područja Splita, ove ceste imaju ulogu povezivanja pojedinih naselja u okolici međusobno, povezivanje s drugim susjednim gradovima (Solin, Omiš) i s gradom Splitom. Na urbanom području Splita, obuhvaćenim GUP-om Splita, njihova je osnovna uloga spajanje pojedinih gradskih područja s državnim cestama te sa značajnijim lokalitetima prometnog, turističkog, športsko rekreacijskog ili nekog važnijeg gradskog značaja. Na tom području županijske ceste čine sve druge glavne gradske ulice koje nisu obuhvaćene mrežom državnih cesta i značajnije sabirne ulice.

U prostornom planu su predviđene sve postojeće županijske ceste a nove ceste koje bi mogle biti razvrstane kao županijske ceste označene su kao ostale ceste. Izuzetak čini nastavak Puta Mostina (nova trasa) prema Tugarima, Gatima i Blatu n/C, koja je u Prostornom planu označena kao županijska cesta, te nova cesta iz smjera Mravinaca prema Stobreču. Dionice postojeće županijske ceste Mravince-Kučine-Korešnica-Tugare, koje u novoj cestovnoj mreži gube današnji značaj, označena su kao lokalna ili ostala cesta.

Lokalne ceste

Ovu skupinu čine sve već utvrđene lokalne ceste, dopunjene novim dionicama kojim se popravlja osnovna trasa cesta (npr. Žrnovnica – Sitno Donje – Sitno Gornje).

Nove ceste koje bi mogle biti razvrstane kao lokalne ceste označene su kao ostale ceste.

96

3.5.1.2. Javni prijevozSustav javnog gradskog prijevoza putnika od osobitog je interesa za razvoj i odvijanje prometa unutar urbanog i ostalog prostora Grada Splita. Javni prijevoz se organizira kao gradski, prigradski i međugradski. Prostornim planom omogućen je javni prijevoz primarno autobusima, gradskom željeznicom kao koridorom u istraživanju te lokalnim pomorskim prugama.

Javni prijevoz autobusima

Sustavom javnog prijevoza autobusima je obvezno povezivanje svih dijelova naselja unutar Grada Splita korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Tehnički elementi cesta trebaju omogućavati nesmetano kretanje autobusa javnog prijevoza. Unutar naselja Split i ostalih naselja je potrebno osigurati prostor za okretanja autobusa na završnim stanicama te terminuse za autobuse javnog prijevoza na području grada Splita, Stobreča i Kamena (obuhvat Generalnog urbanističkog plana). Terminusi u sustavu javnog prijevoza autobusima trebaju biti organizirani na način da omogućavaju okretanje i zadržavanje autobusa te gradnju sadržaja za putnike i vozače.

Stajališta autobusa javnog prijevoza uređuju se na javnim cestama u skladu s posebnim propisima i na međusobnoj udaljenosti kojom se osigurava dostupnost pješacima od najviše 10 minuta.

Daljnji razvoj sustava javnog gradskog prijevoza zasniva se na uređenju autobusnog kolodvora u Kopilici za gradski, prigradski i međugradski prijevoz. U gradskoj luci se uređuje autobusni terminal za potrebe gradske luke, turista i gradskog prijevoza te odgovarajuće taxi stajalište.

Na području Splita je potrebno osigurati sve sadržaje za funkcioniranje javnog prijevoza autobusima (garaže, servise, skladišta, upravu i dr.).

Ostali oblici javnog prijevoza

Prostornim planom je omogućeno vođenje linija javnog prijevoza i drugim sredstvima; gradska željeznica na urbanom području Splita kao sustav u istraživanju i lokalnim pomorskim prugama za što je potrebno osigurati potrebnu infrastrukturu.

3.5.1.3. ŽeljeznicaRazvoj željezničkog prometnog sustava na širem području obuhvaća modernizaciju ličkog pravca sa izgradnjom novih dionica na tom pravcu te gradnju obalne Jadranske željezničke pruge.

Prostorne potrebe koje se osiguravaju Prostornim planom za odvijanje željezničkog prometa kombiniraju potrebe daljinskog i lokalnog prometa (gradski i prigradski promet).

Glavni željeznički kolodvor predviđen je u Kopilici sa otpremnim kolosijecima i drugim potrebnim sadržajima. Za gradnju glavnog željezničkog kolodvora potrebno je prethodno utvrditi programske veličini u suradnji sa Hrvatskim željeznicama te donijeti odgovarajuću prostorno plansku dokumentaciju.

U gradskoj luci formira se željeznički kolodvor koji omogućava prijem i otpremu vlaka daljinskog prometa. Bitno smanjen željeznički kolodvor u odnosu na današnje korištenje, omogućava slobodno planiranje budućih sadržaja (potrebe putničke i trajektne luke, ugostiteljstvo i turizam, gradski sadržaji, parkirališta, garaže i dr.).

Postojeća magistralna (pomoćna) željeznička pruga dograđuje se drugim kolosijekom od tunela Brda do granice grada (i dalje u smjeru Kaštela). Osiguran je novi koridor daljinske željezničke pruge, spoj na Jadransku željeznicu, koji je u najvećoj dužini predviđen kao podzemna građevina.

Industrijski kolosijeci u Sjevernoj luci se mogu produživati u skladu s budućim potrebama luke.

Dionicu željezničke pruge od Kopilice do Gradske luke je moguće koristiti za potrebe gradske željeznice. Na temelju Prostornog plana se omogućava izgradnja stanica gradske željeznice na toj dionici. U prvoj fazi se omogućava vođenje gradske željeznice od Kopilice prema Kaštelima.

97

3.5.1.4. Pomorski prometPomorski promet i lučke djelatnosti imali su ključnu ulogu u razvitku Splita. Razvitkom lučkog i pomorskog prometa, sredinom prošlog stoljeća teretna luka se seli u akvatorij sjeverne luke, a gradska luka ostaje namijenjena samo putničkom prometu.

Razvitkom cestovnog prometa, razvija se trajektni promet, te gradska luka postaje sve veće odredište cestovnog prometa. Očekuje se u iskazanim prognozama prometa, da će promet ubuduće u trajektnoj luci i dalje rasti po visokim stopama, prvenstveno zahvaljujući završetku izgradnje i puštanja u promet autoceste Zagreb-Split.

Budući razvitak pomorskog prometa u Splitu, značajnom makroregionalnom središtu, ovisi o budućim kretanjima mnogih parametara, od kojih su neki lakše predvidivi a neki teže. Prometna potražnja je ovisna o prometnim potrebama stanovništva Splita i regionalnog okruženja te budućeg turističkog razvoja šireg područja.

Budući turistički razvoj i privlačnost Splita određuje i kvaliteta pomorskog prometnog sustava i razina razvijenosti sadržaja luke, poglavito broj potrebnih vezova i površina čekališta za cestovna vozila te komfor smještaja putnika u luci. Poseban značaj ima cestovna infrastruktura do luke, parkirališta u luci i drugi potrebni sadržaji te poboljšanje kvalitete prijevozne ponude.

Korisnici pomorskog prijevoza traže što kraće čekanje u luci, brzi ukrcaj i iskrcaj, što kraće trajanje i udobnije pomorsko putovanje, prihvatljive cijene i odgovarajuću kvalitetu niza usluga u luci i na putovanju. Korisnici luke nautičkog turizma traže ne samo mogućnost priveza plovila već i ponudu drugih usluga koje pripadaju toj vrsti pomorskog prometa. To se odnosi na potrebne servise, ugostiteljske sadržaje, mogućnosti osiguranja suhog veza, čuvanja plovila i dr.

Na temelju Zakona o lukama odnosno o kriterijima za razvrstavanje luka a na temelju volumena prometa, splitska putničko trajektna luka svrstana je u najviši rang – luka međunarodnog značaja. S obzirom da je ova luka najvažnija luka tog tipa na hrvatskoj obali Jadrana, to je potrebno voditi računa o prostornim potrebama i mogućnosti budućeg širenja na druge prostore obale. Pravilni izbor lokacije i dobro funkcioniranje trajektno putničke luke, ima veliki utjecaj na razvitak Splita i obližnjih otoka i posebno razvitak turizma.

Gradska luka kao međunarodna luka otvorena za javni promet predstavlja ograničeni prostorni resurs grada unutar kojeg je osiguran prostor za odvijanje sljedećih oblika pomorskog prometa: pomorski putnički i teretnog promet i to domaći redovni promet za povezivanje otoka sa Splitom

te izvanredni domaći promet; pomorski međunarodni promet na redovnim linijama i kružna putovanja; promet plovilima koji održavaju luku i drugim posebnim plovilima; ograničeni promet turističkih i športski plovila u luci nautičkog turizma i športskim lukama

(lučice).

Tablica 36. Prognoza prometa putnika i vozila 2015. u Splitskoj luci

Vrsta prometa Godina Indeks2001. 2005. 2010. 2015. 05/01 010/01 015/01

Cjelogodišnji prometPutnici 2.286.228 3.027.221 4.422.673 6.116.713 132 193 267Osobna vozila 336.556 436.689 582.158 816.030 129 172 242Teretna vozila 93.626 125.491 171.535 242.336 134 183 250Autobusi 2.692 3.372 4.293 5.954 125 159 221Ukupno vozila 432.874 565.552 757.986 1.064.320 130 175 245Sezonski (ljetni) prometPutnici 1.437.580 1.903.961 2.639.356 3.824.138 132 183 268Osobna vozila 225.575 290.677 384.066 532.280 128 170 235Teretna vozila 36.289 48.887 67.675 97.386 134 186 268Autobusi 1.747 2.182 2.818 3.866 124 161 221Ukupno vozila 263.611 341.746 454.559 633.532 129 172 240

Izvor: mr. Ognjen Drnjević, Analiza pomorskog prometa i lučko-pomorskih aktivnosti u Splitu za razdoblje do 2015.godine, Split, 2002. godine (Studija izrađena za potrebe PPU Grada Splita i GUP-a Splita)

98

Po prikazanoj prognozi u 2015. godini, ukupni promet putnika raste za 2,67 puta a svih vrsta vozila za 2,45 puta. Sezonski promet u 2015. iznosi 633.532 svih vrsta vozila, što znači da bi sezonski promet sudjelovao u ukupnom (cjelogodišnjem) prometu sa 59,5%.

Kako bi se ovaj promet mogao normalno obavljati, u promet će se uključiti veći trajekti a također na nekim linijama i brži trajekti. Najvjerojatnije da će se kod brzih trajekata pojaviti trajekti katamaranskog tipa, dakle sa dvije ulazno-izlazne rampe.

U sklopu pomorskog prometa (međunarodni i domaći promet) koji će se odvijati u Splitu vrednovana je obala i resursi akvatorija Sjeverne luke, radi omogućavanja odvijanja javnog prometa, posebno međunarodnog putničkog pomorskog prometa u ljetnim špicama (brodovi i trajekti).

U Prostornom planu su osigurani prostorni uvjeti za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene u skladu s očekivanim prometom putnika vozila i tereta.

Daljnje proširenje, uređenje, modernizacija i dogradnja potrebnih sadržaja međunarodne luke otvorene za javni promet u bazenu Gradske luke i bazenu Sjeverne luke za prihvat većih brodova i trajekata, brzih brodova i brodova na kružnim putovanjima.

U akvatoriju Gradske luke, odnosno lučkom području, predviđaju se sljedeći radovi: rekonstrukcija i dogradnja trajektnih pristana na istočnoj obali; izgradnja vanjskih pristana na lukobranu (ljetni vez); izgradnja pristana na zapadnoj obali (odvijanje javnog pomorskog prometa, brzi brodovi,

turističke linije, mega-jahte); proširenje i uređenje zapadne obale na način da se ne ograniči manevar brodova u luci; ne širiti lučice i ne povećavati broj plovila radi velike koncentracija pomorskog prometa u luci; osigurati potreban prostor za manevar velikih brodova; osiguranje potrebnih sadržaja za kontroliranje i upravljanje plovilima u luci i drugi sadržaji radi

funkcioniranja i održavanja luke (opskrba brodova, pružanje usluge putnicima, lučko agencijski i špediterski poslovi i dr.).

U Gradskoj luci ne predviđa se sidrenje brodova.

U akvatoriju Sjeverne luke, odnosno lučkom području, omogućava se proširenje, modernizacija, gradnja sadržaja za prijem brodova i trajekata u putničkom prometu, manipulacija, skladištenje i prenošenje roba i ostale gospodarske djelatnosti koje mogu biti vezane i uz Slobodnu zonu te gradnja potrebne infrastrukture.

U sklopu Sjeverne luke omogućava se organizacija sljedećih terminala: RO-RO terminal sa potrebnom površinom za teretna vozila; Robno-distribucijski centar u funkciji opsluživanja šire splitske regije. U sklopu ovog centra

omogućava se uređenje manjeg kontejnerskog terminala te terminala za Hucke-pack prijevoz, radi uspostave veze sa Hucke-pack željezničkim sustavom na relaciji Split-Zagreb i dalje prema srednjoj Europi.

distribucijski centar za skladištenje i distribuciju ribe planira se u dijelu sjeverne obale Splitskog poluotoka. Uz morski dio za privez ribarskih brodova, obvezno je osigurati odgovarajući parkirališni prostor, skladište, hladnjaču, prostor za burzu ribe i dr.;

Uređenje, proširenje i dogradnja ostalih luka otvorenih za javni promet županijskog značaja u Gradskoj luci Split, Slatinama i Stobreču.

Uređenje postojećih i gradnja novih luka posebne namjene: vojna luka Lora; brodogradilišna luka (državni značaj), može se dograđivati i uređivati u skladu s procesima

proizvodnje unutar ukupne zone brodogradilišta; luke nautičkog turizma:

postojeća luka u sklopu Gradske luke (ACI); Duilovo kapaciteta 400 vezova (uz odgovarajući broj suhih vezova),

športske luke: Split (300 vezova +150 suhih vezova) i Spinut (780 vezova + 250 suhih vezova);

99

Poljud nove športske luke, koje se planiraju oblikovanjem nove obalne linije čime se ukidaju postojeće neuređene lučice Mornara;

Jadran-Zvončac, lučica u sklopu bazena i hotela sa 140 vezova + 10 suhih vezova i bez mogućnosti proširenja;

Labud (200 vezova + 100 suhih vezova) i Mornar (100 vezova + 50 suhih vezova) na zapadnom dijelu Gradske luke, bez mogućnosti povećanja kapaciteta;

Matejuška (55 vezova + 15 suhih vezova) očuvanje postojeće lučice kao svojevrsnog spomeničkog nasljeđa grada;

Zenta sa 710 vezova + 120 suhih vezova; Stobreč 60 vezova + 20 suhih vezova; Slatine, planira se proširenje postojeće lučice (cca 200 vezova) i uređenje plaža.

ostale luke: luka Instituta za oceanografiju i ribarstvo; luka na južnoj obali poluotoka Lora;

Manji pristani grade se u funkciji lokalnog i turističkog prometa. Manji pristani (gat na kojem je moguć privez manjih plovila bez sadržaja na kopnu) se mogu uređivati na pojedinim dijelovima obale unutar područja koje je obuhvaćeno GUP-om Splita. Predviđeni su u uvali Bene i Kašjuni, na Zenti i na Žnjanu.

Za gradnju luka i dugih zahvata na obali i moru određena je približna veličina zahvata, što je prikazano u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena površina”.

Međunarodni plovni put je označen u odnosu na luku osobitog međunarodnog značaja otvorenu za javni promet (bazen u Gradskoj luci i Sjevernoj luci). Unutarnji plovni put povezuje luku Split s ostalim morskim lukama županijskog i lokalnog značaja a lokalne pomorske pruge povezuju obalna područja i naselja grada Splita te ostala susjedna područja (Trogir, Kaštela, Omiš i druga). Lokalne pomorske pruge mogu se organizirati kao stalne pruge u funkciji javnog prijevoza i povremene (sezonske) pruge za turiste i izletnike.

Na području Gradske luke i Sjeverne luke organizirani su sadržaji potrebni za funkciju graničnog pomorskog prijelaza i ostalih pomorskih funkcija.

3.5.1.5. Zračni prometZračni promet za potrebe Grada Splita se odvija putem zračne luke u Kaštelima, koja je smještena izvan područja Grada. U Gradskoj luci uređuje se prostor autobusnog terminala i terminalna tour-operatora, parkirališta i drugih potrebnih sadržaja u funkciji zračnog prometa, odnosno za prijevoz putnika do zračne luke u Kaštelima.

Helidrom danas postoji na prostoru Trstenika za potrebe bolnice, u Slatinama na Čiovu te uz zvjezdarnicu u Sitnom Gornjem (izvan područja grada Splita). Na igralištu u sklopu Lore vrši se slijetanje helikoptera.

Predviđa se mogućnost slijetanja helikoptera u krugu bolnice (interventni let) te mogućnost slijetanja helikoptera u turističkoj zoni na prostoru Duilova i sportske luke Zenta gdje je potrebno osigurati odgovarajuće prostorne uvjete u prostornim planovima detaljnijeg stupnja razrade.

3.5.2. Javne telekomunikacijeInformatičke i telekomunikacijske tehnologije pokrenule su proces koji doseže razmjere nove tehnološke revolucije. Na osnovi globalne infrastrukture telekomunikacije postaju temeljni infrastukturni sustav gospodarstva. U nacionalnim okvirima telekomunikacije i njihova primjena postat će ključna tehnologija za postizanje učinkovitosti. U strukturi će sve više sudjelovati bežično komuniciranje, inteligentno upravljanje mrežom, multimedijska sučelja prilagođena korisniku. Scenarij razvoja telekomunikacija planiran je Strategijom razvitka telekomunikacija Hrvatskog telekoma u periodu do 2005. god. Temelji se na planovima razvoja HT-a.

Kriteriji za procjenu potrebnih telekomunikacijskih usluga nacionalnog tržišta analizirani su prema tržišnim segmentima na rezidencijalno, poslovno i sezonsko tržište, a posebnim kriterijima procijenjen je broj javnih mjesta prisutnosti HT-a koji je pregledno prikazan u Tablici 36.

100

Kvantificirane podatke sveukupnog razvoja telekomunikacija grada Splita za period iznad 2005. nemoguće je preciznije prognozirati.

Iz osnovnih smjernica razvoja vidljiva je transformacija telekomunikacija na osnove koje će biti različite od današnjih. Ipak, za period do 2005. godine može se kao pokazatelje razvijenosti telekomunikacija uzeti elemente razvoja postojećih mreža i usluga, pogotovo nepokretne mreže kao dominantne mreže na čijoj se osnovi grade i ostale mreže, te proširuje asortiman telekomunikacijskih usluga.

Tablica 37. Kriteriji pokrivenosti telekomunikacijskim uslugama

Fiksni telefonski priključak

ISDN BRA Mobilni telefonski priključak

Internet xDSL Internet kiosk

Rezidencijalno tržište

100% broja kućanstava

10% broja kućanstava

85% stanovništva

80% broja kućanstava

Poslovno tržište 40% od broja zaposlenih u poduzećima

60% od ukupnog broja zaposlenih

10% od ukupnog broja zaposlenih

100% od ukupnog broja zaposlenih

100% za poduzeća s više od 200 zaposlenih

Sezonsko tržište

100% za stanove i kuće za odmor

50% ukupnog broja stranih turista

1/5000 ukupnih smještajnih turističkih kapaciteta

Izvor: HT, 2002. godine

Nepokretna telefonska mreža

Za period do 2005. god. predviđa se povećanje broja telekomunikacijskih kapaciteta pregledno prikazanih u Tablici 37.

Tablica 38. Planirani telekomunikacijski kapacitetiBroj instaliranih telefonskih priključaka (GTP) 120.000Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 105.000Iskorištenost instaliranih priključaka 88%Gustoća (GTP/100 stanovnika) 53Stupanj digitalizacije 100%Broj pristupnih centrala (PC) 3Broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 45Broj telefonskih govornica 325Broj instaliranih ISDN – BRA kanala 20.000Broj instaliranih ISDN – BRA kanala 35.000

Izvor: HT, 2002. godine

Kako se iz gornje tablice vidi planira se povećanje uključenih telekomunikacijskih priključaka cca 27%, sa povećanjem za 13 novih UPS-ova.

Transmisijska mreža realizira se svjetlovodnim kabelima i to će biti isključivi prijenosni medij više ravnine transmisije. Za postizanje redundacije transmisijskih sustava sve više će se graditi SDH prstenovi uz uvođenje inteligencije i u transmisijske sustave. Na području grada Splita realizirano je nekoliko SDH transmisijskih prstena. Ovisno o komutacijama koje povezuju, govorimo o tranzitnim transmisijskim prstenovima, odnosno gradski transmisijski prstenovi povezuju PC u gradu. Korisnički vodovi realizirati će se uglavnom podzemnim kabelima, a postepeno će se do korisnika uvoditi i svjetlovodni kabel (FTTH).

101

Ostale nepokretne mreže

Postojeće mreže razvijati će se u planskom periodu do 2005. god. u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika, u postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže integriraju se u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga.

Predviđa se eksplozija Interneta, posebno E-commerca, sa udvostručenjem prometa svakih 100 dana.

Pokretne mreže

Postojeća analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta, a širiti će se prema zahtjevu tržišta. Korištenje mreže nastaviti će se do perioda ekonomske opravdanosti njezine eksploatacije.

Digitalna GSM mreža u planskom periodu će se izgrađivati ubrzanim tempom, kako rastom broja priključaka, tako i gradnjom baznih postaja.

Očekuje se do 2005. god. intenzivno uvođenje UMTS funkcionalnosti (3G) pokretnih telekomunikacijskih mreža.

Telekomunikacijske usluge

Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu s integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razvit će se čitav niz usluga prijenosa govora, slike i podataka, rad kod kuće (teleworking), učenje na daljinu (learning distance) biti će temelj novih socijalnih i socioloških odnosa u društvu. Općenito, moguće je zaključiti da će se razvijati sve usluge za koje se pokaže potreba i ekonomska isplativost.

Predviđa se uvođenje ABR i UBR+ usluge, uvođenje VPN usluge temeljene na MPLS-u, uvođenje SLA i najam CPE opreme za korisnike.

3.5.3. Energetski sustav

Elektroopskrba

U studiji “Plan razvoja gradskog elektroenergetskog sustava 35, 110, 220 kV grada Splita za razdoblje 1993 – 2020. godine” od srpnja 1993. godine, DP “Elektrodalmacija” prikazano je etapno rješenje izgradnje elektroenergetskog sustava grada Splita do 2020 godine.

U prvoj etapi predviđa se izgradnja trafostanice 110/20(10) kV “DOBRI” kao zamjena za postojeću trafostanicu 35/10 kV na istoj lokaciji, te izgradnja kabelske veze 110 kV “Sućidar – Dobri – Kaštela” koja će znatno poboljšati pouzdanost snabdijevanja potrošača na poluotoku.

Jedan od postojećih kabela 110 kV TS “Vrboran” – TS “Sućidar” prekida se uz ili u TS 110/35/10 kV “Sućidar” i spaja se na novi kabel 110 kV za TS “Dobri”, odnosno dalje prema TS “Kaštela”. Drugi postojeći kabel 110 kV spaja se na istom mjestu sa novim kabelom koji se polaže od TS “Sućidar” do TS “Kaštela”. Time se dobiva dvosustavno zatvaranje petlje 110 kV “Vrboran – Kaštela”, što znači da će sve trafostanice na splitskom poluotoku koje se priključe na navedenu petlju imati dvostrano napajanje iz dvije čvrste pojne točke elektroenergetskog sustava, HE Zakučac i TS Konjsko.

U prvoj etapi je također predviđeno kablirati dio trase zračnog voda 110 kV od TS “Vrboran” do PZV 110 kV “Pujanke”, što je vezano uz realizaciju izgradnje Vukovarske ulice u tom dijelu, a na naćin da se polože četri kabela 110 kV, dva za spoj na kabele prema TS “Sućidar” a dva za spoj na kabela prema TS “Split 3”. Izgradnjom drugog kabela 110 kV “TS Vrboran – TS Split 3” ostvariti će se mogućnost dvostranog napajanja za TS 110/20(10) kV “Split 3”.

U drugoj etapi predviđa se izgradnja trafostanice 110/20(10) kV “Gripe” kao zamjenu za postojeću trafostanicu za koju je potrebno osigurati lokaciju na području Gripa. Ova trafostanica će se spojiti po sistemu ulaz izlaz na kabel 110 kV TS “Vrboran” – TS “Dobri. Također se predviđa unutar razdoblja od pet godina i rekonstrukcija TS “Sućidar” sa transformacije 110/35/10 kV na transformaciju 110/20(10) kV. Da bi se ovo moglo ostvariti omogućiti će izgradnja kabela (u realizaciji) 35 kV TS 110/35 kV “Meterize” – TS 35/10 kV “Brodogradilište”. TS “110/20(10) kV “Sućidar” spojiti će se na kabel 110 kV “TS Vrboran – TS Kaštela”

102

U konačnoj etapi planira se izgradnja TS 110/20(10) kV “Brodogradilište” na istoj lokaciji, a spojiti će se na kabel 110 kV “TS Vrboran – TS Sućidar – TS Kaštela”.

Trase navedenih kabela 110 kV od TS (220)/110/35 kV “Vrboran”, preko Splitskog poluotoka realiziraju se preko TS 110/(20)10 kV “Sućidar” i nadalje preko centra grada do gradskog predjela Lora, gdje prelaze u podmorski kabel, te se preko Kaštelanskog zaljeva usmjeravaju prema TS 110/35 kV “Kaštela.

3.5.4. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.4.1. VodoopskrbaGrad Split unutar granica PPU ima izgrađen vodoopskrbni sustav, koji će uz određene i uobičajene rekonstrukcije i dogradnju zadovoljiti potrebe. Prema postavkama važećeg Generalnog urbanističkog plana Splita iz 1978. g. veći dio grada Splita i nadalje će se opskrbljivati vodom iz izvorišta Jadro, dok će se iz izvorišta Žrnovnice trajno opskrbljivati dio istočnog predjela grada, Žrnovnica i dio Stobreča, a u zimskim mjesecima dio kapaciteta će se koristiti i za područje Splita kao energetski ekonomičnije rješenje opskrbe.

Osim izvorišta rijeke Jadro sa minimalnom izdašnošću od 3000 l/s i rijeke Žrnovnice sa 400 l/s, osigurati će se dugoročno 1000 l/s iz vodosustava HE Zakučac, kojim će se opskrbljivati još i gradovi Solin, Kaštela, Trogir i općina Podstrana.

Najistočniji dio područja obuhvaćen PPUG, Srinjine, Sitno i druga mjesta, biti će dio vodoopskrbnog sustava Zagrad sa zahvatom vode na HE Zakučac iznad Omiša. Najzapadniji dio, otok Čiovo, je sastavni dio vodoopskrbnog sustava Trogira.

Za opskrbu Grada koristi se za sada isključivo rijeka Jadro sa zahvatom na njenom izvoru. S obzirom na biološki minimum rijeke Jadro od 1000 l/s, za potrebe opskrbe vodom ostaje 2000 l/s, od čega se prema Splitu raspoređuje 1300 l/s.

Od izvora Jadra u pravcu Splita, osim starog Dioklecijanovog vodovodnog kanala, izgrađen je i novi gravitacijski vodovod presjeka 1.000 mm do crpne stanice Ravne Njive. Dioklecijanov kanal je u funkciji, što je posebno važno ne samo u pogledu opskrbe vodom grada, nego i zbog njegove zaštite kao povijesnog objekta od posebnog značaja (bez vode bi bio izložen raspadanju).

Voda se sa izvorišta dovodi kanalima do crpne stanice Ravne Njive i Kopilica. Iz crpne stanice Ravne Njive tlači se voda prema potrošačima i vodospremama “Visoka” (90,00 m n.m.), “Visoka I” (73,30 m n.m.) volumena 10.000 m3 i “Visoka II” (110,70 m n.m.) volumena 7.500 m3 iz kojih se zavisno od potrošnje direktno iz vodospreme opskrbljuju niska zona do 50,00 m n.m. i visoka zona snabdijevanja vodom, iznad 50,00 m n.m. iz vodospreme “Visoka I”.

U ovoj fazi izgradnje područje Podstrane i Stobreča opskrbljuje se iz vodospreme “Visoka”. Zapadni dio grada opskrbljuje se iz sustava crpne stanice Kopilica, vodosprema “Marjan” volumena 10.000 m3

i “Gripe” volumena 780 m3, sa kotom dna 59,00 m n.m.

S obzirom na moguće povećanje potrošnje vode treba izvršiti odgovarajuće intervencije na postojećim objektima u građevinskom i hidrotehničkom pogledu, novoj opremi i kaptiranju izvora Žrnovnice.

Izgradnjom crpne stanice Ravne Njive formiraju se zone opskrbe, "Gripe" i “Marjan”, drugi prema vodospremniku “Visoka” i treći prema vodospremniku “Visoka I” sa kotom dna 73.30 m n.m.

Planirana je izgradnja vodospreme “Marjan II” volumena 500 m3 (105,00 m n.m.) za opskrbu visoke zone stambene jedinice Meje, sa crpnom stanicom Marjan lociranom uz postojeću vodospremu.

Vodosprema “Marjan III” volumena 1.000 m3, planirana je uz postojeću vodospremu sa kotom dna 147,00 m n.m., za potrebe protupožarne zaštite Marjana.

Planiranim zahvatom izvorišta Žrnovnica, povećala bi se mogućnost korištenja pitke vode u vodoopskrbnom sustavu grada, iz kojeg bi se uglavnom opskrbljivao najistočniji dio grada Splita, a u

103

zimskom periodu i drugi dijelovi grada. Obzirom na visinsku kotu zahvata kaptaže cca 80,00 m n.m. i lokacije uređaja za kondicioniranje vode neposredno ispod izvorišta, ista bi bila povezana sa niskom zonom, vodospremom "Visoka I", čime bi se maksimalno koristio gravitacijski dovod vode u vodovodnoj mreži.

Zbog ograničenog kapaciteta dovoda postojećih kanala od izvora do CS Ravne Njive planirano je polaganje novog kanala profila oko 1800 mm kada se za to jave potrebe.

Zaštitne zone izvora Jadro i Žrnovnica utvrđene su odlukom GZO Split od 17.6.1988. godine, Službeni glasnik GZO Split broj 15/1. Ovom odlukom o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera, propisana su generalno, a negdje i detaljno, ponašanja u prostoru koji te zone okružuje. Ove odluke je potrebno revidirati u skladu s novim pravilnikom o zonama sanitarne zaštite. Primjena pravilnika iziskuje osiguranje značajnih financijskih sredstava za provođenje odluke, radi intervencija u prostoru, upotrebe prostora i rješenja imovinsko pravnih problema. Zbog toga je za očekivati da će provedba teći dosta sporo.

Kakvoća vode izvora Jadro zbog sve intenzivnijeg korištenja slivnog područja za različite namjene i time onečišćenja slivnog prostora je sve više ugrožena te se stoga planira izgradnja uređaja za preradu vode za piće/kondicioniranje vode.

Specifična potrošnja (l/st/dan) vezana uz popis stanovnika 1991. g. Izračunata je na osnovu utrošene vode u kućanstvu i iznosi oko 165 l/st/dan. Porast specifične potrošnje za Grad Split 2015. god. se ne predviđa već se očekuje i blago smanjenje potrošnje.

Ostali potrošači vode su javne ustanove, turizam, industrija i ostali, za koje se planira smanjenje, dok se očekuje znatno povećanje potrošnje vode za potrebe turizma. Također će se planira u budućnosti smanjiti gubitke vode u vodoopskrbnoj mreži. Zbog svega navedenog ne predviđa se znatnije povećanje potrošnje vode na području grada Splita.

3.5.4.2. OdvodnjaStudija i Idejno rješenje kanalizacijskog sustava Split-Solin izrađeno je 1986. godine, te je na temelju predloženog rješenja izrađena Izmjena i dopuna GUP-a Splita za kanalizacijski sustav.

Najvažniji kriterij za izbor najpovoljnije varijante rješenja bio je izbor lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a kao optimalna varijanta usvojena je lokacija uređaja “Stupe”, sjeverno od TTTS-a u Stobreču. Osnovna koncepcija sustava usvojenog rješenja temelji se na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Stupe i odvodu pročišćenih voda sa uređaja podmorskim ispustom. Kopneni dio ispusta prolazi istočno uz pristupnu prometnicu za TTTS do odzračnog okna, od kojeg se nastavlja podmorski dio koji prolazi kroz Stobrečku uvalu u Brački kanal. Dio ovog sustava je izgrađen i radi, uključujući glavne objekte kanalizacijskog sustava sliva Dujmovaća, hidrotehnički tunel, uređaj Stupe i podmorski ispust.

Zapadni dio prostora obuhvaćen PPU Splita, odnosno naselja na otoku Čiovu biti će sistemom kolektora i crpnih stanica priključena na centralni uređaj kanalizacijskog sustava Trogir – Kaštela, dok će se najistočniji dio otoka Čiovo priključiti na uređaj “Čiovo”.

Usvojen je razdjelni sistem kanalizacije sa potpuno odvojenim odvođenjem fekalnih i oborinskih voda. Na postojećoj kanalizaciji mješovitog sistema sa skupnim odvođenjem fekalnih i oborinskih voda predviđena je ugradnja kišnih preljeva, radi smanjenja opterećenja crpnih stanica i uređaja. Za vrijeme većih oborina, predviđeno je privremeno izlijevanje preljevnih voda direktno u recipijent – more.

Slivno područje Splitskog poluotoka, Solina i Stobreča je s obzirom na topografiju, postojeće i planirane sadržaje, te položaj uređaja, podijeljeno na četiri sliva: Južni sliv, sliv Dujmovača, sliv Solin i sliv Stobreč.

Za objedinjavanje kanalizacijskog sustava na centralnom uređaju za pročišćavanje “Stupe” planirana je izgradnja niza crpnih stanica i kolektora. Zbog veličine cjelokupnog zahvata usvojena je etapna

104

izgradnja kanalizacijskog sustava, a pojedinačno bi svaka etapa bila dio konačnog rješenja, uz poboljšanje stanja okoliša.

U prvoj etapi izgradnje predviđena je izgradnja dvaju odvojenih sustava: “Katalinića brig” (većim dijelom izgrađen) i “Stobreč” (dijelom izgrađen), koji bi se tijekom vremena spojili u jedinstveni sustav. Unutar ovih sustava postojati će više lokalnih sustava, koji će se u prijelaznom periodu formirati i razvijati zasebno, dok se ne izgrade kapitalne građevine sustava koje će omogućiti objedinjavanje svih otpadnih voda na jedinstveni uređaj i ispust “Stupe”.

Jedan od takvih lokalnih sustava je sustav “Duilovo” (u izgradnji). Obuhvat ovog podsliva graniči sa DPU Zenta, zatim područje južno od Bračke ulice i ul. I. pl. Zajca, zapadni dio stambene jedinice Žnjan, stambena jedinica Pazdigrad i područje Duilova. Za ovo slivno područje predviđen je uređaj za pročišćavanje “Duilovo”, sa podmorskim ispustom. Ovim rješenjem će se sanirati današnje stanje, uz zadovoljavanje vrijedeći standarda i propisa koji reguliraju način ispuštanja fekalnih voda. Ovim je omogućena postupna izgradnja sustava koja će se potpuno uklopiti u konačno rješenje kanalizacijskog sustava Split – Solin u skladu s usvojenim dugoročnim konceptom. Etapnost realizacije ovog podsustava treba početi sanacijom postojećeg stanja do uklapanja u konačni koncept.

Predloženim konceptom bitno se pridonosi poboljšanju zaštite obalnog mora, te unaprjeđuje standard življenja na ovom prostoru.

Od usvajanja Izmjena i dopuna GUP-a 1996. g. do izrade ovog PPU-a realizirana su pojedina rješenja dugoročnog koncepta kanalizacijskog sustava Split-Solin kao što su kapitalni objekti sliva Dujmovaća i prva etapa uređaja i ispusta Stupe.

U sklopu podsustava Južni sliv nalazi se sliv Bačvice, Meje, Spinut-Poljud, sliv kolektora uz prugu i Grad. Svi ovi slivovi sakupljaju se na uređaju “Katalinića Brig”, sa podmorskim ispustom. Ovaj je sustav najstariji, sa kanalizacijskom mrežom mješovitog sistema koja je uglavnom izgrađena. Dobar dio te mreže ne zadovoljava današnje potrebe, stoga je predviđena izgradnja nove mreže za oborinske vode, dok bi se postojeća koristila za otpadne vode. Ovo isto će se svakako primijeniti za izgradnju novih područja unutar ovih slivova te na svim dijelovima sliva gdje se isto pokaže racionalnim i nužnim. Za mogućnost prihvata voda spomenutih rješenja predviđena je izgradnja oborinskih kanala i incidentnih – rasteretih preljeva, čime će se rasteretiti preopterećeni postojeći kanali i smanjiti odteretni kanali planiranih objekata kišnih preljeva i time ispuštanje otpadnih voda direktno u more. Ovim će se rješenjem, tijekom vremena, s postepenom dogradnjom i rekonstrukcijom omogućiti postepeni prijelaz mješovite kanalizacije u razdjelnu. Preljevne vode se ispuštaju odgovarajućim ispustom u more, dok će se odvojene oborinske vode dijelom ispuštati u gradske potoke, a dijelom u priobalno more.

Predloženim rješenjem, u konačnici, predviđa se sliv Bačvice podijeliti u dva zasebna sliva, i to: Podsliv čije se vode objedinjuju na c.s. Žnjan i podsliv čije se vode objedinjuju na c.s. Katalinića brig. Otpadne vode sa Katalinića Briga će se prepumpavati u c.s. Žnjan, a iz c.s. Žnjan u c.s. Gizdaruše u Stobreču i dalje u kolektor kojim se odvode na centralni uređaj Stupe.

Vode Sjevernog sliva se izgrađenom c.s. Duje, te kolektorom u Solinskoj i c.s. Dujmovačom prepumpavaju u prekidno okno ispred Hidrotehničkog tunela kojim se dalje sve vode odvode u uređaj Stupe.

Vode sliva istočnog dijela Stobreča će se sistemom crpnih stanica i kolektora (u izgradnji), te izgrađenom centralnom c.s. Šine prepumpavati na uređaj. Zapadni dio sliva Stobreč će svoje otpadne vode kraćim hidrotehničkim tunelom gravitacijski dovesti na uređaj, a na isti tunel će se priključiti otpadne vode južnog sliva Splita preko c.s. Gizdaruša. Područje Žrnovnice će se također izgradnjom kanalizacijske mreže priključiti na uređaj Stupe.

U prijelaznom periodu će se na svim područjima, a naročito rubnim područjima grada, koristiti septičke jame kao i druga lokalna rješenja sakupljanja i obrade otpadnih voda. Talog iz septičkih jama odvoziti će se i prazniti na prijemnoj stanici centralnog uređaja Stupe koja je već u funkciji.

105

Na centralni uređaj osim spomenutih voda dolaze i otpadne vode Solina, Mravinaca, Dugopolja i Klisa, sa priključkom na prekidno okno locirano ispred zapadnog ulaza u hidrotehnički tunel Dujmovača-Stupe. Izgradnjom ovih kanalizacija provodi se zaštita voda izvorišta Jadro i Žrnovnica.

Ovako planirani i dijelom izgrađeni kanalizacijski sustav će se prilagođivati potrebama koje se budu javljale tijekom vremena (zakonske i druge potrebe) kao i promjenama u prostoru u što spada i odgovarajuće proširenje uređaja i ispusta te povećanje stupnja pročišćavanja otpadnih voda.

3.5.4.3. Uređenje vodotoka i vodaPlanirano je provoditi mjere zaštite vodnog područja, područja značajnog za vodni režim, obalnog područja voda i mora, pomorskog dobra i lučkog područja utvrđene posebnim propisima i odredbama ovog plana.

Bujice šireg područja Grada Splita

Na širem području grada Splita postoji niz kratkih povremenih površinskih vodotoka bujičnog karaktera čiji su slivovi više ili manje nagnuti prema obali mora i imaju vrlo izraženu eroziju tla i obala. Ovi vodotoci obiluju vodom samo kod pojave jačih oborina, pa su pretežiti dio godine uglavnom suhi.

Prirodne trase pojedinih vodotoka (potoka i bujica) su poremećene vrlo intenzivnom izgradnjom stambenih objekata, javnih i gospodarskih zgrada, te prateće mreže prometnica i komunalnih instalacija. Širenjem gradskog područja pojedini potoci i bujice su u cjelini ili samo mjestimično suženi, zatrpani i zaposjednuti. Manji broj vodotoka je zapušten, neuređen i zapunjen vučenim nanosom, smećem i krupnim otpadom, ili gusto zarastao u kupini i niskom raslinju te ih je potrebno obnoviti. Veći broj vodotoka je reguliran u cjelini ili djelomično, bilo kao otvoreni kanali s betonskom ili kamenom kinetom, bilo kao zatvoreni kanali sa zacijevljenom kinetom. Osim toga, neki od bujični vodotoka su direktno uključeni u sustav oborinske ili mješovite kanalizacije.

Na brdu Marjan postoji nekoliko manjih bujica – vododerina, no njihov tretman mora se odvojiti drugačije od ostalih, budući da je ovo područje park-šuma, pod posebnim režimom zaštite kao prirodna baština. To znači da se na ovom području mogu primjenjivati samo prirodni postupci kontrole režima voda sukladni posebnom režimu zaštite područja.

Uređenje vodotoka

Postojeći potoci prihvaćaju oborinske vode pripadajućeg slivnog područja i odvode ih u more. Urbanizacijom pojedinih područja oborinske vode će biti sakupljene mrežom kanala i slivnika, te potok postaje glavni odvodni kolektor oborinskih voda. Ovim rješenjem uglavnom nestaju otvoreni potoci u svom prirodnom obliku, budući da će postepeno s urbanizacijom poprimati zatvoreni oblik definiran uređenjem terena na određenom području. Iznimno, ukoliko je duž trase potoka planirana zelena površina, isti može biti na toj dionici otvoren, kao što je uzvodni dio potoka Radoševac. Također potok Trstenik, koji prima izvorske i oborinske vode, biti će djelomično otvoren, dok se ostali potoci; Žnjan, Duilovo, Mostine, Kamen i dr. Predviđaju regulirati kao zatvoreni kanali. Trase zatvorenih kanala kojima će se odvoditi vode postojećih potoka, locirane su u trasi vodotoka-potoka, s manjim dozvoljenim odstupanjem. Trasa novog kanala se može locirati u prometnici, ukoliko prometnica prati trasu potoka, kao što je predviđeno u Lovrinačkoj cesti. Na njihovoj trasi treba ugraditi revizijska okna. Ukoliko su sakupljene vode sa većih parkirališta, treba prije njihovog priključka na kolektor, ugraditi separator ulja i masti.

Također se predviđa cjelovita regulacija rijeke Žrnovnice, uz prethodno definiranje namjene prostora uz rijeku. Za potpuno uređenje sliva rijeke Žrnovnice planira se izgradnja većih pregrada s nizom manjih stepenica, te nastavak radova na izgradnji kineta. Potrebno je također nastaviti s pošumljivanjem površina u slivu.

3.6. Postupanje s otpadomU sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom kakav se planira na razini Republike Hrvatske, na području grada Splita potrebno je osigurati uvjete za: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada,

106

odvojeno prikupljanje otpada po vrstama, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, obrada otpada prije njegovog konačnog odlaganja kako bi se smanjila njegova količina i štetni

utjecaji na okoliš.

S planiranim porastom broja stanovnika i turističkih noćenja očekuje se i porast ukupnih količina otpada. Međutim, postupnim uvođenjem mjera postupanja s otpadom količina otpada koja se mora odložiti na odlagalište mora se trajno postupno smanjivati.

Opasni otpad riješiti će se u skladu s državnim planom zbrinjavanja opasnog otpada zbog čega je na širem području grada Splita u dogovoru sa susjednim jedinicama lokalne samouprave potrebno predvidjeti sabirni centar za opasni otpad na kojem će se ovakav otpad prikupljati i privremeno čuvati do konačnog zbrinjavanja izvan granica grada Splita.

Do puštanja u rad Županijskog centra, odlaganje komunalnog otpada vršiti će se na Karepovcu uz primjenu dostupnih mjera sanitarne zaštite paralelno sa sanacijom dijelova odlagališta.

Konačno riješenje obrade i odlaganja komunalnog i neopasnog industrijskog otpada ostvariti će se u sklopu Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica grada Splita.

Građevinski i ruševni otpad upotrijebiti će se za sanaciju odlagališta Karepovac, a nakon toga u dogovoru sa susjednim jedinicama lokalne samouprave za sanaciju tupinoloma, kamenoloma i sl., sve do uspostave županijskog pogona za zbrinjavanje ruševnog i građevinskog otpada na kojem će se ovaj otpad obrađivati za ponovnu uporabu. Taj pogon biti će izgrađen izvan granica grada Splita.

Otpad životinjskog porijekla zbrinjavati će se u sklopu cjelovitog sustava za zbrinjavanje takvog otpada na razini države. U tu svrhu moguća je izgradnja međuskladišta (hladnjače za otpad) na području današnjeg odlagališta Karepovac ili u njegovoj blizini. Do uspostave takvog sustava moguće je i nadalje koristiti životinjsko groblje na Karepovcu.

Puštanjem u rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom (najkasnije do 2010. godine) odlagalište Karepovac trajno će se zatvoriti i sanirati a konačna namjena tog prostora odrediti će se tek nakon potpunog završetka sanacije.

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tlaRacionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji uz ograničenja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti parcela, a posebno osiguranjem zaštitnih i javnih zelenih površina, maksimalno će se sačuvati neizgrađenost tla (posebno poljoprivrednog i šumskog) a time i biološka raznolikost, očuvanje krajobraznih vrijednosti te ukupna kvaliteta okoliša grada.

3.7.2. Zaštita zrakaNepovoljni utjecaj gospodarskih aktivnosti na kakvoću zraka spriječit će se oblikovanjem gospodarskih namjena na prostorima izvan pretežito stambene, javne i društvene namjene. Modernizacijom tehnologije i pažljivim odnosom prema okolišu i urbanoj sredini, omogućit će se miješanje funkcija u gradskom tkivu, bez negativnih emisija u zrak.

Oblikovanjem sustava prometnica, sadnjom zaštitnog zelenila uz frekventne prometne koridore, orijentacija na javni prijevoz, zaustavljanje prometa (javne garaže) na obodnom dijelu užeg gradskog prostora, obnova motornih vozila i korištenje goriva bolje kakvoće, smanjit će se štetni utjecaji na kvalitetu zraka.

Najveći zagađivači zraka su postojeće eksploatacije Srinjine i Perun čije se zatvaranje i sanacija propisuje ovim Planom.

3.7.3. Zaštita od bukeZaštita od buke ostvarit će se mjerama sprječavanja nastajanja buke, utvrđivanjem i praćenjem razine buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuštenu razinu.

107

Otklanjanje ili smanjenje buke na dopuštenu razinu provodit će se mjerama uklanjanja/smanjenja buke na izvoru, gradnjom barijera na kritičnim mjestima uz prometnice u svrhu sprječavanja širenja buke, boljom izolacijom građevina od vanjske buke.

Posebne mjere zaštite od buke treba osigurati uz novu trase županijske ceste Žrnovnica – Srinjine – Tugare – Gata kako bi se zaštitilo naselje od nepovoljnih utjecaja buke na život i rad u naseljima.

Utjecaj zahvata rekonstrukcije postojećih ili gradnje novih objekata s izvorima buke, predviđat će se prije poduzimanja zahvata i nadzirati tijekom korištenja zahvata.

U skladu s propisima Grad Split će izraditi kartu buke i propisati mjere zaštite od buke.

3.7.4. Zaštita moraMjere sprječavanja zagađenja voda na području grada provoditi će se sukladno sa Zakonom o vodama te Državnom i županijskom planu za zaštitu voda kojima se utvrđuje osobito: kategorizacija voda, potrebna ispitivanja i istraživanja kakvoće voda, mjere zaštite voda od onečišćenja uključivo mjere za sprječavanje izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda, planovi građenja objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, potrebna financijska sredstva, izvori i način financiranja, osobe koje su dužne provoditi plan te njihova ovlaštenja i odgovornost.

Razinu zaštite određuje namjena obalnog mora. Ovim planom predviđene su u skladu sa zakonom slijedeće kategorije mora na području grada: obalno more širine 300 m namijenjeno kupanju i rekreaciji, II. kategorija; more u krugu od 300 m oko ispusta, III. kategorija; more područja gradske i sjeverne luke te lučica i marina, IV. kategorija; ostalo more obalnog i van obalnog područja, III. kategorija;

Granicom voda mora, koje se nalaze u zoni utjecaja onečišćenja s kopna, treba smatrati: zamišljenu crtu na moru koja na udaljenosti od 300 m prati crtu obale, ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve ili crtu najizbočenijih stalnih lučkih građevina

koje su sastavni dijelovi ličkog sustava (npr. lukobrana), područje mora 300 m oko ispusta otpadnih voda, područje mora u polumjeru od 1 nM od ušća vodotoka ili kanala u more.

Zaštita mora od onečišćenja vodama s kopna planira se s jedne strane određivanjem namjene kopnenog i morskog prostora (razina zaštite), a s druge provedbom mjera zaštite u slivnom i obalnom području. Učinkovita zaštita mora će se postići primjenom integralnog koncepta zaštite koji obuhvaća kontrolu cjelokupnog otpada (krutog, tekućeg i plinovitog) na području grada/sliva te kontroli korištenja obalnog područja i mora. Zaštita od zagađenja iz sliva se provodi prije svega: gradnjom cjelovitog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda s pročišćavanjem i

ispuštanjem pročišćenih voda putem podmorskih ispusta; osiguranjem reda na pomorskom dobru i lučkim područjima; uvjetovanjem i poticanjem korištenja "čistih" tehnologija odnosno tehnologija bez ili sa malim

količinama otpadnih voda; izgradnjom i/ili rekonstrukcijom i boljim održavanjem uređaja za predobradu tehnoloških

otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u more ili kanalizaciju; povećanjem stupnja pokrivenosti područja sustavom nepropusne kanalizacije, rekonstrukcijom

propusnih dijelova postojeće kanalizacije te dovršenjem izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;

stvaranjem skladnog i postojanog razvoja u kojem neracionalno korištenje resursa prostora neće dovesti do pogoršanja kakvoće voda, a time i do ozbiljnog narušavanja zdravlja ljudi i ekosustava;

mjerama zabrane ispuštanja otpadnih i mješovitih voda, ovisno o stupnju čišćenja u području razine osjetljivosti mora;

108

osiguranjem preuzimanja i zbrinjavanja otpada s brodova (otpadna ulja i drugi zauljeni otpad, kaljužne i balastne vode, sanitarne vode, brodski komunalni otpad, otpad od održavanja brodova, ambalažni otpad, otpad od čišćenja tereta brodova, tereti koji mogu postati otpad, itd.);

saniranjem postojećih te sprječavanjem nastajanja novih onečišćenja morskog dna u akvatoriju brodogradilišta, marina i luka kao i drugih obalnih područja te čišćenjem naplavine vodotoka i bujica okolici njihova ušća u more;

čišćenjem i održavanjem čistoće slivnog područja te zbrinjavanje krutog i drugog otpada s područja grada.

Planirana zaštita mora usmjerava se na očuvanje predviđene kategorije mora/namjene, te rehabilitaciju već ugroženih područja (područja gdje se otpadne i preljevne vode direktno nekontrolirano ispuštaju u more).

Svaka nova gradnja u pomorskom dobru i eventualno nasipanje obale mora se odvijati u skladu s planom korištenja obalnog mora i podliježe obvezi provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš.

Zbrinjavanje komunalnog mulja i posebnog otpada provoditi će se temeljom zakonske regulative. Opasni tehnološki otpad mora se sakupljati u tvorničkom krugu i spriječiti njegovo ispiranje ili procjeđivanje, odnosno ispuštanje u kanalizaciju i dalje u more. Sustavno rješenje preuzimanja obrade i konačnog zbrinjavanja ovog otpada dio je sustava gospodarenja otpadom na razini županije i države.

Pomorski promet i lučke djelatnosti, uz izvore onečišćenja mora s kopna, predstavljaju stalnu opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora od onečišćavanja obuhvaća: izviđanje radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprječavanja i uklanjanja onečišćenja te provođenje mjera.

Planom intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u RH utvrđuju se mjere smanjenja šteta u okolišu putem županijskog plana intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.

3.7.5. Zaštita kopnenih voda Mjere sprječavanja zagađenja voda na području grada provoditi će se sukladno Zakonu o vodama, Pravilnikom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, te Državnom i županijskom planu za zaštitu voda kojima se utvrđuje osobito: kategorizacija voda, potrebna ispitivanja i istraživanja kakvoće voda, mjere zaštite voda od onečišćenja uključivo mjere za sprječavanje izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda, planovi građenja objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, potrebna financijska sredstva, izvori i način financiranja, osobe koje su dužne provoditi plan te njihova ovlaštenja i odgovornost.

Zaštita voda ostvaruje se provedbom mjera zaštite koje uključuju: stvaranjem skladnog i postojanog razvoja u kojem neracionalno korištenje resursa prostora

neće dovesti do pogoršanja kakvoće voda, a time i do ozbiljnog narušavanja zdravlja ljudi i ekosustava;

u vodnom okolišu voda I. kategorije koje se koriste za piće zabraniti korištenje prostora protivno mjerama zaštite propisanim Odlukom o zaštiti izvorišta i zakonom te sprječavati i žurno uklanjati svako onečišćenje tla tvarima opasnim za zdravstvenu ispravnost vode za piće;

nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda;

uvjetovanjem i poticanjem korištenja "čišćih" tehnologija odnosno tehnologija bez ili sa malim količinama otpadnih voda;

izgradnjom i/ili rekonstrukcijom i boljim održavanjem uređaja za predobradu tehnoloških otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u vode ili kanalizaciju;

povećanjem stupnja pokrivenosti područja sustavom nepropusne kanalizacije, rekonstrukcijom propusnih dijelova postojeće kanalizacije te dovršenjem izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda;

109

mjerama zabrane ispuštanja otpadnih voda, neovisno o stupnju čišćenja, u “vrlo osjetljiva područja” (površinske vode I. vrste, podzemne vode, posebno štićena područja: izvori vode za piće, posebno vrijedna područja i sl.);

kontrolom i ograničenjem korištenja poljoprivrednog zemljišta i drugih raspršenih izvora onečićenja;

Izvorska voda Jadra i Žrnovnice je trajno bakteriološki neispravna, opterećena otpadnim vodama slivnog područja i zahtjeva obveznu dezinfekciju i doradu prije uključivanja u vodoopskrbni sustav.

Izvori pitke vode su kraškog karaktera sa prihranjivanjem iz užeg i šireg zaleđa karakterističnim s brzom cirkulacijom kroz podzemlje te je stoga potrebna posebna zaštita izvorišta koja obuhvaća cijelo područje sliva. Potrebno je cjelovito zaštititi zone izvorišta Žrnovnice i Jadra (ova zona se nalazi izvan obuhvata ovog Plana) te sustavno uklanjati uzroke onečišćavanja podzemnih voda (točkaste i raspršene izvore onečišćenja). Korištenje slivnog prostora izvorišta ograničiti u skladu s odgovarajućim odlukama o zonama sanitarne zaštite izvorišta Jadro i Žrnovnica (Vrilo) te poduzeti sve ostale administrativne i građevne mjere potrebne za djelotvornu zaštitu vode za piće.

Preduvjet za korištenje vode izvora Žrnovnica je izgradnje cjelovite vodonepropusne kanalizacije naselja Srinjine, Sitno Gornje i Sitno Donje koja se nalaze u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta.

U slivnim područjima Žrnovnice i postojećih potoka i bujica, izvan urbanog područja Splita, izvoditi biološke i druge radove radi zaštite od erozije, posebno na opožarenom području.

3.7.6. Zaštita od voda i obalnog područja kopnenih vodaZaštita od voda provodi se u skladu sa Zakonom o vodama i drugim relevantnim zakonima koji reguliraju ovu problematiku. Na obalama voda neće se dopustiti obavljanje radnji kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Kod zaštite od voda potrebno je čuvati ukupnost funkcija vodotoka, posebno onih ekoloških, a izbjegavati rješenja temeljena samo na isključivoj inženjerskoj/praktičnoj logici. Predviđaju se slijedeći uvjeti korištenja i zaštite obala voda:

na nasipima, regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama nije dozvoljeno kopanje i odlaganje zemlje, pijeska, šljunka, kretanja vozila, te obavljanje drugih radnji kojima se može ugroziti stabilnost ili sigurnost tih građevina;

u uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu nije dozvoljeno odlaganje zemlje, kamena otpadnih i drugih tvari, sadnja i sječa drveća i grmlja te obavljanje drugih radnji kojima se može utjecati na održavanje i promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće voda;

u uređenim inundacijskom pojasu i na većoj udaljenosti od nožice nasipa (20 m minimalno) nije dozvoljeno građenje, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, važenje kamena, i drugog zemljišta, kopanje i bušenje zdenaca, te ostala bušenja tla ako se izvode bez vodopravnih uvjeta.

S obzirom na ekološki potencijal rijeke Žrnovnice regulaciju vodotoka treba provoditi na način da se što više očuvaju prirodna svojstva i raznolikost oblika uzdužnih i poprečnih presjeka vodotoka. Uz to potrebno je ograničiti korištenje prostora na svim mjestima koja su potencijalno ugrožena od velikih voda. U tom smislu potrebno je utvrditi razinu ugroženosti područja uz ove vodotoke a posebno najnižih obalnih zona.

Područja ugrožena od erozije treba smatrati područje na kojem zbog djelovanja površinskih ili podzemnih voda dolazi do ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta uslijed čega može doći do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine kao i poremećaja u vodnom režimu. Na dijelovima područja i obala ugroženih erozijom provode se mjere ograničenja korištenja i zaštite kao što su: zabrana i ograničenje sječe drveća i grmlja; zabrana ograničenja vađenja kamena i zemlje; zabrana odlaganja otpadnih tvari; provođenje posebnih uvjeta korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta;

110

radovi zaštite erozije i bujica (pošumljivanje, uzgoj i uzdržavanje zaštitne vegetacije, trasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i drugo).

3.7.7. Zaštita od elektroenergetskih objekataElektroenergetski objekti (brojnošću i fizičkom prisutnošću) negativno pridonose općem korištenju i oblikovanju prostora, što je, primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja, moguće svesti na zanemarive i prihvatljive učinke, a u skladu s europskim i svjetskim normama i standardima, kako je primijenjeno u najvećoj mjeri u rješenju sustava elektroopskrbe sadržanom u Prostornom planu.

3.7.8. Zaštita od svjetlaUgrožavanje svjetlom se očekuje uz značajnije prometnice koje prolaze uz naselje i na prostoru oko Zvjezdanog sela u Sitnom Gornjem.

Mjere zaštite od svjetlosnog zagađenja provode se postavljenjem javne rasvjete koja ne pridonosi svjetlosnom zagađenju, ograničenjem javne rasvjete te postavljenjem barijera koje smanjuju utjecaj svjetla na život u naselju ili ne ograničavaju djelatnost u Zvjezdanom selu. Planirana gradnja zdravstvenih građevina sa pratećim sadržajima na brdu Makirina mora biti izvedena na način da se ne ugrožava djelatnost Zvjezdanog sela i mora sadržavati projekat zaštite od svjetla.

3.7.9. Zaštita krajobrazaNa prostoru Grada Splita sačuvani su odnosi zastupljenosti prirodnog, kulturnog i izgrađenog krajobraza. Ovi će prostori svojom skladnošću, vizualnom privlačnošću te s nizom vrijednih prostora bioraznolikosti održati sliku u kojoj se ogleda čovjekova prisutnost ali i briga za usklađivanjem zaštite i razvoja s intenzitetom djelovanja i primjerenim tehnološkim i tehničkim postupcima. U zaštiti krajobraza značajna je uloga mora i obalnog pojasa. Nužno je očuvanje prirodnih dijelova obale i obale s minimalnim intervencijama u cilju zaštite (pokos na potezu Duilovo – Stobreč) ili korištenja obale za rekreacijske svrhe.

Prirodni krajobraz šuma, šumskog zemljišta neće mijenjati temeljna obilježja, a Prostornim planom određena diferencijacija njegovih funkcionalnih i estetskih vrijednosti neće zadirati u visokovrijedna prirodna i ekološka obilježja.

Vrijednost kulturnog krajobraza čuvat će se kroz tradicionalni izgled fizičkih struktura i pojava , a samo iznimno izmijeniti strukture korištenja poljoprivrednog posjeda i gdje to nije u suprotnosti s obilježjima koja definiraju krajobraz kao posebno vrijedan i raznolik. Poticat će se poljoprivreda za obiteljske potrebe čime se čuvaju tradicionalne i prirodne značajke, očuvanje raznolikosti krajobraza.

Očuvanje identiteta naselja, temeljit će se na poštivanju jedinstvenosti, povijesne slojevitosti te logici rasta i preobražaja. Konzervatorskom dokumentacijom su određeni prostori koja je potrebno posebno štititi, a planirani zahvati u cilju su poboljšanja i dopustivih promjena gradskih i naseljskih struktura, koje neće štetiti trajnim povijesnim vrijednostima.

3.7.10. Zaštita prirodnih vrijednostiPrema Zakonu o zaštiti prirode zaštićene su prirodne vrijednosti (park-šuma Marjan), odnosno predloženi su dijelovi prirode koje treba zaštititi (značajni krajobraz, spomenik parkovne aritekture i spomenik prirode). Ti dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se mogli štititi potrebito je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. Također je potrebno provoditi mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta na temelju Zakona o zaštiti prirode te Crvenog popisa ugroženih svojti Republike Hrvatske.

Na području grada Splita nalaze se dijelovi lovišta i to jednog državnog lovišta (Mosor) i dva lovišta lokalnog značaja (lovište na otoku Čiovo i lovište Podmosorje koje se prostire od rijeke Žrnovnice do rijeke Cetine). Lovišta se štite na temelju lovnogospodarske osnove kojom se propisuju mjere uzgoja divljači.

Svi zahvati izvan građevnog područja naselja trebaju se izvoditi na način da ne ugrožavaju biljne i životinjske zajednice (divlje svojte).

111

3.7.11. Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništvaTemeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Zaštitu od požara na teško pristupačnom terenu rješavati zračnim putem, upotrebom zrakoplova i helikoptera. Potrebno je uređivati i održavati protupožarne putove. U svrhu motrenja područja potrebno je urediti i opremiti motrilačke postaje.

Grad Split je dužan na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu svrhu su utvrđene zone ugroženosti i to uglavnom za gradsko područje Splita, s obzirom da za ostala naselja koja imaju manje od 2000 stanovnika nije obvezna gradnja skloništa.

Zbog značaja i položaja Grada, potrebna je detaljnija procjena ugroženosti i manjih naselja o čemu ovisi da li će se utvrditi obveza gradnje skloništa za ljude i materijalna dobra.

Radi osiguranja građenja skloništa unutar gradskog područja Splita a do donošenja preciznijih zakonskih odredbi, određene su zone ugroženosti (Knjiga IV) na temelju kriterija propisanih podzakonskim aktom. Istim elaboratom su razrađeni kriteriji na temelju važećih zakonskih propisa radi izdavanja lokacijskih dozvola, odnosno definirati područja i način gradnje zaštitnih građevina, zaklona, dopunskih skloništa otpornosti 50 kPa, skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dr.

112

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA SPLITA

Članak 1.

Određivanje namjene površina temelji se na prikladnosti prostora za osnovne i mješovite namjene kao i na utvrđivanju međuodnosa funkcija u prostoru (prometni sustavi, sustav središnjih naselja i razvojnih središta, gravitacije, poticaji razvoju i revitalizaciji ili sanaciji područja i djelatnosti, općoj zaštiti i uređenju prostora i sl.).

Utvrđivanje namjene površina, polazi od: vrijednosti pojedinih područja; prirodnih sustava, zaštićenih i vrijednih prirodnih cjelina, obale te šumskih i poljoprivrednih

površina; zatečenog stanja korištenja prostora; prostorno-funkcionalnih cjelina (gradskog naselja, prigradskih naselja i izdvojenih naseljskih

cjelina).

Površine za razvoj i uređenje Grada Splita obuhvaćaju:

1. Razvoj i uređenje površina naselja izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja – mješovita namjena, pretežito

stanovanje), žuto; javna i društvena namjena (D), narančasto;

društvena (D); socijalna (D2), zdravstvena (D3); osnovno i srednje obrazovanje (D5); visoko učilište, sveučilište, znanstvene institucije (D6);

gospodarska namjena: proizvodna namjena (I), ljubičasto; poslovna namjena (K), narančasto; ugostiteljsko turistička namjena (T), hotel (T1), turističko naselje (T2), kamp (T3), crveno;

športska i rekreacijska namjena; rekreacija: rekreacija (R), kupališta (R3), golf vježbalište (R1); sport: teniski centar (R4), centar za vodene športove (R5), športski centar (R6), zeleno;

javne zelene površine, zeleno; groblja, simbol.

2. Razvoj i uređenje površina izvan naselja gospodarska namjena:

poslovna namjena (K) ugostiteljsko turistička namjena (T);

športska i rekreacijska namjena; rekreacija (R), športski centar (R6), zeleno. poljoprivredne površine, smeđe:

vrijedno obradivo tlo (P2); ostala obradiva tla, (P3);

šumske površine, zeleno: zaštitna šuma, (Š2); šuma posebne namjene, (Š3);

ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamenjar, kamena obala.

3. Ostale površine površine infrastrukturnih sustava (IS); odlagalište komunalnog otpada – sanacija i prenamjena, narančasto (K4);

113

posebna namjena (N), ljubičasto; zaštitne i pejzažne zelene površine, zeleno; vodne površine, plavo; more (namjena mora), plavo šrafirano.

Prometne površine (za razvoj cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa),

što je prikazano u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz: Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000.

Daljnje razgraničavanje prostora Grada Splita prema temeljnim obilježjima, namjenama, oblicima korištenja i zaštite, prikazanim u Prostornom planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000, određuje se u GUP-u Splita, detaljnijim planovima i lokacijskim dozvolama što se izrađuju u skladu sa Zakonom i ovim odredbama.

Namjena površina je određena u mjerilu 1:25.000. U slučaju dvojbe oko granica građevinskog područja mjerodavan je kartografski prikaz br. 4 Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5.000.Članak 2.

Građevinsko područjeGrađevinsko područje predstavlja one dijelove prostora unutar obuhvata Prostornog plana koji su predviđeni za izgradnju i uređenje naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. Građevinsko područje se sastoji od izgrađenih i neizgrađenih dijelova u funkciji daljnjeg razvoja područja.

Izgrađeni dio građevinskog područja je utvrđen na temelju podataka iz Hrvatske osnovne karte 1:5.000, reambulirane 2001. godine te ortofoto snimke iz 2002. godine. U izgrađeni dio građevinskog područja uključene su sve izgrađene čestice bez obzira na namjenu, urbanističku definiranost prostora. U izgrađene dijelove građevinskog područja nisu uključene sve izdvojene pojedinačne manje građevine. U izgrađene dijelove građevinskog područja u smislu ovog Prostornog plana podrazumijevaju se i područja utvrđena u točki 1.1 Osnovna namjena kao niskokonsolidirana. Linija razgraničenja je povučena približno po granicama čestica izgrađenog ili pretežito izgrađenog djela područja. Neizgrađene dijelove građevinskog područja čine sve neuređene i neizgrađene površine veće od 5000m2.

Na građevinskom području ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom ugrožavale život i rad stanovnika u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša, sve u skladu s važećim propisima i dobrom praksom. Za građenje unutar građevinskog područja naselja određena je mogućnost daljnjeg razgraničenja unutar prikazanih namjena, te je određeno što se može unutar njih graditi i pod kojim uvjetima. Ukoliko koridori cesta graniče barem s jedne strane s građevinskim područjem smatraju se dijelom građevinskog područja. Članak 3.

Osnovna i mješovita namjenaOsnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje podređeno jednoj funkciji. U zonama osnovne namjene mogu se graditi i drugi sadržaji koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene ili su s njom komplementarni.

Mješovita namjena određena je za razvoj i uređenje naselja u kojoj prevladava stambena namjena sa javnim i društvenim sadržajima, sadržajima poslovanja, proizvodnje, turizma, športa i rekreacije, prometa i infrastrukture te drugim sličnim sadržajima koji nisu suprotni prevladavajućoj namjeni.

1.1. Osnovna namjenaČlanak 4.

1. Na površinama osnovne namjene u obuhvatu GUP-a Splita, određenog ovim Prostornim planom, gradi se prema odredbama GUP-a.

Razradom namjene površina kroz Generalni urbanistički plan zona mješovite namjene naselja te zone gospodarske i sportske i rekreacijske namjene će se dalje razraditi kroz utvrđivanje slijedećih detaljnijih namjena:

1. Stambena namjena

2. Mješovite namjene

114

mješovita, pretežito stambena

mješovita, poslovna i stambena

mješovita, stanovanje i turizam

3. Javne i društvene namjene

4. Gospodarske namjene

proizvodna namjena

poslovna namjena

ugostiteljsko – turistička namjena

5. Športska i rekreacijska namjena

športski centri

rekreacija

6. Javne zelene površine

javni park

uređeno zelenilo (odmorište)

spomen park

U cilju ostvarenja uravnoteženog odnosa osnovnih namjena površina, usklađenog s ciljevima demografskog i gospodarskog razvoja utvrđenog ovim Planom (broj stanovnika i radnih mjesta te pratećih sadržaja), detaljnijom razradom namjena površina u obuhvatu GUP-a obvezno je poštivati slijedeće uvjete:

maksimalna površina zona stambene i mješovite, pretežito stambene namjene 900 ha,

minimalna površina zona gospodarske namjene, proizvodne i poslovne, 400 ha,

minimalna površina zona gospodarske namjene, ugostiteljsko turističke, 60 ha,

minimalna površina zona športske i rekreacijske namjene, 120 ha,

minimalna površina zona javne i društvene namjene, 160 ha,

minimalna površina zona javnih zelenih i zaštitnih površina (bez Park šume Marjan), 160 ha.

Temeljni kriterij kojim će u obuhvatu GUP-a vrednovati stanje urbane strukture te temeljem tog vrednovanja utvrditi urbana pravila za buduće uređivanje prostora grada, je stupanj konsolidiranosti urbanih područja.

Pojam konsolidacije urbanog područja pripada grupi kriterija pomoću kojih se ocjenjuje stabilnost pojedinog područja s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti. Visokokonsolidirana i konsolidirana struktura je ona za koju se kontrola promjena odvija prema pravilima po kojima je struktura i nastala. Ako se u neko područje žele unijeti promjene koje bitno mijenjaju karakter (morfologiju, aktivnosti, intenzitete) područja, bilo u fizičke strukture bilo u aktivnosti, onda se to područje smatra niskokonsolidiranim. Za kriterij konsolidiranosti utvrđuje se skala u rasponu od visokokonsolidiranih, preko konsolidiranih do niskokonsolidiranih područja.

U postupku definiranja stupnja konsolidiranosti urbane strukture područje grada je potrebno razgraničiti na pretežito homogene urbane jedinice prema fizičkim obilježjima (urbana morfologija), uređenosti i dovršenosti prostora. Vrednovanjem prostora grada prema gornjim obilježjima utvrditi će se tri razine prostornih jedinica, i to:

visokokonsolidirana područja – karakterizira visoka urbanističko arhitektonska determiniranost i kvaliteta; u ovim je područjima potreban najviši stupanj kontrole.

konsolidirana područja – su pretežito urbanističko arhitektonski definirana i kvalitetna područja u kojima je potreban visok stupanj kontrole, odnosno intervencija usmjerenih ka održavanju,

115

dovršavanju i dopunjavanju pretežito javnim sadržajima i prostorima, uz poštivanje prostornog koncepta.

niskokonsolidirana područja su područja grada u transformaciji, urbanistički nedefinirana i dijelom nezakonito izgrađena, s nerazvijenom i neuvjetnom uličnom mrežom, podložna sanaciji ili urbanoj obnovi (regeneraciji), moguć je visoki stupanj promjena, u neizgrađenim je dijelovima potrebna osnovna regulacija odnosno definiranje osnovne urbane matrice i mreže javnih prostora.

Visokokonsolidirana područja se nalaze u obuhvatu gradskih kotareva Grad, Varoš, Spinut, Lovret, Lučac-Manuš, Bol, Meje, Bačvice i Gripe. Dijelovi ovih kotareva (osim kotara Grad) su konsolidirana područja u koja još spadaju Kman, Plokite, Lokve, Blatine-Škrape, Brda, Ravne njive, Kocunar, Sučidar, Split 3, Trstenik, Pujanke, Visoka i Mertojak. Niskokosolidirana su pretežito područja gradskih kotareva odnosno mjesnih odbora Neslanovac, Mejaši, Žnjan, Stobreč, Sirobuja, Kamen, Šine i Žrnovnica (dio u obuhvatu GUP-a).

Za niskokonsolidirana područja za koja ne postoje detaljniji planovi GUP-om je potrebno propisati izradu urbanističkih planova uređenja.

Utvrđuju se slijedeći brojčani prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja (Gst, Gust, Gbst) i gustoću stanovništva (Gnst):Gst (netto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za stambene građevine

min 260 st/ha

Gust (ukupno neto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za stambene građevine i prateće funkcije stanovanja (ulice, parkirališta, zelene površine i dječja igrališta)

220 – 260 st/ha

Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica Gust i šire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna škola, površine za rekreaciju)

180 - 220 st/ha

Gnst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana.

75 – 85 st/ha

Obvezni prostorni pokazatelji za izgradnju unutar obuhvata GUP-a (na građevnoj čestici):

a) izgrađeni dio građevinskog područja:

maksimalni kig=1,0

maksimalni kis=8,0

b) neizgrađeni dio građevinskog područja:

maksimalni kig=0,8

maksimalni kis=6,0

2. Građevinska područja izvan obuhvata GUP-a (propisanog ovim Prostornim planom) u naseljima Slatine, Srinjine, Sitno Gornje, Sitno Donje i Žrnovnica (dio izvan obuhvata GUP-a), osim područja zaštićenih povijesnih cjelina, smatraju se niskokonsolidiranim područjima.

Na površinama osnovne namjene u naseljima koja nisu obuhvaćena GUP-om Splita (propisanog ovim Prostornim planom), gradi se u skladu s ovim Odredbama i propisanim detaljnijim planovima.

Prostornim planom su izdvojene zone osnovne namjene:

Javna i društvena namjena – DU Prostornom planu izdvojena su područja javne i društvene namjene: socijalna D2 zdravstvena D3 osnovno i srednje obrazovanje D5 visoko učilište, sveučilište, znanstvene institucije D6 površine na kojima su moguće različite javne i D116

društvene namjene

a) Kampus Sveučilišta u Splitu koncentriranje sadržaja u funkciji visokog školstva s ciljem naglašavanja Sveučilišnog

kompleksa kao značajne žarišne točke grada; lociranje glavnine fakulteta, budućih instituta i tehnoloških centara, Sveučilišne knjižnice,

Rektorata, Studentskog doma, Studentskog hostela, Pastoralnog centra Sveučilišta i ostalih sadržaja studentskog standarda (ugostiteljstvo, kulturni sadržaji, športska dvorana, otvorena igrališta, bazen i sl.) te potrebnih prometnih površina i ostale infrastrukture;

formiranje javnog gradskog prostora – dovršetak Sveučilišne osi koja će pješački povezivati stambena područja Visoka, Sućidar, Pujanke s područjem Kampusa Sveučilišta i dužobalnom šetnicom;

rješavanje prometnih i pješačkih pravaca, parkirališta i garaža u funkciji kompleksa koji čine ujedno sastavni dio prometnog sustava grada.

b) Klinički bolnički centar i prateći sadržaji

Područje Firule Zona namijenjena bolničkim sadržajima tj. dogradnji bolničkog kompleksa sa potrebnim

bolničkim odjelima i specijaliziranim pratećim službama zdravstva; U okviru kompleksa “Firule” potrebni su sljedeći zahvati:

1) organiziranje Hitne medicinske pomoći na prostoru između dviju bolnica (Križine i Firule);2) izgradnja bolničkih sadržaja i pratećih službi;3) izgradnja ostalih zdravstvenih sadržaja (klinike, ambulante i dr.);4) izgradnja srednje zdravstvene škole i sadržaja za smještaj učenika;5) izgradnja znanstvenih i pratećih sadržaja;6) izgradnja pratećih društvenih sadržaja (socijalna skrb i drugi);7) uređenje potrebnih ulica, zelenih površina i parkirališnih površina.

Omogućava se izgradnja i drugih kompatibilnih sadržaja javne i društvene namjene. Omogućava se rekonstrukcija postojećih legalnih građevina do gabarita i prema uvjetima koji će biti utvrđeni GUP-om Splita.

Područje Križine U okviru bolničkog kompleksa “Križine”, uz bolničke i prateće sadržaje planiran je Medicinski

fakultet Sveučilišta u Splitu i Institut pomorske medicine. Omogućava se gradnja potrebnih sadržaja zdravstva, obrazovanja i znanosti te potrebnih pratećih sadržaja.

c) Područje javne i društvene namjene unutar Park-šume Marjan

Vila Dalmacija uređenje kompleksa koji uključuje ograničene ekskluzivne turističke kapacitete te javne sadržaje

(znanstveni, istraživačko razvojni, prateći smještajni), uz zaštitu vrijednih dijelova prirode i mogućnost razvijanja aktivnosti primjerenih ambijentu i potrebama grada,

očuvanje i održavanje Meštrovićevog kašteleta te korištenje za potrebe kulture.

Područje javne i društvene namjene (prostor između Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Galerije Meštrović) obuhvaća kulturne i znanstvene sadržaje od značaja za Grad, Županiju i Državu, te javne i

društvene sadržaje koji služe susjednom stanovanju.

Institut za oceanografiju i ribarstvo Institut obuhvaća sadržaje na kopnu i luku posebne namjene (ostale luke); moguća je dogradnja sadržaja za potrebe znanstvenog i obrazovnog rada uz uvažavanje

vrijednosti krajobraza i zaštite spomenika kulture.

117

d) Institut za jadranske kulture i melioraciju krša uređenje kompleksa u funkciji djelatnosti Instituta s pretežnim poljoprivrednim površinama

(otvoreni nasadi, staklenici) moguća je gradnja potrebnih sadržaja obrazovanja i znanosti te potrebnih pratećih sadržaja.

e) Ostale zone javne i društvene namjene u naseljima unutar obuhvata GUP-a Splita područje osnovne škole i streljane u Stobreču,

f) Ostale zone javne i društvene namjene u naseljima izvan obuhvata GUP-a Splita – označene su u kartografskim prikazima građevinskih područja naselja 1:5.000 a uvjeti dani u odgovarajućim poglavljima ovih odredbi.

Gospodarska namjena

Proizvodna namjena – (pretežito industrijska i zanatska) – I

U okviru izdvojenih zona za pretežito industrijsku i zanatsku namjenu mogu se graditi industrijski, zanatski proizvodni i uslužni pogoni svih vrsta te poslovni sadržaji (zatvorena i otvorena skladišta, poslovne, upravne i trgovačke građevine kao i ostali sadržaji komplementarni osnovnoj namjeni).

Omogućava se zadržavanje postojećih i izgradnja novih građevina i sadržaja koji su obzirni prema okolišu odnosno grade se i rekonstruiraju u skladu s općim uvjetima gradnje te mjerama i propisima o zaštiti od nepovoljnih utjecaja na okoliš (točke 3. i 8. ovih odredbi).

Omogućava se, kroz detaljnije planove, unutar zone gospodarske namjene I (Mejaši, zapadni dio) formiranje zona ili građevnih čestica mješovite namjene do maksimalno 20% obuhvata cijele zone.

Poslovna namjena – K

Poslovna namjena – K je određena za dijelove prostora unutar obuhvata GUP-a Splita, odnosno područje TTTS (trgovačko transportni terminal Stobreč). Moguć je smještaj trgovačkih i skladišnih sadržaja, servisa te čistih proizvodnih pogona s pratećim sadržajima (izložbeni saloni, ugostiteljski sadržaji, komunalni objekti i uređaji), sajam i sl. Poslovna namjena – K, na potezu uz Vukovarsku ulicu, pored gradnje poslovnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja planira se i izgradnja javnih i društvenih, ugostiteljsko turističkih te sportskih i rekreacijskih sadržaja.Poslovna namjena – K, na istočnoj obali Gradske luke, pored gradnje prometnih sadržaja omogućava se gradnja poslovnih (trgovačkih i uslužnih sadržaja) te ugostiteljsko turističkih sadržaja, posebno hotela kao i javnih i društvenih sadržaja.

Poslovna namjena – K, na području bivše vojarne Dračevac. Unutar ove zone moguće je pored poslovnih i smještanje proizvodnih te javnih i društvenih sadržaja i ostalih pratećih sadržaja.

Poslovna namjena - K je određena za bivša eksploatacijska područja (kamenolom Perun i kamenolom Srinjine) kao buduća namjena nakon sanacije. U sklopu tih zona omogućava se gradnja sadržaja gospodarske namjene i potrebnih javnih i društvenih sadržaja na temelju detaljnijeg prostornog plana (urbanistički plan uređenja).

Ugostiteljsko-turistička namjena – T1, T2, T3

Razvoj turizma je jedan od temeljnih ciljeva ukupnog razvoja Splita. U okviru zona izdvojenih za turističku namjenu predviđena je gradnja hotela, turističkih naselja, kampova, pratećih ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih, prometnih i komunalnih objekata te otvorene zelene površine. Pored tih zona planira se izgradnja turističkih kapaciteta unutar zone mješovite namjene, posebno u središnjim dijelovima Splita.

Turizam u gradu uključuje dvije osnovne turističko razvojne zone - primarna zona uključuje gradsko središte koje zahtijeva investicije u rješenje prometa, uređenje javnih i zelenih površina kao i restauraciju i prenamjenu građevina kulturnog značaja, a prioritet ove zone predstavljaju povijesna jezgra i kontaktna područja, posebno zapadna i istočna obala Gradske luke. Turističko ugostiteljska zona “Gradska luka – zapadna obala” (T1): uređenje zapadne

obale gradske luke u funkciji turizma (smještajni, ugostiteljski i kulturni, trgovački sadržaji) kroz

118

izgradnju novih i prenamjenu postojećih građevina, reguliranje obalne linije za potrebe pomorskog prometa i dužobalnu šetnju, intervencije u akvatorij radi formiranja šetnice i novih javnih obalnih površina za potrebe pomorskog prometa (brze linije, mega jahte, izletničke linije);

Turističko ugostiteljska zona “Duilovo” (T1) je zona turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja uz uređenje nasutog platoa i izgradnju turističkih, javnih i poslovnih sadržaja s oblikovanjem nove gradske rive, izgradnjom luke nautičkog turizma kapaciteta 400 vezova, uređenjem plaža i sportskih centara (jedrenje i drugi sportovi na moru), uređenjem sjevernog platoa sa smještajnim kapacitetima, sportskim sadržajima i drugim pratećim sadržajima. Omogućava se prenamjena dijela kompleksa hotela Zagreb u dom za starije osobe;

Turističko ugostiteljska zona “Trstenik-Radoševac” (T1) je zona turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja, uređenje javnih plaža, ugostiteljskih i rekreacijskih površina u obalnom dijelu, parkirališta i drugih potrebnih sadržaja bez sadržaja stalnog ili povremenog stanovanja.

Postojeće hotelske komplekse (hotel Split) potrebno je rekonstruirati i dopunjava pratećim sadržajima u cilju povećanja kvalitete turističke ponude.

Nova izgradnja moguća je jedino u funkciji gradnje novih turističkih kapaciteta i pratećih sadržaja. Ukupno područje zahtijeva sanaciju i oplemenjivanje krajobraza i otvorenih zelenih i javnih prostora, kao i sanaciju kolnih i parkirališnih površina što je potrebno regulirati kroz detaljnije prostorne planove.

Postojeći kamp u Stobreču (T3, ušće Žrnovnice) se uređuje i oprema potrebnim sadržajima u cilju podizanja kategorije.

Turističko ugostiteljska zona Orišac – Stobreč (T1) je zona turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja.

Turističko ugostiteljske zone u Slatinama (T2) predstavljaju područja turističke namjene sa pratećim sadržajima i smještajnim kapacitetima (turističko naselje, hotel).

Športska i rekreacijska namjena – R, R1, R3, R4, R5, R6 Športska i rekreacijska namjena su posebno izdvojene Prostornim planom i obuhvaćaju sadržaje u naselju i izvan naselja.

Površine za rekreaciju obuhvaćaju: površine kupališta na obalnom području Slatina i Splita a obuhvaća uređene morske plaže

(R3). Izvan luka i zone posebne namjene omogućava se uređenje i opremanje uređenih morskih plaža što uključuje plažne površine i građevine u funkciji plaže – kabine, tuševe, usluge (iznajmljivanje plažnih i sportskih rekvizita), zabavne i ugostiteljske sadržaje. Prirodne morske plaže planiraju se na djelovima obale koja se čuva u prirodnom izgledu (istočna i južna obala otoka Čiovo, obala od rta Marjana do uvale Kašjuni te obala od Duilova do Stobreča).

rekreacijske zone (R) Sitno Gornje i to brdo Makirina sa Zvjezdanim selom i zona Rudine; rekreacijska namjena na potezu Stobreč-Žrnovnica (R, R1), prvenstveno je namijenjena

rekreaciji i otvorenim igralištima uz mogućnost zadržavanja postojećeg golf vježbališta. Ukoliko se zadrži postojeće golf vježbalište nije dopuštena upotreba pesticida i drugih štetnih kemikalija, koje mogu zagaditi tlo, rijeku Žrnovnicu i priobalno more namijenjeno za kupanje.

Rekreacijskim površinama smatra se područje Mosora sa planinarskim domom i drugim izgrađenim građevinama. Do planinarskog doma na Mosoru moguća je gradnja žičare.

Površine za šport obuhvaćaju: Športska zona u Stobreču (R6) namijenjena je za nogometni stadion s pratećim sportskim i

poslovnim sadržajima; Športska zona Firule (R4 i R5) namijenjena je za teniski centar i centar vodenih sportova s

pratećim sportskim sadržajima te ugostiteljsko turističkim sadržajima; Športska namjena “Poljud”, (R5, R6) predstavlja područje primarno sportskih i rekreacijskih

sadržaja (zatvorena i otvorena igrališta, zatvoreni i otvoreni bazeni), ugostiteljsko turističkih (hotel i restoran i drugo) i zabavnih sadržaja, luka posebne namjene (športske luke) sa suhim vezovima uključujući na proširenom lukobranu, uz moguće korištenje dijela kapaciteta za potrebe sajmova (posebno nautičkih). Zona obuhvaća športski centar (R6) sa gradskim stadionom te centar za vodene športove;

119

Športski centar (R6), Gripe i Park mladeži, pretežito ili djelomično dovršeni i izgrađeni sadržaji zatvorenih i otvorenih igrališta, površina za rekreaciju, ugostiteljstvo (hotel i restoran i drugo) i poslovne sadržaje, garaže i parkirališta;

Športski centar (R6), Žrnovnica, Srinjine i Sitno Gornje, su područja primarno sportskih sadržaja naselja (zatvorenih i otvorenih igrališta), ugostiteljskih i zabavnih sadržaja, smještajnih kapaciteta (do 40 ležajeva). Prateći ugostiteljski, zabavni, smještajni kapaciteti ne mogu se graditi prije gradnje sportskih sadržaja. U obuhvatu športskog centra Žrnovnica dopušta se zadržavanje postojećih građevina ili njihova rekonstrukcija i prenamjena u ugostiteljsko turističke, javne i društvene namjene.

Javne zelene površineJavne zelene površine određene su u naselju i uz naselje. Javne zelene površine unutar područja koje je obuhvaćeno GUP-om Splita određene su za očuvana i vrijedna područja (obalno područje Meja, Katalinića brig, Turska kula, pojas Bačvica i obalni pojas od Duilova do Stobreča), značajna za krajobrazne vrijednosti grada i osiguranje javnih prostora. Na ostalom području javne zelene površine su određene uz rijeku Žrnovnicu, u Srinjinama i Slatinama.

Uređenje javnih zelenih površina uz Sustipanski put i na Katalinićevom brigu obuhvaća i radove na gradnji i uređenju podzemnih etaža (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, garaža i drugi sadržaji) bez nove gradnje na površini, što će se odrediti GUP-om Splita.

Postojeće legalne građevine unutar javnih zelenih površina mogu se rekonstruirati bez izmjene gabarita i mijenjati namjenu primjerenu karakteru zone. Omogućava se rekonstrukcija i prenamjena građevine MUP-a na Katalinića brigu (bivši istražni zatvor) u hotel uz zadržavanje postojećeg nadzemnog volumena bez povećanja visine, a što će se detaljnije odrediti GUP-om Splita.

Detaljniji uvjeti uređenja za javne zelene površine u obuhvatu GUP-a Splita odredit će se GUP-om Splita.

Uređenje javnih zelenih površina izvan obuhvata GUP-a Splita određeno je u podtočki 3. točke 2.2.1.7. ovih odredbi.

GrobljaU Prostornom planu je naznačena lokacija postojećih groblja i zona širenja za buduće uređivanje u skladu sa potrebama, važećim propisima i posebnim uvjetima.

Ostale površine

Infrastrukturni sustavi – IS Gradska luka; Sjeverna luka; TS 220/110 kV Vrboran; TS TTTS 110/20 kV; Glavni željeznički kolodvor Split u Kopilici; Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda Stupe.

Omogućava se u obuhvatu zona infrastrukturnih sustava Gradska luka, Sjeverna luka i prometni čvor u Kopilici pored prioritetnog rješavanja potreba osnovnog infrastrukturnog sustava i izgradnja pratećih sadržaja prometne, poslovne, ugostiteljsko turističke i druge namjene.

Odlagalište komunalnog otpada – sanacija - K4

Planira se sanacija odlagališta komunalnog otpada Karepovac i konačni prestanak rada kada se uspostavi Županijski centar za gospodarenje otpadom.

Posebna namjena

Zone posebne namjene su određene u funkciji obrane. Građevine i prostori od interesa za obranu su određeni u zonama posebne namjene i obuhvaćaju vojne komplekse:

vojarna “Sveti Nikola”, Lora;120

vojni kompleks “Rt Marjan”, postaja za razmagnetiziranje brodova; vojni objekt “Hrid Galija”, postaja za kontrolu brodskog magnetizma; vojni kompleks “Žrnovnica”; vojni kompleks “Korešnica” u Žrnovnici.

Građevine i prostori od interesa za obranu uređuju se i grade u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela obrane. Prostornim planom su određene zaštitne i sigurnosne zone u skladu sa zahtjevima MORH-a:

zona zabranjene izgradnje - unutar te zone mogu se graditi samo građevine za potrebe obrane;

zona ograničene izgradnje - unutar te zone nije moguća gradnja građevina koje svojom visinom nadvisuju vojne komplekse i time predstavljaju fizičku zapreku koja ometa rad vojnih uređaja. Unutar postojećih naselja za koje je utvrđen režim ograničene izgradnje moguća je gradnja novih stambenih i pratećih građevina ukoliko nisu protivne ograničenjima iz prethodne rečenice ovog pasusa. Za gradnju bilo koje vrste građevina, potrebno je prethodno pribaviti suglasnost nadležnog tijela obrane.

Za vojne komplekse “Korešnica” i “Žrnovnica” određena je zona kontrolirane izgradnje širine 100,0 m računajući od ruba ograde (zone posebne namjene). Zbog izgrađenosti okolnog terena određuju se posebni uvjeti gradnje u skladu s posebnim propisima:

zabrana izgradnje industrijskih i energetskih građevina, dalekovoda, antena, skladišta metalnih konstrukcija, elektronskih uređaja i drugih objekata koji emitiranjem elektromagnetskih valova ili na drugi način mogu ometati rad vojnih uređaja;

zabrana izgradnje građevina koje svojom visinom nadvisuju vojni kompleks (objekti viši od P+1) i time predstavljaju fizičku zapreku koja bi ometala rad vojnih uređaja;

zabrana izgradnje skladišta goriva i opasnih tvari, izvora zagađenja te ostalih sličnih građevina koje bi mogle negativno utjecati na sigurnost i funkcionalnost vojnog kompleksa;

uz vojni kompleks osigurati nesmetan prolaz minimalne širine 10,0 m koji će se regulirati prostornom planovima užeg područja, ukoliko je njihova izrada obvezna, odnosno posebnim uvjetima;

postojeće stambene građevine mogu se rekonstruirati i adaptirati ako namjena tih građevina nije protivna definicijama navedenih zaštitnih zona;

nije dopuštena gradnja novih građevina i rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina bez suglasnosti Ministarstva obrane RH. Za izgradnju bilo koje vrste građevine potrebno je pribaviti citiranu suglasnost, ako prostornim planom užeg područja nije drugačije određeno.

U korištenju prostora od interesa za obranu uskladit će se korištenje šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina. U detaljnijim planovima moguće je pojedine građevine i prostore od interesa za obranu prenamijeniti za mješovitu ili neku drugu namjenu u sklopu građevinskog područja ili drugu namjenu izvan građevinskog područja naselja a na temelju prethodne suglasnosti nadležnog tijela obrane.

Zone vojnih kompleksa određen su kao zone posebne namjene i prikazane u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1 'Korištenje i namjena površina' u mjerilu 1:25.000. Zone posebne namjene te zaštitne i sigurnosne zone vojnih objekata prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.2 'Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora' u mjerilu 1:25.000.

Zaštitne i pejzažne površine

Obuhvaćaju veće neizgrađene zelene površine u sklopu naselja koje su dijelom uređene ili se, do konačnog uređenja koriste za poljoprivrednu proizvodnju.

Vodne površine

Vodne površine obuhvaćaju rijeku Žrnovnicu te potoke i bujice na području Grada Splita.

More

Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća pripadajući dio otoka Čiovo, pojas kopna u širini od 1000m od obalne crte i pojas mora u širini od 300m od obalne crte i ucrtan je u svim kartografskim prikazima Prostornog plan u mjerilu 1:25.000.

121

Obalna linija ucrtana u kartografskim prikazima ovog prostornog plana označava liniju ucrtanu na topografskoj podlozi. Područja na kojima je moguća značajnija izmjena određena je u kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, 1:25.000. Na ostalim djelovima obale moguće su manje izmjene obalne crte u svrhu uređenja luka, plaža i dijelova obale u naselju i turističkim zonama. Obalno more širine od 300 m određuje se za sadržaje vezane uz korištenje kopna na obalnom rubu (zaštićeno područje, lučko područje, ostale luke posebne namjene, šport i rekreacije, i dr.).

Prometne površine i traseUvjeti za uređenje prometnih površina i trasa, građevina i uređaja za razvoj cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa određeni su u točki 5. ovih Odredbi.

Prometne površine i trase su prikazane u grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz br. 1 “Korištenje i namjena površina” i 2.1. “Infrastrukturni sustavi, Promet”, u mjerilu 1:25.000. Svi prikazi prometnih površina i trasa izvan obuhvata ovog Prostornog plana su orijentacijski i shematski i služe boljem razumijevanju šireg prometnog sustava.

1.2. Mješovita namjenaČlanak 5.

Prostornim planom su izdvojene površine mješovite namjene za razvoj i uređenje naselja (izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja).

Na površinama mješovite namjene Splita, Stobreča, Kamena (veći dio) i Žrnovnice (manji dio) gradi se u skladu s GUP-om Splita propisanim ovim Prostornim planom. Odredbama GUP-a Splita detaljnije se razrađuju i dopunjuju odredbe ovog Plana.

Na površinama mješovite namjene naselja koja nisu obuhvaćena GUP-om Splita gradi se u skladu s ovim Odredbama.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i ŽupanijuČlanak 6.

Građevine od važnosti za Državu i Županiju određene su prema značenju u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu i Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije.

Prostor građevina od interesa za Državu i Županiju određuje se građevinskim područjima, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima iz Prostornog plana, a sadržani su u:

a) Kartografskim prikazima1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

b) Tekstualnom dijelu Prostornog plana Članak 7.

2.1.1. Građevine od važnosti za Državu Prostornim planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za Državu:

1. Prometne građevine

a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

Brza cesta: D1 državna cesta (dionica Solin–Klis), dionica dužine oko 1,0 km; D8 državna cesta (obilaznica Splita), dovršetak ceste sa četiri nova denivelirana križanja,

dionica dužine oko 6,5 km;

122

brza državna cesta Trogir-Omiš, nova dionica na područja Grada Splita sa dva denivelirana čvorišta, dužine oko 2,4 km.

Ostale državne ceste: D410 državna cesta (D8 – trajektna luka Split), dužine 5,6 km; novi pristup gradskoj luci, nastavak državne ceste D 410, oko 600 m (nadzemna trasa); D126 državna cesta Trogir (D315) – Arbanija – Slatine, (ukupne dužine 7,6 km), dionica

dužine oko 2,2 km; planirana državna cesta na trasi postojeće županijske ceste Ž6144 (Stobreč D8 – TTTS),

dužine oko 0,8 km.

Ukupna dužina državnih cesta 19,1 km od toga oko 3,0 km nove dionice (ili 15,7%).

b) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka: Magistralna pomoćna željeznička pruga Split – Zagreb, dogradnja drugog kolosjeka od tunela

Brda do granice grada Splita i dalje prema Kaštelima i Zagrebu Planirana magistralna željeznička pruga – spoj na Jadransku željeznicu Glavni željeznički kolodvor Split - Kopilica

c) Pomorske građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

Morska luka otvorena za javni promet Luka Split,

Morske luke posebne namjene

- vojna luka Lora

- luke nautičkog turizma Luka nautičkog turizma ACI, kapaciteta 450 vezova; Planirana luka nautičkog turizma Žnjan-Duilovo, kapaciteta 400 vezova

2. Energetske građevine

a) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje napona 220 kV i 110 kV

Transformatorska stanica 220/110/35 kV TS Vrboran

Transformatorska stanica 110/20(10)kV TS Sućidar (rekonstrukcija u zatvoreno postrojenje) TS Split 3 (Visoka) TS Meterize TS Dobri (zamjena postojeće TS 35/10 kV) TS Dujmovača TS Gripe (nova lokacija) TS Brodogradilište (zamjena postojeće TS 35/10 kV) TS TTTS (Terminal)

Dalekovodi 220 kV DV 2x220 kV TS Konjsko – TS Vrboran DV 220 kV HE Zakučac – TS Konjsko DV 220 KV HE Zakučac – TS Bilice DV 2x220 kV uvod DV 220 kV Zakučac – Konjsko u TS Vrboran

Dalekovodi 110 kV DV 110 kV HE Zakučac – TS Meterize I. DV 2x110 kV HE Zakučac – TS Meterize II. DV 110 kV TS Meterize – TS Sinj DV 2x110 kV TS Meterize – TS Vrboran DV 2x110 kV TS Vrboran – TS Dujmovača

123

DV 2x110 kV TS Vrboran – KS Pujanke KB 110 kV TS Vrboran – TS Gripe KB 110 kV TS Gripe - TS Dobri KB 110 kV TS Dobri – TS Kaštela KB 110 kV TS Vrboran – TS Sućidar KB 110 kV TS Sućidar – TS Brodogradilište KB 110 kV TS Brodogradilište - TS Kaštela KB 2x110 kV TS Vrboran – TS Split 3 (Visoka) KB 110 kV TS Vrboran – TS Split 3 (Visoka)

b) Magistralni plinovod – planiran

3. Vodne građevine

a) Građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav Split – Solin – Kaštela

b) Građevine za zaštitu voda: sustav za odvodnju otpadnih voda Splita i jugozapadnog dijela Solina (EKO projekt

Kaštelanski zaljev), kapaciteta većeg od 100.000 ES

4. Proizvodne građevine

a) Slobodna zona Sjeverna luka

b) Brodogradilište u Splitu – postojeća građevina u proizvodnoj zoni

5. Zdravstvene građevine Klinički bolnički centar Split

6. Športske građevine

Kompleks športskih objekata Kompleks Poljud Športski centar Gripe Sportski centar Park mladeži.

7. Građevine i kompleksi za potrebe obrane vojarna “Sveti Nikola”, Lora; kompleks “Marjan”; objekt “Hrid Galija”; kompleks “Žrnovnica”; kompleks “Korešnica” u Žrnovnici.

2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju Članak 8.

1. Prometne građevine

a) Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

Županijske ceste

Obuhvaćaju sve danas razvrstane županijske ceste, ceste koje su razvrstane u Prostornom planu u kategoriji županijskih cesta, te ostale ceste koje će se naknadno razvrstati u županijske ceste.

Lokalne ceste

Obuhvaćaju sve danas razvrstane lokalne ceste, ceste koje su razvrstane u Prostornom planu u kategoriju lokalnih cesta, te ostale ceste koje će se naknadno razvrstati u lokalne ceste.

124

b) Pomorske građevine:

Morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja: luka Split (u sklopu Gradske luke) luka Stobreč luka Slatine

Luke posebne namjene

- športske luke: Športska luka Split Športska luka Spinut Planirane športske luke u Poljudu, uređuje se oblikovanjem nove obalne linije, Športska luka Zvončac Športske luke Labud i Mornar, (u sklopu gradske luke) Športska luka Matejuška (zaštićena luka u sklopu Gradske luke) Športska luka Zenta Športska luka Stobreč Športska luka Slatine

- ostale luke luka Instituta za oceanografiju i ribarstvo na rtu Marjana luka tijela unutarnjih poslova na južnoj obali poluotoka Lora

- Servisna baza za opremu i uređenje brodova (sjeverna strana Splitskog poluotoka)

2. Regulacijske i zaštitne građevine rijeka Žrnovnica – regulacijske i zaštitne vodne građevine obalne zaštitne građevine ostale regulacijske i vodne građevine na lokalnim vodama – stalni i povremeni potoci i bujice

3. Građevine za postupanje s otpadom sabirne i reciklažne stanice sustava gospodarenja otpadom

4. Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina zatvaranje kamenoloma Perun i Srinjine

2.2. Građevinska područja naseljaČlanak 9.

Prostornim planom su utvrđene granice građevinskih područja naselja Split, Kamen, Stobreč, Slatine, Žrnovnica, Srinjine, Sitno Donje i Sitno Gornje, kao temelj za racionalno organiziranje, uređivanje i oblikovanje prostora.

Temeljom funkcionalnih i morfoloških obilježja prostora građevinska područja Grada Splita podijeljena su na:

Obalno područje urbano područje grada (naselja Split, Stobreč, Kamen - veći dio i Žrnovnica - manji dio),

obuhvat Generalnog urbanističkog plana Splita propisanog ovim Planom; otočko područje Čiova (naselje Slatine).

Zaobalno područje područje ostalih naselja (ostali dio naselja Žrnovnice, Srinjine, Sitno Gornje i Sitno Donje).

Granice građevinskog područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za širenje naselja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na namjenu mogu obavljati izvan građevinskog područja naselja.

125

Urbano područje grada čine površine stambene i mješovite namjene (pretežito stambene, stambene i poslovne), površine osnovne namjene (javna i društvena namjena, gospodarska namjena, športske i rekreacijske namjene) kao i površine infrastrukturnih sustava, prometne i zelene površine, mora i vodene površina te komunalni objekti i uređaji. Na građevinskom području naselja Split, većeg dijela naselja Kamen, naselje Stobreč te manjeg dijela naselja Žrnovnica (urbano područje grada) gradi se, odnosno uređuje prostor u skladu s ovim odredbama, ukoliko je to izričito navedeno, i GUP-om Splita.

Područja naselja izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita, na obalnom i zaobalnom dijelu, su površine mješovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja niže gustoće, te svi sadržaji naselja koji prate stanovanje: javni i društveni sadržaji, športsko-rekreacijski sadržaji, gospodarski sadržaji (proizvodno-servisni, turističko-ugostiteljski i drugi gospodarski sadržaji), prometne i zelene površine, more i vodene površine te komunalni objekti i uređaji.

Na građevinskim područjima naselja koja nisu obuhvaćena granicom područja za koje se izrađuje GUP Splita, gradi se u skladu s ovim odredbama.

Građevinska područja naselja razgraničena su na izgrađeni i neizgrađeni dio mješovite namjene te ucrtana u katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000, u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. “Građevinska područja naselja”.

2.2.1. Površine za gradnju Članak 10.

Unutar građevinskog područja naselja (mješovita namjena), izvan obuhvata GUP-a Splita, mogu se graditi stambene, stambeno-poslovne građevine, gospodarske, javne i društvene, sportske i ostale građevine.

Stambeno-poslovna građevina ima u dijelu građevine uređen prostor poslovne (uredske, trgovačke, servisne i sl.), ugostiteljske, društvene namjene (jaslice, vrtić, knjižnica, udruge, obrazovne i sl. ) i jednostavne proizvodne sadržaje koji nemaju štetan utjecaj na okoliš (buka, zagađenje zraka, zračenje, kamionski promet i drugo) i koji su kompatibilni s namjenom stanovanja.

Na jednoj građevnoj čestici, mogu se, uz stambene ili stambeno-poslovne građevine, graditi i pomoćne građevine uključujući i gospodarske.

U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Slatine, u pojasu širine 70m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene, i uređenje javnih površina, infrastrukturnih i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luka, plažne građevine i sl.).

2.2.1.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice i visina stambenih i stambeno-poslovnih građevina

Članak 11.

1. Veličina građevne čestice za gradnju stambene i stambeno-poslovne građevine koje se grade u neizgrađenom dijelu naselja (mješovita namjena) iznosi:

za slobodnostojeće građevine – najmanje 600 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 18 m;

za dvojne građevine – najmanje 480 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;

za građevine u nizu – 360 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 6 m.

Slobodnostojeća građevina je građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina.

Dvojna građevina je građevina čija se jedna strana nalazi na međi građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađeni prostor; maksimalna visina dvojne građevine izvan obuhvata GUP-a (čije su granice utvrđene ovim Planom) je P+2.

126

Građevina u nizu je građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, čija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline; maksimalna visina građevine u nizu izvan obuhvata GUP-a (čije su granice utvrđene ovim Planom) je P+1.

Veličina građevne čestice za gradnju stambene i stambeno-poslovne građevine koje se grade u izgrađenom dijelu naselja iznosi:

za slobodnostojeće građevine – najmanje 400 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;

za dvojne građevine – najmanje 300 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;

za građevine u nizu – 200 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 6 m.

Minimalna građevna čestica može biti i do 40% manja od utvrđene ovim Planom ukoliko je njeno smanjenje rezultat potrebe formiranja ili rekonstrukcije javno prometne površine, ili se nalazi u izgrađenim dijelovima niskokonsolidiranih područja.

2. Ukupna izgrađenost građevne čestice iznosi: za slobodno stojeće građevine – najviše 30%; za dvojne građevine – najviše 35%; za građevine u nizu – najviše 40%.

Maksimalna površina zemljišta pod građevinom pojedine građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene iznosi:

za slobodno stojeće građevine – najviše 250m2; za dvojne građevine – najviše 200m2; za građevine u nizu – najviše 150m2.

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama što su manje od utvrđenih u podtočki 1. ove točke i s izgrađenošću većom od utvrđene u podtočki 2. ove točke, kod rekonstrukcije ili zamjene građevina, te u izgrađenim dijelovima niskokonsolidiranih područja, ne smije se povećavati izgrađenost građevne čestice.

3. Stambena i stambeno-poslovna slobodnostojeća i dvojna građevina može imati maksimalnu visinu (E) - P+2 s mogućnošću gradnje podruma, a građevine u nizu P+1 s mogućnošću gradnje podruma. Najveća visina (V) stambene ili stambeno-poslovne građevine mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do gornje kote vijenca građevine iznosi:

prizemnica (P) – 4,0 m (za kosi teren 5,0 m); katnica (P+1) – 7,0 m (za kosi teren 8,0 m); dvokatnica (P+2) – 10,0 m (za kosi teren 11,0m).

Iznimno, u niskokonsolidiranim područjima maksimalna visina može biti Po+P+3, odnosno maksimalna visina V=13,0 m mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. U smislu ovih odredbi podrum je podzemni dio građevine ispod prizemlja. Omogućava se izgradnja podruma a više od jedne podrumske etaže se omogućava u slučaju kada se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže i u tom slučaju svjetla visina podumske etaže iznosi maksimalno 2,40m. Podrumske etaže se ne mogu namijenjivati stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi). Samo prva podrumska etaža može imati dopušteni nadzemni dio a ostale moraju biti potpuno ukopane.

Ukoliko je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu do 1,5m teren se smatra ravnim a ukoliko je ta visinska razlika veća teren se smatra kosim.

Na ravnom terenu prizemlje je etaža građevine čija je kota poda najviše 1,0 m iznad najniže kote uređenog terena uz građevinu. Na kosom terenu prizemlje je etaža građevine čija kota poda može biti najviše 2,0m iznad najniže kote uređenog terena uz građevinu. Dopušta se gradnja pristupa u podrumsku etažu koji se ne obračunava kao najniža kota uređenog terena uz građevinu.

U slučaju kosog terena i izgradnje potpornog zida prema ulici (vrijedi za lokalne i nerazvrstane ceste) kao rezultat rješenja javno prometne površine omogućava se gradnja garaža i pomoćnih prostora iza potpornog zida što se računa kao podrumska etaža. Ukoliko se teren iznad tako određene podrumske

127

etaže obradi kao terasa ulazi u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, a ne ulazi ukoliko se obradi kao zelenilo. U ulici ispred potpornog zida obvezna je minimalna širina nogostupa od 2,0m. U ovom slučaju se ne primjenjuje odredba o ograničenju izmjene prirodnog terena kroz uređenje građevne čestice iz točke 2.2.1.4. Maksimalna visina gornje kote ploče podrumske etaže je 3,5 m mjereno od srednje visinske kote nogostupa uz građevnu česticu. Najveća visina (V) osnovne građevine mjereno od gornje kote ploče podruma do vijenca građevine iznosi:

prizemnica (P) – 3,0 m; katnica (P+1) – 6,0 m; dvokatnica (P+2) – 9,0 m.

Na građevnoj čestici u pojasu širine 5,0m od regulacijskog pravca nije dopuštena gradnja iznad podrumskog dijela građevine.

4. Stambena i stambeno-poslovna građevina, ako se gradi na slobodnostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (V/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 4 metra. Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od međe susjedne građevne čestice.

U zaštićenim ruralnim cjelinama omogućava se gradnja stambene i stambeno-poslovne građevine na udaljenosti manjoj od 4 metra od međe susjedne čestice, ali ne manje od jedan metar, pod uvjetom da se na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 4 metra, ne smiju postavljati otvori prema toj međi. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke ili otvori s neprozirnim staklom veličine do 60/60 cm.

Dvojna stambena i stambeno-poslovna građevina što se jednom stranom prislanja na susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje V/2, ali ne manje od 4,5 metra.

Stambena i stambeno-poslovna građevina što se gradi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje strane mora biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje V/2 ali ne manje od 4,5 metra.

Iznimno, u niskokonsolidiranim područjima stambena i stambeno poslovna građevina može biti udaljena od međe 1,0 m ako nema otvore, a minimalna udaljenost odnosno građevni pravac od javno prometne površine ne može biti manji od 1,0 m.

5. Za složenije programe izgradnje na obuhvatu minimalne površine 5000 m2 utvrđuje se mogućnost povećanog intenziteta izgradnje uz uvjet planiranja i uređenja minimalno 15% površine zahvata kao javne parkovne, sportsko rekreacijske i slične namjene koja postaje javna gradska površina. Povećani intenzitet izgradnje se može ostvariti kao dodatna visina izgradnje (jedna etaža odnosno maksimalna visina slobodnostojeće stambene ili stambeno-poslovne građevine P+3) i do 10% (0,1) povećana izgrađenost građevne parcele na način da koeficijent iskorištenosti cijelog obuhvata ne prijeđe Kis=1,25 (odnos zbroja BRP-a (nadzemnih) za sve građevne čestice stambene i stambeno-poslovne namjene u obuhvatu i zbroja površina građevnih čestica). Najveća visina (V) stambene ili stambeno-poslovne građevine katnosti P+3 iznosi 13,0 m mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu (14,0 m na kosom terenu). U skladu s omogućenim povećanim intenzitetom izgradnje, a ovisno o koncepciji prostornog rješenja cijelog zahvata, potrebno je uskladiti i veličinu građevinskih parcela, maksimalnu površinu pod građevinom i međusobne udaljenosti građevina.

Izgradnja se omogućava samo na temelju programa koji će usvojiti Gradsko poglavarstvo te detaljnijeg plana koji će sadržavati elemente idejno arhitektonskih rješenja građevina. Posebni uvjeti gradnje iz ove točke vrijede za područje naselja Slatine te za dio naselja Žrnovnica izvan zaštićene ruralne cjeline tih naselja.

2.2.1.2. Pomoćne građevineČlanak 12.

Na građevnoj čestici, uz stambenu građevinu, mogu se graditi pomoćne građevine: garaže, spremišta, ljetne kuhinje, priručne radionice i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini. Pomoćne građevine se smještaju u gabaritu osnovne građevine ili kao se grade kao zasebne građevine.

128

Pomoćne građevine osim garaža mogu imati visinu podrum, prizemlje i krov, odnosno najviše 4,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. Najmanja udaljenost tih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti: ako se grade kao slobodnostojeće građevine – 1,0 metar a ako imaju otvor prema susjednoj

građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra; ako se grade kao dvojne građevine moraju biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu

odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građenoj čestici.

Garaže. Najpogodniji način smještaja vozila u mirovanju je u podzemnom (podrumskom) dijelu građevine i u prizemnom dijelu u okviru osnovnih gabarita građevine. Garažu je moguće smjestiti i u zasebnoj građevini.

Udaljenost garaže od ruba kolnika državne ceste mora biti najmanje 10,0 m, od ruba kolnika županijske i lokalne ceste najmanje 7,0 m a od ruba kolnika ostalih cesta najmanje 5,0 m.

Ukoliko se zbog konfiguracije prirodnog terena predviđa izgradnja podzida prema ulici, udaljenost garaže od ruba kolnika nerazvrstanih cesta ne smije biti manje od 2,0 m.

Ukoliko se garaža gradi kao zasebna prizemna građevina njezina visina može biti najviše 2,5 m mjereno od kote ulaza u garažu.

Podzemni (podrumski) dio građevine u funkciji garaže može imati koeficijent izgrađenosti do 0,6 te mora biti udaljen od granica susjednih parcela najmanje 2,0 m.

Svojim položajem garaža ne smije ugrožavati sigurnost prometa na javnoj cesti.

Pomoćne građevine, osim ukopanih podrumskih garaža, je moguće graditi na građevnoj čestici za gradnju stambene ili stambeno poslovne građevine uz osiguranje ukupne izgrađenosti građevne čestice iz točke 2.2.1.1 ovih odredbi.

Postojeće pomoćne građevine što su sagrađene u skladu s ranijim propisima mogu se rekonstruirati prema uvjetima iz ove točke, iako njihova udaljenost od susjedne građevne čestice ne odgovara udaljenosti određenoj u podtočkama 1. i 2. ove točke.

2.2.1.3. Arhitektonsko oblikovanje građevinaČlanak 13.

Arhitektonsko oblikovanje građevina potrebno je prilagoditi postojećem ambijentu i ukupnoj slici naselja. Građevine se oblikuju u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, materijalima i načinima njihove završne obrade.

Prilikom oblikovanja slobodnostojećih građevina preporučuje se da duža strana građevine bude veća od visine građevine.

Moguće su građevine s ravnim krovom, kosim krovom ili bačvastim krovom. Kosa krovišta se mogu izvoditi kao četverostrešna ili dvostrešna (sa sljemenom postavljenim po dužoj strani građevine te paralelno sa slojnicama na kosom terenu), nagiba između 22º i 35º. Ne dopušta se izgradnja nadozida i stambenih potkrovlja iznad posljednje dopuštene etaže ni izgradnja luminara. Prema jednoj strani građevine sve krovne plohe moraju imati isti nagib. Nisu dopušteni vertikalni skokovi u krovnoj plohi. Kod četverostrešnog krova ili krova nad složenim tlocrtom linija vijenca mora ležati u istoj horizontalnoj ravnini (odstupanje je dopušteno jedino iznad stubišnog prostora).

Maksimalna visina sljemena krova od vijenca ili gornje kote ploče najviše etaže iznosi: 3,0 m za građevine tlocrtne površine pod građevinom do 100m2, 3,5 m za građevine tlocrtne površine pod građevinom od 100 do 200m2, 4,0 m za građevine tlocrtne površine pod građevinom veće od 200m2.

Tradicijski pokrov je kupa kanalica odnosno crijep sličnog izgleda. Zabranjuje se uporaba lima ili valovitog salonita za pokrivanje stambenih građevina.

U zaštićenim ruralnim cjelinama nagib i visina sljemena mogu biti i drugačiji sukladno mišljenju i posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu kulturne baštine (npr. oblikovanje korisnog prostora potkrovlja s luminarima).

129

2.2.1.4. Uređenje građevne česticeČlanak 14.

Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice) prije izgradnje. Uređenjem terena građevne čestice ne može se nasipanjem ili iskopom visinski izmijeniti prosječna ploha prirodnog terena (neizgrađena površina zemljišta građevne čestice prije izgradnje) više od 0,5m.

Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja. Voditi računa da se ne promijeni prirodno oticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojećim okolnim prilikama. Dopušta se izgradnja podzida do 1,5 m, odnosno ukoliko se želi izvesti viši podzid potrebno ga je riješiti kaskadno s zelenilom i minimalne ukupne širine 1,5 m.

Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu, završna ploha zida prema javnoj površini mora se obložiti lomljenim kamenom u maniri suhozida. U predvrtovima, između ceste (ulice) i kuće, planira se sadnja ukrasnog grmlja.

Neizgrađeni dio građevne čestice stambene i stambeno-poslovne građevine sačuvan ili uređen kao prirodni vodopropusni teren mora činiti najmanje 40% površine čestice te biti uređen visokim i niskim zelenilom. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj dozvoli, odnosno građevnoj dozvoli.

Na građevnoj čestici obvezno je osigurati odgovarajući prostor za smještaj vozila u mirovanju.

Građevna čestica se priključuje na javno prometnu površinu na kojoj se odvija kolni promet. Nije dopušteno direktno priključenje građevne čestice na državnu i županijsku cestu.

Priključak građevne čestice na javno-prometnu površinu mora biti isključivo na jednom mjestu. Njegova maksimalna širina mora odgovarati širini kolnika ceste na koju se priključuje, a ne više od 4,0 m.

Kod utvrđivanja načina priključivanja građevne čestice na javno-prometnu površinu, pri izradi detaljnijeg plana prostornog uređenja, odnosno izrade lokacijske dozvole potrebno je ishoditi mišljenje nadležnih upravnih tijela za promet.

Ograda građevnih parcela može biti od kamena, ili u kombinaciji sa živom ili željeznom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,4 metra. Puni kameni dio ograde može biti visok najviše 0,8 m. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Moguće su i žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. Ograde mogu biti više od 1,4 metra, ali ne više od 2,0 metra, kada je to nužno radi zaštite građevine, načina njezina korištenja ili ambijentalnih zahtijeva.

2.2.1.5. Gospodarske građevine u mješovitim zonama naselja Članak 15.

1. U građevinskom području naselja mogu se graditi gospodarske građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju funkcioniranje gospodarskog sadržaja, bez štetnih utjecaja na okoliš.

Gospodarske građevine obuhvaćaju proizvodne građevine – pretežno zanatske, poslovne građevine (uredi, trgovina, usluge i sl.), ugostiteljsko turističke građevine (T1, T2, T3) i slične građevine.

Gospodarske građevine iz ove točke gradit će se u skladu s lokalnim uvjetima, prema uvjetima određenim za namjenu koja je na tom području prevladavajuća.

2. U dijelovima naselja u kojima je pretežito stanovanje, veličina i izgrađenost građevne čestice, način i visina gradnje te udaljenost građevine od susjedne građevne čestice određivat će se prema odredbama točke 2.2.1.1, osim odredbi o maksimalnoj površini zemljišta pod građevinom. Iste odredbe se odnose i na izgradnju ugostiteljsko turističkih građevina (do 80 postelja) koje se grade u zoni mješovite namjene, a izvan granica zaštićene ruralne cjeline naselja.

3. Nove proizvodne građevine – pretežito zanatske ne mogu se graditi unutar granica zaštićene ruralne cjeline naselja.

130

2.2.1.6. Građevine za društvene djelatnosti Članak 16.

Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja: ako se građevna čestica na kojoj će se graditi građevine nalazi uz već izgrađenu cestu ili

drugu javno-prometnu površinu čiji je kolnik najmanje širine 5,5 metara, ili ako je za javno-prometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola;

ako se na građevnoj čestici ili uz javno-prometnu površinu osigura odgovarajući prostor za parkiranje vozila;

ako je udaljenost škola i predškolskih ustanova od stambenih i drugih građevina najmanje V/2 više građevine, a od manjih gospodarskih građevina što onečišćuju okoliš najmanje 50 metara.

U zonama koje su planirane za društvene djelatnosti naznačene su primarne djelatnosti a omogućava se gradnja i drugih građevina društvenih djelatnosti uz uvjet da se prethodno zadovolje programske potrebe primarne djelatnosti.

Izgrađenost građevne čestice za gradnju građevina društvene djelatnosti može biti najviše 30%.

Građevine društvene namjene, osim crkava, mogu se graditi do visine (E) od najviše podrum i tri nadzemne etaže, odnosno do maksimalne visine 12m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

1. Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

Planira se standard od 20 polaznika u jednoj odvojenoj skupini, minimalno 5m2 neto izgrađenog prostora i 20m2 parcele po djetetu.

Ukoliko se dječje ustanove grade u dijelu građevina druge namjene (pretežno stambene i stambeno-poslovne građevine) tada je obvezno osigurati na građevnoj čestici zasebni prostor od najmanje 5,0 m2 po djetetu (otvoreni dio građevne čestice) za boravak i igru djece na otvorenom.

Uz predškolsku ustanovu potrebno je osigurati odgovarajući parkirališni prostor.

2. Osnovne škole

Prilikom projektiranja i gradnje osnovnih škola primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, i sljedeći okvirni standardi:

optimalna veličina osnovne škole određena je brojem od 600 učenika, odnosno najviše 480 učenika u jednoj smjeni;

površina građevine po jednom učeniku je 5 m2; veličina zemljišta za gradnju osnovne škole mora osigurati površinu za osnovnu građevinu,

prostor za odmor i rekreaciju, prostor za otvorene športske terene, prostor za zelene površine i drugo;

veličina građevne čestice, koja osigurava prostor za sadržaje iz prethodne alineje, određena je normativom od 30-50 m2 po učeniku, računajući rad škole u dvije smjene. U već formiranim naseljima i gusto izgrađenim dijelovima naselja, normativ je 20-40 m2 po učeniku.

Uz školu je potrebno osigurati odgovarajući parkirališni prostor.

3. Šport i rekreacija

Ovisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnim namjenama omogućuje se i građenje zatvorenih športskih građevina.

Najveća izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena športska građevine iznosi 30%. Na građevnoj čestici je potrebno osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta. Maksimalna visina građevine je 10m (dvorana) od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca.

Športske građevine, u jednom dijelu mogu imati uređen poslovni, ugostiteljski i slični sadržaj koji nije suprotan osnovnoj namjeni građevine i nema štetne utjecaje na okoliš. Maksimalna visina ovih pratećih građevina je P+1 odnosno 7,0m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca (8,0 m na kosom terenu).

131

4. Vjerske građevine

Ovisno o veličini naselja, površina crkve je od 300 do 500 m2 bruto razvijene površina. Uz crkvu je moguće graditi prostore za vjeronauk, uredski (župni) i stambeni prostor te drugi prostor potreban za rad župe.

Najveća izgrađenost građevne čestice na kojoj se gradi crkva s pratećim sadržajima je 30%. Na građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za okupljanje vjernika najmanje 60% od površine izgrađenog dijela građevne čestice. Preostali prostor građevne čestice je potrebno hortikulturno urediti na temelju projekta što je sastavni dio lokacijske, odnosno građevne dozvole.

Za ostale vjerske građevine najveća izgrađenost građevne čestice je 30%. Na građevnoj čestici ili na javno-prometnoj površini je potrebno osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta.

5. Zdravstvo, kultura, znanost i socijalne djelatnosti

Građevine zdravstva, kulture, znanosti i socijalnih djelatnosti grade se unutar površina za javne i društvene namjene i unutar građevinskog područja naselja (mješovita namjena) u skladu s veličinom i značajem naselja te na lokacijama i na način da pridonose kvaliteti života u naselju i slici naselja.

6. Ostali sadržaji javnog interesa

Ostali sadržaji javnog interesa kao što su upravne funkcije na lokalnoj razini grade se unutar građevinskog područja naselja (mješovita namjena), ovisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju.

2.2.1.7. Ostale površineČlanak 17.

Na građevinskom području predviđene su površine: javne i društvene namjene; športa i rekreacije; javnih zelenih površina – parkovi; prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava; vodne površine unutar građevinskog područja naselja; groblja.

1. Prostornim planom je određena zona javne i društvene namjene u naselju Sitno Gornje za sadržaje koje služi naselju, izletnicima i drugim posjetiteljima. Obvezno je osigurati parkiralište najmanje veličine 100 PM za potrebe izletnika. U sklopu zone omogućava se gradnja građevina za potrebe socijalne skrbi, zdravstva, sadržaja ugostiteljstva i turizma te drugih sličnih sadržaja s rješenjem odgovarajućeg broja parkirališnih mjesta na građevnoj čestici.

2. Posebne zone športa (športski centar R6) određene su u naseljima Žrnovnica, Srinjine i Sitno Gornje čime se osiguravaju prostorni uvjeti kao dio javnog standarda za razvoj športskih sadržaja na način da se zadržavaju postojeća igrališta ili drugi športski sadržaji, da se postojeći športski sadržaji dopunjuju sadržajem ugostiteljstva i turizma (smještajne građevine do 40 kreveta), zabavnim i pratećim sadržajima tamo gdje to omogućuje veličina zone, karakter prostora i vrsta športa i/ili rekreacije ili se osiguravaju nove površine. U tim zonama predviđa se izgradnja:

a) otvorenih športskih terena;

b) športskih dvorana;

c) pratećih sadržaja športa (klupske prostorije, svlačionica, i sl.);

d) ostalih sadržaja (turističko ugostiteljski i uslužni sadržaji i sl.);

e) zdravstvenih sadržaja i sl.;

f) zabavnih sadržaja.

Visina građevina iz prethodnog stavka: a) športska dvorana može imati maksimalnu visinu do 10,0 m mjereno od najniže kote uređenog

terena uz građevinu do vijenca građevine (11,0 m na kosom terenu).b) ad. alineja c) - smije biti najviše Po+P,

132

c) ad. alineja d), e) i f) - smije biti najviše Po+P+1, odnosno podrum, prizemlje i kat, odnosno maksimalne visine do vijenca 7 m mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

Maksimalna površina građevnih čestica za gradnju sadržaja c) i d) iz stavka 1. ove točke iznosi najviše 20% površine cijele zone.

Najmanje 20% zone mora biti uređeno kao zelene površine.

Športske zone uređuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovnika i posjetitelja, te temeljem prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju športskih građevina.

Rekreacijske zone – kupališta (R3) planiraju se u naselju Slatine – sjeverna obala i na području Splitskog poluotoka.

Na otoku Čiovo uređena kupališta – plaže (R3), utvrđuje se obveza uređenja obalne šetnice (lungomare, minimalne širine 3,0 m) na potezu obale gdje postojeća cesta nije granica zone športa i rekreacije. Šetnicom treba poštivati topografiju terena a minimalne zahvate podzida i slično obraditi u kamenu. Na mjestima uz šetnicu gdje zemljišni pokrov to omogućava potrebno je saditi visoko zelenilo. Dozvoljene su intervencije na obalnom rubu u smislu oblikovanja plaže (obnavljanje šljunka, uređenje platoa i sunčališta) i njene zaštite (izgradnja zaštitnih pera). Prateći sadržaji kupališta mogu se smjestiti u pokretnim, montažnim ili čvrstim građevinama maksimalne visine 3,5m.

Istočni dio obale Slatina, od luke do planirane ugostiteljsko turističke zone namjenjuje se za uređenje kupališta, oblikovanje pera za zadržavanje plaža te manje športske i rekracijske građevine u funkciji kupališta i športa na moru (garderobe, rekviziti, ski lift i sl.). Za potrebe korištenja obale u funkciji športa i rekreacije omogućava se uređenje javnih parkirališta. Uređenje rekreacijskih zona - kupališta na području obuhvata GUP-a Splita regulirat će se GUP-om Splita. Uz obalu je obvezno uređenje obalne šetnice (lungo mare) osim područja luka i zona posebne namjene.

Na temelju Prostornog plana a prije donošenja GUP-a Splita i detaljnijih planova za područje Slatina, omogućava se ishođenje lokacijskih dozvola za gradnju rampi i liftova za prilaz moru invalidnim osobama.

3. Javne zelene površine i postojeće parkovne površine ne mogu se prenamjenjivati, osim ukoliko se u okviru istog zahvata ne kompenziraju istom površinom. U svim detaljnijim planovima, za zone mješovite i ugostiteljsko turističke namjene, unutar obuhvata GUP-a propisanog ovim Planom, do njegovog donošenja, obvezno za neizgrađena područja te za djelomično izgrađena područja gdje je to moguće, treba planirati nove javne zelene površine i parkove i oblikovati ih u skladu s osobitostima prostora, opremati prema potrebama stanovnika naselja, te osigurati 5,0 m2 ovih površina po stanovniku. Broj stanovnika se određuje po normativu 40m2 BRP-a (nadzemne planirane stambene i turističke namjene) po stanovniku ili postelji unutar obuhvata detaljnijeg plana.

U javnim zelenim površinama i parkovima iz prethodnog stavka moguće je uređivati dječja igrališta, staze i odmorišta. Pored toga moguće je graditi manje prizemne javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, postavljati spomen obilježja tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne javne zelene površine i parka. Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja javne zelene i parkovne površine.

U svim detaljnijim planovima, obvezno za neizgrađena područja te za izgrađena područja gdje je to moguće, potrebno je osigurati obostrane drvorede za najmanje 50% planiranih ulica, odnosno ukoliko se uređuju jednostrani drvoredi računaju se s pola svoje dužine (npr. ukoliko obuhvat detaljnijeg plana sadrži 10km ulica, te ukoliko se planira 2,0 km obostranih drvoreda i 6km jednostranih to ukupno čini 2+6/2=5km odnosno 50% od ukupno 10,0 km ulica, čime se ispunjava traženi zahtjev).

4. Vodne površine i vodno dobro unutar građevinskog područja naselja održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog uređivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda, te zaštita od štetnog djelovanja voda. Manje vodne površine mogu se formirati u okviru uređenja parkova. Korita i tok rijeke Žrnovnice, potoka i bujica sačuvat će se, pretežito u prirodnom obliku prema krajobraznim osobitostima prostora i uvjetima za očuvanje vlažnih područja.

Građevine na građevnim česticama, koje jednim dijelom graniče s bujicom, gradit će se na udaljenosti u skladu s vodoprivrednim uvjetima.

133

Nije dopušteno podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita, onemogućiti čišćenje i održavanje ili ga ugroziti na neki drugi način. Za bilo kakve intervencije ili zahvate na i u blizini čestica javnog vodnog dobra koje mogu poremetiti vodni režim, mora se prethodno ishoditi suglasnost Hrvatskih voda.

5. Groblja U grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1 Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000 naznačene su lokacije i/ili površine postojećih groblja koja je moguće širiti i uređivati u skladu sa potrebama, važećim propisima i posebnim uvjetima i to:

groblje Lovrinac;

groblje u Žrnovnici;

groblje u Stobreču;

groblje u Kamenu;

groblja u Srinjinama, Sitnom Gornjem i Sitnom Donjem;

groblje u Slatinama.

Određeno je proširenje postojećih groblja: Lovrinac, Žrnovnica, Stobreč, Srinjine i Slatine. Ukoliko se ocijeni potrebnim, u skladu s posebnim propisima, moguće je proširenje groblja u Kamenu, Sitnom Donjem i Sitnom Gornjem.

2.2.2. Izgrađene strukture izvan naseljaČlanak 18.

1. U smislu ove odluke, izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja su prostori izvan građevinskih područja naselja na kojima se planira izgradnja u skladu sa zakonom, drugim propisima i odredbama ove odluke.

Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevnog područja su: građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.); građevine obrane; građevine stambene i gospodarske namjene za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a

sve u svrhu obavljanja poljoprivredne djelatnosti (stambeno-gospodarski kompleksi); rekreacijske građevine; građevine za biljnu proizvodnju i preradu i uzgoj životinja – farme; ostale građevine.

Građenje izvan građevnog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se: očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma; očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji

nisu pogodni za rekreaciju; očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici; ne promjeni tok ili na drugi način ugrozi vodno dobro, potoci i bujice; osigura što veća slobodna površina čestica zemljišta, a što manja površina građevina; osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajuće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na organizirani i siguran način.

2. Građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, komunalne i dr.)

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava sadržani su u točki 5. ovih odredbi.

3. Građevine obraneGrađevine i prostori od interesa za obranu su određeni u zonama posebne namjene i obuhvaćaju:

vojarna “Sveti Nikola”, Lora; kompleks “Marjan”; objekt “Hrid Galija”; kompleks “Žrnovnica”; kompleks “Korešnica” u Žrnovnici.

134

Posebni uvjeti uređenja zaštitnih i sigurnosnih zona vojnih objekata određeni su u točki 1.1 ovih odredbi.

4. Građevine stambene i gospodarske namjene za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u svrhu obavljanja poljoprivredne djelatnosti (stambeno-gospodarski kompleksi) mogu se graditi samo na poljoprivrednom zemljištu u naselju Žrnovnica i naselju Srinjine što je posebno određeno u grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite zemljišta” u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu broj 4 “Granice građevinskog područja naselja” u mjerilu 1:5.000.

Stambeno-gospodarski kompleks se može graditi na zemljištu najmanje površine od 10.000 m2 s osiguranim pristupom na javnu prometnu površinu. Stambena građevina se gradi prema uvjetima za stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu osim bruto razvijene površine stambene građevine koja može iznositi najviše 300 m2 te maksimalne visine Po+P+1+krov. Ove građevine se mogu koristiti i za potrebe seoskog turizma.

Uz stambenu građevinu moguće je graditi gospodarsku građevinu za potrebe biljne proizvodnje i prerade.

5. Rekreacijske građevineZone rekreacije planiraju se na području Rudine i brda Makirina u Sitnu Gornjem. Rekreacijske zone se opremaju uređenjem trim staza, igrališta, odmorišta, šetnica i vidikovaca.

Na području rekreacijske zone Rudine u Sitnu Gornjem omogućava se gradnja jedne prizemne građevine do 100 m2 bruto razvijene površine u funkciji korištenja zone u kojoj je moguće smjestiti sanitarni čvor, spremište za opremu i rekvizite i sl.

Rekreacijski sadržaji koji se mogu graditi na području brda Makirina u Sitnu Gornjem isključivo su u funkciji Zvjezdanog sela. Planira se uređenje ulaznog dijela u kompleks sa slijedećeim sadržajima: prizemna građevina površine do 100 m2 bruto razvijene površine, u kojoj je moguće smjestiti

recepciju, sanitarni čvor, spremište za opremu i rekvizite i sl. sportski i rekreacijski sadržaji - trim staze, igrališta, odmorišta i sl., odgovarajuće parkiralište, potrebna infrastruktura.

Na ulaznom dijelu kompleksa Zvjezdanog sela (zvjezdarnice) omogućava se uređenje izviđačkog kampa bez gradnje čvrstih građevina. Postojeća građevina zvjezdarnice (opservatorij) se zadržava u postojećem gabaritu.

Građevine koje se grade u rekreacijskim zonama ne smiju narušiti vrijednosti krajobraza niti mijenjati konfiguraciju prirodnog terena, bez iskopa i nasipa terena. Građevine moraju imati rješeno propisno odvođenje otpadnih voda, bilo priključenjem na kanalizacijski sustav ili gradnjom odgovarajuće nepropusne sabirne jame koja mora imati uvjete za redovno pražnjenje.

Na području masiva Mosora nije dopuštena gradnja novih građevina. Postojeće građevine se mogu rekonstruirati bez izmjene gabarita. Do postojećeg planinarskog doma omogućava se gradnja žičare. Mogu se uređivati staze, odmorišta, sjenice, vidikovci bez izgradnje čvrstih građevina.

Uvjeti izgradnje rekreacijskih građevina unutar obuhvata GUP-a (propisanog ovim Planom) se utvrđuju u GUP-u.

6. Građevine za biljnu proizvodnju i preradu uzgoj životinja (farme)Izvan građevinskog područja mogu se graditi farme na području naselja Srinjine, Sitno Gornje i Sitno Donje, izvan zona sanitarne zaštite izvorišta, 300 m od vodotoka, izvan područja koje svijetlom ugrožava rad zvjezdarnice u Sitnom Gornjem te izvan prostora državnog lovišta “Mosor” i na temelju prethodnih uvjeta nadležnog tijela za zaštitu voda.

Građevine za biljnu proizvodnju i preradu (farme) predstavljaju jednu građevinu ili grupu građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koje se mogu graditi na parceli najmanje površine od 10.000 m2 s osiguranim pristupom na javnu prometnu površinu. Na farmi se mogu graditi:

135

stambena građevina u kojoj se može organizirati prostor za potrebe seoskog turizma, najveće bruto razvijene površine 300 m2 i visine do Po+P+1+krov, odnosno 7,0m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine;

gospodarske građevine za potrebe biljne proizvodnje; građevine za proizvodnju i skladištenje vina; građevine za potrebe prerade poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na farmi.

Površina i raspored građevina na farmi utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine djelatnosti.

Za gradnju gospodarskih građevina za biljnu proizvodnju lokacijska dozvola utvrdit će se temeljem idejnog rješenja koje će sadržavati osobito:

veličinu parcele i površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenog za korištenje; vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati; tehnološko rješenje i kapaciteti; razmještaj planiranih građevina i ostalih sadržaja na farmi; pristup na javnu prometnu površinu; mogućnosti opremanja komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, način odvodnje,

odlaganje otpada i dr.); potencijalni utjecaj na okoliš i mjere zaštite.

Na farmi se mogu graditi gospodarske građevine za uzgoj životinja, skladišta hrane, prostorije za preradu i doradu proizvoda farme, infrastruktura, parkirališta i manipulativne površine i sl.

Građevine za uzgoj životinja predstavljaju jednu ili više prizemnih građevina s pripadajućim zemljištem, koje se mogu graditi na parceli najmanje površine od 2.000 m2 s osiguranim pristupom na javnu prometnu površinu i s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,3. Stambena građevina te druge građevine i sadržaji farme ne mogu se graditi na parceli ako na njoj već nisu izgrađeni ili se grade građevine i sadržaji gospodarske namjene s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu.

Najmanja udaljenost gospodarske građevine za uzgoj životinja je 300 m od građevinskog područja, najmanje 50 m od javnog puta i od javnog vodovoda i najmanje 100 m od državne ceste. Najmanja udaljenost svih građevina, osim infrastrukturnih priključaka i pristupnih i manipulativnih površina, od svih međa iznosi 5 m.

Lokacijske dozvole za izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja utvrdit će se temeljem idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole uz dobivene suglasnosti i mišljenja nadležnih službi. Idejnim rješenjem bit će određeno:

veličina čestice,

položaj čestice u odnosu na naselje,

položaj čestice u odnosu na vodotoke i kanale,

tehnološko rješenje i kapaciteti,

način smještavanja pojedinih sadržaja na česticu,

rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnim utjecajem na okoliš,

prometno rješenje,

mogućnosti opremanja čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, postupanje s otpadom i sl.),

način ograđivanja čestice,

ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zelenila,

mjere za zaštitu okoliša.

Za izgradnju pojedinih vrsta gospodarskih građevina na farmi primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, udaljenost od javne prometne površine, susjedne parcele i građevine, propisane za izgradnju gospodarskih građevina unutar građevinskog područja naselja, odnosno u skladu s tehnologijom proizvodnje.

136

Stambena građevina te druge građevine i sadržaji farme ne mogu se graditi na parceli ako na njoj već nisu izgrađeni ili se grade građevine i sadržaji gospodarske namjene s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu.

Zone sanitarne zaštite izvorišta, područje koje može svijetlom ugroziti rad zvjezdarnice, područja od interesa za obranu te državno lovište određeni su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.2 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu 1:25000.

7. Ostale građevineNa poljoprivrednom zemljištu od 2.000 m2 može se izgraditi prizemno spremište za alat, oruđe i strojeve, poljoprivredne proizvode (poljska kućica) površine do 20 m2.

Poljska kućica ne može se graditi unutar ZOP-a, na području obuhvata GUP-a Splita, na udaljenosti bliže od 300 m od rijeke Žrnovnice i na prirodnim predjelima koji su predloženi za zaštitu (rijeka Žrnovnica).

Na poljoprivrednom zemljištu s površinom manjom od 2.000 m2, pri građevnim preinakama (sanaciji i rekonstrukciji) postojećih poljske kućica ne smije se povećavati njihova veličina.

Poljska kućica mora biti građena na način da: a) bude smještena na najmanje plodnom, odnosno neplodnom dijelu poljoprivrednog zemljišta;b) treba koristiti lokalne materijale i treba biti izgrađena po uzoru na tradicijsku gradnju;c) visina građevine najviše P+krov a visina do vijenca ne može biti viša od 2,80 m;d) krov mora biti dvostrešan, između 20° i 30° nagiba;e) krovište se postavlja bez stropne konstrukcije ili na stropnu konstrukciju izravno, bez nadozida;f) pokrov treba izvesti na tradicijski način (poželjno kamenim pločama);g) tlocrtna projekcija poljske kućice mora biti od 1:1,5 do 1:2, sljeme krova mora biti usporedno s

dužom stranicom građevine, obvezno usporedno sa slojnicama terena;h) poljska kućica ne može imati priključak na elektorenergetsku mrežu i komunalnu infrastrukturu.

Staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća, cvijeća, gljiva i slično, mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu samo ako nisu na vizualno istaknutim pozicijama vidljivim s državnih cesta i ako nisu u predjelima zaštićenih krajobraza, izvan zona sanitarne zaštite izvorišta te ako je njihova izgradnja u skladu s mjerama zaštite okoliša. Staklenici i plastenici se moraju postaviti od međe na udaljenosti od najmanje V/2, gdje je V visina staklenika ili plastenika

Postojeće lugarnice, planinarski i lovački domovi, zvjezdarnica mogu se obnavljati u izgrađenim gabaritima uz očuvanje prirodnog krajobraza. Do lugarnica, planinarskih i lovačkih domova nije dopušteno planirati kolni pristup.

Na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom Prostornim planom određene su pozicije vidikovaca (istaknutih točaka od značaja za panoramske vrijednosti prostora). Vidikovci se mogu opremati kao uređena odmorišta bilo da se do njih pristupa kolnim ili pješačkim putem.

8. Poljoprivredno zemljište, koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju građevine za biljnu proizvodnju i preradu, uzgoj životinja i poljskih kućica koje se grade izvan građevinskog područja, ne može se parcelirati na manje dijelove ali se može okrupnjavati dodavanjem više čestica zemljišta.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTIČlanak 19.

1. Gospodarski sadržaji, njihove građevine i uređaji grade se prema posebnim propisima, pravilima struke i ovim odredbama. Prostornim planom su osigurani prostorni i drugi uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja:

u građevinskim područjima naselja; u posebnim zonama unutar naselja ili izvan naselja; izvan građevinskog područja.

137

Manje korekcije granica pojedinih zona određenih Prostornim planom mogu se izvršiti u Generalnom urbanističkom planu Splita kao rezultat prilagodbe mjerila kartografskih prikaza. U GUP-u Splita odredit će se detaljnija namjena i uvjeti gradnje gospodarskih građevina.

Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u građevinskim područjima naselja (mješovita namjena) izvan obuhvata GUP-a Splita određeni su u točki 2.2.1.5 ovih odredbi.

2. Unutar područja naselja formirana je gospodarska zona: ugostiteljsko-turističke namjene (T2) u Slatinama u kojoj se može graditi turističko naselje te

prateći ugostiteljski, športski, rekreacijski, zabavni i slični sadržaji.

3. Izvan građevinskog područja naselja (mješovita namjena) formirane su izdvojene gospodarske zone namjenjene gradnji gospodarskih građevina: zona poslovne namjene (K) u kojoj se mogu graditi:

manje proizvodne pretežito zanatske građevine; poslovne građevine (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, skladišta i komunalno servisne

građevine); javni i društveni sadržaji.

3.1. Gospodarska zona – ugostiteljsko turistička namjenaČlanak 20.

1. Turistička zona unutar naselja Slatine obuhvaća prostor od 15 ha. Obuhvat uključuje i moguće intervencije u akvatoriju za uređenje privezišta. Daljnje planiranje turističke zone treba osigurati uklapanje u okoliš kroz izbjegavanje izgradnje na vizualno eksponiranim lokalitetima, čuvanje kvalitetnih elemenata prirodnog okoliša posebno visokog zelenila i obalnog ruba (osiguranje dužobalne šetnice "lungo mare" bez kolnog prometa osim interventnog), kolni pristup s planirane južne prometnice, odgovarajuća rješenja infrastrukture (zbrinjavanje otpada i otpadnih voda). Uređenje zone uključuje i produženje južne prometnice prema istoku u skladu sa smještajem turističkog kompleksa.

U okviru turističke zone omogućava se gradnja turističkog naselja s mogućnošću gradnje hotela i drugih smještajnih oblika maksimalnog kapaciteta 1200 postelja. Maksimalna visina građevina je P+2 odnosno 3 nadzemne etaže. Minimalni udio zelenih površina (uređene zelene parkovske površine i površine prirodnog zelenila te rekreacijski sadržaji bez izgradnje) je 30% od površine zone.

Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30% (0,3) a koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8. Najmanje 40% svake građevne čestice ugostiteljsko turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Turistička zona mora imati odgovarajući pristup na javno prometnu površinu i pripadajući broj parkirališnih mjesta riješen unutar zone.

Obvezna je istovremena gradnja pratećih sadržaja – restorana i drugih ugostiteljskih i sportskih sadržaja, te plažnih građevina (garderobe, rekviziti, ugostiteljski sadržaj), pogona za održavanje, odgovarajućeg parkirališta i uređenih zelenih površina.

Građevna čestica za gradnju smještajnih dijelova turističke zone mora se udaljiti najmanje 100 m od linije pomorskog dobra. Čvrste građevine pratećih sadržaja trebaju biti udaljene najmanje 20 m od vanjskog ruba obalne šetnice (lungo mare), što ne uključuje uređene javne otvorene i natkrivene prostore za boravak na otvorenom.

2. U turističkoj zoni unutar naselja Slatine u uvali Duboka Garma (cca 2,8 ha), u obuhvatu za koji je utvrđena obveza izrade urbanističkogh plana uređenja, omogućava se gradnja turističkog naselja prema posebnom propisu, športskih sadržaja te manjih plažnih građevina (garderobe, rekviziti, manji ugostiteljski sadržaji), pogona za održavanje, odgovarajućeg parkirališta i uređenih zelenih površina. Plaže, kupalište i obala se uređuje bez značajnijih radova na nasipanju i izmjeni konfiguracije, uz obvezno osiguranje prolaza obalom najmanje širine 3,0 m (lungo mare). Maksimalni kapacitet turističkog naselja je 300 postelja.

Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30% (0,3) a koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8. Najmanje 40% svake građevne čestice ugostiteljsko turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Turistička zona mora imati

138

odgovarajući pristup na javno prometnu površinu i pripadajući broj parkirališnih mjesta riješen unutar zone.

Građevna čestica za gradnju smještajne građevine mora se udaljiti najmanje 40 metara od linije pomorskog dobra. Katnost te građevine (E) je najviše podrum i 3 nadzemne etaže, a visina (V) mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine ne više od 11,0 metara.

Pristupna prometnica turističkim sadržajima mora imati kolnik najmanje širine 6,0 metara i pješački pločnik barem s jedne strane ulice najmanje širine 2,0 m.

3. Minimalno 20% ukupnog BRP-a (nadzemnog) turističkih zona mora biti namijenjeno za građevine pratećih sadržaja. BRP nadzemni, u smislu ovih odredbi, je brutto razvijena površina nadzemnih dijelova građevine (nadzemni dio građevine čine prizemlje i sve etaže iznad njega).

Arhitektonsko oblikovanje građevina u ovim zonama treba slijediti tradicijsku gradnju otočkih naselja. Otvorene površine hortikulturno će se urediti autohtonim biljnim vrstama visokog i niskog raslinja.

Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

4. Ugostiteljsko turističke zone na području obuhvata GUP-a Splita uređuju se na temelju GUP-a Splita prema slijedećoj tablici:

Lokacija Površina ha

Maksimalni kapacitet, postelja

Vrsta smještaja

Zapadna obala cca 5,0 1200 T1 (hotel)

Uvala Trstenik cca 16,0 2000 T1

Trstenik Radoševac

cca 15,0 1500 (novih postelja) T1

Duilovo cca 24,0 2000 (novih postelja) T1

Orišac cca 8,0 1000 T1

Stobreč cca 4,0 500 T3 (auto kamp)

3.2. PoljoprivredaČlanak 21.

Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na području Grada Splita temelji se na obiteljskom gospodarstvu.

Sve poljoprivredne površine, određene kao vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla a posebno one izvan građevinskog područja, koriste se kao resursi za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda (zdrava hrana) u cilju opskrbe lokalnog stanovništva. Pri tome je od značaja njihova važnost za održavanje ekološke ravnoteže, krajobrazne raznolikosti i održivog razvitka prostora.

Poljoprivredne površine u pojasu od 50 m udaljenosti od cestovnog pojasa državne ili županijske ceste ne mogu se koristiti za proizvodnju hrane, nego isključivo za proizvodnju cvijeća, zatvorene rasadnike i slično.

U Prostornom planu su određeni uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede u građevinskom području naselja i izvan građevinskog područja naselja (točka 2.2.2. ovih odredbi).

3.3. ŠumarstvoČlanak 22.

Šume kao prirodni ekosustavi velikog ekološkog značenja dijele se prema namjeni na zaštitne šume i šume posebne namjene.

Gospodarenje šumama na području Grada Splita podrazumijeva održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šume kako bi ispunile ekološke i društvene funkcije.

139

Gospodarenje šumama s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i ekološke ravnoteže u prostoru.

Šuma Marjana je izuzetno vrijedna šuma Grada Splita i šireg prostora. Gospodarenje tom šumom treba biti u skladu sa smjernicama i mjerama za gospodarenje šumama posebne namjene.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTIČlanak 23.

U Prostornom planu osigurani su prostorni uvjeti za smještaj i razvitak sustava društvenih djelatnosti: a) obrazovanje (predškolske i školske ustanove – osnovne i srednje škole, visoka učilišta,

znanstvene institucije); b) zdravstvo;c) socijalne ustanove; d) kultura;e) šport i rekreacija; f) vjerske građevine;g) ostale građevine javnog interesa.

Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz stavka 1. ove točke određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Mreža građevina društvenih djelatnosti unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita prikazana je u tom planu. U Prostornom planu određene su velike zone društvenih djelatnosti u kojima su smještene društvene djelatnosti državnog i regionalnog značaja te druge pojedine istaknute zone.

Na ostalom području Grada Splita, za građevine društvenih djelatnosti propisuju se uvjeti za njihovu gradnju, a za dio njih su određene lokacije te prikazane u grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. Granice građevinskog područja naselja u mjerilu 1:5000.

4.1. Predškolske ustanove i osnovne školeČlanak 24.

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) i osnovne škole (središnje škole i građevine područnih razrednih odjeljenja) smjestit će se na način da pokriju potrebe određenog područja i da se stvori najprimjerenija gravitacija područja za svaku građevinu.

Potrebe za predškolskim ustanovama i osnovnim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom broju stanovnika i to: za predškolske ustanove 8%, s tim da je obuhvat u predškolskim ustanovama 60%; za osnovne škole 10%.

Pri određivanju lokacija mora se osigurati dostupnost prolaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove ne smije biti prekidan prometnicama s velikim intenzitetom prometa. Lokacija građevine treba biti planirana na kvalitetnom terenu s primjerenom mikroklimom.

4.2. Srednje škole Članak 25.

Lokacije koje čine mrežu srednjih škola na području Grada Splita potrebno je prikazati u GUP-u Splita.

4.3. SveučilišteČlanak 26.

Razvoj i širenje Sveučilišta u Splitu, kao kampusa Sveučilišta u Splitu koji je dobro povezan javnim prijevozom, temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih struka i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovnika.

Od osobitog interesa je uređenje područja kampusa Sveučilišta u Splitu na Visokoj a ostale lokacije za razvoj i širenje Sveučilišta potrebno je prikazati u GUP-u Splita.

140

4.4. Znanstvene institucijeČlanak 27.

Uz lokacije za razvoj i širenje znanstvenih institucija prikazane ovim Planom, GUP-om Splita je moguće odrediti i druge lokacije. Prostornim planom određene su veće zone postojećih instituta a u ostalim naseljima Grada Splita, građevine namjenjene znanstvenoj djelatnosti gradit će se, prema potrebi, unutar građevinskog područja naselja (mješovite namjene).

4.5. Kulturni sadržajiČlanak 28.

Prostorni raspored, vrsta i površine kulturnih sadržaja odrediti će se u GUP-u Splita. U ostalim naseljima Grada Splita, građevine namjenjene kulturnim sadržajima gradit će se, prema potrebi, unutar građevinskog područja naselja (mješovite namjene).

4.6. Šport i rekreacijaČlanak 29.

Građevine i zone športa smještaju se unutar građevinskog područja naselja (mješovite namjene) i posebnih zona određenih u Prostornom planu.

Detaljniji uvjeti gradnje građevina i zona športa i rekreacije unutar građevinskog područja naselja određeni su u točki 2.2.1.6. ovih odredbi.

4.7. Zdravstvo i socijalne ustanoveČlanak 30.

Postojeće građevine za zdravstvo i socijalne ustanove proširivat će se i rekonstruirati u skladu s prostornim mogućnostima (ograničenjima). Gradnja novih građevina za zdravstvo i socijalne ustanove moguća je unutar građevinskog područja u dijelovima Grada Splita gdje je izražena potreba za tim sadržajima.

4.8. Vjerske građevineČlanak 31.

Na područjima gdje se, radi nove stambene izgradnje, nastanjuje više od 5.000 stanovnika i nema odgovarajući prostor crkve, predviđa se mogućnost gradnje nove župne crkve.

Vjerske građevine (kapele, samostani, škole instituti i dr.), se grade u građevinskom području naselja. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti u i izvan građevinskog područja naselja.

4.9. Ostali sadržaji javnog interesaČlanak 32.

Lokacije za smještaj ostalih sadržaja javne namjene određuje se GUP-om Splita.

U ostalim naseljima Grada Splita građevine namjenjene sadržajima javnog interesa gradit će se unutar građevinskog područja naselja.

Posebna zona javne i društvene namjene je dio naselja Sitno Gornje (kod crkve sv. Luke). Program izgradnje uključuje javne sadržaje (posebno zdravstvene, rekreacijske, dom starih, ugostiteljski i zabavni i sl.) te javno parkiralište za posjetitelje planine Mosor (obrađeno drvoredima i pojedinačnim visokim zelenilom); izgradnju je potrebno prilagoditi krajobraznim vrijednostima prostora, maksimalna visina do P+2, upotreba tradicijskih, posebno prirodnih, materijala.

U sklopu sportskog centra Žrnovnica postojeću građevinu moguće je koristiti za potrebe tehnološkog parka Sveučilišta. Omogućava se rekonstrukcija građevine u postojećim gabaritima i uređenje terena obuhvata zone (otvoreni sportski tereni, zelene površine i parkirališta); dio zone unutar granica zaštite rijeke Žrnovnice čuva se i uređuje prema uvjetima ovog Prostornog plana.

Omogućava se gradnja spomenika i spomen obilježja na primjerenim lokacijama unutar i izvan građevinskog područja naselja.

141

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 33.

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine državnog, županijskog i lokalnog značaja, i to za: promet (cestovni, željeznički, pomorski i zračni); vodnogospodarski sustav (vodoospkrba, odvodnja); energetski sustav (opskrba električnom energijom i plinom, alternativni izvori energije); pošte i telekomunikacije.

Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 2. Infrastrukturni sustavi, u mjerilu 1:25.000. Njihov detaljni položaj odredit će se GUP-om Splita, detaljnijim planovima ili lokacijskom dozvolom.

Infrastrukturni sustavi iz stavka 1. ove točke grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke.

Prostor za razvoj infrastrukture planira se i ostvaruje uvažavajući standarde zaštite okoliša. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume, vrijedno poljoprivredno zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajobraza i cjelokupnog okoliša.

5.1. Prometni sustaviČlanak 34.

1. U cestovnom prometu planira se: poboljšanje prometne povezanosti prigradskog i gradskog prometa podizanjem prometnog

standarda na postojećim državnim i županijskim cestama, posebno u odnosu na autocestu; gradnja novog cestovnog prilaza Gradskoj luci i Sjevernoj luci; gradnja zaobalne ceste Sjeverna luka – Žrnovnica – Gata- Blato na Cetini; gradnja dionice brze ceste Trogir-Omiš; gradnja ostalih dionica i objekata javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju

te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu sa planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca;

novi nadzemni cestovni prilaz Gradskoj luci te tunel Varoš i veza istočne i zapadne obale Gradske luke kao prostorna rješenja u istraživanju;

zaštita okoliša od štetnog djelovanja prometa; povećanje sigurnosti u svezi s prometom putnika, pješaka, invalida, djece i starijih osoba; poboljšanje automatskog upravljanja prometnim sustavom na prometnicama u Gradu i

modernizacija Prometnog centra Split u cilju razvitka dinamičkog upravljanja prometnim sustavom;

poboljšanje dostupnosti sredstvima javnog gradskog prijevoza i razvijanje novih sustava javnog gradskog i prigradskog prijevoza i osiguranje prostornih uvjeta za kvalitetnije odvijanje javnog gradskog prijevoza autobusima (okretišta, terminusi, stajališta, tehnički elementi cesta i dr.);

gradnja novog autobusnog kolodvora u Kopilici za međugradski i prigradski promet te uređenje manjeg autobusnog terminala u Gradskoj luci;

uređivanje prostora kamionskih i autobusnih terminala s potrebnom opremom na prostoru Sjeverne luke i TTTS te uređenje parkirališnog prostora (sustav “park and ride”) na TTTS-u.

Na području Grada Splita gradit će se pješačke staze odvojeno od prometnica, uz obalu i kao zasebna površina unutar profila prometnica. Na pogodnim dionicama uređivat će se biciklističke staze i trake.

2. U željezničkom prometu planira se: gradnja i modernizacija glavnog željezničkog kolodvora u Kopilici s potrebnim sadržajima;

142

uređenje manjeg kolodvora (terminala) u Gradskoj luci za potrebe daljinskog i gradskog prijevoza željeznicom. Osnovna načela na kojima se planira prostorno rješenje željezničkog kolodvora u Gradskoj luci Split su: kolodvor je namijenjen isključivo putničkom prometu; kolodvor je namijenjen daljinskom i gradskom prigradskom željezničkom prometu; sadržaje koji nisu neophodni na lokaciji kolodvora u Gradskoj luci za normalno odvijanje željezničkog prometa potrebno je izmjestiti u kolodvor u Kopilici;

gradnja drugog kolosjeka na postojećoj željezničkoj pruzi (od tunela Brda u smjeru Kaštela i Zagreba uz elektrifikaciju i modernizaciju pruge;

gradnja nove željezničke pruge – spoj na Jadransku željeznicu; gradnja novih industrijskih kolosjeka u Sjevernoj luci; istraživanje opravdanosti i trase koridora gradske željeznice s prioritetom osposobljavanja

postojeće trase od Kopilice (Kaštela) do Gradske luke, u cilju bolje prometne dostupnosti gradskom središtu;

istraživanje opravdanosti i trase koridora podzemne gradske željeznice prema istočnim dijelovima grada s nastavkom prema istoku te zatvaranja prstena na prostoru grada.

3. U pomorskom prometu planira se: Daljnje proširenje, uređenje, modernizacija i dogradnja potrebnih sadržaja međunarodne luke

otvore za javni promet u bazenu Gradske luke i bazenu Sjeverne luke za prihvat većih brodova i trajekata, brzih brodova i brodova na kružnim putovanjima;

U akvatoriju Gradske luke, odnosno lučkom području, predviđaju se sljedeći radovi: rekonstrukcija i dogradnja trajektnih pristana i obale na istočnom dijelu Gradske luke; izgradnja vanjskih pristana na lukobranu (ljetni vez); proširenje i uređenje te izgradnja pristana na zapadnoj obali (odvijanje javnog pomorskog

prometa, brzi brodovi, turističke linije, mega jahte); zadržavanje postojećih sportskih luka bez povećanja broja vezova radi velike koncentracije

pomorskog prometa u luci te osiguranja prostora za manevar velikih brodova; osiguranje potrebnih sadržaja za kontroliranje i upravljanje plovilima u luci i drugi sadržaji radi

funkcioniranja i održavanja luke (opskrba brodova, pružanje usluge putnicima, lučko agencijski i špediterski poslovi i dr.).

U Gradskoj luci ne predviđa se sidrenje brodova. U akvatoriju Sjeverne luke, odnosno lučkom području, omogućava se proširenje, modernizacija,

gradnja sadržaja za prijem brodova i trajekata u putničkom i teretnom prometu, manipulacija, skladištenje i prenošenje roba i ostale gospodarske djelatnosti koje mogu biti vezane i uz Slobodnu zonu te gradnja potrebne infrastrukture.

U sklopu Sjeverne luke omogućava se organizacija sljedećih terminala: RO-RO terminal sa potrebnom površinom za teretna vozila; Robno-distribucijski centar u funkciji opsluživanja šire splitske regije. U sklopu ovog centra

omogućava se uređenje manjeg kontejnerskog terminala te terminala za hucke-pack prijevoz, radi uspostave veze sa Hucke-pack željezničkim sustavom na relaciji Split-Zagreb i dalje prema srednjoj Europi.

distribucijski centar za skladištenje i distribuciju ribe planira se u dijelu sjeverne obale Splitskog poluotoka. Uz morski dio za privez ribarskih brodova, obvezno je osigurati odgovarajući parkirališni prostor, skladište, hladnjaču, prostor za burzu ribe i dr.;

Uređenje, proširenje i dogradnja te nova gradnja u obuhvatu luka otvorenih za javni promet u Gradskoj luci Split i Slatinama. U tim lukama, u skladu s mogućnostima omogućava se uređenje vezova za plovila turističke, rekreacijske i druge namjene. Luka Stobreč uređuje se u postojećoj veličini uz uvjete nadležne službe zaštite kulturne baštine;

Uređenje postojećih i gradnja novih luka posebne namjene:vojna luka Lorabrodogradilišna luka (državni značaj), može se dograđivati i uređivati u skladu s procesima

proizvodnje unutar ukupne zone brodogradilišta;luke nautičkog turizma:

postojeća luka u sklopu Gradske luke (ACI); planirana luka na lokaciji Žnjan kapaciteta 400 vezova (uz odgovarajući broj suhih vezova);

športske luke:

143

Poljud s postojećim lučicama Split i Spinut, bez mogućnosti povećanja akvatorija i bez mogućnosti gradnje ugostiteljsko turističkih smještajnih kapaciteta;

Poljud nove športske luke, dobiva se oblikovanjem nove obalne linije čime se ukidaju postojeće neuređene lučice i sanira obalni pojas, a maksimani broj vezova se određuje detaljnim planovima;

Jadran-Zvončac, lučica u sklopu bazena i hotela bez mogućnosti proširenja; Labud i Mornar na zapadnom dijelu Gradske luke, bez mogućnosti povećanja akvatorija i bez

mogućnosti gradnje ugostiteljsko turističkih smještajnih kapaciteta; Matejuška, očuvanje postojeće lučice kao spomeničkog nasljeđa grada; Zenta, bez mogućnosti povećanja akvatorija; Stobreč, dovršenje luke u postojećoj veličini; Slatine, planira se proširenje i dovršenje postojeće luke.

ostale luke: luka Instituta za oceanografiju i ribarstvo; luka na južnoj obali poluotoka Lora.

Prostornim planom je omogućeno uređenje manjih pristana (uređenje manjeg gata bez sadržaja na kopnu) u uvali Bene, Kašjuni, na području Zente i Žnjana.

Za gradnju luka i dugih zahvata na moru (akvatorij) nije određena veličina zahvata, već je naznačeno područje (šrafirano) u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena površina”.

Veličina zahvata na moru iz prethodnog stavka određuje se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom i postupkom procjene utjecaja na okoliš ukoliko je ista po posebnim propisima i odredbama Prostornog plana Županije.

Međunarodni plovni put je označen u odnosu na luku osobitog međunarodnog značaja otvorenu za javni promet (bazen u Gradskoj luci i Sjevernoj luci). Unutarnji plovni put povezuje luku Split s ostalim morskim lukama županijskog i lokalnog značaja a lokalne pomorske pruge povezuju obalna područja i naselja grada Splita te ostala susjedna područja (Trogir, Kaštela, Omiš i druga). Lokalne pomorske pruge mogu se organizirati kao stalne pruge u funkciji javnog prijevoza i povremene (sezonske) pruge za turiste i izletnike.

Na području Gradske luke i Sjeverne luke organizirani su sadržaji potrebni za funkciju graničnog pomorskog prijelaza i ostalih pomorskih funkcija.

4. Zračni promet za potrebe Grada Splita se odvija putem zračne luke u Kaštelima, koja je smještena izvan područja Grada. U Gradskoj luci uređuje se prostor autobusnog terminala i terminalna tour-operatora, parkirališta i drugih potrebnih sadržaja u funkciji zračnog prometa, odnosno za prijevoz putnika do zračne luke u Kaštelima.

Helidrom danas postoji na prostoru Trstenika za potrebe bolnice, u Slatinama na Čiovu te uz zvjezdarnicu u Sitnom Gornjem (izvan područja grada Splita). Na igralištu u sklopu Lore vrši se slijetanje helikoptera.

Predviđa se mogućnost slijetanja helikoptera u krugu bolnice (interventni let) te mogućnost slijetanja helikoptera u turističkoj zoni na prostoru Duilova i sportske luke Zenta za što je potrebno istražiti i osigurati odgovarajuće prostorne uvjete u prostornim planovima detaljnijeg stupnja razrade.

5.1.1. Koridori javnih cesta Članak 35.

1. Položaj trasa javnih cesta i željezničkih pruga te širine koridora određene su različito s obzirom na mjerilo kartografskog prikaza i grafičku točnost koja iz toga proizlazi te veličinu i znak i to: u građevinskom području naselja Slatine i Žrnovnica (1:5.000) izvan obuhvata GUP-a graničnim

linijama, prema susjednoj namjeni kao okvir unutar kojega se može graditi prometna i druga infrastruktura sa svim elementima svoga profila i površinama ovisno o vrsti i planiranom razvrstaju;

na području obuhvata GUP-a i ostalih naselja načelnim položajem prometne trase (1:25.000).

144

2. Unutar koridora planiranih cesta nije dozvoljena gradnja drugih građevina do ishođenja lokacijske dozvole za cestu i provedene parcelacije (ili njen dio na koju je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja građevne čestice ceste, eventualni preostali prostor priključit će se susjednoj planiranoj namjeni. U sklopu lokacijske dozvole obvezno treba biti rješenje površinske odvodnje radi sprječavanja štetnih utjecaja na okoliš.

U zaštitnom pojasu javnih cesta izvan građevinskog područja, kao i u građevinskom području naselja, mogu se graditi uslužne građevine u prometu: benzinske postaje, autobusna stajališta, parkirališta, odmorišta, praonica vozila i servis za održavanje vozila na lokacijama kojima neće biti ugrožena sigurnost prometa ili korištenje planiranih susjednih površina. Benzinska postaja je također mogući sadržaj luke nautičkog turizma.

Građevine na benzinskim postajama i druge građevine iz prethodnog stavka ne mogu imati visinu veću od prizemlja, svijetlog otvora najviše 4,5 m te moraju biti udaljene od granice susjedne parcele najmanje 3,0 m.

Bruto površina praonice vozila i servisa građenog u pojasu javnih cesta izvan građevnog područja ne može biti veća od 100 m2 ukupno. Bruto površina ugostiteljskog sadržaja građenog u pojasu javnih cesta izvan građevnog područja ne može biti veća od 50 m2.

U zaštitnom pojasu javne ceste može se formirati neizgrađeni dio susjedne građevne čestice sa niskim zelenilom i ogradom, a na temelju posebnih uvjeta nadležne uprave za ceste.

5.1.2. Udaljenost građevina i ograda od javno prometnih površinaČlanak 36.

1. Građevine, što se grade uz državnu, županijsku i lokalnu cestu, ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama.

Udaljenost građevine od ruba zemljišnog pojasa ostalih ceste i javno prometnih površina ne smije biti manja od 5,0 metara osim u slučajevima gdje je drugačije određeno ovim odredbama.

U izgrađenim dijelovima građevnih područja, ako koridor ceste nema propisanu širinu, a ugrađuje se nova građevina između dvije postojeće građevine, građevni pravac nove građevine usklađuje se s građevnim linijama postojećih građevina, odnosno građevni pravac nove građevine usklađuje se s građevnim pravcem postojeće građevine koja je udaljenija od ruba ceste.

5.1.3. Uvjeti gradnje javnih cestaČlanak 37.

Gradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih cesta u naselju potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, uređenjem pješačkih nogostupa i dr.

Trase novih cesta treba polagati na način da se ne ugrozi kvaliteta života i rada na susjednom dijelu naselja, bilo bukom, svijetlom ili zagađenjem zraka. Na dijelu ceste koja je položena uz naselje Žrnovnicu i Srinjine (nastavak Puta Mostine prema Gatima) obvezno je osigurati mjere za zaštitu naselja od buke i svijetla.

Kod svih propusta, tunela, mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka, kroz koje prolaze kolne ceste, obavezno treba osigurati slobodan profil u visini od najmanje 4,5 m. Na ulicama na kojima se predviđa odvijanje javnog gradskog prijevoza obavezno je izgraditi ugibalište u skladu s posebnim propisima i natkriveni dio čekališta za putnike.

Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnijeg plana uređenja.

Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela gradske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

Najmanja širina kolnika novoplaniranih nerazvrstanih cesta u građevnim područjima naselja izvan obuhvata GUP-a Splita je:

a) za jednosmjerni automobilski promet iznosi 4,0 m;

b) za dvosmjerni promet iznosi 5,5 m.

145

U gusto izgrađenim dijelovima naselja i zaštićenim ruralnim cjelinama širine jednosmjernog i dvosmjernog kolnika mogu biti i manje, temeljem uvjeta nadležne službe zaštite za zaštićene ruralne cjeline, s time da treba omogućiti na udaljenostima od 50 m mogućnost mimoilaženja postavom ugibališta ili okretišta. Najmanja širina nogostupa je 1,6 m izvan obuhvata GUP-a Splita, a 2,0m u obuhvatu GUP-a. U izgrađenim dijelovima naselja može biti i manja u skladu s lokalnim uvjetima.

Uzdužni nagib kolne ceste kojom se osigurava pristup vatrogasnog vozila ne može biti veći od 12%.

U propisanim detaljnijim planovima, za neizgrađene dijelove građevinskog područja te za pretežito izgrađena područja gdje lokalni uvjeti to omogućuju, potrebno je osigurati obostrane nogostupe.

Na svim pješačkim pravcima je moguće uređenje odmorišta, platoa i drugih otvorenih sadržaja te je obvezno uklanjanje arhitektonskih barijera za osobe s teškoćama u kretanju. Uz pješačke pravce uz more i rijeku Žrnovnicu je obvezno ozelenjavanje visokim zelenilom.

5.1.4. Parkirališta i garažna mjestaČlanak 38.

1. Prostornim planom je određena obveza gradnje parkirališta i garaža na području izvan obuhvata GUP-a Splita.

Promet u mirovanju se rješava javnim ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom ili rekonstrukcijom javnih parkirališta/garaža. Planirani zahvati iz ovog stavka su obvezni u obuhvatu GUP-a Splita a provode se temeljem GUP-a Splita i detaljnijih planova.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina kojima se povećava njihova površina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevnoj čestici. U postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za zahvate u prostoru obvezno je osigurati parkirališna mjesta na građevnoj čestici prema sljedećoj tablici:

Tablica 38. Obvezni broj parkirališnih mjesta

Namjena Tip građevine Minimalni broj parkirališnih ili garažnihmjesta (PM)

Stanovanje Stambene građevine

2 PM/100 m2 , a ne manje od broja stambenih jedinica

kod izrade detaljnijih planova za neizgrađene dijelove minimalno dodatnih 10%planirati na otvorenom prostoru u javnom korištenju

Ugostiteljstvo i turizam

Restoran, kavana 4 PM/100 m2 na otvorenom prostoruCaffe bar, slastičarnica i sl. 10 PM/100 m2 na otvorenom prostoru,

najmanje 2 PMSmještajni objekti iz skupinehotela

1 PM/sobi

Trgovina i skladišta Robna kuća, supermarket 3 PM/100 m2 prodajne površine

Ostale trgovine 2 PM/100 m2

prodajne površine Skladišta 1 PM/100 m2

Poslovna i javna namjena

Banke, agencije, poslovnice (javni dio)

3 PM/100 m2

pola na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM

Uredi i kancelarije 2 PM/100 m2

Industrija i zanatstvo Industrijski objekti 1 PM/100 m2 na otvorenom prostoru Zanatski objekti 2 PM/100 m2

Auto servis 5 PM/100 m2

Kultura i obrazovanje Dječji vrtići i jaslice 1 PM na grupu na otvorenom prostoruOsnovne i srednje škole 1 PM na razred na otvorenom prostoruInstituti 1 PM/100 m2

Dvorane za javne skupove

1 PM/100 m2

146

Crkve 1 PM/100 m2 na otvorenom prostoruMuzeji, galerije, biblioteke 1 PM/100 m2

Zdravstvo i socijalna skrb

Bolnice i klinike 1 PM na 3 kreveta najmanje pola na otvorenom prostoru

Ambulante, poliklinike,dom zdravlja

2 PM/100 m2 na otvorenom prostoru

Domovi za stare 0,5 PM/100 m2 najmanje pola na otvorenom prostoru

Šport i rekreacija Športski objekti otvoreni, bez gledališta

0,5 PM/100m2

Športski objekti zatvoreni, bez gledališta

1 PM na 20 sjedala

Športski objekti i igrališta s gledalištem

3 PM/100 m2

Komunalni sadržaji Tržnice 2 PM/100 m2 na otvorenom prostoru

Benzinske postaje 5 PM/100 m2

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz gornje tablice određen je u odnosu na bruto razvijenu površinu odgovarajućeg tipa građevine. U bruto razvijenu površinu za izračun PM ne uračunavaju se pomoćne građevine, garaže, jednonamjenska skloništa i podrum čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi.

Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih mjesta potrebno je ispuniti i zahtjev o minimalnoj površini parkirališta koja iznosi 20 m2 po jednom PM bez prilaznih cesta, rampi i nogostupa.

Omogućava se odstupanje do 30% od potrebnog broja parkirališnih mjesta iz Tablice 38. uz slijedeće uvjete:

ukoliko se planirana građevina ili zahvat u prostoru gradi u zaštićenim ili gusto izgrađenim dijelovima naselja,

ukoliko se posebnom odlukom utvrdi obveza plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje te sredstva namjenski troše za gradnju javnih parkirališta i garaža najbližih lokaciji za koju se traži odstupanje,

ovo odstupanje se ne odnosi na novu stambenu izgradnju.

U gusto izgrađenim dijelovima naselja omogućava se dio parkirališnih kapaciteta koje je prema gornjoj tablici potrebno riješiti na otvorenom, riješiti kao javno dostupna parkirališta u sklopu građevine.

Gradnja parkirališta i garaža nije obvezna za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina unutar zaštićenih ruralnih cjelina ili unutar kolno nedostupnih izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja.

2. Parkirališne potrebe rješavat će se korištenjem tablice i normativa iz podtočke 1. ove točke, na način: za proizvodne, trgovačke, turističke, poslovne ili višenamjenske građevine, čije građevne

čestice zauzimaju više od 5000m2, potrebno je, u postupku ishođenja lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe vodeći računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broj posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu;

na javnim parkiralištima za vozila osoba s teškoćama u kretanju treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 10 mjesta.

3. Moguća je gradnja javnih garaža i uređenje parkirališnih površina u svim zonama, kao zasebnih građevina, uz ispunjavanje sljedećih uvjeta: arhitektonsko oblikovanje garaže uklopiti u postojeći ambijent; parkirališne površine popločati perforiranim betonskim elementima, a perforirane površine zatraviti; izgradnjom se ne smije uništavati postojeće visokovrijedno zelenilo;

147

dio čestice koji ne služi planiranoj namjeni treba se urediti kao zelena površina; za pristup ishoditi odobrenje nadležne službe ovisno o kategoriji ceste s koje se rješava pristup;

4. Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici, odnosno na drugoj građevnoj čestici koje će se riješiti jedinstvenim zahvatom kroz detaljniji plan u skladu s ovim odredbama.

5. Unutar obuhvata GUP-a Splita obvezni broj parkirališnih mjesta utvrdit će se i prema stupnju dovršenosti i opterećenosti pojedinih urbanih cjelina odredit će se detaljnije u GUP-a Splita;.

5.2. Sustav veza (javne telekomunikacije)Članak 39.

Prostorni plan predviđa rekonstrukciju i gradnju distributivne kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka. Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja treba imati osiguran priključak na TK mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno i kroz postojeće prometnice, kao tehnički sigurno i ekološki čisto rješenje, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica i njenog zemljišnog pojasa, treba se izvoditi na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, odnosno izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na eventualnu gradnju zračne TK mreže. Planom se predviđa i povećanje broja telefonskih govornica.

Projektiranje i izvođenje TK mreže se rješava sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima iz Prostornog plana. Građevine telefonskih centrala i dr. uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

Prostori za gradnju poštanskih središta i ureda definirati će se detaljnijom prostornom dokumentacijom.

Potrebno je postići kvalitetnu pokrivenost područja mobilnom telefonijom, odnosno infrastrukturom pokretnih telekomunikacijskih mreža.

Koncesionari na području mobilnih telekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskih mreža. Izgradnja takvih objekata ulazi u red građevina od državne važnosti, jer prema Zakonu i Pravilniku o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice, te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se objekti takve telekomunikacijske infrastrukture na dotičnom području, uz poštivanje uvjeta građenja koji su zakonom propisani za takve vrste građevina.

Vrijedne vizure unutar gradskog prostora, posebno unutar i u kontaktnim područjima zaštićenih cjelina i pojedinačnih objekata zaštititi će se kroz obvezu ishođenja posebnih uvjeta nadležne službe zaštite kulturne baštine.

Nove samostojeće objekte (antenske stupove) treba graditi na način da omogući korištenje od strane više koncesionara. Samostojeći objekti infrastrukture pokretnih mreža se postavljaju: izvan užeg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji; na udaljenosti od postojećih građevina u skladu s propisima i normativima; izvan zona zaštite prirode i spomenika kulture.

148

5.3. Vodno gospodarstvo

5.3.1. VodoopskrbaČlanak 40.

Za opskrbu područja grada vodom planirani su sustavi: Sustav Split, Sustav Solin – Kaštela – Trogir, Sustav Omiš, koji će se opskrbljivati vodom sa izvorišta rijeke Jadro i Žrnovnice, te zahvatom vode iz rijeke Cetine. Iz vodoopskrbnog sustava Split osigurana je opskrba vodom grada Splita te naselja Stobreč i Žrnovnica, kao i općine Podstrana. Istočni dio otoka Čiovo i naselje Slatine za opskrbu vodom koristit će vodu sustava Solin-Kaštela-Trogir koji se opskrbljuje vodom s izvora Jadro. Naselja Sitno Donje, Sitno Gornje i Srinjine opskrbljivat će se vodom iz vodoopskrbnog sustava Omiša.

Osim vodoopskrbne mreže planom je određen i sustav crpnih stanica, vodosprema i uređaja kojima je omogućena opskrba vodom svih područja. Moguće je planirati i druge objekte vodoopskrbe radi detaljnije razrade i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, kao i manja odstupanja predloženih profila cijevi vodovodne mreže, te smještaja kapitalnih i drugih objekata.

Preduvjet za korištenje izvorišta Žrnovnica je cjelovita sanacija svih izvora zagađenja u slivu a posebno izgradnja vodonepropusne kanalizacijske mreže.

Postojeći vodoopskrbni sustav naselja Žrnovnica će se legalizirati uz potrebne rekonstrukcije i usklađivanje sa zahtijevima iz odgovarajućih zakona i propisa.

Kod komunalne infrastrukture cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka, sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena cijevi do nivelete prometnice, te kontrolnim oknima u čvorovima. Vodoopskrbne cijevi se u pravilu postavljaju na suprotnu stranu prometnice u odnosu na kanalizaciju otpadnih voda i uvijek iznad kanalizacijskih cijevi i kanala.

Postojeći lokalni izvori (izvori, gustirne, bunari, česme i sl.) moraju se održavati i ne smiju se zatrpavati ili uništavati. Naprave i objekti (gustirne, bunari, crpke i cisterne), koje služe za opskrbu vodom moraju biti izgrađene i održavane prema postojećim propisima. Te naprave i objekti moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode locirane uzvodno od mogućih zagađivača kao što su: fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare, odlagališta otpada i štetnih tvari i slično.

Vodoopskrba se gradi i održava u skladu s propisima, pravilima struke i zahtjevima poduzeća koje upravlja vodovodom.

5.3.2. OdvodnjaČlanak 41.

Gradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda na području grada Splita omogućava se tako da se: pretežito grade građevine i uređaji za razdjelni sistem kanalizacije, osim u dijelu postojeće

kanalizacije splitskog poluotoka, koja je mješovitog tipa; mješoviti sustav kanalizacije sanira tako da postepeno postane razdjelni sustav, gdje je to

opravdano i moguće; otpadne vode prije ispuštanja u prijemnik, Brački kanal, pročišćavaju na središnjem uređaju za

pročišćavanje otpadnih voda “Stupe”, na kojem se u konačnoj fazi objedinjavaju sve otpadne vode;

otpadne vode istočnog dijela otoka Čiova sistemom kolektora i crpnih stanica priključe na lokalni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava Trogir - Kaštela, uvala Orlica;

omogući etapna izgradnja kanalizacijskog sustava, a pojedinačno bi svaka etapa bila dio konačnog rješenja;

do izgradnje cjelovitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda “Stupe” otpadne vode dijela južnog sliva objedinjuju na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda “Katalinića Brig”, dok se krajnji istočni dio ovog sliva priključuje na lokalni privremeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda “Duilovo”;

otpadne vode zapadnog dijela sliva Stobreč također privremeno objedinjavaju na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda “Duilovo”;

149

otpadne vode ispuštaju dugim podmorskim ispustima uređaja u Stobreču, Katalinića Brigu i Duilovu;

oborinska kanalizacija dimenzionira na kapacitete (povratne periode) kojima se osigurava potrebna zaštita prostora od plavljenja. Posebno treba značajno zaštititi (50 godišnji povratni period) sve posebno vrijedne prostore (povijesne, kulturne, financijske ustanove i druge vrijedne objekte);

gradski potoci koji se koriste kao prijemnici oborinskih voda dimenzioniraju najmanje na 100 godišnje velike vode;

osim dugih ispusta pročišćenih otpadnih voda omogućava izgradnja ispusta oborinskih voda, te ispusta preljevnih voda za mješoviti sustav kanalizacije u skladu sa zakonom (vodoprivredni uvjeti);

na područjima bez kanalizacije koriste septičke jame zatvorenog tipa, do izgradnje javnog sustava odvodnje;

na svim mjestima u gradskoj mreži gdje je to potrebno grade podzemne retencije za mješovite i oborinske vode.

Moguća su manja odstupanja u pogledu rješenja objekata odvodnje radi usklađenja s planovima i preciznijim geodetskim izmjerama, tehnološkim inovacijama i dostignućima. Trasa tlačnog cjevovoda od uređaja za pročišćavanje Duilovo do CS Gizdaruša je približna i njen točan položaj (sjeverni, približno Bračkom ulicom ili južni, podmorski) će se odabrati na temelju dodatne analize isplativosti (sjeverna trasa je skuplja) i utjecaja na okoliš obale (južnom trasom je obvezno potpuno zaštititi kopneni dio obale od bilo kakvih zahvata).

Koridori komunalne infrastrukture planirani su unutar koridora kolnih i kolno – pješačkih prometnica. Predviđeni su zatvoreni kanali, okruglog presjeka, koji duž trase imaju odgovarajuće šahte – okna sa pokrovnom pločom na koju se ugrađuje lijevano – željezni poklopac, vidljiv na prometnoj površini, sa istom kotom nivelete kao prometnica. Objekti crpnih stanica su podzemni i nadzemni, od armiranog betona, sa nadzemnim dijelom objekta max. visine 4,5 m. U nadzemnom dijelu objekta predviđen je prostor za automatiku, sanitarni čvor, trafo stanicu i po potrebi prostor za grubu rešetku na dovodnom kanalu te dizel agregat. Za manje crpne stanice nadzemni dio nije predviđen, a automatika se nalazi u ormariću pokraj crpne stanice, iznad zemlje. Crpne stanice se smještaju na javnim površinama i na površinama u vlasništvu nadležnog poduzeća, a do svake crpne stanice mora se osigurati pristup kamionu.

Odvodni kanali su locirani u osi prometnice, a kod razdjelnog sustava kanal otpadne vode u suprotnom rubu prometnice od vodovoda, te oborinski u sredini prometnice na dubini min. 1,50 m računajući od nivelete prometnice do tjemena cijevi, sa kontrolnim revizijskim oknima od betona ili odgovarajućeg vodonepropusnog materijala. Dozvoljava se translatorno pomicanje dionica kanala, ukoliko se ne remeti usvojenu koncepciju, poštujući koridore ostale infrastrukture. Također detaljnijim hidrauličkim proračunom dozvoljena su manja odstupanja usvojenih presjeka pojedinih dionica.

Otpadne vode iz gospodarskih građevina u kućanstvu i drugih građevine s izvorom zagađenja te gospodarskih postrojenja moraju se prije upuštanja u recipijent pročistiti do stupnja koji je propisan zakonom, a prije upuštanja u javnu kanalizaciju do stupnja koji je propisan zakonom kao i na način predviđen posebnom odlukom Grada Splita u skladu s posebnim propisima.

Položaj i trase ispusta i njima pripadajućih objekata otpadnih, oborinskih i mješovitih voda će se prilagoditi najboljem mogućem rješenju u skladu sa planiranom namjenom mora, zakonskim uvjetima, te postojećim stanjem kanalizacije.

5.3.3. Uređenje vodotokaČlanak 42.

Izgradnjom i uređenjem područja postojeći potoci na području grada postaju glavni odvodni kolektor oborinskih voda urbaniziranih područja, te površinskih voda ostalih dijelova slivnog područja. Time nestaju otvoreni potoci u svom prirodnom obliku na izgrađenom području, budući da će postepeno poprimati zatvoreni oblik definiran uređenjem terena na određenom području. Iznimno, u građevinskom području naselja, ukoliko je duž trase potoka planirana zelena površina, isti može biti na toj dionici otvoren (npr. uzvodni dio potoka Radoševac) prilagođen svojim rješenjem okolišu. Potok Trstenik, koji prima izvorske i oborinske vode, biti će djelomično otvoren, dok se ostali potoci; Žnjan,

150

Duilovo, Mostine, Kamen i dr. predviđaju regulirati kao zatvoreni kanali. Trase zatvorenih kanala kojima će se odvoditi vode postojećih potoka, locirane su u trasi vodotoka – potoka, s manjim dozvoljenim odstupanjem. Trasa novog kanala se može locirati u prometnici, ukoliko prometnica prati trasu potoka.

Veličine, odnosno kapacitet kanala moraju odgovarati dugoročnim potrebama zaštite prostora od plavljenja. Prirodni vodotoci reguliraju na protoke najmanje 100 godišnjeg povratnog perioda, a kada isti postaju gradski kanali razina zaštite mora biti ujednačena i odgovarati potrebama u novim okolnostima.

Ušća velikih kanala i potoka u more treba graditi u skladu s potrebama i planom uređenja/zaštite obala i mora, odnosno planiranim korištenjem.

Ukoliko su sakupljene vode sa većih parkirališta prostora na kojima se mogu javiti znatnije količine nafte i masnoća treba prije njihovog priključka na kolektor ugraditi separator ulja i masti.

Planira se cjelovita regulacija rijeke Žrnovnice uz uvažavanje vrijednosti okolnog prostora (prijedlog zaštite u kategoriji zaštićenoj krajobraza). Za potpuno uređenje sliva rijeke Žrnovnice planira se izgradnja većih pregrada s nizom manjih stepenica, te nastavak radova na izgradnji kineta. Uređenje mora zaštititi staništa zaštićenih vrsta ovog područja.

Ostali potoci, djelomično ili u cijelosti u prirodnom okruženje, uređuju se u cilju zaštite od voda a u dijelu gdje prolaze kroz naselje (Srinjine, potok Vilar) regulira se u skladu s potrebom uređenja naselja.

Na potocima i bujicama izvan urbanog područja Splita, omogućava se uređenje manjih akumulacija za potrebe poljoprivrede. Brane i druge građevine akumulacije trebaju biti izgrađene u skladu s okolišem u pogledu materijala i veličine zahvata.

U slivnom području rijeke Žrnovnice i ostalih potoka i bujica potrebno je nastaviti s uređenjem sliva radi zaštite režima voda i sprječavanja erozije zemljišta i obala.

Na dijelovima područja i obala ugroženih erozijom provode se mjere ograničenja korištenja i zaštite kao što su:

zabrana i ograničenje sječe drveća i grmlja; zabrana ograničenja vađenja kamena i zemlje; zabrana odlaganja otpadnih tvari; provođenje posebnih uvjeta korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta; radovi zaštite erozije i bujica (pošumljivanje, uzgoj i uzdržavanje zaštitne vegetacije, trasiranje,

krčenje raslinja, čišćenje korita i drugo).

5.3.4. Zaštita vodaČlanak 43.

Na području Grada Splita ima više izvora od kojih se izvor Žrnovnice planiran za vodoopskrbu naselja pitkom vodom.

Za izvor Žrnovnice i izvor Jadra su određene zone sanitarne zaštite (Odluka o određivanju zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera izvorišta na području GZO Split, “Službeni glasnik GZO Split”, broj 15/1/1988.). U međuvremenu je donesen novi zakon o zonama sanitarne zaštite te se postojeći propisi i rješenja moraju istom prilagoditi. Područje prve zone sanitarne zaštite obuhvaća izvorište, crpne stanice, postrojenje za preradu vode, vodospreme, prostor i objekte neophodne za pogon, gravitacijske vodove, održavanje i čuvanje tih objekata. Prvom zonom sanitarne zaštite izvorišta pitke vode obuhvaća se i zaštita ponora i ponornih zona s direktnim utjecajem na izvorište vode. Prva zona sanitarne zaštite izvorišta mora se ograditi.

Na području prve zone sanitarne zaštite izvorišta zabranjena je izgradnja i korištenje bilo kakvih objekata osim onih koji su potrebni za pogon, održavanje i čuvanje crpilišta i vodosprema. Sanitarne otpadne vode sa zaštićenog područja moraju biti odvedene izvan zone zaštite nepropusnom kanalizacijom. Oborinske vode iz zaleđa ove zone moraju se provesti mimo zone, a izuzetno nepropusnim koritom kroz zonu, a sve u skladu sa zakonom.

151

Druga i ostale zone sanitarne zaštite obuhvaćaju pojedine dijelove slivnog područja izvorišta u skladu s hidro-geološkim značajkama područja i vodonosnika. Na ovim područjima provesti zabrane korištenja prostora u skladu sa zakonom.

Prije ishođenja lokacijske dozvole za gradnju prometnih građevina obvezno je ishođenje posebnih uvjeta nadležne službe zaštite voda.

Granice zona sanitarne zaštite izvorišta Žrnovnice i Jadra prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu 1:25.000. Iste su promjenjive shodno zakonskim obavezama i rješenjima koja će se provoditi radi korištenja izvorišta vode.

5.4. Energetska infrastrukturaČlanak 44.

Sustav energetske infrastrukture određen je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 2.3 “Energetski sustav”. Osnovni energetski podsustavi su: elektroenergetika; program korištenja plina; ostali obnovljivi izvori energije.

5.4.1. Elektroenergetika Članak 45.

Glavni pravci razvoja u elektroenergetici usmjereni su na rekonstrukciju i gradnju transformatorskih stanica i dalekovoda (prijenos električne energije i distribucija električne energije).

U sustavu prijenosa električne energije planira se rekonstrukcija postojeće TS Vrboran u 220/110/35 kV naponske prilike. Novim DV 220 kV TS Vrboran će se povezati na DV 220 Zakučac – Konjsko.

U sustavu opskrbe električne energije planirana je gradnja više novih TS 110/20(10) kV (TTTS Terminal, Sućidar, Gripe, Dobri, Brodogradilište i Dujmovača) i 110 i 35 kV kabela.

Koridori elektroenergetskih vodova trebaju se odrediti s obzirom na dva uvjeta: zadovoljenje tehničko-tehnoloških kriterija; sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.

U ulicama u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija – gdje god je to moguće jednu stranu prometnice za energetiku a druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.

Dalekovodima, kada se grade kao zračni vodovi, potrebno je osigurati sljedeće zaštite pojaseve: a) 220 kV DV (60+60m) 120 m;b) 110 kV DV (40+40 m) 80 m;c) 35 kV DV (30+30 m) 60 m;d) 10 kV DV (15+15 m) 30 m.

Prostor ispod dalekovoda nije namijenjen za gradnju stambenih građevine, rekonstrukciju stambene građevine kojom se povećava visina građevine ili građevine u kojima boravi više ljudi. Taj prostor se može koristiti za vođenje prometne i ostale infrastrukture i u druge svrhe u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i standardima.

Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zračnih ili podzemnih) vodova kao i potrebnih trafostanica izvan građevnih područja utvrđenih Prostornim planom obavljat će se u skladu s rješenjem iz Prostornog plana i posebnim uvjetima nadležne službe. Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi računa o tome da u budućnosti ne predstavljaju ograničavajući čimbenik izgradnje naselja, odnosno drugih infrastrukturnih građevina.

Prostori za gradnju transformatorskih stanica unutar područja za razvoj naselja definirati će se detaljnijim dokumentima prostornog uređenja. Omogućava se izgradnja manjih infrastrukturnih građevina TS 10/20/0,4 kV i temeljem ovog Plana, unutar zona negradivih, zelenih površina, bez posebnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica građevne čestice.

152

5.4.2. Program korištenja plinaČlanak 46.

U skladu s odredbama Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije osiguravaju se uvjeti za program korištenja plina i to gradnju magistralnog plinovoda (Općina Seget – Split – Omiš –prostor za istraživanje sa mjerno regulacijskim stanicama). U drugoj fazi planira se sustav plinofikacije Grada Splita.

5.4.3. Ostali obnovljivi izvori energijeČlanak 47.

Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora, prvenstveno energija sunca. Dopušta se postavljanje sunčanih kolektora na svim građevinama izvan zona zaštićenih kao spomeničke cjeline ili na pojedinačnim građevinama koje nemaju obilježje spomenika kulture.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 48.

Opća načela zaštiteProstornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite: a) krajobraznih vrijednosti;b) prirodnih vrijednosti; i c) kulturno-povijesnih cjelina.

Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak Grada Splita. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti te kulturno-povijesnih cjelina podrazumijeva sljedeće:a) Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajobraza kao temeljne vrijednosti prostora;b) Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, c) Zadržavanje povijesnih trasa putova i antičku limitaciju agera (starih cesta, pješačkih staza,

poljskih putova i šumskih prosjeka);d) Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (urbanih cjelina, sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u

njihovu izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;e) Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih drugih

povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;f) Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajobraza

i slikovitih pogleda (vizura);g) Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljoprivrednih kultura i tradicijskoga načina

obrade zemlje;h) Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih

neki imaju simbolična i povijesna značenja;i) Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih

predjela kao što su obale, prirodne šume, kultivirani krajobraz – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

Prirodne vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno-povijesne cjeline prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.1. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora” u mjerilu 1:25.000.

6.1. Krajobrazne vrijednosti

6.1.1. Kulturni krajobraz Članak 49.

Opći uvjeti zaštite i očuvanja područja kulturnog krajobraza obuhvaćaju sljedeće mjere:

153

potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrađenih struktura naselja

izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinačnih stambenih ili gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja u skladu s ovim odredbama, ali na način da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, vegetacija).

mjere pošumljavanja u agrarnom krajobrazu neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije, dok se predjeli iznad terasasto kultiviranih obronka trebaju obogatiti pošumljivanjem autohtonim vrstama.

U okvirima problematike zaštite kulturnog krajobraza treba naglasiti posebno teško stanje kultiviranog krajobraza u blizini kamenoloma Žrnovnica - Perun, Srinjine i Garbina vela na Čiovu. Devastirani krajobraz pored navedenih kamenoloma trebaju biti sanirani posebnim projektima sanacije u kojima treba biti osigurano konzervatorsko elaboriranje. Moguće izgradnje na mjestu zatvorenih kamenoloma na prostoru ili u blizini područja zaštićenog kultiviranog krajobraza također trebaju imati osigurano konzervatorsko elaboriranje kroz izradu propisanih urbanističkih planova uređenja.

6.1.2. Prirodni krajobrazČlanak 50.

Prirodni krajobraz odnosi se na planinska područja Mosora i Peruna i uzvisine Makirina. Prostorna rasprostranjenost i biljni sastav šuma na području prirodnog krajobraza ne može se mijenjati kako bi se zadržala ekološka stabilnost prirodnih oblika krajobraza.

Pošumljivanje će se vršiti vegetacijom primjerenom prirodnim obilježjima prostora. Oblikovanje kultura omogućava se samo kao etapa u privođenju površine uvjetima koji omogućuju pošumljivanje autohtonim vrstama.

Na području uzvisine Makirina, kojom dominira građevina zvjezdarnice, moguće je, južne padine namijeniti za uređenje botaničkog vrta autohtonog bilja. Omogućavaju se potrebni zahvati i uređenje prostora za rad zvjezdarnice (edukativne i ekološke aktivnosti).

Na zaštićenim dijelovima prirode kao i ekološki vrijednom području prirodnog krajobraza obvezno je provoditi odredbe Nacionalne strategije i Akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

6.1.3. Pejzažno i urbano zeleniloČlanak 51.

Pored navedenog, planom se izdvajaju značajnije površine pejzažnog i urbanog zelenila (poluotok Marjan, Turska kula, područje Orišca, područje uz tok rijeke Žrnovnice, te zaštitne zelene površine uz infrastrukturne koridore i sustave).

Na prostorima pejzažnog i urbanog zelenila (sjeverni dio područja uz rijeku Žrnovnicu i područje Orišac) moguća je poljoprivredna proizvodnja do konačnog privođenja namjeni – uređenja prostora.

Mjere zaštite i uređenja prostora pejzažnog i urbanog zelenila propisat će se u GUP-u Splita.

Potrebno je izraditi krajobraznu osnovu Grada Splita u kojoj će prostori krajobraza, uključujući i urbano područje Splita, biti detaljno analizirani i valorizirani te određene daljnje mjere zaštite i uređivanja.

6.1.4. Poljoprivredno zemljišteČlanak 52.

Prostornim planom je određeno poljoprivredno zemljište i to izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana.

Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobita ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Nadležna institucija, u cilju zaštite poljodjelskoga zemljišta, će: a) popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata Prostornog Plana;b) voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu;c) skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskoga zemljišta u državnom vlasništvu;d) provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskoga zemljišta u skladu sa zakonom.

154

6.1.5. Šumsko zemljišteČlanak 53.

Planom su utvrđene šumske površine a prema namjeni i značaju dijele se na: a) zaštitne šume čije se uređivanje i iskorištavanje obavlja prema šumsko-gospodarskoj osnovi; b) šume posebne namjene – ekološko-ambijentalna Park-šuma Marjan čije se uređivanje obavlja

prema šumsko-gospodarskoj osnovi te turističko rekreacijske šume na otoku Čiovo.

Način zaštite, uređenja i korištenja Park-šume, šuma unutar granica značajnih krajobraza (prirodni i kulturni krajobraz) i drugih šuma odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Postojeće šume, određene u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz 1. “Korištenje i namjena površina”, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene.

U cilju zaštite i unapređivanja šumskih površina provoditi će se sljedeće mjere: a) izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume;b) makiju i šume panjače, uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik;c) pošumljivati slivna područja Žrnovnice i potoka i bujica izvan urbanog područja Splita;d) pošumljivati šikare, paljevine i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo;e) izgrađivati šumske putove, vatrobrane prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa

šumsko-gospodarskim osnovama;f) vraćanje u prvobitno stanje opožarenih šumskih površina.

6.1.6. VodotociČlanak 54.

Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom smatraju se prirodnom i strukturnom cjelinom u krajobrazu te će se namjeravani zahvati na njima usklađivati i provoditi uvažavanjem krajobraznih vrijednosti i obilježja. Posebno se štite krajobrazne vrijednosti porječja rijeke Žrnovnice i potoka Vilar.

Prije izvođenja hidrotehničkih radova, treba provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje i umanjivanje krajobraznih vrijednosti i gospodarsku isplativost. Nužni zahvati na vodotoku trebaju se izvoditi uz najveće moguće očuvanje izvornih obilježja prostora.

6.1.7. Obalno područjeČlanak 55.

Osobitu skrb i zaštitu voditi o obali, moru i podmorju kao ekološki vrijednim područjima i dijelu zaštićenog obalnog područja mora (Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora). Prirodna obala (na otoku Čiovo izvan građevinskog područja naselja Slatine, dijelovi obale Marjana i obalni potez od Duilova do Stobreča) treba se čuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale.

Zabranjuje se odlaganje bilo kakvog materijala u more te samovoljno nasipanje i zatrpavanje obale. Neophodna je sanacija dijelova obale (kupalište Zvončac, Kašjuni, Poljud i Zenta) te uređenje vanjskog lukobrana u sportskim lukama Spinut i Zenta.

6.1.8. VidikovciČlanak 56.

Na istaknutim prirodnim točkama – vidikovcima te potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne može se graditi.

Na točkama i potezima iz stavka 1. ove točke mogu se, kao javni prostori, graditi pristupni putovi, platoi i urediti prostori za parkiranje, te pomno oblikovane sjenice i klupe.

6.2. Prirodne vrijednostiČlanak 57.

1. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode na području Grada Splita su zaštićene prirodne vrijednosti: u kategoriji Park-šume područje poluotoka Marjan (stoga su svi zahvati u Park-šumi Marjan i

širem krajobrazu posebno osjetljivi i potrebno ih je svesti na najmanju mjeru i u funkciji održavanja Park-šume, odnosno očuvanja vrijednosti šireg krajobraza);

Mjere zaštite Park-šume Marjan obuhvaćaju:

155

Prostor unutar park-šume Marjan je prvenstveno javni prostor na dobrobit građana Splita i posjetitelja, te ima kulturnu, socijalnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu;

Najveći dio Park-šume uređuje se u skladu sa ciljevima zaštite temeljnog fenomena (botanički vrt, arboretum, muzej, ornitološka zbirka, rekreacijski sadržaji i drugih slični sadržaja na temelju Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) i GUP-a;

Unutar Park-šume Marjan ne planiraju se nove zone za stanovanje; Obalni pojas od lučice Split do punte Marjana namijenjen je za kupalište uz uvjete uređenja koji će

se odrediti kroz PPPPO na temelju uvjeta zaštite prirode i GUP. Južni obalni pojas namjenjuje se javnim sadržajima, kupalištima i plažama (uključujući pristane),

javnom zelenilu uz plaže, ugostiteljskim sadržajima, sadržajima kulture i sl.; Ograničava se odvijanje kolnog prometa na način da se parkirališta rješavaju izvan obalnog

područja i izvan šume, uz mjere poticanja javnog prijevoza; Prilikom odabira lokacija za javne namjene potrebno je očuvati postojeće zelenilo – šumu i

pojedinačna stabla u cilju zaštite krajobraza; Uređenje prostora i gradnja na kontaktnom području Park-šume Marjan (padina Marjana prema

Poljudu i gradskoj luci) je potrebno regulirati u funkciji krajobrazne zaštite područja (ograničenje visine i pojedinačnih zahvata, zaštita šume, zelenih površina i pojedinačnih stabala);

Postojeći parkovi (Zvončac i Spomen park Sustipan) se uređuju bez mogućnosti gradnje novih građevina. Na području Spomen parka Sustipan je moguće postavljanje spomen obilježja;

Zone javne i društvene namjene obuhvaćaju znanstvene i kulturne sadržaje od značaja za Grad, Županiju i Državu te izuzetno društvene sadržaje koji služe susjednom stanovanju.

Vila Dalmacija je namijenjena za specifične oblike turizma visoke kategorije ali ograničenog intenziteta gradnje te javne namjene uz očuvanje krajobraznih vrijednosti i florističke osnove.

Na obalnom dijelu se planira uređenje postojećih lučica (bez povećanja kapaciteta i daljnjeg zauzimanja akvatorija i kopnenog dijela), kupališta i šetališta.

Postojeće građevine, koje su zaštićene kao spomenici kulture, čuvaju se i uređuju zajedno s pripadajućim perivojem.

Kupališta u uvali Ježinac i Kašjuni je potrebno urediti, ozeleniti uz mogućnost gradnje plažne građevine za potrebe kupališta.

2. Zaštićeno obalno područje (ZOP) mora utvrđeno je Zakonom i posebnim propisima a obuhvaća naselje Slatine te pojas kopna u širini od 1000m od obalne crte i pojas mora u širini od 300m od obalne crte. ZOP je prikazan u grafičkom dijelu prostornog plana, u svim kartografskim prikazima.

3. Prostornim planom utvrđuje se područja prirodnih vrijednosti koja se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode:

- u kategoriji Značajni krajobraz zaštićuje se, sukladno odredbama Prostornog plana Županije: istočni dio otoka Čiovo, od rta Supetar na sjevernoj obali do Gospe od Prizidnice na južnoj obali, u

veličini od 112,5 ha; Vodotok rijeke Žrnovnice od izvora do ušća (većim dijelom na području Grada Splita i to 37,3 ha a

tek manjim dijelom na području Općine Podstrana);

- u kategoriji Spomenik parkovne arhitekture zaštićuje se Strossmayerov park u Splitu;

- u kategoriji Spomenika prirode predlažu se (botanički) rijetki i lokacijom značajni primjerci biljnog svijeta:

Hajdukova murva, Split; Košćela (iza HNK), Split; Košćela (Varoš), Split; Česmina (Dvornikovi dvori), Split; Tri hrasta, Kamen.

Područja prirodnih vrijednosti što se predlažu za zaštitu nalaze se pod privremenom zaštitom i za njih se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti prirode koje uređuje zaštitu prirodnih vrijednosti.

4. Prirodne vrijednosti koje se štite mjerama Prostornog plana uređenja Grada Splita: Park E.Vidovića i Hatzeov park, Južna obala otoka Čiovo; Obalni pojas Duilovo – Stobreč;

156

brdo Makirina sa zvjezdarnicom; padine Rudine i Gradac brdo zapadno od Sitna Gornjeg; Planinski masiv Mosora.

Na vrijednim obalnim područjima (zaštićenim ili predloženim za zaštitu, odnosno koja se štite mjerama Prostornog plana) nije dopuštena nikakva gradnja osim uređenja staza prilagođeno prirodnim odlikama i konfiguraciji terena, uređenje platoa odmorišta i vidikovaca.

6.3. Mjere zaštite kulturno – povijesnih cjelina i građevina Članak 58.

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim propisima i ovom odlukom što se temelji na detaljnijoj evidenciji što je sadržano u Konzervatorskoj podlozi koja čini sastavni dio Prostornog plana.

Ako se granice preventivne zaštite definirane Konzervatorskom podlogom iz stavka 1. ovog članka revidiraju kroz postupak donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, izmjene se na odgovarajući način primjenjuju u izradi planova užih područja propisanih ovim Planom.

6.3.1. Urbano područje grada SplitaČlanak 59.

Na urbanom području grada Splita, prema opsegu, vrsti i karakteristikama kulturnih dobara određene su kulturno-povijesne cjeline: Zona A – Područje izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture; kojoj se

propisuje režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja;

Zona B – Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture; kojoj se propisuje režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture;

Zona E/K - Područje ekspozicije i kontakta prema zonama B i A; Zaštićena poluurbana cjelina Stobreča i ruralna cjelina Kamena.

Uvjeti korištenja, uređivanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina na urbanom području grada Splita određuju se GUP-om Splita.

6.3.2. Ruralne cjeline Članak 60.

Prostornim planom određene su prostorne međe zaštite evidentiranih povijesnih središta seoskih naselja i zaselaka za koja će biti pokrenut postupak preventivne zaštite. Detaljnijim planovima i sanacijskim programima predvidjet će se uklanjanje izrazitih elemenata degradacije, a odgovarajućim uređenjem vraćanje izgubljene kvalitete prostora.

Zaštita područja iz stavka 1. ove točke temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanju tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Nova izgradnja mora biti prilagođena tradicionalnom načinu izgradnje naselja, mjerilom, tipologijom i rasporedom u prostoru.

Mjere zaštite i očuvanja ruralnih cjelina obuhvaćaju: uvjete uređenja i korištenja prostora kojima je potrebno u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i

revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre;

očuvanjem odnosa izgrađenog dijela povijesnih ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri;

izbjegavanje izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalnog povezivanja u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina, zaštita slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila;

zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

157

uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala;

očuvanje autohtonih elemenata pejzaža – šuma, oranica, voćnjaka itd.; afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejzažnih vrsta; zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj

blizini, te sprječavanje njihovog zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka; održavanje karakteristične topografske forme i prostorne organizacije naselja; očuvanje prostornih detalja unutar naselja; sprječavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina

oblikovanja i građenja; ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se

zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet.

Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama ruralnih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade i fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara.

6.3.3. Područja arheološke baštine Članak 61.

Zaštita arheološke baštine odnosi se na zaštitu arheoloških nalazište i zona koje su utvrđene predmetnom konzervatorskom podlogom. Zaštita arheološke baštine odnosi se i na neistražena i potencijalna nalazišta i zone koje su zaštićena odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja, potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno rezultatima arheološkog nadzora, nadležno konzervatorsko tijelo određuje daljnje postupanje, odnosno može: odbiti zahtjev i trajno obustaviti radove na tom nalazištu; dopustiti nastavak radova uz određivanje mjera zaštite arheološkog nalazišta; dopustiti nastavak radova određivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmijeniti rješenje o

prethodnom odobrenju.

Unutar arheoloških zona, na područjima kojima se Prostornim planom predviđa izgradnja građevina, obvezuje se nositelj zahvata da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakvih radova te sukladno rezultatima rekognosticiranja, zaštitna arheološka istraživanja. U slučaju prezentacije arheoloških nalaza in situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan koji će definirati odnose između prezentiranih nalaza i predviđenih izgradnji.

Arheološka nalazišta koja su zaštićena kao pojedinačna kulturna dobra (što je tabelarno i kartografski iskazano u Konzervatorskoj podlozi), štite se kao pojedinačna kulturna dobra.

U okvirima mjera zaštite arheološke baštine posebna se pažnja treba posvetiti trasi antičkog akvedukta i ostacima centurijacije salonitanskog agera na prostoru obuhvata Prostornog plana grada Splita. Trasa antičkog akvedukta i pravci pružanja antičke centurijacije priložene su na posebnim kartografskim prilozima.

Za planom predviđenu gradnju uz podzemnu trasu antičkog akvedukta propisuje se obveza ishođenja posebnih uvjeta i prethodne suglasnosti na idejna rješenja i arhitektonske projekte, odnosno sustav mjera zaštite za prostorno planske dokumente. Obvezom su obuhvaćene sve planirane gradnje koje se na površini zemlje približavaju akveduktu na 20 metara od podzemne trase.

Prostori uz dijelove nadzemne trase akvedukta treba biti riješena detaljnijim planovima. Odredba se odnosi na prostore Mostine-Bilice i Ravne njive na kojima su navedeni nadzemni dijelovi trase nalaze.

Prilikom planiranja i gradnja glavnih prometnica, kao osnovni element smještaja u prostoru, preporuča se koristiti trase antičke centurijacije prostora. Planiranju pojedinih dijelova prometnica ili sustava prometnice na navedenom prostoru treba prethoditi arheološko rekognosticiranje utvrđenog ili pretpostavljenog pravca pružanja antičke centurijacije, te sukladno rezultatima određivanje mjera zaštite.

158

6.3.4. Pojedinačna kulturna dobraČlanak 62.

Zaštitom pojedinačnih kulturnih dobara obuhvaćeni su registrirani ili preventivno zaštićenim, građevinski sklopovi, utvrde, fortifikacije, stambene građevine, vile, građevine javne namjene, škole, hoteli, terme i sl., crkve, kapele, groblja i grobne građevine, gospodarske i industrijske građevine i arheološki lokaliteti. Popis registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara tabelarno je i kartografski prikazan u Konzervatorskoj podlozi s prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite.

Mjere zaštite obuhvaćaju: svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških

karakteristika, te parcele, uz očuvanje izvorne namjene čak i ukoliko se pojedinačno kulturno dobro nalazi u zoni druge namjene utvrđene ovim Prostornim planom;

eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi; sanacija i obnova svake zgrade mora se provoditi sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom

konceptu, uz očuvanje pripadajućih parcela, odnosno posjeda s kojima čine kvalitetnu cjelinu; nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o

rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru objekta odnosno karakteru šireg okoliša, kao niti preparcelacija;

nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata i materijala koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru objekta (PVC ili metalna stolarija, pokrov neprimjerenim crijepom i sl.), osim na onim građevinama u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali), a prema uvjetima izdanim od nadležnog konzervatorskog tijela;

nije dopušteno uklanjanje objekata u svrhu gradnje zamjenskih, osim prema posebnim uvjetima; za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost

nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

6.3.5. Građevni sklopoviČlanak 63.

Građevni sklopovi koji su zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro uređuju se isključivo temeljem detaljnijih planova i projekata, kojima prethode posebni uvjeti i prethodno odobrenje odnosno idejnih rješenja za lokacijsku dozvolu kojima također prethode posebni uvjeti i prethodno odobrenje nadležne službe zaštite. Sakralni i civilni građevni sklopovi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra.

Preporučuje se raspisivanje arhitektonskog natječaja kao metode za izradu kvalitetnog projekata uređenja građevnih sklopova. Arhitektonski natječaj, u svojim propozicijama, treba sadržavati gore određene mjere zaštite pojedinačnih kulturnih dobara.

6.3.6. Područja etnološke baštineČlanak 64.

Opći uvjeti zaštite i očuvanja područja etnološke baštine su: područja etnološke baštine uređuju se revitaliziranjem tradicionalne mreže naselja u kojima se

planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije; očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno je vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, te je stoga

potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati tradicionalne elemente u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnoloških područja, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim kućanstvima);

unutar područja etnološke baštine mogu biti uključena naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog uređenja ruralnog prostora. Unutar područja etnološke baštine potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja;

unutar područja etnološke baštine, svi zahvati na postojećim objektima kao i nova izgradnja mogu se izvoditi isključivo prema uvjetima za korištenje i uređenje prostora u važećim prostornom planskim dokumentima u koja trebaju biti ugrađeni ovdje izneseni opći uvjeti zaštite, a što se utvrđuje prethodnom suglasnošću na donošenje dokumenta prostornog uređenja;

159

propisuje se kao mjera zaštite obvezna izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti - inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine.

Preporučuje se formiranje etnoparka na jednoj od očuvanijih lokacija unutar područja etnološke baštine.

7. POSTUPANJE S OTPADOMČlanak 65.

Grad Split je dužan na svom području osigurati uvjete i provedbu zakonom propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

Na području Grada Splita potrebito je postupati s otpadom s osnovnim ciljem: izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada i smanjivanja opasnih svojstava otpada čiji se

nastanak ne može spriječiti; odlaganja otpada na određenom odlagalištu; iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje

prije odlaganja; sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom; saniranje otpadom onečišćenih površina; sprječavanje opasnosti za ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet; sprječavanje onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti; sprječavanje nekontroliranog odlaganja i spaljivanja te sanirati sva “divlja” odlagališta na području

Grada.

Konačno rješenje odlaganja otpada (komunalni i tehnološki otpad) s područja Grada Splita predviđa se na području Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica Grada Splita. Na području Grada Splita planira se gradnja transfer stanice i reciklažih dvorišta. Takav sadržaj je moguće smjestiti unutar prostora današnjeg odlagališta ili u njegovoj neposrednoj blizini (pogon JP “Čistoća”) te na drugim dijelovima Grada Splita.

Planira se sanacija odlagališta komunalnog otpada Karepovac i konačni prestanak rada kada se uspostavi Županijski centar za gospodarenje otpadom. Sanacija je moguća ozelenjavanjem i uređenjem (uključujući i znatnije preoblikovanje terena). Ovime će se omogućiti prenamjena u slijedećem planskom razdoblju i to u smislu organiziranja sustava sadržaja sukladno gradskim potrebama.

U suradnji s okolnim općinama i gradovima koji odlažu komunalni otpad na području Karepovca i uz koordinaciju sa Županijom, Grad Split je obvezan osigurati provedbu zakonom propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Grad Split je obvezan donijeti plan gospodarenja otpadom za svoje područje u skladu sa Zakonom o otpadu. Radi što kvalitetnijeg odvojenog prikupljanja otpada potrebno je detaljno razraditi sustav primarne selekcije otpada kroz uređenje “ekoloških otoka” i reciklažnih dvorišta kao poseban separat Plana gospodarenja otpadom.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tlaČlanak 66.

Tlo kao dio kopnenih ekosustava predstavlja važnu komponentu okoliša i stoga je u cilju njegove zaštite i sprječavanja onečišćenja nužno provoditi sljedeće mjere: u okviru praćenja stanja okoliša (monitoring) sustavno mjeriti onečišćenja tala na temelju

zakonske regulative; u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćujućih tvari u tlo; smanjiti emisije onečišćujućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima, otpadnim plinovima,

komunalnim i industrijskim vodama i dr.) u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša;

smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla; opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio štetni učinak erozije tla;

160

izgradnju urbanih cjelina, poslovnih objekata, prometnica i sl., kroz prostorne planove detaljnijeg stupnja razrade, planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla;

uz ceste s velikom količinom prometa uređivati tampone zelenila i drvorede primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu uz te ceste;

radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora.

8.2. Odvodnja Članak 67.

Samom izgradnjom i oblikovanjem prostora moguće je negativno utjecati na okoliš. Negativan utjecaj moguće je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja svesti na minimum, što je primijenjeno u rješenju sustava odvodnje Grada Splita.

U tom kontekstu previđene su sljedeće mjere: usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša; izgradnja uređaja za čišćenje otpadnih voda, te izgradnja dugih podmorskih ispusta za pročišćene

vode; ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika; ugradnja finih rešetki ili nekih drugih rješenja na ispustima preljevnih voda radi sprječavanja

ispuštanja krupnih suspenzija i drugih štetnih tvari u more; izgradnja dugih ispusta mješovitih otpadnih voda radi njihovog ispuštanja izvan obalnog mora

namijenjenog kupanju i rekreaciji; usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije i vodotoka; usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i

njihove imovine; izgradnja individualnih kao i manjih sustava sakupljanja i čišćenja otpadnih voda tamo gdje ne

postoji javni kanalizacijski sustav, a sve u skladu sa vodoprivrednim uvjetima i drugim aktima (izolirani objekti i manja naselja).

8.3. Zaštita voda Članak 68.

Zaštitu voda provoditi u skladu sa Zakonom o vodama i drugim pratećim propisima.

Zaštita voda od onečišćivanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće vode i izvorima onečišćavanja, sprječavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenja voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda.

Izvori pitke vode su kraškog karaktera sa prihranjivanjem iz užeg i šireg zaleđa s brzom infiltracijom i protjecanjem kroz podzemlje te je potrebna posebna zaštita izvorišta i ukupnog sliva. Izvorska voda je trajno bakteriološki neispravna i zahtjeva obveznu dezinfekciju prije eventualne u vodoopskrbni sustav. Uz to kakvoća voda se pogoršava te će biti potrebno poduzeti i druge mjere čišćenja voda za piće.

Potrebna je zaštititi zone izvorišta Žrnovnice i Jadra (ova zona se nalazi izvan obuhvata ovog Plana) te uklanjati uzroke onečišćavanja podzemnih voda. Korištenje prostora ograničiti u skladu s odgovarajućim odlukama o zonama sanitarne zaštite izvorišta Jadro i Žrnovnica (Vrilo).

U slivnim područjima Žrnovnice i postojećih potoka i bujica, izvan urbanog područja Splita, izvoditi biološke sanacijske radove radi zaštite od erozije, posebno na opožarenom području.

U skladu sa zakonskim odredbama propisuju se cjelovite mjere zaštite voda: kontrola (monitoring) kakvoće voda; zabrana građenja u I. zoni zaštite izvora vode za piće; jako ograničavanje gradnje u II. zoni vodozaštite; zaštita od štetnog djelovanja oborinskih i otpadnih voda;

161

uklanjati izvore ili uzroke onečišćavanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastanka;

spriječiti nastajanje onečišćenja na izvorištu Žrnovnica i Jadro; u skladu s zakonskom regulativom djelovati na poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti

voda.

8.4. Zaštita od vodaČlanak 69.

Mjere zaštite od poplava izazvane bujičnim potocima provode se izgradnjom brana i osiguravanjem slobodnih površina retencijski bazena. Odgovarajućim dimenzioniranjem sustava odvodnje spriječiti nekontrolirane poplave, štete i širenje onečišćenja u okoliš.

Prilikom izrade planova užeg područja, za dijelove gradskih područja smještenih na apsolutnoj visini od 2,0 m ili niže, potrebno je uzeti u obzir očekivano dizanje razine mora s pratećim učincima. Na ovim područjima potrebno je planirati podizanje nivelacijske kote za najmanje 0,5 m na apsolutnu visinu od 2,5 m te druge urbanističke i tehničke uvjete određivati prema tako određenoj koti.

Kod zaštite od voda potrebno je čuvati ukupnost funkcija vodotoka, posebno onih ekoloških, a izbjegavati rješenja temeljena samo na isključivoj inženjerskoj geomehaničko-hidrotehničkoj logici. Temelj zaštite okoliša nalazi se u rubnim područjima uz riječne obale i načinu njihova održavanja i umjetnim zahvatima na njima. Nužno je na svim područjima gdje je to moguće odbaciti klasične regulacijske principe značajnog ispravljanja trase glavnog korita prirodnog vodotoka, pretvaranje prirodnih poprečnih presjeka u geometrijske, prirodi strane oblike te okivanje korita i dna betonom i ostalim materijalima koji ne pripadaju prirodnom okolišu. Također treba izbjegavati izgradnju nasipa neposredno uz glavno korito.

Obzirom na ekološki potencijal rijeke Žrnovnice regulaciju vodotoka treba provoditi na način da se što više očuvaju prirodna svojstva i raznolikost oblika uzdužnih i poprečnih presjeka vodotoka, uz odabir prirodnih materijala kao što su drvo, kamen, šiblje, određene biljke. Od umjetnih materijala, gdje je to moguće, treba koristiti one koji se prilagođavaju prirodnom toku, npr. geotekstil i prefabricirani betonski elementi s travnim otvorima. Također se preporučuje projektiranje i izvođenje brzaka, slapišta i drugih gradnji koje omogućavaju intenzivnije samopročišćavanje i ozračivanje vode, kao i mrtve ili spore tokove značajne za razvoj pojedinih organizama.

8.5. Zaštita od elektroenergetskih objekataČlanak 70.

Elektroenergetski objekti (brojnošću i fizičkom prisutnošću) negativno pridonose općem korištenju i oblikovanju prostora, što je, primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja, moguće svesti na zanemarive i prihvatljive učinke, a u skladu s evropskim i svjetskim normama i standardima, kako je primijenjeno u najvećoj mjeri u rješenju sustava elektroopskrbe sadržanom u Prostornom planu.

Najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš su: Niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području grada Splita nije iz

skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora; Primjenom kabelskih (podzemnih) vodova napona 110 kV se povećava se sigurnost napajanja

potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš, te eliminira utjecaj elektromagnetskog zračenja na okoliš;

Sve trafostanice 110/20(10) kV će se graditi, odnosno rekonstruirati na postojećim lokacijama osim trafostanice 110/20(10) kV “Gripe” i “TTTS” (Terminal), čija izgradnja se predviđa na lokaciji gdje u neposrednoj blizini nema stambenih građevina;

Trafostanice 110/20(10) kV arhitektonski oblikovati i uklopiti u okoliš, te primjenom novih tehnologija adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (elektromagnetsko zračenje, buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.);

Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

162

8.6. Zaštita moraČlanak 71.

Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se i planira u skladu sa Zakonom o vodama i drugim pratećim propisima. Planira se određivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s pročišćavanjem i ispuštanjem putem podmorskih ispusta odgovarajuće dužine i drugim administrativnim i građevnim mjerama: utvrđivanjem osjetljivosti mora u skladu sa njegovim ekološkim značajkama i namjenom; zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom mora i rehabilitaciju

ugroženih područja; ograničenje izgradnje u obalnom području i podmorju; u vrlo osjetljivim područjima, gdje je more visoke kakvoće, zabranjuje se izgradnja ili se

ograničava izgradnja objekata u obalnom pojasu i na moru (dio područja otoka Čiovo, obalni pojas Duilovo – Stobreč) a za eventualne zahvate obvezna je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš;

dijelovi zatvorenog mora i uvale sa slabom izmjenom vodene mase, predstavljaju osjetljiva područja, koja se, ograničavanjem gradnje štite od prekomjernog zagađivanja;

provedba monitoringa praćenja stanja kakvoće mora na temelju zakonske regulative i potreba; izrada planova sanacije ugroženog obalnog mora od zagađenja s kopna i mora; uspostaviti sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpada i otpadnih voda sa plovila.

Sanitarna kakvoća mora za kupanje nije zadovoljavajuća na dijelovima gdje nisu dovršeni sustavi odvodnje otpadnih voda. Stoga je potrebno prioritetno rješavanje odgovarajućih sustava odvodnje otpadnih voda za dijelove naselja s većom koncentracijom stanovnika i turističkih sadržaja.

Pročišćavanjem komunalnih otpadnih voda izdvajat će se velike količine mulja. Potrebno je utvrditi mjesto odlaganja i korištenja koje neće direktno ili indirektno ugrožavati more.

Zbrinjavanje komunalnog mulja i posebnog otpada provoditi će se temeljom zakonske regulative. Opasni tehnološki otpad mora se sakupljati u tvorničkom krugu i spriječiti njegovo ispiranje ili procjeđivanje, odnosno ispuštanje u kanalizaciju i dalje u more. Sustavno rješenje preuzimanja obrade i konačnog zbrinjavanja ovog otpada dio je sustava gospodarenja otpadom na razini županije i države.

Radi očuvanja biološke raznolikosti i planiranog korištenja mora nadležna tijela ili ovlaštene pravne osobe osigurat će uređaje za prihvat zauljenih, kaljužnih i onečišćenih voda kao i drugog otpada s brodova u luci otvorenoj za javni promet međunarnog značaja (Luka Split) sukladno posebnim propisima.

Planom intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u RH utvrđuju se mjere smanjenja šteta u okolišu putem županijskog plana intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.

8.7. Zaštita krajobraza i ekoloških sustavaČlanak 72.

Radi cjelovite zaštite prirodnog i kulturnog krajobraza i krajobraza naselja izradit će se, u skladu sa Strategijom prostornog uređenje Republike Hrvatske Krajobrazna osnova Grada Splita.

Zaštita ekoloških sustava ostvaruje se provođenjem mjera očuvanja biološke raznolikosti u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora te zaštitom stanišnih tipova. Biološka raznolikost, kao podloga za izradu krajobrazne osnove, podrazumijeva raznolikost između vrsta, unutar pojedinih vrsta te raznolikost između ekoloških sustava na određenom prostoru.

Biološka raznolikost, osim mjera određenih ovom odlukom, štiti se i drugim dokumentima prostornog uređenja (prostorni plan područja posebnih obilježja, generalni urbanistički plan i drugi detaljni planovi), što se izrađuju temeljem Prostornog plana, programa mjera za unapređenje stanja u prostoru i programa zaštite okoliša.

8.8. Mjere zaštite zrakaČlanak 73.

Utvrđuju se sljedeće mjere zaštite zraka: stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). U cilju toga

potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV);

163

na temelju rezultata redovitih mjerenja (monitoring) kakvoće zraka u lokalnoj mreži tijekom najmanje jedne godine utvrđuje se kategorija kakvoće zraka i donose programi zaštite zraka za područja razine onečišćenosti iznad graničnih vrijednosti;

u slučaju utvrđivanja treće kategorije kakvoće zraka Gradsko vijeće je obvezno donijeti odluku o izradi sanacijskog programa za stacionarne izvore te utrditi rok u kojem se taj program mora izraditi;

redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini;

zabranjuje se proizvodnja tvari koje oštećuju ozonski omotač prema Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski omotač;

donošenje mjera za smanjenje onečišćenja zraka prilikom pretovara i transporta rastresitih i praškastih materijala u Sjevernoj luci, primjenom zatvorenih sustava;

promicati upotrebu plina u svim izvorima na urbanom području Splita ili spajanjem na centralne toplinske sustave;

propisati upotrebu loživog ulja uz sadržaj sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina; zabraniti korištenje ugljena u kućnim kotlovnicama na urbanom području Splita te prodaju ugljena

na malo sa sadržajem sumpora većim od 0,55 g/MJ; potencijalni onečišćivači zraka, kućna ložišta i male kotlovnice dužni su voditi očevidnik u skladu s

propisima te ih dostaviti nadležnom upravnom odijelu Grada Splita u svrhu vođenja katstra emisija u okoliš..

8.9. Mjere zaštite od bukeČlanak 74.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: sprječavanje nastajanja buke na način da se gradnja objekta, koje mogu predstavljati izvor buke,

planira na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave; razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš.

Rješavanje problema zaštite od buke je obvezna u dijelu novih trasa značajnijih prometnice. Tako je obvezno postavljanje zaštite od buke na dijelu nove prometnice uz naselje Žrnovnicu i Srinjine;

razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjiti će se na način da se industrijski pogoni dislociraju od naseljenog područja i to na dozvoljenu udaljenost od stambenih građevina sukladno zakonu;

razina buke iznad dozvoljenog nivoa uzrokovana radom ugostiteljskih objekata, regulirati će se vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonu, a na temelju karte buke za određeno područje, te inspekcijskim nadzorom;

prilikom gradnje županijske ceste Žrnovnica – Srinjine – Tugare – Gata i dalje, obvezno je osigurati mjere zaštite naselja Žrnovnica i Srinjine od buke i svijetla.

8.10. Mjere zaštite od svjetlaČlanak 75.

Ugrožavanje svjetlom se očekuje uz značajnije prometnice koje prolaze uz naselje i na prostoru oko Zvjezdanog sela u Sitnom Gornjem. Mjere zaštite od svjetlosnog zagađenja provode se postavljenjem javne rasvjete koja ne pridonosi svjetlosnom zagađenju, ograničenjem javne rasvjete te postavljenjem barijera koje smanjuju utjecaj svjetla na život u naselju ili ne ograničavaju djelatnost u Zvjezdanom selu.

8.11. Mjere zaštite prirodnih vrijednostiČlanak 76.

Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode (park-šuma Marjan), odnosno predložene prirodne vrijednosti koje treba zaštititi (značajni krajobraz). Ti dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se mogli štititi potrebito je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta na temelju Zakona o zaštiti prirode su: zabranjuje se branje biljaka i njihovih dijelova prema Crvenom popisu biljnih i životinjskih svojti

Republike Hrvatske i u skladu s posebnim propisima; zabranjuje se rastjerivanje, hvatanje, držanje i ubijanje životinjskih svojti prema Crvenom popisu

biljnih i životinjskih svojti Republike Hrvatske i u skladu s posebnim propisima;

164

korištenje biljnih i životinjskih svojti dozvoljeno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe uz prethodno pribavljeno dopuštenje;

na područjima gdje se nalaze visokovrijedne biljne svojte potrebito ih je zaštititi sukladno zakonskoj regulativi te ih uklanjati samo uz suglasnost tijela nadležnog za zaštitu prirode;

eventualnu gradnju na vrijednim zelenim površinama potrebno je temeljiti na prethodnoj analizi postojećeg stanja, evidencije i vrednovanja respektirajući prvenstveno prirodne vrijednosti prostora.

8.12. Zdravstveni aspekti zaštite okolišaČlanak 77.

Pravno je uređena zaštita zdravlja i okoliša od štetnog dijelovanja opasnih kemikalija i opasnog kemijskog otpada. Stoga je potrebno sustavno dijelovati na smanjenju rizika od postojanih organskih onečišćenja i uspostaviti cjelovite programe za preventivno, neposredno i sanacijsko djelovanje pa čak i za slučajeve kemijskih nesreća.

U tom smislu je nužno uspostaviti sustav monitoringa u sklopu svih propisanih mjera sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš (točka 8.1 do 8.11).

Planovi intervencija u zaštiti okoliša sastavni su dio programa zaštite okoliša koji se donose za područje Grada Splita.

8.13. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnostiČlanak 78.

Zaštita od požara. Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Sadašnji dom u Splitu udovoljavaju potrebama.

Zaštitu od požara na teško pristupačnom terenu rješavati zračnim putem, upotrebom zrakoplova i helikoptera. Stoga je potrebno održavati postojeći helidrome u blizini Sitnog Gornjeg (izvan granice Grada Splita) za rad u dnevno/noćnim uvjetima, kao i u Splitu uz bolnicu.

U svrhu motrenja područja potrebno je urediti i opremiti motrilačke postaje.

Zaštita od potresa. Do izrade odgovarajuće karte seizmičkog rizika projektiranje i građenje novih građevina mora se provoditi sukladno postojećim kartama. Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. U nedostatku mikrorajonizacije cijelog područja, kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za građevina od posebne važnosti, potrebno je zahtijevati izradu mikrorajonizacije uže lokacije same građevine. Lociranje novih naselja i velikih infrastrukturnih građevina u prostornoj dokumentaciji užeg područja mora se provoditi sukladno zoniranju Županije, Grada i mikrozoniranju urbanih cjelina.

Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama. U prostornoj dokumentaciji užeg područja potrebno je izvršiti analizu utjecaja potresa na vitalne građevine visokogradnje i niskogradnje koji nisu građeni po suvremenim propisima i normama protivpotresne gradnje.

Sklanjanje stanovništva. Grad Split je dužan na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu svrhu treba utvrditi zone ugroženosti.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sadržane su u Knjizi IV “Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti”.

9. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA Članak 79.

Za izgrađena područja izvan obuhvata GUP-a propisanog ovim Prostornim planom, izvan područja obvezne izrade detaljnijih planova, omogućava se izgradnja novih, zamjena i rekonstrukcija postojećih građevina na urbanistički nedefiniranim lokacijama (urbanistički definirana lokacija je ona koja se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja s utvrđenim sustavom javno prometnih

165

površina i osnovnom komunalnom infrastrukturom koju čine pristupne kolne i pješačke površine odgovarajuće širine, te objekti za elektroopskrbu i opskrbu vodom te odvodnju prema lokalnim prilikama), ako je prethodno ishođena lokacijska dozvola za dio ulične mreže neophodne za osiguranje priključka.

Za izgrađena područja izvan obuhvata GUP-a propisanog ovim Prostornim planom, unutar područja obvezne izrade detaljnijih planova, do njihovog donošenja, omogućava se izgradnja novih građevina te zamjena postojećih i to stambenih i stambeno-poslovnih građevina do najviše 3 nadzemne etaže (P+2) i najviše 400m2 BRP te građevina javne i društvene namjene, pod slijedećim uvjetima: zahvat je u zoni odgovarajuće namjene i nalazi se unutar izgrađenog dijela građevinskog

područja, građevna čestica se nalazi uz javni put u funkciji (minimalne širine 4m) ili je izdana lokacijska

dozvola za javni put,

U tom slučaju se minimalna udaljenost građevine od osi puta utvrđuje na slijedeći način: ukoliko su obje susjedne čestice izgrađene nova građevina se ravna prema građevini koja je

udaljenija od osi puta, ukoliko susjedne čestice nisu izgrađene ili je izgrađena samo jedna od njih, građevina mora biti

udaljena od osi puta 9m.

Ukoliko se planirani zahvat nalazi na urbanistički definiranom, izgrađenom području (izvan obuhvata GUP-a propisanog ovim Prostornim planom) te unutar zaštićene kulturno – povijesne cjeline, omogućava se izgradnja i uređenje prostora temeljem Prostornog plana uz ishođenje posebnih uvjeta, odnosno suglasnosti nadležne službe zaštite kulturne baštine. Pri tome se kod izgradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina omogućava odstupanje od odredbi iz točke 2.2.1.1. uz uvjet suglasnosti nadležne službe zaštite kulturne baštine a u cilju lakšeg usklađivanja novih zahvata s obilježjima zaštićene cjeline.

Potpuna zaštita Park-šume ostvarit će se otkupljivanjem zemljišta, korištenjem instituta prvokupa i osnivanjem fundacije za Marjan te izjednačavanjem (prijenosom) građevnih prava kao i većeg uključivanja i animiranja javnosti prilikom donošenja odluka o građenju i uređivanju prostora (javna izlaganja, sredstva javnog informiranja, uključivanje građanskih i nevladinih udruga, stručna javnost i dr.).

Poljoprivredne površine, do privođenja planiranoj namjeni, mogu se koristiti samo za otvorene nasade (bez plastenika i staklenika) bez mogućnosti građenja poljskih kućica. Izgrađene građevine nakon 1968. godine i bez građevne dozvole, kao i odstupanja od građevne dozvole moraju se uklanjati po dinamici, koja će biti utvrđena u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Splita.

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježjaČlanak 80.

Za područje Park-šume Marjan obvezno je donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja (prema odredbama Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije). Prostornim planom područja posebnih obilježja utvrđuju se mjere zaštite i gospodarenja Park-šumom Marjan.

Granica Park-šume Marjan je prikazana u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” u mjerilu 1:25.000.

9.1.2. Generalni urbanistički plan SplitaČlanak 81.

Generalni urbanistički plan Splita donosi se za kontinuirano urbano područje grada Splita. U obuhvat GUP-a je uključen i pojas mora 300m od obalne crte (unutar granica Grada Splita) kao i sve nove kopnene površine koje nastaju kao rezultat oblikovanja obalne crte.

Generalni urbanistički plan (GUP) donosi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. Prostornim planom se, obvezujuće za GUP, utvrđuju:

166

ciljevi i okviri demografskog i gospodarskog razvoja grada te definiraju odgovarajuće prostorne potrebe,

namjena površina kopna i mora kojom su određene zone temeljnih funkcija gradskog, županijskog i državnog značaja i iz kojih se sagledava osnovna funkcionalna struktura i organizacija gradskog prostora,

površine i trase prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava državnog, županijskog i lokalnog značaja i osnovni uvjeti njihove gradnje i razvoja,

zone i lokaliteti zaštićene i ostale vrijedne prirodne i kulturne baštine te uvjeti uređivanja i zaštite.

Generalnim urbanističkim planom Splita detaljnije će se razgraničiti zone različitih uvjeta korištenja i razraditi odgovarajući uvjeti uređenja i građenja te zaštite i sanacije prostora. GUP-om Splita odrediti će se i obveza izrade detaljnijih planova.

Granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita je prikazana u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” u mjerilu 1:25.000 i kartografski prikaz broj 4. “Građevinska područja naselja” u mjerilu 1:5.000.

9.1.3. Detaljniji planoviČlanak 82.

Detaljniji planovi, u smislu ovih odredbi, su urbanistički planovi uređenja ili detaljni planovi uređenja. Za dijelove građevinskog područja izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita, donijet će se slijedeći urbanistički planovi uređenja:

1. planirane zone ugostiteljsko - turističke namjene

turistička zona u Slatinama – istočni dio naselja (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz podtočke 1., točke 3.1 ovih Odredbi),

uvala Duboka garma (mješovita namjena u kojoj je dopuštena gradnja građevina turističke namjene i pratećih sadržaja, prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz podtočke 2, točke 3.1 ovih Odredbi),

2. planirane športske i rekreacijske zone, zdravstvene građevine

rekreacijska zone Sitno Gornje Rudine - R), (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz podtočke 5., točke 2.2.2. ovih Odredbi).

3. površina naselja (mješovita namjena) uključujući i zaštićeni dio naselja (ruralna cjelina naselja) dijelovi naselja Slatine (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz točke 2.2.1. ovih Odredbi),

dijelovi naselja Žrnovnica (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz točke 2.2.1. ovih Odredbi),

naselje Sitno Gornje, (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz točke 2.2.1. ovih Odredbi),

ostale kulturno – povijesne ruralne cjeline (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz točke 6.3.).

4. zone javne i društvene namjene Sitno Gornje, kod crkve sv. Luke (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz točke 4.9. ovih

Odredbi).5. zatvaranje kamenoloma i prenamjena zatvaranje kamenoloma Perun i Srinjine i prenamjena za gospodarske sadržaje, javne i druge

sadržaje potrebne naselju (prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz točke 9.2.4. ovih Odredbi).

Za dijelove građevinskog područja izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita, donijet će se slijedeći detaljni planovi uređenja:

zaštićene ruralne cjeline naselja Lolići (Sitno Gornje), Dvori (Sitno Donje) i Mihanovići (Žrnovnica).

167

Za dio građevinskog područja naselja Žrnovnica zadržava se Detaljni plan uređenja sportskog centra Žrnovnica. Omogućava se izmjena i dopuna ovog detaljnog plana prema ovim odredbama, a posebno uvjetima iz podtočke 2., točke 2.2.1.7. ovih Odredbi.

Granice obuhvata i radni nazivi svih detaljnijih planova prikazani su u grafičkom dijelu Prostornog plana, u kartografskom prikazu br. 3.4 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora”, u mjerilu 1:25.000 i kartografskom prikazu br. 4. “Građevinska područja naselja” u mjerilu 1:5.000.Članak 83.

U svim detaljnijim planovima čija je izrada propisana ovim Prostornim planom primjenjuju se odredbe o osiguranju parkirališnih i garažnih mjesta i nogostupa (točke 5.1.3. i 5.1.4. ovih Odredbi) te osiguranju javnih zelenih i parkovnih površina te drvoreda (podtočka 3., točke 2.2.1.7.)

Kod izrade propisanih detaljnijih prostornih planova neće se smatrati izmjenom Prostornog plana manja korekcija granice između dva detaljnija plana radi usklađivanja s detaljnijom izmjerom ili trasama prometnica.

9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjeraČlanak 84.

Vrijednost prostora Grada Splita je u njegovoj krajobraznoj raznolikosti i očuvanosti dijelova prirodnog okoliša. Radi očuvanja tih vrijednosti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere sanacije, zaštite i razvitka pojedinih gradskih sustava, prostora i resursa.

9.2.1. Park-šuma MarjanČlanak 85.

Područjem Park-šume Marjan gospodari se putem posebnih razvojnih i drugih mjera propisanih Zakonom o zaštiti prirode.

Za područje Park-šume Marjan potrebno je izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja Park-šume Marjan.

Na temelju Prostornog plana područja posebnih obilježja Park-šume Marjan potrebno je izraditi programe sanacije devastiranih prostora, posebno obale i neplanske izgradnje.

9.2.2. Povijesna urbana cjelina grada SplitaČlanak 86.

Prostornim planom uređenja utvrđena je zaštićena urbana cjelina grada Splita koja se sastoji od tri podcjeline: zona A (unutar baroknih zidina), zona B (područje izgrađeno približno do sredine 20. stoljeća i zona E/K kao zona ekspozicije i kontakta prema zonama B i A. Za ova područja u GUP-u Splita će se razraditi i utvrditi razvojne i druge mjere (obveza izrade detaljnijih planova).

9.2.3.Mjere uređenja zemljištaČlanak 87.

1. Uređenje građevinskog zemljišta

Nadležne službe Grada Splita obvezne su planirati i organizirati uređenje građevinskog zemljišta na temelju prostornih planova te posebno kroz izradu programa mjera za unapređenje stanja u prostoru i programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

U svrhu efikasnijeg praćenja stanja uređenosti prostora i planiranja daljnjeg uređenja potrebno je ustanoviti informacijski sustav o prostoru grada. U ovaj sustav je potrebno unositi i ažurirati podatke do razine građevne čestice, uključujući namjenu prostora i uvjete građenja, evidenciju važećih dokumenata prostornog uređenja, katastar instalacija, vlasništvo i evidenciju gradskih nekretnina, ubiranja naknada i doprinosa, evidenciju izdanih upravnih akata, koncesija i sl.

Provođenjem gornjih mjera Grad utvrđuje zone uređenog građevinskog zemljišta (kojih su dio i urbanistički definirane lokacije), zone zemljišta koje se planiraju urediti u neposrednom razdoblju (od 1 do 4 godina) te zone rezervirane za budući razvoj grada. Utvrđivanje ovih zona obvezni je sadržaj programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Splita.

Smjernice za uređenje građevinskog zemljišta od posebnog značaja za racionalno upravljanje razvojem grada:

168

programom mjera za unapređenje stanja u prostoru potrebno je utvrditi mjere za uređivanje dijelova naselja (posebno kroz izradu detaljnijih planova) temeljeno na mogućnostima racionalnog i ekonomičnog komunalnog i infrastrukturnog opremanja zemljišta (kompaktni grad), funkcionalne opremljenosti prostora (posebno sadržajima društvenog standarda) te na obveznom sudjelovanju lokalnih zajednica (mjesni odbori i gradski kotari) i drugih razvojnih aktera.

program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je donositi, između ostaloga, i na temelju programiranih detaljnijih planova i uz obveznu suradnju s nadležnom urbanističkom službom grada,

na nacionalnoj razini je potrebno poticati dopune i izmjene zakonodavstva posebno u smislu uvođenja mjera provedbe prostornih planova (urbana komasacija, omogućavanje utvrđivanja visine komunalnog doprinosa u iznosu koji realno pokriva troškove za koje je planiran, prijenos građevnih prava, porez na nekretnine kao temeljni prihod lokalne zajednice, financijske olakšice za investicije koje uključuju zahvate radi poboljšanja uvjeta korištenja prostora, kao što je uređenje zelenih i javnih prostora, gradnja parking garaža i dr.)

2. Unapređenje provedbe Prostornog plana

U cilju olakšanja procedure ishođenja odgovarajuće dozvole za izgradnju stambenih i stambeno gospodarskih građevina visine do P+2 (izvan obuhvata GUP-a Splita) te kvalitetnijeg oblikovanja tih građevina Grad Split će pripremiti smjernice za građenje i oblikovanje građevina po potrebi s katalogom gotovih tehničkih projekata. U svrhu poticanja korištenja ove mjere, moguće je kao poticaj subvencionirati cijene tehničkih projekata.

3. Komasacija

Na prostoru Grada Splita ne planiraju se mjere uređenja komasacijom, osim urbane komasacije po donošenju odgovarajućih zakonskih rješenja.

4. Oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne koridore

Zemljište uz infrastrukturne građevine, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima tih građevine, uređivat će se ozelenjavanjem, pošumljivanjem i drugim hortikulturnim krajobraznim tehnikama.

Oblikovanje zemljišta obvezno je posebno uz nove cestovne pravce: županijsku cestu na potezu od Žrnovnice do Srinjina; brzu cestu Trogir-Omiš;

5. Pošumljivanje

Uređenje zemljišta pošumljivanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama i to za zaštitne šume i šume posebne namjene, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim planom.

Uređenje zemljišta pošumljivanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na prostoru Grada Splita.

6. Hidromelioracija

Na području Grada Splita ne planiraju se mjere uređenje zemljišta hidromelioracijom.

9.2.4. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježjaČlanak 88.

1. Sanacija oštećenog prirodnog krajobraza

Degradirane šume na istočnim područjima Grada Splita (naselja Žrnovnica, Srinjine, Sitno Gornje, Sitno Donje) i na otoku Čiovo sanirat će se mjerama propisanim osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama.

Sanacija kamenoloma na Čiovu moći će se vršiti prenamjenom dijela napuštenog eksploatacijskog polja kada se za to stvore planske pretpostavke. Pristup području je moguć s mora gradnjom odgovarajuće luke.

169

Kamenolomi Perun i Srinjine se zatvaraju i vrši se sanacija prema projektu sanacije (rudarskom) te prenamjena.

2. Sanacija oštećenog kulturnog krajobraza

Postojeća parcelacija i struktura kultura neizgrađenih dijelova kultiviranog krajobraza nastojat će se sačuvati, te će se utvrditi sustav korištenja i principi očuvanja krajobraza.

Na prostorima izvan građevinskog područja naselja u kultiviranom krajobrazu maslinika, vinograda, voćnjaka i sl. treba nastojati vratiti tradicionalne oblikovne karakteristike, posebno terasa, podzida, putova i komunikacija i dr.

Krajobraznim tehnikama potrebno je predvidjeti nove hidrotehničke radove na vodotocima usklađeno s krajobraznim obilježjima prostora i višenamjenskim korištenjem.

Obalu je potrebno sačuvati u prirodnim izgledu gdje je to moguće (posebno na Čiovu, poluotoku Marjan, potez Duilovo-Stobreč) a intervencije na uređenu plaža, luka, šetnica i dr. treba uskladiti s vrijednostima krajobraza i planiranim korištenjem.

3 . Izvorište pitke vode (Žrnovnica i Jadro)

Za svako izvorište donosi se posebna odluka kojom se određuje režim korištenja slivnog područja izvorišta, na temelju hidrogeoloških istražnih radova, sadašnjeg i planiranog korištenja prostora, a sastoji se iz određivanju zona sanitarne zaštite i propisivanju mjera korištenja za svaku zonu u skladu sa zakonom. Potrebna kakvoća vode koja se koristi za piće osigurava se zaštitom voda izvorišta i preradom vode prije korištenja za vodoopskrbu. Označene granice zona sanitarne zaštite su uvjetne a točne granice će se odrediti temeljem istraživanja u skladu s posebnim zakonom.4. More

Zagađenje priobalnog mora znatno će se umanjiti konačnom izgradnjom kanalizacijskog sustava sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda te provedbom drugih mjera kojima se smanjuje onečišćenje slivnog prostora i mora.

Za daljnje aktivnosti na projektiranju i gradnji pomorskih građevina potrebna su temeljna istraživanja mora i podmorja.

More kao konačni prijemnik svog onečišćenja djelotvorno će se zaštititi uspostavom cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom okoliša.5. Opožareno šumsko stanište

Opožarene površine treba rekultivirati radi zaštite od erozije i opće degradacije krajobraza. Na pogodnim površinama omogućava se sadnja maslinika i drugih korisnih autohtonih vrsta vegetacije.6. Sanacija oštećenih gradskih i seoskih cjelina

Sanacija oštećenih vrijednih dijelova gradskih cjelina i ruralnih cjelina određena je konzervatorskom dokumentacijom koja je sastavni dio Prostornog plana.

Sanacija ostalih oštećenih gradskih i seoskih cjelina izvršit će se preoblikovanjem, prenamjenom, rekonstrukcijom i rekultivacijom.7. Sanacija područja ugroženog bukom

Za područja ugrožena bukom provodit će se mjere sanacije na svim razinama planiranja sa ciljem smanjenja buke i onemogućavanja ugrožavanja bukom. Mjere sanacije obuhvaćaju: izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju ljude i životinje te

remete rad u mirnim djelatnostima (uz škole, predškolske ustanove, sveučilište, bolnice, instituti i dr.);

za zaštitu od buke koristit će se prirodni zakloni ili će se osigurati prostori za zaklone; za svaku namjeravanu gradnju uz područje ili unutar područja ugroženog bukom, mjerenjem će se

utvrditi postojeća razina buke u vrijeme planiranja gradnje i usporediti sa dopuštenom razinom buke;

pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju izvor buke (promet, gospodarska proizvodna namjena, šport i rekreacija i dr.) obvezno će se osigurati mjere sprječavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor.

170

8. Sanacija odlagališta otpada

Postojeće odlagalište komunalnog otpada Karepovac će se sanirati uz osiguranje sljedećih mjera: odlagalište komunalnog otpada predstavlja sadržaj koji može nepovoljno utjecati na okoliš pa se

sanacijom postojećeg dijela odlagališta te eventualnom gradnjom postrojenja za razvrstavanje i smanjivanje komunalnog otpada smanjuje se i rizik od akcidentalnih situacija;

zaštita zraka provodi se mjerama dnevnog prekrivanja otpada koji se odlaže uz prethodno komprimiranje otpada. Otpad se odlaže u slojevima visine do 2,0 m, komprimira i prekriva inertnim materijalom. Na taj način se suzbija pojava neugodnih mirisa, prašine aerosola, smanjuje opasnost od pojave požara i raznošenje otpada vjetrom;

u slučaju gradnje građevine za transfer stanicu ili reciklažno dvorište iste moraju biti potpuno zatvorene, prozračene i otprašene putem biofiltera tako da nema štetnih utjecaja na zrak;

oko odlagališta otpada osigurati protupožarni pojas odgovarajuće širine sa pripadajućom infrastrukturom, iza kojega se postavlja ograda visine 2,0 m. Zaštita okolnog terena, izvan ograde osigurava se pojasom visokog zelenila različite širine, ovisno o terenskim uvjetima. Zaštitni pojas visokog zelenila se formira i izvan granice ograde i to do obodnih gradskih prometnica. Preporučuje se sadnja vazdazelenog drveća kao dio kompleksa odlagališta komunalnog otpada i potrebno ga je uređivati i odražavati radi smanjenja negativnog utjecaja odlagališta otpada na okolni prostor;

u cilju zaštite tla i podzemnih voda predviđena je propisna odvodnja svih voda sa kompleksa odlagališta s obaveznim tretmanom otpadnih voda prije upuštanja u gradsku kanalizaciju ili sustav odvodnje oborinskih voda;

nakon prestanka korištenja odlagališta obavezno je izvršiti odplinjavanje deponije, odnosno gradnju sustava za zahvaćanje odlagališnih plinova te zahvaćanje procjednjih voda (eventualno vraćanje istih u deponiju putem sustava recirkulacije) i sigurno upuštanje istih u gradsku kanalizaciju uz prethodno pročišćavanje do razine gradskih fekalnih voda;

mjere zaštite okoliša tijekom izvođenja i korištenja, odnosno prestanka korištenja, uključujući mjere za sprječavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća utvrdit će se u postupku procjene utjecaja na okoliš odlagališta komunalnog otpada;

sanacija odlagališta uključuje izgradnju uređene plohe (sanitarnog deponija) za prihvat otpada nastalog u vremenu do uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom;

sanacija odlagališta može uključiti i značajnu preraspodjelu postojećeg otpada radi uređivanja pokosa odlagališta, međutim najviša točka odlagališta mora se zadržati u današnjim okvirima, a ukupna površina odlagališta pod otpadom ne smije biti veća od 230.000 m2;

9. Transport opasnih tvari

Pri planiranju i izgradnji prometne infrastrukture potrebno je uskladiti s potrebama transporta opasnih tvari i takav promet usmjeriti izvan naseljenih i zaštićenih područja.

9.2.5. Programi zaštite okolišaČlanak 89.

Programi zaštite okoliša donose se za pojedina uža područja Grada Splita kada je potrebna posebna zaštita okoliša ili radi zaštite kulturno-povijesnih, estetskih te prirodnih vrijednosti i vrijednosti krajobraza. Na temelju Prostornog plana utvrđuje se obveza donošenja Programa zaštite okoliša za slijedeća područja: Turska kula, šire područje rijeke Žrnovnice i potoka Vilar (obvezna zaštita vlažnih područja u skladu s

Ramsarskom konvencijom), obalno područje Orišac (uključujući i morski dio radi zaštite staništa riba i drugih morskih

organizama).

U grafičkom dijelu Prostornog plana kartografski prikaz broj 3.3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u mjerilu 1:25.000 određen je obuhvat programa zaštite okoliša za područja: Turska kula, obalno područje Orišac

171

Obuhvat Programa zaštite okoliša za šire područje rijeke Žrnovnice i potoka Vilar ne određuje se preciznom granicom jer će se odgovarajući prostor obuhvatit ovisno o fenomenu koji se analizira.

Omogućava se donošenje programa zaštite okoliša i za druga područja za koja Poglavarstvo Grada Splita ocijeni potrebnim. Ukoliko je za isto područje propisana izrada detaljnijeg plana prostornog uređenja i programa zaštite okoliša, oba dokumenta je potrebno izraditi i donijeti u istom postupku.

Programe zaštite okoliša donosi Gradsko vijeće Grada Splita.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeniČlanak 90.

Dopuštena je rekonstrukcija građevine (legalno izgrađene) u smislu poboljšanja uvjeta života i rada, čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, a Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru se ne predviđa uređenje odnosno priprema tog zemljišta za izgradnju i uređenje.

1. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne građevine smatra se: obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih dijelova građevine u postojećim gabaritima, priključak na uređaje komunalne infrastrukture, ukoliko za to postoje uvjeti, te rekonstrukcija

instalacija, dogradnja sanitarnih prostorija uz postojeće stambene građevine, ukoliko te građevine nemaju

izgrađene sanitarne prostorije, najviše do 12 m2 bruto površine; dogradnja, odnosno nadogradnja pojedinačnih stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s

postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto razvijene površine i da se ne poveća broj stambenih jedinica;

adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor, postava novog krovišta;

sanacija postojećih ograda i potpornih zidova, radi sanacije terena.

2. Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada za građevine druge namjene (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne građevine te prateće građevine) smatra se: obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 15 m2 brutto površine za

građevine do 300 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine;

prenamjena i funkcionalna preinaka građevine pod uvjetom da nova namjena ne pogoršava stanje okoliša;

dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena uređaja i instalacija ovisno o promjeni tehničkih rješenja;

priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, ukoliko za to postoje uvjeti.

Nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja.

3. Građevine iz prvog stavka ove točke ne obuhvaćaju:

građevine u Park-šumi Marjan na područjima predloženim za zaštitu prirodnih vrijednosti (značajni krajobraz) i područjima prirodnih vrijednosti što se štite odredbama Prostornog plana (južna obala Čiova, obalni pojas Duilovo – Stobreč, Rudine – Gradac brdo, brdo Makirina i masiv Mosora)

građevine koje se nalaze na području za koje je obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja.

Ove građevine se mogu rekonstruirati bez izmjene gabarita. Rekonstrukcija obuhvaća i promjenu namjene dijela ili čitave građevine i to za ugostiteljske sadržaje bez smještaja i kulturne sadržaje.

4. Postojeće građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni, a rekonstrukcijom se privode planiranoj namjeni (prenamjena) mogu se:

172

rekonstruirati u postojećim gabaritima ukoliko ti gabariti prelaze dopuštene gabarite određene ovim Planom, ili

rekonstruirati najviše do dopuštenih gabarita određenih ovim Planom.

5. Mogućnost rekonstrukcije postojećih građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni a nalaze se u obuhvatu detaljnijih planova, određuje se tim planovima.

Pomoćne slobodnostojeće građevine koje se nalaze uz građevine osnovne namjene, ne mogu se prenamjenjivati.

9.3.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena u skladu s planiranom namjenomZa građevine koje su po namjeni u skladu s namjenom utvrđenom u Prostornom planu, a nalaze se izvan obuhvata GUP-a propisanog ovim Prostornim planom, te na području za koje je po Prostornom planu obvezno donošenje detaljnijeg plana, može se odobriti rekonstrukcija do gabarita određenih ovim Prostornim planom.

Mogućnost rekonstrukcije postojećih građevina čija je namjena u skladu s planiranom namjenom a nalaze se u obuhvatu detaljnijih planova, određena je tim planovima.

9.4. Ostale odredbe za provođenjeČlanak 91.

Kod prijenosa linija iz kartografskih prikaza Prostornog plana na druge podloge odgovarajućeg mjerila dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge. Detaljno određivanje, razgraničavanje i definiranje obale mora, trasa prometnica, komunalne, energetske i druge infrastrukture koji su određeni u Prostornom planu, odredit će se detaljnijim planovima ili lokacijskom dozvolom, ovisno o lokalnim uvjetima. Članak 92.

Za građevine javne namjene, značajne za pojedina naselja, za parkove, uređene šume i groblja izradit će se idejno rješenje za lokacijsku dozvolu.Članak 93.

U cilju osiguranja prostora javnog korištenja, zaštite područja posebnih krajobraznih vrijednosti (koja nisu u obuhvatu zaštićenih dijelova prirode) te pravedne raspodjele prava građenja razradit će se primjena prijenosa građevnih prava s negradivog dijela zone koja se štiti i namjenjuje javnom korištenju (uključujući i zone izvan građevinskog područja unutar obuhvata GUP-a Splita) u zone predviđene za gradnju.

Prijenos građevnih prava vrši se na temelju detaljnijih planova koji obuhvaća zonu javnog korištenja iz koje se prenose građevna prava i zonu s mogućnošću građenja u kojoj se ta prava ostvaruju.

173