tu ll. Q~

'_b~. u '-18 •. bha bl,1o.

u k,. 'eliolll. u 1 s.

dtoa čsk

s dati

4. L ;v e·

obi· Jena afke

JI je

sVI· lili• š t o r~

ea·

DJ· U

l a· .po-

't.Jecltnl broJ o.so Din

LIST IZLAZI TJED~O. - GODISHJA PRETPLA U lO.- DIH. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIH.

GODINA X. BROJ 13. ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. t7.

OGLASI PO HAROCITOJ T All Fl.

Bezdušna kultura Među nama jol Je mnogo nepi­

smenih. U nekJm krajevima vile od tri četvrtine s1anovnlltva. Zato se, u zad­nje vrijeme, svi rodolJubi pozivaju u borbu proti nepismenosti; da se sva­kom našem seljaku l seljakinJI otvore duhovne očll Jer nepismenost Je Isto Ito l duhovna slJepoća.

Selo je u mnogočemu nazadnlje od grada, pa l u pismenosti. All, u jednom Je, Ipak, napredniJe: u čestito­sn. u ljubavi prema pravdi l Istini, u tudorednos1ll

Promatrajući savremene događa­Je. moramo zaključiti: GdJe je vile pa­mell, manje Je srca; gdje Je veća pro­svjeta. manje je ćudoređa!

A kad je tako, onda nam,. pone­kad, sune u glavu misao: Zar niJe bo­!je, d«l nail mall ljudi l nad~lje ostanu nepismeni, neprosvljetljenl, nego da s plsmenolću l prosvjetom Izgube svoju dosadalnju plemenitost, dobroduJnost i pravdoljublvostl - To Je, međutim, trenutačna, pogrelna misao, jer nepo­štenje. pad ćudoređa nije nufna po­slJedica kulturnoga napretka. l .z:ato, l­ako ml odbijamo od sebe takvu ml­sao, Ipak moramo naglasiti: Vile se moramo boriti proti nećudoređu nego proti nepismenosti; vile moramo po­svetiti brige Javnom poJtenju nego prosvJeti! Jer pismeni, prosvijetljeni, kulturni lopov neusporedivo Je opa­mill od nepismenog i neukog. Kultur­ni lopovi pronevjeruju debele miliju­ne l osiromašuju čitave narode. dok se oni nekulturni zadržavaju samo u svojoJ užoj okolid, i nju izrabljuju.

Takav kuturni lopov je l Nikolaj Vinogradov, koji je ltampao dobro­tvorne sljepačke marke, u vrijednosti od 11 milijuna dinara, u korist, tobo­ie. sliJepih dJevojaka u Zemunu i Beo­gradu. Stampao Je ndirljive letake(( i nuaslao Ih po čitavoj državi, pozvav­ft sve - »bez razlike vere i narodno­dia - da mu otkupe marke, barem za 100 dinara. A većinu toga sakuplje­nog novca progutao Je njegov slje­patki dfepl

Ovlh dana smo doznali i za dru­goga pismenog i kulturnog varalicu, koJI Je sakuplJao milodare za podiza­nJe nekoga sanatoriJa u Beogradu, na­građujuti dobrotvore medaljama i diplomama. a sebe samoga je nagra­dio sa nekih pet miliJuna dinara. Na­ravno, to Je nagrada za nJegov nese­btlnl, dobrotvorni i mukotrpni radi

Pa ito Je tol To su samo dviJe male l neduine kline kaplJice u stra­bov1tom plJusku koJI poplavljuje

su dva truna plaline na cesti, u kofu upadamo do kolJena.

Takva l tolika su dJela kulturne, pametne bezdulnostll

Sibenik, 26. ofuJka 1939.

Za obnovu duha

Je li nam Krist potreban? Prijatelju,

Bez duljega prepričavanja otvo­ri Ivanovo evandelje i naći će~ od­govor na pitanja koja te muče.

I u o ebi govori da je On: »Vrata kroz koja e u ­

l a z i(<, t. j. da e Njegovim očima ima gledati na svijet i život oko

ebe. Zašto je, uopće, Kri t do­~ ao na zemlju'? Da zemlj i dade no­voga čovjeka, no i pojam o čovje­ku. To je bila vrha jegova sila-ka eba, svrha Njegova života

na zemlji, propovijedi i govora, boli i patnja, zato je, napokon, i tvorio rkvu, koja čuva či toću

Njego e nauke. I, treba nagla iti: Go podin I u je imao jačinu du­ha, kao nijedan ni prije ni poslije

jega To će~ čuti i iz w tiju onih koji se odriču Njega. Pa, vta idi­mo? Da I u nije otkrio ni jednu naučnu i tinu u prirodnom redu; za napredak tehnike nije učinio ni jedan zarez; On, ama ljepota, ni­je tvorio ni jedno umjetničko dje­lo: ni liku ni kip, ni pje mu ni ro­man; ništa nije učinio za napredak filma i muzičkih khdbi. Ko će na­ći i zami liti boljega rca od Nje­gova, pa nije uči nio ni ~ta na polju medicin ke znano ti, iako je znao i unaprijed v idio da će kruta bo­lest poko iti mnogo mladih živo­ta, hranitelja i no ilaca obitelj ko­ga ognWta. Zavto? Jer ništa od vega ovoga i ličnoga ovomu nije

smatrao nužno potrebnim za ži ot i čovjeka. vto je On smatrao nužno potrebnim, bez čega e o­vjek ne može proći'? j ro ati u Boga, lušati roditelje, govoriti i -tinu, očuvati či to srce, reći će: na život gledati očima vječnoga živo­ta.

On govori o ebi: »J a s a m p a t i r d o br 1 «.

·· to bi se tada bojal . kad nad njim pazi budno oko pa tira . i to pastira koji nije najamnik! eka zapuhuje vjetar, neka plju~ti dažd, tadu e ne treba bojati kad uza se

ima past1ra, koji je »dobri«. >>J a a m t r , a v i t e p r u -

će((. Brvljan živi na tvrdom hra tu. Otrgni ga i položi na zemlju, izgi-

Kako će onda narodu biti dobro, kad mu toliki siJu krvi Kako će biti miran l zadovoljan, kad vidi, kako mu, mnogi ugojeni l odlični lopovi, l<radu njegovu muku, dok pred sobom ša­lju glasnike koJI viču, da su oni narod­nl dobrotvori, da nam bez nJih ne bi nl sunce sijalo s neba, ni ptice pjeva­le u iuml, ni ribe plivale u vodi.

l Još se, usput, onako s visoka, l.z:ruglvaju sa seljačkim nečistim opan­kom l širokim suknenim hlaćama. Ru­gaju se l purl koju Jede, l luku s ko­Jim mirili! Kao da mofe svaki, kao tl

nuće. Odreži trsa, panja, prut, prut će e posve o u~iti. Uzeto iz prirode, ali vrlo likovito i puno jako izraženo, kako naš život prima snagu od života Gospodina I usa. Koga bih e bojao? Kad je On trs znači da je On glava, zato moj~ glava ima mi liti ono što On misli moje oko gledati ono ~to se Njem~ mili, moja usta govoriti i tinu mo­ji čini biti pravedni, moj živo't biti do~tojan života komu je Go podin Isus glava.

»J a am v i j e t I o s v i j e -~a(<. Njegova i tina a vojim vi ­Jedom penje e u daleke vi ine vc t~mo u_ prckogrobni život. Koja bi btla VrJJedno t čovjeka, ako bi se radao, živio, umro i zau ijek ne-tao? On je po vijetlio i otvorio

uvvrant: prtko robnoga života. On je zato svijetlo koje pokazuje ta­zu ži ota ve tamo do plavih vi i-na.

»J a a m k r u h ž i v o t a «. A ko bi dao utjehu da nije jega? Ko ima lj ep v u rij e č za vako ga? I za grje~nika, da e obrati, i za pra­vednika, da u traje, i za siromaha i za patnika? to bi bolesnici i oni koji su na umoru, da nije Njego e jake riječi drugoga života!

»J a a m p u t , i t i n a i ž i -v o t«. ~.ovječan t o je imalo mno­go učitelja i velikih glava, ali niko nije govorio kao On; niko se ntje u uđivao reći ono vto je govorio On. To je On i za čovjeka ovoga danavnjeg vremena. A ~ to mi ve danas nemamo! Go podari mo i vatre i vode i zraka i zemlje. Ali, jednoga jedinoga ni mo go podari. A taj jedini je t - čovjek! Zato, u remenu naj vi~ ega u p ona u na­pretku i lagodno ti i olak· anju ži­vota, nikada ni mo bili ni nemimiji ni nezadovoljniji ni ne retniji Jo dana . Zakleli bi mo se, da nikada manje mira, zadovolj tva, reće ni­je bilo ~to dana .

»J a a m u k r n u ć e il. i -v o t a«. Za d nj a tepenica - život vječni, svrha na~ ~ ži ota. A za drugo Kri t nije ni do v a o, nego dn na po ovoj tjel noj mrti u kr-ne na novi život u retnoj vječno­ti.

lopovi, nositi lakirane cipele, daviti se pečenom piletinom l prolijevati se mirisavim vodicama.

NaJ narod Je dovoljno bogat; pravilnije: bio bi dovoljno bogat, kad ne bi bilo tih »narodnih dobrotvora11, koji pred narodom prosiplju mrvice, a odnašaju mu pogače, koji, javno na trgovima, dijele milostinju u krunama, a uskladištavaju vreće s milijunima.

Seljak se zna obraniti od vuka l noćnoga hajduka, ali kako da se o­brani od nnarodnlh dobrotvorau, koJI najviJe kradu u po bijela dana, a po

RUKOPISI SE HE VRACAJU. IROJ CEK. RACU~A ll.tli

Je li nam Krist potreban ili ni­je? Možemo li i bez Njega biti lju­di sreće i tihoga zadovoljstva? N e, ne možemo. Ja, čovjek, čovjek o­voga modernog vremena, mi, lju­d~ svi, trebamo du evni kruh vjere, VJere u Boga, u život vječni, u sna­gu ideje ocijalnoga kraljevstva Kristova na zemlji. To govori ·vaki koji se potrudio ili drugoga slušuo, da pozna Gospodina našega Isusa.

Prijatelju, još jednom pročitaj i razmisli ono u navodnim znako­vima, pa ćemo onda dalje go· .. oriti. Korizma je, imaš prilike i zgode.

Junior ~"""~ .............. ~~ ....................... ~

francuski ~ržaunici o Piju Xli. AgenCIJa liavas Javlja, d.a je među

francul>klm pohttcanma 1zbor novoga l'ape u tav10 dubok uusak. »Dostojanstvena du­hovna h gura PIJ ll Xl L u oc1ma 1• rancuza katolika 1 cijele hancuske predstavlj& stmbol rehgtjske tdeje u svoj OJezmoj pu­VID! . !\it Jt :.Wr:. rantJi izbor l'ape nije u Francu~kOJ pnml)en tako srdačno kao ix­bor !:'da 1\._ll.a: - PredstaVIllk.u Agencije Havas btv~>i ministar Louts Marin, pred­sjedruk Republtkanskog sa veza t ZJa VIO je. da n1tko ne moze zaburav1tt ut:Jsak l.tčoo­

sti l!tJa Xli. _tkogod je i jednom s nJim razgovarao. - ~ctjabstički z!l.'itupmk, U­clov Grunbach je kazao, da u brzom iz­boru Pape vtdi »želju, da se na ela kato­ličke Crkve provode autoritetom, brabrQ­šcu i intel!gcnctjom, kao !',to je to čmio

P10 XL, rad! čega je dobto prLZnanje či­tavoga svijeta. Jtko bolje od P1ja Xli. ne bt mogao nastav1t djelo svog predša­soika.a: - Bivši predsjedruk vlade Flan­din Izjavio je radost radi izbora Pda Xli. » jegovim izborom pokazao se atikan kao vehka moralna snaga, koja će umjeti bro.nit1 i isticati ljudsku slobodu i ljudska prava te energi'no radtti za mir međa narodima.« - lltvši mmistar vanjskih po­slova Radikalsoctjalist Yvon Delbos, koji je u ime Pučke fronte dočekao Pija XII.. kad je on posjetio Paris i Lissieux, izjavio je: »Izborom novog Pape zadovoljni su svi, kojtma je stalo do v jerskth i moral­nib načela krš anstva i do održanja civi­lizacije.« - Francuska štampa donosi članke, u kojima slavi izbor novoga Pape. Tako veliki dnevnik » 1atina: piše: " zeo je ime Pio Xl!. Zaista nitko nije bio bliži i misli i srcu Pija Xl. do jega.

1itko se ne bi mogao bolje priklontti nad zemalj kom bijedom niti bi mogao biti bli~e onim tajanstvenim i veh anstvenim područjima, u kojima je jedino dub suve­reni gospodar.«

noći banče l troJe narodna dobra! Kad se najusrdnije molimo Bogu.

da nas oslobodi od kuge, glada i rata, onda uvrstimo među svoje molitve 1 zaziv: Bože dobri i pravedni, oslobo­dl nas od llnarodnih dobrotvora11, o­slobodi nas od bezdušne pismenosti 1 kulture!

Jest, seljak nema velikoga zna­nja kao Nikolaj Vlnogradov i njegovi ortaci, all, zato, Ima viJe srca 1 dule, ljubavi l pravde! A srce l duša vrije­de više bd pameti l kulture!

lg.

STRANA 2.

ŽIVOT S CRKVOM c .. kvenl kalend a ..

Nedjelja, 26. III.: Glu~nicn. - Sv. Eu­tlhlj, mučenik. Rncti Kristove v jere bio je mučen u Aleksandriji za vrijeme carn Konstancija.

Ponedjeljak, 27. ll L: Sv. A leksandar, vojnik. Mnogo se borio za Isusa i mnoga je čudesa uči nio jo ~ u svom zema(j kom životu. BijoAe m u glava ots j očena za vrije­me cara Mnksimijana.

Utorak, 28. HL: Sv. Siksto, Pnpa. Stu­pio je nn papi nsko prij estolje g. 432. Na­Icon što je mudro i sveto uprnvljno Cr­kvom Božjom, preminu g. 440. aslijedio ga je sv. Leon Veli ki.

Srijeda, 29. Ill .: Sv. ćiril, đakon . U Eliopolju podn io je groznu smrt. Razjare­ni pogani rastvori še mu drob, te mu i šču­

paše jetra i džigericu. Cetvrtak, 30. ll i.: Sv. Kvlrin, tr ibun.

Podnio je mučeničku smrt u Rimu. Bio je bačen na lomaču .

Petak, 31. ITI.: Sv. Amos, prorok, svet­kuje se u Tekui u Palestin i.

Subota, l. IV.: Sv. Teodora. Podni jela Je mučeničku smrt zn vrij eme carn Hadri­jana.

NEDJELJA. MUKE CIT ANJ E POSLANI CE bl. Pa vla A ­

postola Zidovim a (9, /1-15). - Braćo!

Krist je došao kao veliki svećenik budućih

dobara kroz već i i savršeniji šator ne rukom stvoreni, to jest ne ovoga stvorenj a; niti Je s krvlju kozlića ili junčića, nego vlastitom krvlju ude jednom u s vetin ju stekavši vje­čno otkupljenje. Jer ako krv kozli ća i vo­lova i pepeo j uničin poškropivši okal jane posvećuje na oči šćen je t,ijela, koliko će već­

ma Krv Krista, koji po Duhu Svetome sa­

moga seb e prin ese bez ljage Bogu, očist i t i

savjest našu od dj ela smrti da služimo Bo­gu žjvomu? I zato je posrednik novoga za­vjeta, da po smrti koju podnese zn otkup od prestupaka, učinjen i h u prvomu zavj e­tu, prime pozvani obećanje vj ečnoga na­sljedstva : u Kr is tu Isusu Gospodinu naše­mu.

t SLIJEDI SV. EVANĐELJE po I vanu (8, 46-59). - U ono vrijeme govoraše Isus mnoštvu Zidova: K o će mi od vas doka zati

kakav grijeh? Ako vam istinu govorim, za­što mi ne vjeru jete? Ko je od Boga, r i j eč i

Bofje sluša. Zato vi ne slušate jer niste od Boga. Tada odgovori še Zidovi i rekoše Mu : Ne govorimo li dobro da si ti Samaritanac i da ima! đav la . Odgovori Isus : Ja nemam đavla nego poštuj em Oca svojega, a vi me­ne pogrdiste. Al i ja ne tražim slave svoje . ima koji traži i sud i. Zaista, zaista vam ka­žem : ako ko ops luži r ije č moju, ne će vidjeti smrti u vijeke. Tada Mu rekoše Zidovi : Sad znamo da imaš đavla. Abraham je umro i proroci, a T i govori š: ako ko opsluži riječ

moju, ne će vidjet i smrti u vijeke. Zar si Ti veći od oca našega Abrahama koji je umro? i proroci su um rli. Za koga sebe dr­žiš? Odgovori Isus: Ako ja sam sebe slavim. slava je moja ništa ; Otac je moj koji me slavi , za koga vi govorite da je Bog vaš, a ne poznate Ga ; a ja Ga poznajem, i kad bih rekao da Ga ne znam, bio bih lažac kao

C><Y<J<JLC><::><:><:><:><:<>

"Njezino Proljeće" »Mlade djevojke neka ne prosipa ju o­s j ećaje srca i duše uludo ... o:

(Dr Csaba)

U ovim mutnim previranjima, ka­da završava jedno poglavlje povijesti čovječonstva, a započ i nje novo, iskr­savaju pred nama mnogi presudni problemi, među kojima zauzima važ­no mjesto: fena. Jest , naža lost, u su­vremenom materijalističkom raspolo­ženju žena je postala prob lem poje­dinca, obitelji, naroda i čovječanstva. S njim se susreće svaki od nas i poku­šava ga rij ešit i, a mnogi ga uopće ni­kako il i slabo rješavaju. O sretnom, pak, njegovom rješenju ovisi naše du­ševno i tje lesno zadovoljstvo. Radi toga, kao u svim pitanjima, tako i u tome daje nam potpuno rješenje ču­varica Kristove Ist ine - Crkva. Ono nad zamračenim obzorjem Evrope na­vješta duhovnu revo luciju izgradnje novih naraštaja, da preko njih donese sreću zalutalom čovjeku. Isto nam ta­ko ož ivlju je, danos ja če no ikad a, lik nove dufevno l tjelesno zdrave dJe­voJke preko koje će se rl)elltl pro­blem fene.

•KATOLIKu

i vi, ali Ga znam i riječ Njegovu držim. Abraham, otuc vaš, čeznuo je da vidi dan moj; vidje i obradova se. Tada Mu rekoše Zidovi: Jo§ Ti nema pedeset godi na pa si Abrahama vidio? Reče im Isus : Za ista, za­ista vam kažem : Prije nego je postao A bra­ham. j a jesam. Tada uzeše kamenje ba da­ce na Njega; a Isus se sakrije i iz iđe iz hra­ma.

DUH GOSPODINOV ·

»Ko je od Bogo, ciječi Božje slu­ša« (E v a n d e l j e)

Ovo zadnjih petnaest korizmenih dana jedna sama misao prevladava u Jiturgi j i : mržnja neprijatelja koji vreba­ju na život Pravednika i neprekidna molitva ovoga Ocu, da ga ne napusti u dan kušnje. Onaj, koji govori u da­našnjoj P o č e t n o j p j e s m i i P j e­s m i i z a p o s l a n i e e, je Isus Krist, koji se obraća Ocu protiv svojih ne­prijatelja.

.. U E v a n d e l j u Isus, smatran kao

koji izopćeni, Samaritanac i opsjednut od đavla, brani se prot iv Z idova, svo­jih strašnih tuži telja, te ih pozivlje, da mu dokažu i sami jedan grijeh. Zatim, iz obrane prelazeći u navalu, dokazu­je, da njegovi protivnici nijesu od Boga, jer bi inače vjerovali njegovim ri j eč i ma: >~Ko je od Boga, riječi Božje sluša. Zato v i ne slušate, jer niste od Boga.<< (E v a n d e l j e) Strašna izjava, koja i kršćan ima daje lagani kriter ij, da prosude, imaju ili nemaju duh Go­spodinov. Jezik i pamet odraz su preo­bilnost i srca. Ako je srce prepune du­ha i ljubavi Božje, pamet naša uživa misliti, jezik govoriti, uši čuti, gdje se govori o Bogu. Inače toga nema.

.. Da ne spadamo u broj ovih ne­

sretn ika, kojima su, možda, uzalud u­pravljene strašne prijetnje, neka bude

ZaJednllka poslanica nallh biskupa

naša odluka, da ćemo ovih dana s ve­likom ljubavlju numišljati velika otaj­stva muke Isusove. Tako ćemo se oda­zvt!lti željama Crkve i duhu Liturgije te osigurati dragocjene plodove ovih svetih dant!l, pridržt!lne za vjerne duše i one, koji ljube.

Nekt!l nam u tome danas bude vodi čem Apostol sv . Pavt!lo, koji nas u svojoj Poslanici Zidovima poučavt!l o velikoj vrijednosti žrtve na Križu. Zrtve Staroga Zavjeta bile su sve ne­dostatne, a ipak su se morale pona­vljati neprestano. !rtva Isusova daje Bogu beskrajnu zadovoljštinu. S Isu­som je podmiren svaki nt!IŠ dug. Po njemu imamo siguran pristup k Ocu nebeskome: »Jer ako krv kozlića i vo­lova . . . okaljane posvećuje ... , koli-ko će većma krv Krista . .. (On) je po-srednik Novoga Zavjeta .. . « (P o s l e-n i e o)

.. Ako je Krist samo jedan put iz­

vršio svoju žrtvu, ipak je istina, da se ova neizreciva žrtva još i danas po­navlja na našim oltarima, voljom na­šega božanskog Otkupitelja, buduć On dao tu vlast svojim svećenicima ri­ječima : »Ovo je tijelo moje, koje će se za vas predati; ovo je kalež Novoga Zavjeta u mojoj krvi. Ovo činite, kad­god uzblagujete, na moju uspomenu.« (P r i č e s n a p j e s m a).

Razmatranje i sudjelovonje kod svete žrtve neka budu za nas obilno učestvovonje u Njegovim darov ima zaštite, blogoslova, milosrđa , vječno­ga spasa.

>~Molimo, Gospodine, neko ovi darovi odriješe okove naše zloće i neka nam pribave darove Tvoga!! mi­losrđa« (P r i k a z n a m o l i t v a).

>~Budi uz nas, Gospodine Bože naš, i one, koje si okrijepio svojim tajnama, štiti neprestanom obronom<< (P o p r i č e s n a m o l i t v a).

O kršćanskoj ženidbi (Nastavak 1.)

SVRHA BRAKA.

Iz ri j eči sv. Pisma victimo, da je pr­votni i glavni cilj ženidbene veze: rađati

i odga jati djecu, drugim rij ečima sačuvati

čovječj i rod.

Ali osim ove svrh e ženidbena veza i­made i drugih važni h cil jeva: ti su, da su­pruzi moraju jedno drugome pružati u sve­mu međusobnu pomoć. Z namo već iz sv. Pisma, da je Bog stvorio Evu kao pomoć­

nicu mužu. - Cilj je ženidb ene veze, da se bračni drugovi ljube međusobno sve­tom ljubavi, kao što se ljube Krist i Cr­kva. - A napokon, brak imade i svrhu da nađu supruzi u nj emu lij ek za stišavanje požude, kako to Apostol uči Korinćane,

kad veli : »Radi izbjegavanja bludnosti, svaki dn ima svo ju ženu, i svaka žena da ima svoga muža« (I Kor. 7, 2).

Izgradnji ovoga novog ženskog naraštaja doprinosi i budimpeštanska l i ječnica M. Cs a b a, svojim knjiž. djelima, od kojih je ,,NJezino prolje­te" • prevedeno na hrvatski. Odgoji­telji, mladež i n[ihovi roditelji treba da obrate pažnju ovom važnom dje­lu.

- !enski se naraštaj u današnjoj sredini nalazi ko plaha košuta u šikar­ju kroz koje se mora proverati ne o­zlijedivši svoje sjajno oko. K njima prilazi iskusna liječnica i plemenita duša, pak ih, dubokim shvaćanjem i iskrenom ljubavlju, upućuje u sve bol­ne i vese le strane djevojačke duše. Podaje snogu palima, a svježinu u­spravnima. Zato im postavlja pred o­či uzv išeno životno zvanje žene: maj­tinstvo, koje im ispunja srce dušev­nim veseljem i podoje snagu u svaki­dašnjoj borbi. Svojim lakim perom, stručnom spremom i životnim isku­stvom ocrtava lik č i ste djevojke, koJa se ozbliJnoltu, krepoltu, posluhom, samoodgofem l znanJem sprema d& stavi svoj flvot u slulbu sretne budut­nostl same sebe, svoga budućeg dru­ga, obitelji l domovine. U toko čislim

•) D r med. M. Csaba »NJezino pro­l j ećcc može se dobiti u Zagreb u kod N a­klade »Spcso: - Martićeva 7 ili ko d »N a­rodne Prosv jeteo: - Kaptol 29.

BRAK JE D02IVOTN A VEZA.

Da može brak postići onu svrhu, koju je dao sam Bog toj ustanovi, valja da bu­dc ova veza doživotna.

Već je sta ro rimsko pravo učilo : »Brak je veza muža i žene, zajednica cijelog ži­vo ta, jednakog uživanja božanskog i ljud­skog pravac (Casti con.) . - Ako su po­ganski pravnici tako visoko mislili o bra­ku, kako is tom moramo o nj emu misliti mi vj ernici kršćani, kad znamo, da je brak sakramenat Novoga Zakona?

Brak je »zajednica e i j e l o g života« s jednakim uživanjem božanskog i ljud­skog prava.

»Cijeli životo: ne znači samo trajanje ove zaj ednice doklegod supruge ne rastavi smrt : »Cijeli život« znači ovdje više, nai­me da se sv. ženidbena veza mora u sva-

snage i nacma da povoljno riješi sve i uzvišenim idealima naći će djevojka prob leme koji joj se olovnom težinom nameću: moda, zabava, šport, ulica, knjiga, duhan, drugovanja .. . sve što bi joj moglo omračiti duh i tije lo, o­nesposobiti je za uzvišen poziv -sve će odbaciti, a poraditi oko svega što će pridonijeti njegovom ostvare­nju. Sada auktorica konkretno zahvo­ća sva pitanja i okolnosti u koje zala­zi današnja djevojka, pa joj produ­hovljenom finoćom daje savjete i u­pute.

Sva je privlačna snaga ovih raz­laganja u toplini srca, razumijevanju, finoći i idea lizmu, kojim auktorica o­brađuje sva pitanja. Ona!! prenosi ne djevojku vedrinu i ponos čiste duše, koja će poznavati sve provalije živo­ta, ali radi prozračnosti i sjaja koraca­ti čistim visinama. Svaka će djevojka, čitojući ovu knjigu, biti ponosna na!ld svojom borbom za čistoću, i u teškim pri likama ne će popustiti, makar bila osamljena i izrugivana, Jer te se bori­tl Iz uvjerenja. Misao o ljepoti mlade­načke svježine i čistoće, o uzvišenosti ženskoga zvanja. o dužnosti prema drugu i domovini, biće poticej i na­šem ženskom naraštaju, da se ne spu­sti u bleto i ne doživljuje sumor ži­votne jeseni , već da svojom vedrinom i čistoćom doživljava svoje proljeće .

Z. Mallt

BROJ U.

kom pogledu razvijati u po§tivanju br.O. nih drugova. Supruzi se moraju medus<>­bom usavršavati diljem cijeloga bračnoaa života. Jedan mora drugoga pomagati, da iz dana u dan sve više napreduju u kr­ŠĆ!tnskim krepostima.

Zenidba za supruge ne znači samo ne­ki vanjski zakoni ti čin. nego znači u n u­t! rašnj e udruženjl,e njihovih dola.. pa tako ova zaj ednica i nj ezin plod po­staje »zajednica svetih«; u toj zajednici nalaze se oboje, muž i žena »ne za volju prolaznih dobara, niti da služe požudi, ne­go da jedno drugome pribave viša i vječ-­

na dobra" (Casti con.) . Ovo sveto pri jateljstvo izmedu mu&.

i žene može postojati samo tada, ako je za njih oboj e zajamčeno j e d n a k o uži­vanje prava koja im pripadaju.

JEDINSTVENOST BRAKA.

Jednaka prava mogu oboje imati samo tada, ako je brak j e d i n s t v e n, to :ma­či da su u toj vezi združeni samo jedan i jedn a.

Bog je stvorio samo jednog Adama i dao mu samo jednu Evu : time je Bog već u ženi,dbi prvih roditelja odredio, da ta veza ne može biti drukčija nego samo u­među jednoga muža i jedne žene.

Da se ovom vezom s a m o d v o j e vežu i združuju, jasnije je učio Gospodin kad je ponovio i potvrdio riječi sa prve strane sv . Pisma: »Dakle nijesu više dvo­je, nego jedno tijel O« (Mat. 5, 28).

NERAZRJESIVOST BRAKA.

Sto je jedno, mora da bude i nerazrje­šivo. Kršćanska ženidba jednom valjano sklopljena i izvršena imade po Božjoj vo­lji najveću čvrstoću i nerazrje§ivost, koju. nikakva ljudska vlast ne smije oslabiti.

Koja bi se ljudska vlast usuctila da m­stavi ono, M.o je Bog združio? - »Sto je Bog sastavio, čovjek neka ne rastavlja« (Mat. 19, 6).

Sv. Pavao nas uči, da je kršćanslta že­nidba slika one savršene veze, što postoji između Krista i Crkve : Krist je glava, a Crkva njegovo tijelo ; tko bi mogao rasta­viti Crkvu i Kristal Tko bi se usudio ra­

staviti glavu od tijela?

Isti nas apostol uči da je Krist ljubio. Crkvu neizmjernom ljuba\.lju i sam sebe predao za Nju.

Krist ne ljub1 Crkvu rach sebe, nego je ljubi imajući pred očima korist svoje Zaručnice . On je nikad ne ostavlja, nego. ostaje s njome u sve dane do konca svi­jeta. Po Kristovu primjeru ne smije ni muž nikada ostaviti svoje žene, nego mo­ra za nju raditi i za nju se žrtvovati.

I kao što Crkva ljubi Krista, sluša ga kao svoju glavu te se nikada ne odvaja od Njega, tako i žena mora vazda biti uz svo­ga muža i da se nikada od njega ne ra­stavlja.

Načelo nerazrješivosti toliko je visoko i tako važno za v j erski i društveni ~ivot.

da mu moraju pojedinci podrediti svoje želje, svoje lične koristi, kao što mora voj-. nik na straži posvema podrediti svoju u­dobnost, čak i svoj život probitku cijelog naroda.

Misli glasovitih ljudi (Sakupio P. S p er a e)

»Dajte državi takve vladare, takve za..­konoda vc e, suce, činovnike i građane, ka-­kve ih Crkva hoće da ima, pa ćete vidje­ti, kako će drža·1a procvasti.«

Sv. Augaatin.

»Kad se čini, da je sve propalo, onda je kucnuo čas junačkim dušama.«

Pater Lacordall't\..

»Kad se sablja s idejom sukobi, ondu. napokon ideja prevlada.« (»Lorsque le ~ bre et la pensće sont en conflit e' est la pcnsće qui finit l' emporter.«)

Napoleon L

»Ako hoćete na lak način da vladate, onda poštujte vjeru, narod i njegove stare običaje i ono, što mu služi za hranu.• ,

Kancelar Bakon.

:oSvaki prav i heroizam izvire samo b nesebičnosti.«

Foerater.

»Savjest nema zuba, ll ipak grize.« Ruska izreka.

»Sila može nelito da učini , ali općeni­

to vilie može rušiti nego izgraditi.« Oliveira Salazar,

portugalski ministar-pretajednik...

~

Iz ,KOJJJ

own o u sk(adu

jJ) tCrtS~ fir181skl ~ve ~eli posljednje hrVatskog tije, tesiO

odfuiallla otlll 1110g~ rooielllO r tAko faoll ko i 111alo borbe. ne narodne ~ gurniro i vorni fak poduzeli t

5pojivo s l kao što ~ pustili, M interesi. potpuno D

trebno, o n&. bo šti IIJ,Ijesti rr pose onillll je mia o dovima.<

USVA NA'l1J Bl va vlsde i sporazum, situ&eiiom trašnjei o proraČU!

Smo de j skog odbc čić dto j U: u ime J jug. nez. demokrata INS Je Kr amer s~; su o trebu, da ješi. OpoZ! na istoj li!DI nije riječ.

NOVO DOVlDo je lruije Sar

SJED, U nedjelj rega Vods Uulj! i K. stvortni st

tijskoga li --, e

Bogu!.

~rje. llj&no oj 1'0-

lkoju ih.

l!ara­'to je

~~ va, t

rasla· 10 rt·

ju bio stil e

o ego noj e

D* am l. ni

mo-

ga jsod t svo­e r&·

vo} juu­jelog

n da

YOI 13.

Bit će to žrtva, ali velika jo stvar ra.­dj 8vetog načela nositi križ u braku. A ako je komo teško, neka znade, da u r­kvi teku izvori milosti, koja osposobljava čovjeka i za najveće žrtve. Istina je, da od s e b e ne možemo ništa, osobi to u ta­Ito teAkim priliknma; ali znajmo, da je na­la »Snaga od B o g ac (2 Kor. 3, 5), i da mofemo sve p o O n o m e, koji nas okre­pljuje (Fil. 4, 13).

(Nastavit će se)

--------Iz naših krajeva

"'KOJIM CE PUTEM HRVATI«. Pod ovim naslovom i podnaslovom Politika u skladu s konačnim ciljevima i trajnim interesima hrvatskog narodne zagrebački

.H.natski Dnevnike od 20. t mj. donosi :

.Sve velike radio stanice komentirajući

posljednje događaje bave se i položajem hrvatskog na.roda. One donose najrazliči­tije, često potpuno protuslovne vijesti o odlukama predsjednika dra Mačka. Nije nam moguće registrirati sve te vijesti, ali mo2emo reći, da su neke od tih vijesti tako fantAstične i apsurdne te im nitko, ko i malo pozna ciljeve hrvatske narodne borbe, ne će nasjesti. Vodstvo hrvatske narodne politike nalazi se u čvrstim i si­gurnim rukama i nema sumnje, da odgo­vorni faktori hrvatske politike nisu ništa poduzeli niti će poduzeti, što bi bilo ne­spojivo s hrvatskim narodnim ciljevima, kao što nisu ništa propustili niti će pro­pustiti, što traže trajni hrvatski narodni interesi. Stoga hrvatska javnost može biti potpuno mirna.. O svemu, što bude po­trebno, ona će biti pravodobno obav jošte­na, kao što je i do sada bila.. Stoga ne će nasjesti niti raznim prepričavanjima, na­pose onima, koja se šire šapatom i kojima je svrha napraviti zabunu u hrvatskim re­dovima.«

USVAJANJE PRORACUNA U SE­NA TU BEZ RASPRAVE. Između člano­va vlade i senatskih klubova postignut je sporazum, da se, pred ozbiljnom vanjskom situacijom i pred problemima našeg unu­trašnjeg života, što više ograniči rasprava o proračunu. To je i uslijedilo. Izvjestitelj S m o d e j pročitao je izvještaj financij­skog odbora, ministar financija G j u r i -č i ć dao je svoj ekspoze, zatim su govori­li: u ime JRZ dr Lujo V o j n o v i ć. u ime jug. nez. kluba Jovan A l e k s i ć, u ime demokrata Dušan S t e v č i ć, te u ime JNS Jeremija 2 i v a n o v ić, dr Albert K r a m e r i dr Grga A n d e l i n o v i ć. Svi su opozicionalni govornici isticali po­trebu, da se hrvatsko pitanje čim prije ri­ješi. Opozicija i vlada našle su se stvarno na istoj liniji. Protiv sporazuma s Hrva­tima. nije u senatu bila izrečena ni jedna riječ.

NOVO KRIZARSKO BRATSTVO os­novano je u B o s a n s k o m S a m e u (o­kružje Sarajevo).

.SJEDNICA SI REGA VODSTVA V KB-a. U nedjelju 19. III. održana je sjednica ši­rega Vodstva VKB-a. Bili su izaslanici 0-kružj!l i Krajevnih odbora. Na ovome vijeću stvoreni su zaključci, koji se tiču orpniza­cijskoga život~ i rada. -»Nema sreće bez kreposti, a kreposti nema bez pobožnosti.«

Veliki državnik Washington.

:oNema veselja u životu bez veselja u Bogu l«

Biskup Keppler.

wRazumom treba predobiti, a ne si­lom.•

Sv. Atanasije.

:oKada se naše stranke i naši programi raspadaju kao razbijeno staklo, zar treba naglaiavati, da Kristova nauka ostaje ne­povrijeđena kraj svib kušnja, što ih je podnijela u toku od 19 vjekova?«

Chastanel, socijalistički poslanik, nedavno na jednoj skupštini u Francuskoj.

:.Jedno je sigurno: samo univerzalna Crkva ima skrivenu moć, da zapriječi pot­puno rasulo Evrope.«

Fr. W. Foerster, glasoviti pedagoški pisac, po vjeri prote­stant, u knjizi •Jugendseele, Jugendbewe­

gung, Jugendziek

»Vi ste, preuzvišeni Nadbiskupe, pre t­stavnik velike moralne snage, katolicizma. Ne bojte se razvijati svoj radi Antikleri­k:allzam, koji se javlja, čisto je površan .« Đoumergue, pretsjednik franc. republike,

parHkom nadbiskupu kard. Verdieru, g. 1930.

Nema srete u griJehu!

Za ushrsnu sv. Pričesti Na domaku smo Uskrsu. Ovih

će se dana pred nama u liturgiji Crkve odvijati bolna tragedija Bo­ga Stvoritelja koga su ljudi, ne­moćni stvorovi, osudili nas mrt. I dok iz naših crkava bude dopirao šapat molitve i plač proroka Jere­mije, dok bude svodovima Božjih hramova odzvanjao pokajnički: »Smiluj mi se Bože!« - ljudi će po­put razu/arene židovske mase prije 19 vjekova svojim životom opet mrcvariti i razapinjati Boga-Čovje­ka.

Moderna Sodoma i Gomora pliva u oceanu nečistoće, grijeha i nepravda. Čistoća, svetost, praved­nost i ljubav nepoznati su ljudima materijalizovanoga, nekršćanskoga i životinjskoga vijeka. Nisu moder­ne i savremene. Ljudi su izbrisali granice dozvo/jenoga i nedozvo/je­noga. Ljudi sebi dozvoljavaju sve. Obitelj i njen teret zbacuju; dale­ko su od Boga i njegovih zapovije­di; tlače i progone jadne i nezašti­ćene, da bi na njihovom znoju i krvi. na njihovom gladu i bijedi uživali i bili zadovoljni. Sve smiju, samo da se izjednače sa životinjom i budu i niži od nje.

Budite apostoli svoJe sredine!

A njihova stvo?

reća i zadovolj-

Nema je kod moderna čovjeka. Glavna oznaka naših savremeni ka je, da sve rade i da su svejedno najnesretniji .

Zar i dalje ovim putem? -Nef

Natrag Raspetom Bogu i nje­govom zakonu! Svi koji su nesretni i jadni, bilo jer ih je zloba ljud­ska lišila i onoga najnužnijega, bi­lo da imaju i previše, pa su opel nesretni, neka dodu Onome, koji je umro i za jedne i za druge. Na klupi uskrsne ispovijedi neka ot­kriju svoje jadno srce i patničku dušu! Mučenik s Golgote u/if će u njih smirenje. Uskrsli Bog, dat će im u uskrsnoj Pričesti mir i sreću.

Srce naše ne može naći sreće u svijetu i njegovim čarima. Nem8 za nas sreće u grijehu. Stvoreni smo za Boga i u N jemu je J'laš mir! U . ronimo ovih dana u puninu Bo­žje Ljubavi i nakon sv. Ispovijedi i Pričesti budimo sretni! Raspeti nas Bog zove i čekal- --

R.

Dužnost apostolata DU.ZNOST UUBA Vl NAPRAMA BLIZ­

NJEMU

Apostolat je također dužnost ljubavi na­prama bližnjemu.

Gospodin hoće, da ljubimo bližnjega kao same sebe. Tko, dakle, uistinu ljubi sa­moga sebe, brine se, da si priskrbi najveće dobro, a to je spas duše. Isto tako morat će se on da brine za spas drugih.

Isus Krist je, dakle, odredio ovaj za­kon solidarnos ti : moramo spasiti same sebe brinući se, da spasimo svoju braću. Njihov spas sudionikom je našega.

Gospodinu, kad ga je pitao račun o bratu, Kain odgovori : »Zar sam ja čuvar

brata svoga?« No Kain je još imao okr­vavljene ruke krvlju Abelovom. Kain je stjegonoša ne ljubavi, već mržnje bratske.

Nijedan kršćanin ne može dati taj isti odgovor. Pred Bogom svatko je, na neki na­čin , čuvar i odgovoran za svoju braću .

Već u Starom Zakonu - koji je bio Zakon straha - Duh Sveti diktirao je ovu presudu: ,Bog je zapovjedio svakome, da se brine za svoga bližnjega". Nema nikakve sumnje, da se ovdje, poglavito, govori o du· hovnoj brizi.

Ista zapovijed ponovno je naglašena, na jo.š izrazitiji način, u Novom Zakonu Zakonu ljubavi.

Sv. Pavao piše: 11Budno bdijte, da se nitko ne iznevjeri milosti Božjoj". Ove ri­ječi nijesu upravljene svećenicima, već vjer­nicima.

Sv. Petar izdao je ovu naredbu: »Poslu­žujte jedan drugoga , svaki onim darom, ko­ji je primio, kao dobri upravitelj/ mnogo­vrsne milosti Božje«.

Svaki: dakle i svjetovnjaci. I oni mo­raju poslužiti drugima vrhunaravnim daro­vima, što su ih primili od božanske blago­darnosti . Medu kojima zauzimlje prvo rnJe­sto dar vjere.

Vjera je dakle onaj evanđeoski talenat, koji nikome nije dozvoljeno u zemlju za­kopati i koji treba što više iskoristiti za se

za druge. A jer je ona za čovjeka putni-

- -

II.

ka najveće dobro, onda apostolat, koji dono­si vjeru, prva je dužnost bratske ljubavi.

DJELA MILOSRĐA DUHOVNOGA Ipak, ako ib je malo, koji potpuno shva­

ćaju dužnosti materijalne ljubavi, još ma­nje jeo nib, koji shvaćaju i vrše dužnosti duhovne ljubavi ; koje su jo~ preče od prvih, koliko je duh pretežniji od materije.

Ja ne sumnjam, da si ti kršćanin, VJe­ran dužnostima tjelesne ljubavi. Ako, na primjer, susretne! putem koga ranjenika. gdje leži na zemlji, ti si prema njemu mi­losrdan poput dobroga Samaritanca: k nje­mu se prigneš, da mu pomogneš. No, možda, se ni ne sjetiš, da je oko tebe, svakoga da­na, veliko mnoštvo nemoćnih duša, mnogo jadnijih i potrebnijih pomoći negoli je čo­

vjek s izranjenim tijelom. Vidiš putnika, koji je zalutao i ide po­

grješnim pravcem, ti, pa i neupitan, osjećal dužnost, da mu dadeš potrebite naputke, da ga opet dovedeš na pravi put. No sjetiš li se isto tako, da su se neka tvoja braća, s kojima se susreće§ svakoga dana, uputila putem, koji ne vodi lc nebeskoj domovini , već k vječnoj propasti? I što si dosad učinio. da ih opet svratiš na put spasa?

Na dan posljednjega suda Naš Gospo­din kaznit će one, koji nijesu dali kruha o­nome, koji je gladan, čašu vode onome, ko­ji jo žedan, haljinu onome, koji je slabo odjeven . . . Ne vjeruješ li, da ne će biti mno­go stroži s onima, koji su ne tjelesa, već

duše su ostavili bez pomoći u sličnom bije­dnom stanju? Iscrpljene duše, jer ne blaguju 11 kruh živi, koji je s Neba si:fao, takvi, da, tko od njega blaguje, ne umire .. ; duše, ko­je ne piju ,živu vodu, rakvu, da, tko ju pije, ne će ožednjeti u vijeke«; duše, koje nijesu u pirnoj haljini, bez koje je 11jedan bačen u ramu izvanjsku, gdje jep lač i :§kripanje zu­bac.

Nema nikakve sumnje: k.od posljednjega suda bit ćemo suđeni radi grijeha, koje ka· tekizam nazivlje duhovnog milosrđa , još prije negoli radi djela milosrđa tj elesnoga. A apostolat što je zapravo, u najtočnijem

smislu riječi, negoli vršenje djela milosrđa

duhovnoga?

Zi vo t Sibenik a CETRDESETSATNO KLANJANJE

U KA TED RALI počinje u srijedu 29. t. mj. u podne. U ll s. bit će svečana sv. Misa uz asistenciju preuzv. biskupa. Iza sv. Mise bit će procesija sa Svetotajstvom unutar crkve, a zatim izlaženje. U četvr­

tak, petak i subotu izložit će se Svetota j­stvo u 8 s. ujutro. U 10.15 s. bit će pje­vana sv. Misa, a svake večeri u 6.30 s. po­večernja, propovijed korizmenoga propo­vjednika vlč. don Ante S tr g a čića i svečani blagoslov s Presvetim. U subotu zadnji blagoslov drži preuzv. biskup.

SVECANA AKADEMIJA U SJEME­NISTU. Na Josipovo, 19. t. mj. proslavi-

lo je naše sjemenište svoju lO-godišnjicu. Sjećanje na prošlost, tople molitve zahva­le i preporuke Svemogućemu ispunil e su taj dan . Naveče je pak održana svečana akademija u prisustvu odličnih gostiju, svjetovnjaka svećenika, na čelu s preuzv. biskupom drom J. Mi lctom. Sve su tačke programa bile birane i dobro izve­dene : pjevanja, deklamacije, govor i po­zorišni komad. Osobito je bio dokumenti­ran govor preč. don F. Grandova, koji je u prvom dijelu vrlo zanosno govorio o Pn­pinstvu uopće i napose o novom Papi Pi­ju Xl., a u drugom je Iznio sve teškoće i zapreke, crne strane sjemenišne povijesti ,

STRANA 3.

Illi i uspjehe, radosti i svijetle s tranice njci!Ovlh prošlih dann. Nn koncu su daci­s jemoni!itarci izvo..đali sav remenu dramu u 6 činova od P. Claudci-N. Jcločnika ,.Krile uništene mladosti•. Svih se duboko doj­mila bolna 19p0vijed mladića, koga su dru­govi i knJige skrenuli na put bczvjerja i nečistoće, pak traži u Kristu ponovnu lu­ku !rJ>USa. Nalazi je zaslugom iskrenog pri ­jateljstva jednog izgrađenog kat. mladićtL Svi su sc duel uživjeli u svoje uloge, oso­bito otac, koji je dao uvjerljivu sliku o­korjcloga libcralca. - ekn Gospod udi­jeli u slijedećem desetljeću obilje milosti našem sjemeništu!

PREDA VANJE ZV. MALICA. Mje­sni Pododbor Matice Hryatske priredio je u prošlu nedjelju kulturno predavanje o ustanku bvaukoga puka u 15. i 16. vijeku. Predavao je sveučilištarac Zvonko Malić. U gradu se s najvećim zanimanjem oče-­kivalo ovo prvo j nastupno predavanje mladog predavača, pa je predavanje bilo upravo odlično posjećena. Predavač s kra-nim uvodom prešao je na samu stvar. Ci­

jeli sat uspio je da do posljednjega slu­šača održi u napetosti . Sam sadržaj, su­patnja i ljubav predavača za potlačeni puk, način kao i k.rasnn. dikcija, sve je to osvajalo i oduševljavalo slušaoce. Preda­vač bio je nagrađen burnim aplauzom i primio brojne čestitke. Predavanju su uz ostale prisustvovali i nar. zastupnik D. Skarica te senator S. Belamarić.

JOSIPOVO ove godine bilo je prosla­vljeno po običaju u cijelom gradu, napo­se u crkvi sv. Frane. Veliki broj gradana, osob ito Josipa, pristupio je sv. pričesti, i obavio svoju najveću kršćansku dužnost. Ove godine bilo je manje svijeta izvana.. jer je bila nedjelja. Propovijed o velikom svecu održao je vlč. don Vinko B e l a m a­r ić.

GO P A OD SEDAM 2ALOSTI svet­kuje se u petak 31. t . mj. U o v o j e r­k v i bit će sv. Misa u 6.45 s. Iza poslani­ce pjevat će se ,.Puno. tuge«.

BLAGOSLOV ZA DOBRU SMRT bit će u k a t e d ral i u nedjelju 26. t. mj. u 6 s. uvečer.

NEMRS I POST kroz ovu nedjelju jest u srijedu 29. t. mj., i u petak 31. t. mj ., sve ostale dane je samo post, a u ne­djelju nema ni posta ni nemrsa.

DUHOV E VJE2:BE ZA MUSKU OMLADINU održat će se kroz Veliku Nedjelju u o v o j er k v i. Počet će na Cvjetnicu uvečer i trajati do Velikoga četvrtka uvečer. Svake večeri u 8 s. bit će aktuelni duhovni govor, u kojemu će se iznijeti sve probleme, koji zanimaju i mu­če dušu savremenoga mladića . Stoga nije­dan mladić ne smije izostati.

DUHOVNE VJE2BE ZA MU2EVE odr-.lat će se od Cvjetnice do Velike srije­de uveče u cr hi sv. I v n n a.. Zajednička sv. Pričest bit će na Veliki četvrtak uju­tro. Svake večeri u 8 s. bit će savremena. propovijed s osobitim osvrtom na potrebe modernoga odraslog muškarca i muža.

SVIM NASIM POVJERE ICIMA pri­lažemo ovaj put naše čekovne uplatnice mo'. b om, da nam o d m a b podmire za0o stalu pretplatu za ovu i prošle godine, da možemo udovoljiti svojim obvezama pre­ma Tiskari.

SVIM C:LA ICAMA »2IVOGA SVI­JETLA« javljam, da je nakana klanjanja za slijedeći tjedan (26. III.-1. IV.): z a što bolji u spjeh naše uskrsne p r o p a g a n d e, d a š t o v i š e n a š j h gradana pristupi k uskrsnoj sv. i s p o v i j e d i i s v. p r i č e s t i - Don Ante Radić.

,.GOD KRI2Ac svake godine svečano se slavi u d o l a č k o j župskoj crJ..."'Vi sv. Križa 27. III. No jer ove godine taj dan pada iza Nedjelje Muke, kad su zastrti oltari i Propeća, svečanost se prenaša na dan ll. travnja, t. j. u utorak po Uskrsu.

USKRSNU SV. PRICEST dužan je pod smrtni grijeh primiti svaki kršćanin najda­lje do nedjelje prcsv. Trojstva.

DIPLO \SKI ISPIT. Prošlih dana je na zagrebačkom sveučilištu diplomirao je iz veterine naš sugradanin g. S k a l ić Vla­dimir ikolin . Isti se sprema, da naskoro diplomira i iz agronomije. C:estitamol

I OVAKO POTPOMA2.ETE SIROMA­SNU HRVATSKU PRIVREDNU MLADE2.! Dužnost je svih nas, da potpogncmo one male, koji su putem ,.Hrv. Radiše« krenuli u novi život, da postanu svijesni hrvatski privrednici. To možemo učiniti i na taj na­čin, da prigodom idućih Uskrsnih blagdana za čestitanje upotrijebimo samo Radi§ine Uskrsne fustitkc, koje su ukusne i jeftine, a dobivaju sc u svim papirnicama i većim

trafikama, kao j kod svih Radišinih organi­zacija širom nn!ih krajeva.

S'fRANA 4.

Širom svijeta LO C:K EZA Vl A DRZA-

VA. Slo ttčki mi nistar propagand e Al k­sandar M a e h d ~to j e posebnu iz javu zn zagrebački • H rvatski Dnevni k", u ko jo j je. među ostali m rclcno : »Vođa i kancelar Roicba H itler rn.zgovnnw jo sa slovo. člc.im

m inistrima (drom T isom. drom Tu kom, drom Durčnn kim i Machom) o nezavisno· 81i slova čko drinve, kao i o flnrnnc ijama, koje će jemniS.ka pruži ti zn sl o va čko !lrn­aioo. O sim toga mogu reći, dn su lovn­ika granice zngnrnntirane do sadu ne sn­mo ~ njemačke s trune, već i s drugih stra­IlL - U najskorije 'Trijeme. čim se svrše aaj·nžni j i po lovi. bit će imenovani po la­aici slončke držaTe u Wa hingt nu , Lon­donu, Berlinu, Varšavi, Rimu , Parizu, Bu­dimpešti i Beogradu. - Za kratko će vri­jeme lon.čkn imati i svoj p osebni novac. tJ stranoj ilt11mpi SG potaklo pitanje mini­stra Sidora, koji se suda nalazi na jedno­mjesečnom dopustu, pa se dovodilo u ve­zu s kojekakvim kombinncijnmn, kno i s time, da Sidor v iše ne će biti ministar, jer da. nije poželjan i da u jemnčkoj nisu s njim previše zadovolj ni. Sve tnkve vijesti posve su izmišljene. Ministar Karol Sidor je iz Pruga preuzeo vlast nad Slovačkom i Cesi su mu vjerovali, nli on nikuda nije ni jednog časa zaboravio, dn je Slovak i dn so čitav svoj živo t borio samo za alo­vačku nezavisnost. Tako je radio i ono krotko vrijeme, dok je bio ministrom predsjednikom slovačke vlade. Sidor se nalazi u kućnoj njezi, jer su ga posljednji dogadnji tako iscrpli, da je njegovo zdru­vlj e došlo u pitanje. Cim se mulo oporu­vi, a to će biti, nadajmo se, zn mjesec dn­nu, K. Sidor će nastupiti svoje mjesto mi­nistra unutrašnjih poslova . - U Slovačkoj

n emu nij ednog njcmačfa>.<t vofniknJ. Slo-.... vačku nije okupirala njemačku vojska . Slovačka je nezavisna država i u Bratisla­vi nema ni jednoga njemačkog vojnikn, jer to nije potrebno. Ako će treba ti zapo­sjesti Bratislavu ili poduzeti kakve mjere, onda će to učiniti samo slova čka vojska. Hlinkina garda.« - Kako ,.United Press« doznaje, sporazum, koji jo 18. t mj. pot­pisan u Beču između Hitlera i von Rib­bcntropa s jedne strane te Tisoa i Dur­čunskog s druge strane, n kojim se uređu­

ju odnosi Slovačke prema jemačka],

preuzima Njemačka zaštitu nove dr'hve o trajanju od 25 godina. Sporazum ima sli­jedećih 8 točaka: l. Njemačka Jlnrantirn granice slovačke dr:Cavc na 25 godina . 2. Slovačka jo slobodna i nezavisna. 3. Slova­čka irna vlastitu vojsku. 4. Slovačka dobi­va vlastitu vanjsku službu. 5. Slovačka će

imati vlastitu valutu. 6. Slovačka dobiva 15 do 20 pos to od zlatne i devizne zalihe čehoslovačke arodne banke. 7. Slovačka.

dobiva veliki dio češkog rntnol! materiju­la., koji se sada nalazi u Slovačkoj. 8. Slo­Tačka se vc-:te, ako želi, privredno u jed­flU zajednicu s Njemačkom. Taj odnos o­na može prema. želj i otkazati . Njemačke čete, koje se soda nalaze u Slovačkoj. ima­lo bi se povući, čim ispune svoju zndoću,

koja ima svrhu podupiranja slovačke vla­de. - 19. t . mj . je čitava Slovačka prosla­-vilo dan svo je nezavisnosti . U crkvnma su odr:iane zahvalnice.

CESKA SASTAV I DfO REICH . Nakon to su njemačke čete okupirale svu Cclku i Moru vs ku i prlsnjedinili je je­mačkoj, Ccška kao samostalna država vi­še ne p06toji. Cesi su njemački poda nici . Vojska je riješena dužnosti. Za češke Zi­dove vrijede njemački autisemltski zako­ni. Cesima ostaje snmo ocka kulturna sa­mostalnost. - Protcktorom Ceške i M o­ravske imenovan je von euratb, ko j i će

stanovati u praškom dvoru. U istom dvo­ru bit ćo i ured preds jednika dra Hncbe.

NJEMACKA VOJSKA U MEMELU. Litavska vlada na zahtjev Njemačke uru­čila joj je momelski teritorij i svoju voj­sku povukla na stii.Iu rusku granicu, nu š to je njemačka vojaka okupiralll čitrtvu me­melsku oblast. Tako j e poli tikom gotovih či na opet povećan teritorij j emnčkog

Reicha l

N E PRfZ AVAJU PROTEKTORAT NAD C ·SKOM. E ngl eska, Francus ka, o­vjctskn Rusi ja i Sj ed injene Američko Dr­žave upravite su jcmn čkoj pro tc tnu no­tu, kojo m n priz navrtju nj emučk i pro tek­torat nu Ceško m i Moruvskom i njihov u o­kupaciju. j emačka jo odgovoriln na tu prosvjednu no tu odb ijanjem pros v jedn i vrlo oš trim nov inski m čla ncima .

KARPATO- KR AJ J U okup irala je Madžarska uz pri tnn nk j cmnčkc i htko je po tigln zajedn ičku gra ni cu s Polj sko m, Y.a ko j om j e toliko žudjela.

nKATOLII•

BEZU JET PR EDAJU T RAZ I FRA N O. Spanj olskn nac ionalna radio s tanica objaviln je, da ne treba nikakvih pregovora za častan mir, k oj i traže špa­njolski republikanci. R epub li kanci treba da se pokore bez uvje ta. V oj ska generala Francu uspos tavil a je u o lobođenim kra­jevima m ir :zn sve. Oni, koji nisu počinili

nikakve zlo či ne, ne treba dn se boje ni ­čega . O pregovorima ne može biti riječi .

acionnlnn Spnnjo lskn dužna j e sjenama poginule španj olske omlad ine, d u do kra­ja provede totaln u po bjedu .

PAKT PRIJ TFLJ T VA 5P JOL-KE l PORTU ' AL . lnvn e nj egove

o dredb e su ove: Trajat će 10 godina . Ob­vezuju se, da će uzajamno poštovati gra­nice ; da ne ćo p omoći neku treću silu, ko­ja bi napala jednu od njih; da ne će zn­kl j učiti savez s nekom trećom silom, koja bi odlučila napasti jednu od njih .

Naši dopisi TIJES O

Prosla-va Papinoga dona U nedjelju 12. t . mj. naši Križari i

Križurice pristupili su zajednički k stolu Gospodnjemu. Preko sv. Mise održao je na vl č. g. župnik don Tomu P er i n a va­trenu propovijed o značenju Pnpc i napo­se o vjekovnim najboljim vezama Hrvata s Petrovim nasljednicima. Izu Mise ispje­vao je svečani »Tebe Boga hvalimo« s mo­litvom zn Papu. Svečanoj službi prisustvo­vali su predstavnici mjesnih vlasti i naša »Hrvatska Glazba«. koja je otsvirala Papi­

nu himnu. uvečer istoga dana priredili su Kri ­

žari akademiju s tri dck.lamueije, koje su izvedene nu zadovoljstvo svib prisutnih, osobito njihovih roditelja. Prvi je dekla­movao br. Fr kić Roko "Ja sam vojnik Papin" , drugi P er i n u Ante »Jn sum Kn­zar Mali «, treći S t e g ić Ante •Brate, sje­

ti se smrti, pa ne ćeš grij;šiti«. Izveden je i jedan šaljivi igrokaz •Suplju glava•, nn radost i smijeh prisutnih. Zn sve ovo ide p riznanje našem bratu Tomi P er i n i Jo­

sinu , koji se žrtvovao svake večeri sa. svo­jom braćom i sve vodio.

J edan od prisutnih

JADRTOVAC

Blagoslov novoga križnog puta. Dulje vremena osjećala se potreba, dn se na­bavi za našu župsku crkvu novi put kri­ža. nstojanjem vlč. don Ante H a i l a, bivšega ovdašnjeg dušobrižnika., bila je is­punjena želja žup lj ana. Pošto j e naša cr­~'a siromašna., nije mogla snositi sama sve troškove. toga ovu lijepu namjeru poduprla je i bratovština Gospe od Zdra­vlja. Blagoslov novoga križnog puta obavio je 3. l mj. vlč. o. Ambrozij M i l e t ić, kao delegat starješine franjevačkoga sa­mostana u Krapnju. Makar je bio obični

radni dan, narod je pohrlio u velikom broju u crhu, da prisustvuje lijepom o­bredu toga blagoslovu. Tom prilikom o­držao je vlč. o. Ambrozij Miletić lijepi govor, u komo je pobudio vjernike na če­

sto obavljanje pobožnosti puta križa. Duo Bog, dn bi župljanima novi križni put bio i novo rcds tvo duhovnoga napretka!

Na 50 godiAnjicu smrti bivšeg ugled­nog mješćanina M or o v ić u A n t e, sa­brali su sc nu svečanim zadu micama broj­ni njegovi nasljednici : sinovi, unuci i prnu­nuci. Lij ep primjer onima, koji se ne sje­ćaju svojih umrlih niti nu prvu godišnjicu njihove smrti! Mješćanin

... ••••••••• .. •••••••••••• .... e••••••••••• Križarske vijesti

POSJETI I PREDAVANJA. ll. III. po­sjetio je K . B. N o v u Gr a d i š k u dele­gat V KB-n br. Frano Grgić, te S l a v o n­

s k: i Br o d i V i n k o v e e u nedjelju 12. III. (br. Frano Grgić) .

ODRZANE PROSLAVE. U nedjelju 19. III. održana je proslava • Socijalno g dann« u Ga š incima.

ODRZANE DUHOVNE VJEZBE. U K o pr i v n i e i održane su duhovne vjcžbo od 24.-26. Ul . te u K o t o r i b i od 24.-26. Il I.

SVOJ K SVOME!

Hrana duše

BENEDIKTINSKI DVOBROJ •ZIVO­T A S CR K. VOM•. Svojevremeno je bilo na­javljeno, da će dvobroj 4.-5. liturgajskoga časopisa »Zivot s Crkvom• izaći kao po­sebni benediktinski dvobroj prigodom blag­dann sv. Benedikta (21. Ill.) . Radi tchnić ·

kah razloga dvobroj nije mogao izaći, kako je bilo javljeno, početkom tele mj. ožujku, a­li će ga pretplatnici dobiti svakako iza blagdana sv. Benedikta. Sadržaj ovoga dvo­broja je s lij e deći : l. Opat Arno§t Vykoukal O. S. B.: Sv. Benedikt i njegovo djelo. 2.

P. Emmanuel Hcufclder O. S. B.: Svetački

lik sv. Benedikta. 3. Msg:r J\•\.iho Pušić, bi­skup: Početak, razvitak i uspjesi benedik.tin.

Reda osobito na Tjerskom polju . 4. Dr L. Katić : Sto su učinili Benediktinci za napre­dak čovječanstva. 5. Dr Ivan Delalle : Sv. Benedikt i liturgija. 6. D. Znnko: Benedik­tinci socijalni dobrotvori. 7. A. Dnbinović:

Benediktinci u VIII. stoljeću. 8. Msgr Pavao Butorac, biskup : Ulogu Benediktinaca u hr­vatskom narodu . 9. Ante Petravić: Benedik­tinci u hrvatskoj knj iževnosti. 10. Dr Lj. Karo.man : Benediktinci i srednjovjekovna umjetnost Dalmacije. ll. O. Mihael Mlckuž O. S. B. : Razvoj Bcnediktinskoga Reda u zadnjih sto godina. 12. D. M. Klarić: Važ­nost Benediktinacn za hrvat. narod u pro­šlosti i sada!njosti .CPovjesno-arheolo§ke cr­lace o glavniJim samostanima u doba hrv. narodne nezavisnosti). 13. Prof. Dr ivan OstOjiĆ: Benedaktmski samostan u Povljama na Braču. 14. Prof. C. Fask.ović: Bcnediktin.

samostan sv. ikole u Trogaru. 15. Prot. Pe­tar Grgec: Prvi prcporodttelji Hrvata. 16. Albe Vadakovać - Rim: Benediktinci obno­vitelj i Gregonjaoskog korala. 17. Zd. ;lan­ko : Beuronska umjetnost. 18. Dr l. D.: Sv. Benedakt n ikonografiji. - Istodobno će i­zaći i kao posebna knjiga s nekoliko slika pod naslovom •Sv. Benedikt i njegovo dje­

lo«. imat će oko 150 stru.ruca., a znpadnt će 15 dan. Tko želi dobaviti ovu knJigu, neka je odmah naruči kod Knjafnice •.lvijezda

MorM (Biskupski Ordinarijat)- Hvar. o­vac se šalje na ček . rač. br. 32.193.

~a.zae viJeatl --rte'> d ..

DOKUMENAT O PREDAJI. Donosimo

ovdje tekst saopćenja. njemačke vlade, §to ga je potpasao uz Hitlera i dr Hacha. Ovim sc dokumentom utvrđuje propast češke sa­mostalnosti : •Vođa Reicha je danas u prisut­nosti ministra vanjskih posala von Ribben­

tropa primio na njihovu želju češkog pred-jcdnikn republike dra Hachu i čcU.og mi­

nistra vanjsl..ib posala Chvalkovsk.og. PrUt­kom toga sastanka ispitan je sasvim otvore­no ozbiljan položaj, koji je nastao uslijed do­gađaja, koji su se u toku prošlih nedjelja odigrali na dosadanjem češko-slovačkom te­ritoriju. S obje strane izloženo je suglasno uvjerenje, da cilj svib napora mora biti osi­guranje reda, poretka i mira u ovom dijelu

Evrope. Ccško-slovački predsjednik države izjavio je, da on - kako bi poslužio tome cilju, i kako bi sc pos tiglo potpuno umirenje - predaje s punim povjerenjem u ruke vođe

Reicha sudbinu češkog naroda i zemlje. Fil­

hrer je primio tu izjavu i saopćio svoju od­luku, da će primiti češki narod pod zaštitu

Reicha i osigurati mu samostalan razvoj njegovo narodnog života u skladu s njego­

vom narodnom individualnošću . - U Berli­nu, 15. ožujka 1939.« -Slijede potpisi Hitle­ra, dra Hache, von Ribbcntropn i dra Chval­kovskog.

CISTE KNJJZEVNOST OD SMECA. Odbor od 5 američkih katoličkih biskupa po­veo je energičnu akciju :zu čišćenje književ­nib proizvoda od gadne pornografije. Naža­

lost vlasti postupaj u vrlo mlitavo s grobu­rima narodne sreće.

VRHUNAC SAMOZATAJE. U velikoj lyonskoj bolnici njeguju časne sestre 300 španjolskih komunista, iako su doznale, dn

su mnogi od njih mučili, iznakazili i kona­čno ubili njihove španjolske sestrice.

CEZNJA ZA KATOL. CRKVOM. U Engleskoj je više hiljada pastora odlučilo , da će moliti pod Misom zn milost, kako bi nn-

SVOJ K SVOME! Čast mi je obavijestiti gg. župnike te cij. crkvene bratov-

štine i samostane, da u svojoj tvornici izrađuj em v o s t a n e s v i j e će iz najboljih ' 'OŠtanih surogata, koje se ne krive ni u najvećoj vrućini, lijepo gore te ne kaplju niti dime, za što imam mnoga priznanj a i jamčim .

«:::llJEIWE JEZ .&LOIWIA.WJ!R.EIW«:::I..llJE%

~ !mnl&ft UOŠiftniH SUIHĆft NIKO JURA~ -ŠIBENI~

VLASNIK l OD~OVORNI UUDNil1 DON ANTE IADIC - SIIEHIK ULICA IL. NIKOLE TAVELICA t07. - 'HSUIA aKACICa

BROJ U.

glikanska crkva ndla ~to prije pot povratku u stado rimskog Pastira. Gotovo četvrtiu

nnglikanskib duhovnika je sklona k.atoUčlte.j

Crkvi. Mnogi su zatražili formalni pO"t'ra­tak. u krilo katoličke Crkve.

KORIST PROGONSTVA. •L'Osservat.e­re Romance pi~e. da su krvava progonstva o Spanjolskoj silno razdvojila duhove. SlahttS

su otpali, Illi su se zato mnogi dosad u.p&­

vani vjernici približili Bogu i žrtvovali •o mučeništva. Obnovili su se divni prizori ir: vremena prvih lu!ćana.

KOLIKO IMA NEZAPOSLENIH U USA. Sada ima u Sjedinjenim Američkitn

Državama 3 milijuna nezaposlenih ra'dnika, a ako se ne poveća kredit za javne rađeve

ovaj će se broj povećati za još jedaR !lidi­jun odpušteoih radnika.

IZBORI ZA NOVOG PREDSJEDNIKA

FRANCUSKE REPUBLIKE. Ministl.nlko vijeće odredilo je da se izbori za neTO& predsjednika republike izvde 5 travnja.

KATASTROFA NJEMACKOG AE­ROPLANA. Jedan njemački trornotomi o.eroplan srušio se u primorskim alpama. Na njemu je bilo deset njemačkih pilota na povratku iz Spanjolske, koji su prili­kom katastrofe svi poginuli .

G AND! STRAJKOV AO GLADOM.. Mahatma Gandhi, voda indijskog pokre­ta bio jo počeo štrajkovati gladu do smr­ti, u znale protesta, jer vlasti nijesu htjele prihvatiti njegov zahtjev o donašanju u­stavnog zakona za Indiju. Nakon četiri dA­na i pol prekinuo je §trajk, jer je potk:ra.lj Indije obećao prihvatiti njegove zahtjeve.. Gandhi je star 70 godina. Ovaj Gandhi­jev štrajk glađu uzbudio je čitavu Indiju, a u gradu Benarcsu izazvao velike nerede, gdje 5e umiješalo i redarstvo, te je pogi­nulo 45 osoba i oko 200 ih je teško ranje-no. l•

USKRSNA SV. PRICEST. Uskrs se približuje, a svaki kršćanin za Uskrs mora duhovno Uskrsnuti. Duhovnog uskrsnućs

nema bez sv. ispovijedi i sv. pričesti.

Javna zahvala U našoj teškoj tuzi, koja nas je snalta

bolešću i smrću naše kćeri

ZivanR.e dužnost nam JC, da so naJtoplije zahvalimo svtm na:iam dobrun pnjaLClJama, znanclma i naSoJ roobam, koJi su JC u n)cZlnOJ boluti pohodila, a nas u na~oJ tuz1 !Jt:Slll.

Hvala hJećnaku g. dru v. ~ovaku. koji je pokOjOLCU h]eĆIO U DjeZinO) bol.-sti i Dil­

StOjaO JC svam salama oteti smru; takoder hvala h)cćntku g. dru K. Trla)a, KOJI JO na ..

stavto hJcć~:nJcm iza obolJenJa dra U. No vaka i ulozao sve stlo, da je otme od okrutne bolesta.

Hvala naScm vlč. o. fra Uabri Bedrica. Z.uprull.u Varosa, kOJI JO poK.OJnt~:u pono<Uo,

lJdlO mohtvama, uavs1 JOJ ULJ ... llc sv. VJere i

za<inJc pomazanJe. usooHo pall pn:t.nanjc \.Jpravi L.anatSI..c Skolc, Kao l pO"-OJILICUUID

drugancama, kOJe su JO aopratuc ao zad­nJega pocauka.

L.allVIilJU)CIDO SVIm oaS101 Varo anima i

građaruma, KOJI su se SJellll pO~>.OJUI e sLija­

UJem CVI)c"a, IJI:Uaca l OU ... .,LU pi! UJC.l:lUOOl sprovouu, kao 1 graonnstvu 1 suus .... om ćt­

novntStvu na UĆt:SlVOVIIUJU pn nj.,.l.IOOrn

zadaJem 1spra IlJU. Hvala nn~eru skradtnskom zupniku -

upravatc!JU OliOLups~>.o-opaLS.o..e cr~>.ve VIC. doa J OSI Arucracu, KOJI JC S !;rtlUliUSIVOm I>Ua­

d.Jun sacekao mrtV'l laJ cs 1Z ::.1o~nu.:.a., unoli­cav~l sprovod SVOJim pJeVIluJclll •l'omlluj DlllUL! .fiOLI! « l zaOnJ•ID OOrjCSenJem na grobt­ŠLU Sv. J erollma.

Osooua hvala našim skradmskim djo­

vojkama, kOJ~: su u sVOJim naroo.uam no nJ&­

ma, noseć1 kllt> oko hJ<.Sa, te momctma, .Lo­

ji su jll nostil, uvehcall pokOJmcm spro­vod, kao i onama, kOJI su au nJczanog zad­njeg pOĆutka DOSlil kttC CVIJCCA l VLJCDCC.

.Hvala obtcljl kuma Mate llcdnca, ko­

ji je na tul.nu VlJCSt uputto brZOJavku i po­slao viJenac pokoJnica, a također i obitelji Jere Berač.

Osobua hvala svtwa onima, koji su ac

na bilo !..oJi nu an ptsmeno, ih usmeno ' a­žalala te SVOJ<! Sll.l.lllOICC i brZOJUVDO poslali.

vtma od lloga bala stostruka napl~Lta.

pokojnici laka zcml)al

Sibenik., 16. ožujka 1939.

Ožalošćena obitelj

Ivana Bubalo

vi§cg sudskog o(icijala

(0. II.HAIDO IULJIVICI

Til •• na~ se l u lj~vske

mantl m Yljem b ne opif taj po~ dllte sv

!ike rtl• pal nje.

Un nlk~a 1 o br m. nam se ulud u vijek, 1

zemljo koftunj

A $f)rilate! 1110, !kr 91111i o kriva, fl rađa tr~

On pio je, SIVim

Oa ne

ll lS ne ~ og reb

On ko prijt Veliča n

~li P'let~ja. let le z ~udoty0 ~e se Q l Ot lli.

ko Pllet~ja, se mot nu od na tl~

Sl Ustiju, 1o ~ 1 liklh ll

~ko ~ll.

k