Po)e~n.t broj O.SO Cin. POST ARINA PlAĆENA U GOTOVU

~IST IZLAZI TJEDNO. - GODI NJA REDOVIT PRET- l f'.LATA DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA INO­~N TVO DIN 60. - OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI. l

Goi\n~A Xl. BROJ 4. ADRE A UREDNISTVA I UPRAVE: SlliENIK pp. 17.

Sa~rij ešiše! Nekada se bio razlio zemljom op­

ći po op. - O tome nam govors sve­to Ptsmo l znanost. l to nije bil~ s~mo

ReOuična pr rodna pojava, već pojava kola je bila u Izravnoj vezi s voljom Boljom. Volja je Božja tako htje a, jer

se čovjek bio odmetnuo od Boga, Sa­griješio je!

Sodoma i Gomora su nam uvijek iwi pred očima. a dva stara grada dolivješe strašnu sudbinu: Oganj i

smnpor je padao na nJih, dok se u njima sve živo i mrtvo niJe pretvorilo u prah l pepeo. Taj pepeo kraj Mrtvo­ga mora l danas nam govori o strašnoj kuni Božjoj, koja se bila nad njima

izvršila. - Jer se odmetnuše od Boga! Jet sagrljeliše!

Izraelci su bili odvedeni u babi­loasko sužanjstvo. Sedamdeset godina provedoše u tom ropstvu. A lo znači: Sedamdeset godina gladi l plača, u:za· ludnlh čefnja i neispunjenih nada. -A Ipak su l:zraelcl bill odabrani Božji

..arod, kojega je Bog bio doveo u o· betanu :zemlju, u kojoj je tekao med i 111lljekol Zalto je, dakle, Bog dozvo­bo. da ga :zadesi tako telica i dugo· trajna ka:zna1

- Odmetnuše se od Boga! Sa­

griJešiše! - To je Jedini odgovor :za 'SVe mnogobrojne patnje, koje Izraelci

dofivješe tijekom svoje duge poviJe· sfi.

Toliko puta su bili posjećeni gla­du, toliko puta bolestima, toliko puta

ratom. Da, l ratom, kao najstrašniJim bičem Bo~jlml

A o rafu l mi noću sanjamo, a da­nfu govorimo. Jer je rat opet tui O· pet, nakon kratke stanke od dvadese-1ak godina, zemljom se šeće sablast velikoga novog svjetskog rata.

Kad znamo, zašlo se svijetom raz­

No opći potop, za~io Je bila upepelje· M Sodoma i Gomora, zašlo Izabrani

Božji narod postade robom pogan­skih Babilonaca, onda je veoma za­

nimljivo pilanje: KoJI je razlog dana~­lljem svjetskom klanju!

Nijemci navađaju Jedne, a Fran· cuzi druge razloge. Možda imaju l

Jedni l drugi ponešto pravo. Ali glav· wi l zadnji razlog1 Zar ne moramo od·

11JOYorill Isto što rekosmo za opći po· top, za ona dva sru~ena grada i za

lzraelski narod: - Odmetnuše se od

Bogal Sagrljemer Ko se odmetnuo od Boga, l ko

sagriješit - Evropa, ta, nekad, najkr·

!tanskija zemlja! Evropski arnodi su puni grijeha,

kao !koljka mora. Kao lkrlal su crve­

nl nJihovi grijesi. A veći su od lstoč·

lb piramida. Ko bl te grijehe IzbroJio

Sibenik, lS. siječnja 1940.

Odlika razboritosti Ra1Jbo11itost je velika odlrika.

amo razboribi roditelj, učitelj, većenik, i čovjek bilo koga polo­

žaja i zvanja, može lizvrši ti, i ~2-vršiće, voj zadatak na korist i dobro zajednice. Ima ljudi imuć­nih koji oskn.zdijevaju, a ima onih koji, ci ina, ne pl'ose, ali ni ne o­biluju, a ipruk u krugu svoje obite­lji lijepo prolaze. S i su zaodje e­rni, lijepo i toplo, i kuća ne zije a od bijede · nevolje. ~

Ima ljudi ikoji u imućni u glavi, pametni su, Bog im je dao· vih pet darova, aLi nisu razboriti,

pa su na teret ti ebi i oko ebe. Treba ljudskoj zajednici ljudi svih odlika i vrlina, a razborito ti po­najviše.

Naši su daa:1i - časo i teškrih uzdisaja i v arovitih jzgleda. Da zuamo tkako ce se ovo koto odi­grati, ne bismo evoju glavu uma­raH tešltim mislima za odgovor na ono mučno pitanje »Što će biti«, ali sigurno znamo jedno, da će konačno rješenje ovoga teškoga zapletaja, u komu se čovjek danas trza, puno ovisiti o tomu, da li će čovječanstvo sve od prosjaka do zlatne krune imati ljudi trijeznoga razbora.

M~ zapažamo mnogo toga, što je nijedno oštre osude; .ima poja­va koje čovjeka silno diraju, jer mu vrijeđaju najdublje i najsve­tije osjećaje; ima ispa,da sa stra­ne ljudi koji to ne bi smjeli, pa sve da su i zaglibili, učiniti, a čine. Mi bismo ih mogli oštro osuditi, i, za sobom bismo imali pravo na­roda kao cjeline, pa i am program koji je njih tavio na položaj, jer su im jedno riječi, a drugo djela, a svaki put to ne činimo. Razbori­tost mj eri na tankoj vagi, razbo­ritost ne gleda na to, ima li čovjek pravo, nego gleda na to, kako će to konačno svrviti , da li na korist ih na štetu općega dobra. Naravno Ja je vrlo nemoralno od ljudi, ko­ji su došli do izražaja našom su­radnjom, kada gledom na te v koću ča a izrabljuju dobrotu mirno~ a čovjeka, pa ' ada to bilo u dizanju ili puš tanju glavara jednoga od najmanjih našili za elalea.

i Izmjerio, kad su, čini nam se, bez­brojni l neizmjerni!

Tama poganstva, koJu gledamo samo nad ufrlčkim pustaramq l Indij·

!;kim džunglama, spuUa se l nad ev­ropskim kontinenlom.

SrednJI vijek, l<o)l Je toliko ozlo­gfalen, vidio Je dosad najvl~e srede­nosti, pravde l mira. A to Zi. o, jer je

bio najkr~ćanskljll Jer Je vj ~rovao u Boga l priznavao njegov :t &kon! Nl·

su nl onda bill svi sveci. All svi su, u· glavnom, vjerovali i molili se. Bog je

bio u sredfltu svega, na nDJuzvllenl·

jem priJestolJu. Poslije Je vJera gubila snagu. Bo·

Tu razbor i tos t diktira razbori ­ti poo tupak, pa ada o jek bio posve pravedan, a odgo orni po­sve kri .

Razborito t e očituje i u kri­tici viš ih, i ako je potpuno pra­YO na n ·oj trani, i to pravo la­ko J e iznijeti i sh a titi .

Razborit čo ,·jek ima posebno tndc živce u ži otu a ličnima i ravnima ebi, i onima koji u dru­štvu vr ve niže zadatke. Ima čo­vjek i preobilno lika i Učica iz dnevnoga ži ota, u kojima će po­kazati .isinu tupnja voje razbo­ritosti.

Ono e gurne u na· a ela va­kakvoga štiva, što ga je koja blju­tava, a često j pravom ojađena duša ispi ala, j sve se prima ka~ zdrava hrana i »Za jedan korak na­prijed« k danima prosvjećenosti i nrupretJka. l ada ti čupaj korjenje onoga što je ubačeno.

tvarno je čovjekova narav kl?nija z:lu nego dobru, i puno je

lakše ČOVJeka pokvariti nee1oli uz­držati u dobru ili pak p~pr;viti, ali je najteže, u ovim crnim danima, kada pašuje druvtveno zlo od vr­ha. do dna, skretati čovjeka, koji trp1, sa zle taze na dobru kada je na putovima zla naiv ao i 'na ko­je zrnce dobra. čovjek ti najol:xičnn­jega razuma lako znade lučiti do­bro od zla, ali, kada je zlo prire­đeno kao napitak, komu je kora slatka i zamamna, onda to nije la­ko ni onomu koji je okretniji u mi-lima, a najteže je razuvjeriti do­

kazivanjem onoga koji teško hva­ća, a »napamet« za nekoga drži da će mu zlo a ne dobro reći.

Zato, tv rde živce traže naši dani od svrukoga zdravoe1 a člana ljudske zajednice, a po e1 otovo od onoga koji vrvi bi lo koji odgovor­.ni zadatruk druš tva.

N aše je doba v ri j eme koje e odreklo pameti, pa, ako ne će biti pametni ni oni k oji moraju biti pametni, onda je tanje, zbilja po-ve beziz tt lcdno. A pametni mora­

j u biti vi oni koj i e matraju vrij edn i ži ota i koji život hva-6aJu, bar m u onom n aj obi čnijem mi lu, kako je to kod ljudi zdra-

ga se postavljalo na drugo, treće, pa i zadnje mjesto. - čovjek je htio sa· moga sebe proglasiti vrhovnim gospo·

darom svega, pa je počeo vjerovati u novo božanslvo: u svoj maleni i o­graničeni razum!

Toliko vremena se govorilo : Sa­

mo Je ono vrijedno i stvarno, Uo ra­zumom dokučujemo. A na~ razum je

sposoban da prodre u sve tajne sve­mira. - l nađoše se to flki vjernici i

klanjaocl toga kukavnog božanstva.

· A danas! - VJeruje se u krv, u rasu, u naciju l državu. To su najsavre­

meniJI kumiri novodobnog evropskog poganstva. l, naravno, dok se klanja-

RUKOPISI SE NE VRAćAJU. BROJ CEK. RACUNA 23.121

e pameti a či ta rca, i bez ika­k vih svjedodraba i nauka.

š to je u kojem selu vi· e ljudi trijezne pameti, vedre razborito­ti, razumne u trpljivo ti, to je tu

manje mutnja, manje glođenja, manj e obračuna, a više skladne su­radnje, uzajamnoga pomae1anja, ljubezni vij ih u reta. - To se ba­rem može, to barem ne košta, tu nema v ta ,> kapital ističkri sistem«, da oni koji trpe među sobom bu­du lj ubezni, prijazni, ustrpljivi. -

vaki čovjek odlučuje sudbinom vijeta, jer je čovječanstvo zbroj

pojedinaca, a, kad je tako, onda selo, grad, pokrajlina, narod, veli­ki i mali, imaju niječ u odluci za budućno t.

Razborito t je Jijek na čine i ispade ojađene ili neojađene duše, a najvi v e na djela i riječi onoga koji čini zlo, a misli da radi za dobro.

Junior

,Je~ini sigurni temelj svakog aukloritefa u Bogu"

Na vrat ima crkve sv. Marka zagreba­čki nadbiskup i hrvatski metropolita preu1:v. g. dr Alojzjje S t e p i n a e u crkvenom oc­natu i okru1.en svećenstvom dočekao je Nj. V. Kneza Pavla i Kneginju Olgu te ih, pri­likom njihovog službenog posjeta našem bi­jelom Zagrebu, pozdravio ovim govorom:

"Vaša Kraljevska Visosti!

Radujem se da Vašoj Kraljevskoj Vi­

sosti mogu pružiti svojim pozdravom da­nas dokaza o onom pijetetu kojim Crkl·a katolička poštuje vlast i njezine nosioce.

Radujem sc da Vam taj dokaz mogu pru­žiti ovdje na ulazu u hram Božji dall&li kad je čovječanstvu tako potreban auk:to­rit c t.

Mogu uvjeriti ašu Kraljev ku Vis~t da me nije arno nagnala kruta nevolja.,

n ego svijest da mi je kao katoličkom bis­kupu veta dužnost govoriti i onda kad bi drugi motda ' utjeli, da mi je pravo i dužno t reći bi kupsku riječ . J est ! Crkn kato l ička po ' tuje auktoritet i okružuje ea sjajem. Il i bolj e: Ona upire prstom na onaj s jaj • to pa da na nj i svjedoči za nje­govo nadzemaljsko porijeklo. Ali rkn ka tol ička jasno upozorava i na to da je jed ini i sigurni temelj svakog auktoriteta

u Bogu i u poštivanju Boga. Da l Ras ta-

mo takvim bogovim,a, da se ne može· mo klanjati onomu Jedinomu l Pravo·

mu. Posljedice! - Evo Ih vidimo l o·

sjećamo. A svi su Izgledi tu, da ćemo

ih Još jasniJe vidjeti, i Još živl je osje­titi. Jer Bog se ne da vrijeđati! Nje· gova beskonačna pravda kažnjava sva­ko, 1 najmanje zlo, a kamo li neće

velika, kao Uo je: idolopoklonstvo,

svojevoljno poganstvo. Ako Bog kažnjava narode, kaž­

njava Ih' zato, da bl se otrljeznlll l u­

razumili. - To očekuJe Bog l od dje·

ce dvadesetoga vijeka. lg.

~iti auktoritet od Bogu prezirunjcm jc­ao..-ih zapovijedi, prolužcnjcm kompe tenci­je j dirn.njcm u LUđa prava, prava Crkve i'l.i prava naroda, bi lo vlastitoga ili tuđe­

Ja, 2na či ZI\ svakoga no ioca vlasti sjeć i

... Jastitu granu nu ko joj sc diže, rušiti te­melj koji nosi vlastiti mu prijesto.

Stogu mi jo Vaša Kraljevska Visosti, tirago da Vas mogu pozdraviti na vrati ­

aa tarodrevnog brama čiji toranj poput

11rsta Božjega pozivlje naš pogled prema •ebu i dovikuje nam riječi tjclovljenoga aoaa : »Ne bi imao nikakove v ia ti nadu mnom, da TJ nije dano odozgo! c (Iv. 19,

11). svakom čeljadetu ,u snkoj kr..'<tc­

•oj duši ima da e n11 voj nači n utjelovi Bog. Stoga je •i z11 samog Bogu pisano : »S Yelikim poštovanjem upravljaš nama«

~.Mudr. 12, 18). l zato svaki od nas, koji ima nad ljudimll vlast, bilo duhovnu bilo njotOTnu, valja da je upotrebljava " Quasi rationem reddhurus Deo« : »kao onnj koji

IJe polagati trog račun Bogu«.

Veoma mi je drago, što mogu Vašu i(ra ljevsk:u Visost pozdraviti na uln:.ru

• vou starodrevnog hrama, koji je vjekov­

•i• svjedokom one neiskorjenjive svijesti i ono nc'nadmašive v jere u vječnu pravdu i pravicu, koja živi u hrratskom narodu. Na ulazu ovog starodrevnog hrama koji SYajim vjekovnim !iskustvom svjedoči, W.

ae sYaki p okušaj pogaziti Božje pravo i ~ravi ou, pogaz.iti pra va hrvatskoga naro­* - taj dijelak, iakQ maleni Božjega prava - svršio pon.zom onih koji su za­ltoravili da oema prava i da nema vla3ti

,rotiv Boga vječnoga i velikoga i protiv

•iosoYih odredaba. Veoma mi je drago, Vaša Kralj evska

Visosti, da Vas mogu pozdrav.iti na pra­JU ovoga hrama Božjega, jor su mi ti Valj l:oraci dokazom Vaše isk.rene želje.

~onos.iti rodove vlasti , o..lostojne njezina iz­vora, Boga, te ih uprav.iti Njemu kao ci­

lja. Ti su mi koraci dokazom Vaše duboke Evrjesti odgovornosti , što tereti svakog no­

sioca vlasti. Oru su mi dokazom poniznog priznanja, da bez Boga i Božje pomoći ne

a<>žemo ništa.

U to ime, Vaša Kraljevska Visosti, ja

Vas srdačno pozdravljam, mole i Boga da llvijek i u svemu, i oni koji su na vlasti

i oni .koji imadu da slušaju vlast budu i eila.nu dostojni sluge onoga Boga, koji je

istina i pravda, ljubav j miri « ~.~qv~~~~~~~~~~~~~~

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

Nedjelja, 28. 1.: S~zdese111ic<1 -- Sv. la­

kDv, pust injak. Dugi niz godina pro.i.ivio je

siliiven u jednom grobu, te tu sprovodio •ajteži pokomičk..i živo t i davao Gospo­

tiiau zadovoljštinu za svoje grijehe. Ponedjeljak 29. 1.: Sv. Franl' Sa/dici ,

'ili.stup. Rođen je 21. kolovoza 1567. Rodite­

~:ii mu bijahu plemići. Tako otac Franin bio je knez Salesk.i. S.kolu je izu~ · o u Pa nw,

a u Padovi svršio pra v ne nal.!ke. Uspr'<os

roditeljskoga nagovaranja osta ' i svije t i

stupi u svećenUčki talež. Kao s većenik, .1

esobito kao ženevski biskup obratio je pre­

ko 80 hiljada protestanata i priveo ih na­

\ras sv. Crkvi. Zajedno sa sv. Frankom

Zašto se obratio? malom gradiću, blizu N i­

.rgate, stanovao je chirose Sabu­ro, vrlo uvaženi 1inžinir. Schirose bio je dobar otac ob;itelji, koju je !!ilno volio i za nju mnogo trudio. U vojoj prostranoj ra.diorui !imao je zaposlenih mnogo adnika i na­učnrilka, a za ve se brinuo li zauzi­mao upraV'O očin kom ljubavi.

chigeru, tanija kćerka, koja iie na kLinici veučili.ta u NHgati pripravljala za državni i pit za bolničarku, hila je miljenica očeva, lkiojri je nrudziroo njeno ponašanje, brižljivošću, ikoju e moglo nazva­ti tkršćanskom . V rl o često bi e zaletio d Nhgate, a trebalo je vo­,zitll! se viš e od IS ata v la•kom, da posjeti dragu kćerku u njenoj ško­li. Tim bj pniredio os bita ve elje Schigeru i njenim rprijateljicama., jer svakoaa puta posjet toga do­brog oca pretekao bi l rustričarski pomoćnik, koji bi, po njegCYVoj na­rudžbi, donio toliJko trih latlk.i.ša za •kasniji prijrutrui čaj .

-

an tal ustanovi o je Red od Poh .>rl :nja Bl.

Dj. Marije. Bio je va nredno fi n • učen čo­

VI ·k. Osobito je b1o nenad mt 'J ka<' tspo­'Jt"rlnik i vođa duš.1. Katoltčk i novu1art sla·

' " sv. Franu kao voga za · t··t k.l Ull'rO

je 28. XII. 1622.

Utorak, 30. l. : Sv. Martin't dJCVt .:a i :nu '<.nica. Bila je plemićkoga 1 JOša loga r.:>­

da. Bogatu bašti nu razdijeli siromasima i sva se dade u službu ospodinu. Pretrpje­

lu je mučeničku smrt oko 223. g. S m jeda, 31. J. : Sv. /van BoJ ko. 2.i.vio je

i umro u prošlom v jeku. stanovio je druž­bu ~alczi janaca, k.oja nnstav(J q njegovo v~

It ko odcoj no djc:o. Svetim ga !e proglasio

blgpk. Papa Pio XI.

Cotvrtak, l. 11. : Sv. l gn aciie. mučenik .

Izgarao je od želje, da za Krista pretrpi mučeničku smrt. Ta mu se želja ispunila g. 107.

Petak, 2. II . : O išćt:ni~ Bl. Di. Mariie

(Svijećnica). Nije zapovjedni bla~~an .

·- nt•ota, 3. l t Sv. B/al, :: ~·i ln•k u bo·

!esti grla. Slavi se osobito u dubrovačkoj

biskupiji.

NEDJELJA SEZDESETNICA CITANJE PO LA J E blaženog Pav­

la apostola Kor i nćanima (II. 11. 19--33 i 12, 1- 9). - Bra o ! Rado podnosite be­zumne, kad ste sami mudri. Jer podno­

site, ako vas ko u ropstvo baca, 11ko pro~.­dire, ako ko grabi, ako se ko uznosi , ako vas ko po obrazu bije. Nn sramotu go­

vorim, kao da smo mi bili slabi u tom. Cim se ko ponosi (kao bezuman govorim), ponosim so i ja: 2idovi su, i ja sam; Jz­

raelci su , i ja sam; potomci su Abrahamo­vi, i ja sam; službenici su Kristovi (kao bezuman govorim), ja sam jo~ više, vi·e

sam se trudio, Y'iše sam puta bio po tamni­cama, preko mjere rana zadobih, 'mnogo puta sam bio u pogibelji smrtnoj . Od 2i­

doYa sam primio pet puta četrdeset ma­nje jedan uda rac. Tri puta sam bio ši­ban , jedamput kamenovan, tri puta sam doživio brodolom, noć i dan topio sam se na pučini morskoj . Cesto sa m bio 'na pu­tovanju, u pogiblima od rijeka, u pogj­blima od razbojn ika, u pogiblima od zem­

ljaka, u pogi blima od pogana, u pogibli ­ma u gradu, u po1Jiblima u pustinji, u pogiblima na moru, u pogiblima od lažne

braće ; u trudu i muci, u mnogom nespa­vanju, u gladi i žeđi, u m:nogom postu, u studeni i golotinji. Osim ono11a što je izvana, nastojanje moje svagdašnje, briga

za sve Crkve. Ko oslabi, i ja da ne osla­

b m? Ko se · c"''11zni, i " • ua ~e ne ra­spalim? Ako se treba hvaliti, svojom ću

se slabošću hvaliti. Bog i Otac Gospodi­na n ašega Isusa Krista, koji je blagoslov­

ljen na vijeke, zna da ne lažeiTL U Dama­sku namjesnik kralja Arete čuvaše grad

Dama k da me uhvati ; i kroz prozor pu­stiše me u košu niza zid, i tako izbje­

goh iz ruku njegovih. Ako se treba hva­liti (no ne koristi), doći ću na viđenja i objnljenja Gosp dnja. Znam čovjeka u

Kristu, koji je pr ije četrnaest godina, dn li u tijelu, ne znam, ili bez tij ela, ne

znam, Bog zna, bio odn en do trećega

neba. I znam za ovoga čovjeka, da li u !~jelu ne z.nn.m , ili bez ti·jela, ne znam, Bog

zna, da je bio odnesen u raj i da je čuo

Schirosc, mudar ci razborit ka­ko je bio, vrlo po~omim 'Okom proučavao je one djevojčice, ~oje u ž.ivjele kurpa njegovom malje­

nicom . No bio je racLi toga miran. Dje oj čice u mu e č--i nile bespri ­j ekom e, dapače pra ·i uzori u va­Ikom pogledu. Da u većim dijc­,lom bile J~a·tJO l1iJkJirnje, chliroiSe je brlo vrlo daleko d toga, da to prorrui li. Stoga je toliko vi :.: e bio iznenađen, kad mu je kćel'ka, na­kon nekoliko dana prruznika, prove­denih u očinskoj ku6i, to aap6i­la tc najvećom ozbiljno ću i važ­nošću dodala ovu molbu:

- Oče moj, lozvohi mi, da i ja po tancm kat:olikinjom.

Schril'o e, inače dobar čovjek a~l.i malko žestatke i upaljlive ćudi, koči na tlo kao izvan ebe:

- Katoliktinjom? Sama ova ri ječ imala je tu vla-

tiitost. da ga toliko raz j ari. On se još odmah jetio onor1a, š t se dogodilo ~pred v,i~e godina, kad je pohađao gi m~1aZ1iju . Jednoga dana nastavnik je najavio v.ima đaci-ma:

Imaju doći k nruma st·rani mi ionani, koji šiTe ,j rpropovtijeda iu kr·ćansku vjeru. Njnhova nauka je lažna. Nitko neka e ne usudi, da nm se rprildjučil

l

otajstvene riječi kojih čovjeku nije slo­

bodno govoriti. Ovim ću se hvaliti, a so­

bom se neću ništa hvaliti, ako ne slubo­stimn svojim. Jer kad bi se i htio hvaliti,

ne bih bio bezuman, jer bih istinu kazao.

Ali puštam da mc ko ne cijeni više nBi!O

što vidi na meni ili što čuje od mene. I da se ne ponesem s velikih objavljenja,

dun mi je trn u tijelu, anđeo otonin da mc udara. Zato sam tri puta molio Go-padina da ot tupi od mene. J reče mi:

dosta ti je milost moja, jer se si la u sla­

bosti usavršuje. Rado ću se da.k.Je hvaliti svojim slabostima, da se u meni nasta11i

si la Kristova. t Ll JEDI V. EVANĐELJE po Lu­

ki (8, .._15). - U ono vrijeme: Kad se

skupi v liko mnoetvo naroda te su do­lazili k J susu i iz gradova, reče u prilici : Iz i đe sijač da sije sjeme svoje. I kad je sijao, jedno pade kraj puta, i pQSiazi se,

i ptice ga nebeske pozobaše. A drugo pa­de na kamen, i i:znik:nuvši osuši se, jer nemo e vlaj!e. I druj!o pade u trnje, i tr­nj t: H, zajedno u:rra~te , p riduši ga. A dru­l! pudc nn qob:.1 zc·mlju, i izniknudi

donese trost.ru.ki rod. Govoreći ovo po­Tika : ko ima lt;;; da čuje, neka čuje. A u l:cJI' ci n jegoV'l r.it6hu Ga što znači ta priča. A on ;m rei't! : Vama je dano da znat,' otajstvo kral.tc-vstva Božjena a o.­s< al il r. u pričama, da · gledajući ne vide i slu~ajući ne ro~. um i ju . Ovn pri ča zna.ći

Sjeme je riječ Božja. Koj i su leTaj puta. to su oni koji' slušaju, pa dola.:zi đnao i uzima riječ • iz njihova srca, da ne vjeru­

ju i da se ne spase. Koji su na kamenu, to su <mi koji kad čuju, s radošću prima­ju riječ, ali ovi korijena nemaju, jer za neko vrijeme v jeru ju, a u vrijeme napa­

sti otstupe. A koje pade u trnje, to su

oni lcoji slušaju, ali otišnši zaguše se od

briga i bogatstva i naslada ovoga žiYota. i ne donose roda. A koje pade na dobru zemlju, to su oni koji čuvši, dr.le riječ

b dobru i čistu srcu i plod donose u ustr­pljenju.

MOLITVE KRSć.ANINA Vl ll.

OCE NM

»Oče naš, koji jesi na nebesima!«

Evo adrese, evo naslovnika naše mo­

litve : l. Oče! Ova prva riječ molitve Go­

spodinove daje sYoj molitvi svoju into­naciju. Bog je naš otac. On nam je dao opstanak. On na.s je, putem milosti, uzeo

za svoju d jecu. On nas prati u svakom času našega života svojom ljubežljivom,

oči nskom providnošću . On; koji oblači li ­ljane u polju i koji hrani ptice, još mno­go više misli na naji~abranij a svoja stvo­

renja nn zem lji: na ljude. Izgovarajući ovu riječ »Oče« mornš se

nadahnuti neograničenim pouzdanjem. ko­i e je duša molitve, neophodno potrebit

uvjet , da budemo uslišani. Sto će moći

zanijekati Onaj, koji sc udostojao dozvo­liti, da ga njegova stvorenja zovu Ocem? Ova riječ nOčc« mora te još još ispuniti

svetom rado&ću. Kad ti moli§ možeš go­voriti svome Ocu, koji te ljubi, možeš na­

zivati ocem Onoga, koji je veliki, svemo­

giJći Bog, Najveće Dobro.

Od njihovih pogrun krih sveće­nika, te od nas tarvni!ka i roditelj a od dječaka je iznudeno veto o­bećanje, da će se držati daleko od te lažne nauke i da će drupače s e moguće učiniti ci 'Pdkušal.ti, da o­tjeraju daleko od njiho oga dra­gog Japana bilo koju tranu opa-no t. Schiro e je tada sl.ij po bio

dao oj u časnu ciječ, jer se ono, što bi nasta nik, sa nepogrješive v1i ine roje katedre, naredio dje­čacima, moralo izvrš iti. Nitko se n bi w udio, da isp.itJuje razloge. Taka v j e običaj u retnom J apa-nu.

Od ove luž.nioke podložno ti la tli Schiro e e jo· nJije o Jobo­

dio. Nikada mu nije palo na um, da e informira u pogledu katoli­čke nauke, već ju je n8lprotiv, •to je m1a10 ,i mogao !bolje, 1pob.ijao.

Veoma ~buđen i od bijesa dr­htavim gla om n8lpao je djevojtku:

- Sto mri traž:iš? Ja bih tih da­tkle morao dozV'oliti, da tupiš u bližu zajednicu a strancima? Mo­rao bih ti dozvolriti, da učiniš loo­rak, koji bi. 1izazvao na na prezir vih naših znanaca? Jesi li sišla s

uma, kad možeš sanjati o tome, da navučeš takvu sramotu na tvo­ju objtelj?

•

o ill.

2. Ok naš. Ne kažeš Oče moj, već

Oče na~ Gospodin hoće da te sjeti, fi 1010 svi mi djeca jednoga te istoga o.a. Onaj Bog, koji te toliko ljubi, ljubi i "o­ga subratu. l on je predmet očinske lrjia­bavi Božje. I za njega je Otac žrtvono

svoga Jedinorođenoga. I on sjedi na iQoj

gozbi i hrani se istim anđeoskim kruholll­kao i ti. l on je baštinik raja, kamo se nadaš i ti jednom stići. Braća smo dakle te se moramo ljubiti, po dnositi, opraštati

jedan drugome i medusobno pomagati, kao što i naš zajednički Otac na nebu ljubi svu svoju djecu.

Tvoja riječ Ou naš bila bi laž aa.

hojim usniUDa, ako bi ti, dok je i3fo­var~. u svom srcu imao kakvu tajbu mr.lnju, ako bi htio isključiti iz svoga sr­

ca ikoga vvoga brata, koga ipak ljulli

podnosi tvoj Otac, koji je na nebesima.

3. . .. k.oji jesi na nebesima- Kad •o­li ii, moraš se otcijepiti od ove jadne z-­Ije ile duhovno živjeti tamo gore, gdj• ie

tvoj Otac očekuje, gdje ćt:š provesti svi!

svoju vječnost . emaš ovdje na zemlJi

stalnolla bol'2vka, eć očekuješ nebeeki Jeruzolim . Gore srca! Gore dakle srea. ali ne samo kad moliš, već i preko tl~­

n.a, usred tvoga posla : ruku na posao. a oči srce u vis, tamo gore! Sve što či-

niš trpi§, treba da je usmjereno preaa

nebu. Sto mi ovo koristi zn moju vječ-­

nost? Ovo mora biti tvoje pravilo i mje­

ri lo pri svakom tvom pos lu i radu! Put­nik sam u ovom teškom progonstvu, k«~je

e zoye svijet, rooj put me vodi k neb41. vaki dan treba da me sve više sjedi11i

i približi mom Ocu, ne samo po vrcmeau, koje ide prema 'Jiječno.sti , već da me pri­

bHži Ocu neprestanim duhoWiim n119fe­dovanjem ; neprestanim povećanjem mlo­sti, koja će me sve tješnje združiti s ao­jim nebeskim Ocem.

AST ANAK U VRSCU. Ministar vanj­skih poslova Rumunjske Gafeocu i mini-.r va.njsk.ih poslova Jugoslavije dr Cincar­

M<lrk.ovic sastali u se 20. t. mj. u Vr~.

'Na tom ustanku raspravili .s.u pitanja u ve­zi s organizacijom slijedećeg zasjeda•ja.

stalnog vijeća Balkanskog sporazuma. koj

će se, kao što je poznato, održati 2.. veljače:

u Beogradu, kako bi se odstrunile poteš!co-e, koje bi se mogle pojaviti na toj ko.a­

ferenciji. U diplomatskim krugovima se is­

tiče, da se jo! govorilo o uradnji balkaR­

s.k.ih država kao i o mađarskim zahtjcv}aa,

o kojima su i=ijen.jenc note izmedu Be~" grada, Bukurešta i Rima. Talijanska štat~~tpa-

matra, da je ovaj sastanak u Vr~cu po svo­

joj važn03ti jednak sastank·u u Veneciji. -

Povodom ovoga sastanka cij ela vjctsl-..a

•tampa piše o predstojećoj konferenoi ji

Balkanskog sporazuma u Beogradu i vrdi . da ona predstavlja politički događaJ od najveće važnosti.

OCAJNICK1 FIN K I OTPOR. Sjever­no od jezera Ladoga Finci sc u gustim !u­

mama očajnički brane i odbijaju jake ao­

vjeL5ke napadaje. U borbama kod Kuolaa•i­jokija broj poginulih na trani sovjetskih

četa iznosi više od jedne hiljade, a uniSte, no je i više tankova.

Kad se kasnije otac scucurio­uz peć te je Schigeru mogla čitati toliku zlovolju na onom hcu, koje je obično odi alo najvećom prijat­nošću, o jebi i ona zaista bol u sr­cu, te primaknuvši mu se, tražila je obazrivo, ali ipak otvoreno, da opravda svoje držanje:

- Oče, ja ću ti uvijek ostati tvojom po lušnom i odanom kćer­kom, ali ti, molim te zato, pusti IR.'i moju slobodu.

Schiro e o tao je neumolj~v. I od onoga časa nastojao je a vi raspoloživim sredstvima, da od t -ga od rati djevojku. Konačno -...i ~ dc6i, da ona i dalje ustraje u toj želj4, započe s najtežim prijetnja­ma:

- Bit ćeš istjerana iz obitelji! e ćeš bi ti više na· om tkćerkOIR l

Bit ćev '7Jbnisana iz na·ega roda! Schigeru postala je ve šutlji­

vijom, sve bljeđom. Tražila je, da proč-ita iz očiju roditelja njihoTe želje te da im i kaže najbnižnij• i najuslužniju ljubav.

Konačno je majka posredova­la.

- Cu j l - reče m užu V~MJC-me je, dn 8e ova stvar zaključi, jer itiče te nestati mira Đbojice. ~a-

njeJJ 6rijel se ste frtTC ral, a !lo na vrijedi teli1

vei se, dl vtaie međ

1vijeilli

ZI JJ njibll

Ltll nasla

ll!fie~ seNAT(

liii d1nl o

no• od ne Sal u sve

SO VJET GRA

ni0111 p ne padove

iJbili su

r-

r ~j

·-

·' e

1-

Sirom svijeta . ODGOVOR SV. OCA ROO EVEL TU. •V. Ota.c Pnpn Pio Xll. uputio je prcdsjcd­tik• USA Mr. Rooseveltu poslanicu kno od­IO~or nn njegovu božićnu poslnm u Sv. O­u. Sv. Otac u njoj, među ostalim, kužc : Z..nda su izgled! na mir svedeni n vrlo kllle mogućnosti, s obLirom nn stnnovhe .naetnje, koje same po sebi nisu toliko ve­lke, ali koje je tdko prebroditi.« Za božić­lU poslanicu predsjednika jediojenib Ame­iikih Drill'Ya kaže, dn jo »primjcra'n izraz rthlme bratske solidarnosti između Starog No~og Svijeta, izraz čvrste zajedničke od­

ubosti za otpor protiv hladnoga duha nc­

r~~.a~sltih. napadač.kib smjerova.« Dalje 'C

1 •JOJ Yeh, da se »putem miru može po i ~o ~ot.oravanjem načelima pravde i pra­rtb~siJ: samo putern, koji imaju da sagleda­ll J~udt politički svijes.oi, a ujedno puni lra'ftČD()ga shvaćanja i razumijevanja dnnd­l'jcaa svijeta, ljudi, koji su svijesni, što bi lc S'l'c žrtvovalo, ako se otegne sadašnji ·at, a ~to na.protiv mir mo~e da k.odsti i da

l~edi velikoj porodi-ci naroda.« Na kraju t eli .se, da prave prijatelje mira uzajamno -Je međusobno puno povjerenje i da su >IH svijesni velikih te!ltoća koje se nala­, . aa njihovom putu, ali. da će usprkos •aa nastaYiti svoj rad ne aubeći nadu u Mp jeli..

. SENA TOR BORAH preminuo je pro­AU dana od izlijeva .krvi u mozak poslije Jada n njeaovom stanu. B.io je jedan od rajelavnijih parlamentaraca Sjedinjenih A­neričk..ih Država. Od 1907. neprestano je bi-·aa za člana senata. Vodio je newnoljivu >OJbu s trustovima .il veli.k.im korporacijama. l.bes toga je imao mnogo neprijatelja. U 1aajs.koj politici bio je prista§a nače l a ra­!~nažanja i jedan od najvećih protivnika 1adjelovanja SAD u Ligi Naroda. Dikta­~ i .struje, koje su težile diktatorskoj ori­l•taciji nikada nijeđu imale oaorčonijega

oretivnika no ~to im je bio senator Borah. EKSPLOZIJA U MLIJECNOJ STAZI.

~a osnovu zapažanja opservatorija u Ham­)urgu i Sonnenbergu utvrđeno je, da se u

. ;vemiru desila katastrofa golemih razmjera . Riječ je o e.k.sploziji jednoga sunca u Mli­jelaoj stazi, sličnog na~om suncu, koje je ~lodiralo U3lijed iznenadnoga raspadanja l~a, iz kopb se astojalo. Golemim raz­vojem energije, koja se oslobodi la zbog eks­plcuije, bačena je vanjska naslaga s brzi­noa od ne.k.oliJtO milijuna kilometara na >a.t na sve strane svemira.

SOVJETSKO BOMBARDIRANJE FIN­SlUH GRADOVA. Oko 400-500 sovjetskih 1viona prošlih dana bombardiralo je raz­Ile gradove Finske. Poslije bombardiranja inili su mnogi polari. Medu ostalim bom­bardirali su i vel..i.ku bolnicu Crvenog kri ­ža. Ustanovljeno je, da sovjetski avioni upo­trebljavaju sve vi!e bombe od 500 kilogra­ma. Te bombe naročito su bile upotrebljene u napadaju na malo kupalište blizu Man­goa, koje je potpuno u ru§evinama. Sovjet­ski avioni su gotovo na pola porušili važ­nu finsku luku Abo, preko koje dolazi rat­ni materijal iz inozemstva, pak bi ipak FiJaska mogla ostati boz ratnoga mater ija la . - Finske zračne snage uspješno su bom­bardirale sovjetske baze u Kronstadtu i

Ball inskom.

boravio si, kako je uvijek bila dra­ga i poslušna ova naša kćerka? Je s nam ikad zadala kakav jad ili za­brinutost? A i sada, ako hoćemo biti iskreni, što joj rmožemo pred­baciti? MoLim te dakle, pustimo je, da učini ono, za čim toliko čezne. }pak je još uvjjek naše dijete. A ­ko uvidimo, da je katolička vjera upućuje na zlu stazu, uvijek će~ moći, da pravočasno ponovno in­t:erveruiraš.

Schirose, zarista, bio je veoma zadovoljan, što mu se žena mogla toliko odvažiti, da govori na taj način. Schigeru su drulde pustili na miru. No Schirose ju je nadzirao i imao pod okom j oš više negoli prije.

* Pretražio je njene stvari i pro­

'llašao neke vjerske knjige te se u­dubi u to čitanje s najvećom po­zornošću. A ono, sto je čitao, pri­čini mu se veličajnim. Tako hljepe i uzvi v ene stvari uzalud bi tražio tJ knjigama Budinim. Otvoriše mu se oči te je mogao vidjeti, od ko­li.!ko je predrasuda protiv katoličke vjere on bio zaveden i prevaren. Prvi put je stao misliti:

- Na kraju krajeva, kako je to, da možemo tvrditi, da je vjera ~vropeja-ca tako opaka? Ili valjda

11KATOLIK''

ll J (l

J?eset~(Odišnjica Križarska~ pokreta (P1smo naseSJa preuzv. biskupa dra Jerolima Milete)

Prilikom desctg<>dl!n)i cc kril rskoga po­prela naš prcuzv. biskup, pod br. 5J66 i AA, svome ' Vcćcnstvu uprav io je ovo pi­smo :

Kad je vlada Pere Zivkovića u prosincu 1929. god. ukinula organizaciju Orlova ~

Orl ica, počela je d·jc lovati orgnmzacija K ri­žarn i Križarica , tako da kni!tHstvo i nje­govi duhovnici lave sadll voju prvu de.set­godišnjiou djelovanja.

Ljubav, kojom sam vaula ljubio Or­lovsk.u i Orličku org nizaciju te orlovsko i

orlričke duhovnike, 'J)rešla je na Krlža r k.u i Knižančku organizaciju i njihove duhov­nike, te am vazda pozivao dušobn1.nike i njihove opomoćnike, da posvete punu paž.nju 1 neprestani rpa.s uirs k1 rad na duhovnu ob­novu vjernika sebi povjerenih preko Kri­Žilrske i Križaričke organizacije. Milo mi je, §to mogu da pohvalim dosada!nji rad križarskih j kri žarič.kih duhovnika, koji u shvatili, da je rnd u organizacijama Katoli­č-ke Akci.je njihova pastora lna dužnost' ali

ujedno žalim, što u ra~ni m župama šibe~ske biskupije i apostolske administrajic ni u jo§ osnovana ni.ka.kva dru!tva Katoličke Akcij e.

Sada, kada se hvala Bogu, može slO: bodnije raditi u Katol ičko j Akci ji, stalan sam, da će se oduševiti za rad u Križnr­stvu cjelokupno svećenstvo šibenske bisku­pije i apostolske admini !racije. te da će du-

hovmc1 cll1.atl po kOJL tečaJ , da se mcdusob­no bolje s poru1.llmc glede pro~ircn)n Križa-r­tva kod d t~ka , ~C lJakn, nbnra 1 radnika

kao i kod dJeVOJaka. '

Rnzorm cl menti , kOJI s u sada neobič­

no d1gli glnvu, te s ve poduz1miJu, da o voje nu o obni nači.n mladež mnogo se bOJe Krilar koga pokreta, kop, s pomoću Bo­ljom, požrtvovnim rado m duhovn1ka, tvnrn JUke karak tere nn obrrmu VJ ere i ka­

to ! ičkih načelu .

Zato tražim, du so v1 vcć.cn ici, a o-obito župnici i župski pomoćnici , ozbi lj ­

no stave na posao tc preko organizacija Kato l ičke Akci je privcdti om ladinu Kristu , jer će Dogu odgovarati za du še izgubljene radi njihovoga nemara za Katoličku Akciju.

Uzdajući ~e u pol.rtvovnost mojih sve-enika za sve ono, to doprma!a većoj s la­

vi Božjoj i spasenju du ša, želim, da ovaj drugi deceni j, koji sada počinje, bude bo­lji i plodn ij1 oGa Križar tvo, 1 uopće za Ka ­toličltu Akciju u šibenskoj biskupiji i apo-tol skoj admnistraciji, te podjeljujem svoj

pastirski blagoslov vim duhovnicima Krir žara i Krožarica, te svim dru!tvima Katoli­čke Akcij e ; njihovim duhovnicima .

Od Biskupskog Ordinarija.ta Sibenik, 31. l I. J 939.

+ Fr. Jeronim biskup, adm. a,p .

Izborni zakon za Hrvatski Sabor Službene »Narodne ovine« od \6. t .

mj. donijele su uredbu o izborima za hr­vatski sabor, koju je 14. t. mj . potpisao u Zagrebu j. Vis. knez namjesnik Pav­le. Uredba predviđa opće jednako i ne­posredno tajno prava glasa. Verifikaciju mandata vrši stol sedmorice. Osninju sc izborni okruzi, koji se poklapaju sn pod­ručjem sudbenih stolova, osim nekoliko slučajeva, koji su niže na..-edeni. Grad Zagreb čini poseban izborni okrug. Ostali gradovi u banovini Hrvatskoj ulaze u iz­borne okrugc, u kojima sc nalaze. U sve­mu će biti 12 izbornih okruga: l. Bjelo­var ; 2. Gospić-Sušak-Ogulin ; 3. Petrinja - Karlovac; 4. Derventa ; 5. Slavonska Po­žega; 6. Osijek; 7. Varaždin; 8. Zagreb grad; 9. Zagreb područje zagrebačkog ud­benog stola; 10. Split i Dubro'1'Tlik; ll. Si­benik; 12. Mostar i Travnik (Po IZJavi dra Mačka je Dubrovnik zajedno s Mo­starom).

Na svakih ~.000 pučanstva bira e jedan zastupnik, a ako je višak od 25.0()0 još jedan. Prema pop·o;u ručan~tvn iz 1031. birat će se u hrvatsici &1bor o ·J prilib 100 7f\0 't p ika. Stol se~rnorice određuj'!, kr.li­!.;.' koji izborni okrur biro ~astupnik·. prema ukupnom br'lJ J pučanst• ·a t: pOji!· dinom i..z.bornom okrugu. Aktivno pravo ulasa ima svaki jul!frl!dv~nski državljanin 7.&.vicainik banovine : 'rvatske koji je .tu­nšil• 24. godinu ži· • tn i koji je Ulmnn 1.. l?b ·~ rni imenik . Pasivno prave- glasa imll se sn 30 godina. N t:mnju pra vo glasa .Lk­ti .mi časnici i vojnici pod zastnvnma, t,. oni koji su izgubili građanska prava, koji izdržavaju sudsku kaznu te oni koji su

ne nalazimo u nJOj najplemenitije poticaje za vršenje dužno ti i ne­prestanu borbu za postignuće vla­stitoga ćud o rednog usavršenj a?

Schirose je mislio na kćerku: zar mje valjda ona po jedovala plemenitost duha, kojoj se on, u skro itosti duve svoje, ipak morao diviti? Nije 1i za roditelje bila po-lušnom i odanom kćerkom? A za

sestrice 1 braću nije li bila pravom ljubežljivom majčicom? Nije li se bespdjekorno ponašala u svom, zai&ta, pogibeljnom zvanju? A njene prijateljice, za koje je sada znao, da pripadaju katoličkoj vje­ni, nijesu li bille tako drage? Njje ],j ih cm i ti valj da cijeruiro kao odlič­ne djevojčice?

Schirose je bio uvjeren, da o na nauka nije nipošto bila zla niti bi mogla značiti kakvu opasnost i prijetnju za njihov kraj. Ono, što su misionari propovijedali s toli­kom otvorenošću, nije to bi lo nika ­kvo usiljavanje stranoga naroda, nije to bila »nauka Evropejaca«, već naprotiv 'J)Oruka i blagovijest Boga svim narodima.

Zato Schirose pusti slobodu kćenki. Neka se slobodno .pokrsti. Kad je ona, poslije divno polože­nog ispita, dobila mjesto u miSlj­skoj boLnici u Kanazawi, on sam

pod stečajem ili pod skrbništvom . Tko kandidira mora znati čitati i pisati . Ak­tivni držaYni, banovinski, gradski i općin-

ki činovnici ne mogu biti birani . Mogu biti naprotiv b irani ministri aktivni i na raspoloženju, ban i profesori sveučilišta,

koji zadržavaju svoje položaje , ako su i­zabrani . Isto vrijedi za bann i za ministre. Gube naprotiv mandate oni zastupnici, koji zn vrijeme trajanja mandata stupe u državnu, banovinsku, gradsku ili općin­

sku službu. Na jedno biralište ne mije otpasti

više od 800 izbornika. Izborni odbor čine

predsjednik, koga imenuje udbeni stol, jedan općinski odbornik i predstavnici kandidatskih lista. Kandidatske liste pod­nose se na potvrdu sudbenim stolovima i moraju biti potpisane najmanje od 100 izbornika . Glasovanje tra je od 6 sati u j ut ro do 6 sati na večer. O bro jenju gla­sova vodi se zapisnik. Predsjednik izbora proglašuje istu večer javno pred zl(radom, u kojoj su se vršili izbori, koliko je koja li~>to dobila glasova. Zapisnik o izborima i izborni materijal stavlja sc u zavoj, koji se mora zapečatiti općinskim pečatom te ga predsjednik istog dann predaje kotar­sl-cm sudu. Prije objave izbornog rezul­tata predsjednik izbornog odbora mora predati ovjerovljeni prcpis zapisnika pred­stavniku liste. Glavni izborni odbor po­stoji kod nadležnog sudbenog stola t c e sastoji od predsjednika sudbenog stola i nj egovog zamjenika, od dvojice sudaca i njihovih zamjenika, predstavnika kandidat­skih lista i jednog sudskog činovnika kao

peroTođe.

joj to, i to rado no, odobri i na to privoli.

Tako Schigeru, unišavši u bol­nicu, po prvi put nađe e skupa časn1m sestrama. Duh katolički, koji je ondje vladao, te ui tinu materin ka ljubav ča nih e tara naprama mladim bolniča11kama, nji­ma povjerenim, a nada ve blizina Svetohraniš ta, učiniše joj preko na­čina milim taj boravak u bolmci . Schigeru bila je opet retnom dJe­vojkom te hvati , koliko ju je Go­spodin osobito volio, kad ju je po­zvao na tako drae1ocjen apostolat medu bolesnima.

Dosta brzo njeno ime bjlo je na ustima Vlih jer je znala dvoriti i liječi ti rane toliko nježnosti , a jo-: više zato, jer je za vc bole n; ­ke 1 patnike nal azi la i imala riječ u tj eh e i okrepe.

VriJedna kćerka vršila je me dutim znatan upliv na voja dva br? ta, koji su već po tali dva zrcl.t mladića i koji u, nakon svršt>nih UHLika, očekivali črus, da nasture po, ao u očevom poduzeću. Obadv.: su e nalazila u onoj dobi, kad mladrit treba da i~drži mnoge bor­be. Sestra je sve to dobro uodu poznavajući pogibLi po~an t'\ a 1

nedostatnu energiju, koju im je

STitANA 3.

Podje lu mandata vrši se po o· J lo• tonovom sistemu tako, da se ukupan broj a l ~ova, koje je dobila svaka lista, dijeli IHl l, 2, 3 i L d. dok sc ne dobije broJ narodnih t. s tupnika, koji se biraju u do ­tičnom izbornom okru:,'u. Od brojeva do biv~ni h dij eljenjem, uzlmn sc onoliko' naj većth broj l. va , koliko se u 1zbornom ohw­gu imnde izabrati zastupn ika. Mandati ko­ji pripadaju pojedinoj listi, dijele se 'kaa ­didntima po redu, lenko su zabiljcžem u listi .

Pravo žalbe imade svaki kandidat te o tome donosi konačnu odJuku ~to l sed ­morice, koji izdaje punomoć i:.:nbrani• zastupnicima. tol sedmorice odreduje u vijeću, koje či ne predsjednik s tola sed­morice, čet iri suca, odnosno njihoYi za­mjenici , i tajnik kao perovođa . Protiv od luk e stola sedmorice nema pravno11 lije­ka i pnnomoć ne može osporiti lli Mta

hrvatski abor. Sto l sedmorice određuje

nove iz:r.bore, ako ustanovi, da izbori wisu pra vii no provedeni.

Za vrijeme zas jedanja hrvat kog sa bo­ra zastupnici dobi..-aju 120 dinara d'neY­n.ice. Zastupnik, koji ne sudjeluje u radu sabora, ne dobiva dnevnice. Imunitet .5e

stiče na dan izbora.. Ban je jedini ovla­šten izdati autentično tumačenje uredbe o izborima, ako e pokažu nejll.5lloće .

t Don Petar ftitolanci l -U Zadru, 8. t. mj., na.ko krat..koaa bolo-vanJa, pokrijepljen v. atramentima, preda• je S-..evi!njemu svo:ju J>lemenitu duMI vlč.

don Petar Nlkolanci, dugogodišnji duhoTni.k. biv!eg centralnog bog011lovno& sjemeni!ta w Zadru.

S.koro čitavo ŽIVU e većenstvo, koje e u predrat no doba odgajalo u 9PQmenuto. zavodu, od Krka do Kotora, u primorja, dalmatinskom zagorju j otočju, saama se do­

bro sjeta voaa revnog duhoYnl.ka, uaor većenika vlč. don Petra.

Rodio se u gradiću Pagu, gdje mu je

otac bio čjnovni.kom , a sve !kole izučio je

u Zadru. Kon cem g. 1882. bio je zaređen za većemka , te je na tuJ)io duwbrižnlčku služ­

bu u Sestrunju, na istoimenom otoku. ~. Providnost Bož.ja bij~e rezervirala :z.a mla­

doga dušobrU.nika drugo polje djelatnoeti . l za kratkoga boravka u Sestrunju preseli se u Zadar u svojs tvu koralnoga vi.kara stollle cr.kve i vjeroučitelJa 'Ila ženskoj školi samo­stana sv. Mari.je. Kao u čitelj vjere više so­dina je s odličnim uspjehom djelovao ~ne­

du ženski m .pomlatkom, a za neko vrijoae vršio je službu vjeroučjtelja i na držaynoj gimnazi}i, gdje je kod đaka i profesorsko­ga zbora ostavio najljep~u uspomenu. U me­đuvremenu tarješine uvi.djev!j njegove li­jepe sposobnosti te revnost u širenju !lave .Božje i radu za pas duh povjeri§e mu ta­

da ispražnjeno mjesto duhovnika u bop-

lovnom sjemeništu .

l ako slabunjava zdravlja, don Petar, o•­vjek pun duba Božjega, savjesno, pače sk.rw­polozno obavlja svoju deli.katnu mtslJW. Skroman, tih , priprost u općenju, prietupa­čan svakome bez razlike narodnosti , nađa

sve je ljubezan i susretljiv prema pitoma-

mogao dati japanski odgoj, btJdu.:. e temeljio jedino na nara nom i

zemalJ . kom moralu. Nastojala je stoga spretno d.1

d oj e b1 a će dovede u vezu 1, .i dru­zenjem katoli čkih mladića. I ubr­zo u iJ , da ih je upozna!::! ml~l ­unarima te u p stali naJrevnijim ::lanovima Udru~enja, KO]! .·u e pripra ·ljali za krštenje.

ta ri Schiro mJe v; e n!š t.1 pl i. ovarao. čuo bi, kako silno h' a ­lf njegove inove i o n ji;n: pri r ... -,u divne tvari, tc je bio ponosa•

tako vnijednom djecom. S mnogo prostodušno-sti i ot­

\'uleno ti pri čao je o velikom ne­. norazumu u vom životu, koji ~a te bio naveo, da progom i muč1 kćer km.

Schigeru iz Kana2a\ :C, ~d.1e je s eli.kom ljubaVIlju vrš.il·t , vo;~ 7. anje bolničarke, č to bi pi ·.tla. ocu op1 ujući mu voju rad ' :, ~to je pri tupila u Katoličku Crkvu, te ~ vc j rad i voje dobre želje. a trn­/.di brt žn vijosti o njcz.mtmn .. "\. n · j ljepv! i najprijatniji od~ovor joj je pri pio onoga dana, .kad je od oca prinrila ovo m:1lo rije(:;:

- Tvoje dvoje braće kr' teno je. Brzo· će i tvoje estrica. Tvoja majku i ja lijedit ćemo njihoY primjer. Anle ~sftn

ST ANA 4.

•a za voda, Jima IJ>O >VCCUJC ~ u >voju o­

il.mu duhovnu bngu. Rado ih p u ča.va , če­

to dr! 1 z:g dne učene c ~; z: rte, i Va moguća

o<.h.tva upot re blJ aVa , U. Jh odu ' cvi za ve

eao, to JC dobro. plemcn1 t0 i sveto, ed a

Ito tnl..o konačno o · p sobi za tačno i tia­

'f'iC:OSDO ' ršcnje tcšk1h du l no· ti u zvi enoga

~v ccen1 o: zvanJ4 . l zai ta . č tslo as k: ct­

eta vnn)' tinJ~ , ·veli ž.ivot . apostol · ka rc -

a.oa t d uhovntka, brzo o v Jaju simpatije, Iju­

Ilav 1 p ri vr.l;en •l ml 11d1h levita. l opt i po-

til e dlad~a iz sjemc rušta laJe JO ' uvijek

ili.,.a t vjda. .:1 jbolji dol..11 1. t me su bez

.tv.ojbc be2bi\O)ne usmene , brzojav ne, pi ­

••one čc~ll tk.c. JC mu u o'c prilikom

_~t roa lav jubi leJ a zJa.tnc m· e.

Beunic11 . raz.ni bo.llcZJ pri t!iše g . da

w.OČJ svjets ko : ra ta tupi u l raJn stanje m i­

ra. o dou Petar ne za.bornvlj a oje mile

llivie GOJence. \'iju e on dobro sje a , pa

-kad m u 'e pruzi pri! il.. a. md o ' e pr pitku je

z. njili, upr:IYija Jm v je Hdačnc pozd r.­

vc, a već preminu le u v. i is a ma i VOJim

molit am a prep ru ču j e mi losrđu Božjem.

Dolni proštnj sa z.a odom vc je g<> lo-

a čmjcnica, no revnos t ne malnksava . U­

llll rovl jcnik usprkos la bog zdravlja, ill. 1..

aast:1 )Ja svoj apo.:;to l !..i r:td . Propovi jed a

ri j eč D žj u, ispovijeda ne am u gradu, ne­

to i po razni m župa ma prostra ne nad bi ku ­

p~je, sve dokl e ga s il e tspa ćenoga t-ije la

:a~ počinj u izdavati. Zadnje dane st aro tJ

~Jtro odi u či t anj u nabožnil1 kn jiga, promn­

uanju v j ečn ih isti na J sabranomc čitanju s .

M ise, potpuno i u emu oda.n pres e to)

volji Bo.ljoj .

10. L mJ. lijed i je praćaj pokojnika

aa vječn i po činak . Tužnu povorku od ku­

će !alosti do kol gija te sv. imuna, u kojoj

je on redovito čitao . a č tokra t i p jevao

sv. Mi u. vodio je gradsk.i župn ik preč. ka­

aonik dr o v a k uz asis tencij u svojih ka­

pelana. Svečanu mrtvaiSlu Misu u trojci i

ostal e žalobne obrede obavio je zač . .kano­

m , župnik-plovan kol egijate preč . don J.

For e t ić, dok je na .koru skladno pjevao,

dobro j zvježbani z bor zadarilih bogoslova.

Sprovodu je učestvovao kaptol s grads.lcim

svećenstvom, nekolicina n~lh svećenika iz

okolice i brojno građanstvo .

Tužna vijest o smrt.i vlč. don P etra

zastalno će se ncugodn<> dojmi ti ne samo

svećenstva, nego i mnogobrojnih pnijateJ.ja

i. znanaca njegovih , tc će se iz mnogih sr­

daca uzvinuti topao uzdah uz poklik : Do­

bri don Petre, uzor svećeniče, duša ti se

aauživala zasluženoga lijepog .raja!

Naši dopisi Bl GRAD n/m

Svečanost sv. Stošii.'

.do~ ćni blagdr oi kod nas n: svrši\Vn)u

sa .;v. Tri Kralja. Oni traju sve do 15 s •­

JCČ•IJ3. do blagdan11 sv. Stoši je , Anastaz1jc).

To Je MJesna zaštitnica, a i z 1: .·tmc;,. biv­

' e <.a c.a . skc nadbiskupije, pa S l} .' lo ta kva

u Biogradu uvijek svečano slavi. No ima

r.et oi1ko godin a, da e blagdan w. Sto ~i J e

s Ja\ j na poseba n nači n . Svake nai me ;,odi­

:H: ;;. t r u?v. biskup Dr J . M i l e t a cJ ,,J , ,. · 11

Biograd i slu ži svečanu rpon tif lkaJnu s.v.

Misu, čime ova j bl agdan dobiva naročito

obi lježje.

Tako je b i.J o i ove godine. Prcuzv. bi­

s.kup došao je parobrodom baš na nm

blagd a n ujutro. Na obali ga je dočekalo

liVcćenstvo i građanstvo tc otpratila do

župskoga s ta na. Pred ž upskim sta nom su

~a dočekala kato li čka omladin .kn i druga

dru štva, tc škols ka djeca, gdj e s u mu uz

pozdravn i govor i pjesmu rpreda li l.. itu cvi­

jeća .

Sveča n a pontifiknl na Mi n počela je u

10.30 s. Još ran ije crkva je bila pu na kao

8ipak, jer je svatko htio da navrijeme uhva­

ti mjesto. Pjevao Je crkveni pj evačk i 1bor,

koi • su izuči l c čč. sestre, UL pratnju orgu­

lja. Osim pjevan ja svLmn sc osobit s vidje­

la propovijed v lč. don n te B u t er i n a .

Mladi većenik, koji je bl iži shvaća nj ima

dana~n j cga vremena, uz kratki opis ž iv ot a

v. An astazij e, obradio je najbolje o naj d io,

koji sc odnos i na njezino socijalno dj elova­

nje, i to pnmjcn1o na današ nje prilike,

i t ' cvši iz toga mora ln e pouke i za bogi\ te

i za siromaš ne, prema soci jalnoj na uci C r-

1rve.

Popodne, pos lije bla goslova, priredile

ll čč . sestre Pred rag. K rvi u počas t p rcuzv.

Li ! k u pa sveča nu a kademiju . Velika dvorana

hotela >l lirija c, bi la je puna kao nikad do

sada Ostm mj c~ćana b ilo jo tu i vi jctn iz

okolice. Prcutvišcni je bio osobito ganut i

O\ olik im po je lo m i lijepim pozdravi ma tc

d ru gim t očk n mn progra ma, pj evan jem i o­

stulin· Ne može se, 11 da s c ne i ta kne po-

»KATOLIK«

seb n vatreni p z.dravni govor dJ CVOJl. e I r­

mc T o 11 ć i dekla macija ma loga lutka

1 l o br č i a . t u bi lt zadovoljlll o-

' om pn redbom. T o ne l.. a bu de plaća čč .

·e tran1a t omlndtnt La nJ Lhov trud, JCr s u

se po n. j v ećoj 'l ud t ni pri prtiVlJali , samo da

,\!..ademiJa ~lo bo l)" u piJe.

Prc u~:v. btsl..up o tpu tovao Je sutranan

popodne, i pruć n kuo obično od nuro d .1 , a

poscbn od l.. a t oltčl..e mlad ine, kOJa mu je

m; poklike otpjcvnlu »Lijepu nilliu<.

Pri· us tvo n rodnoga zn tupnika g. i-

l o b r č i ća j d rugth narodmh funkcionera

tc ' cli kogu bro ja mj ·šćanu pokazalo je,

!..ako ·e u l..l :~.du t lJuba v• mogu raLviJali

odno aji iz. mcdu Crk e i naroda. » logom

1a tu mah: >tvar i, a nesloga ~vc pokva ri le

Biograd ani11

Život SibeniR.a ' V IJE l t\ . l ako n iJe zupovj dni

bla<>dan, naš n a rod s eliki m uče ~· cm sin­

v i ta j o pin blagdan. Nt1Livljc sc Vt ­

j cćnicom , jer e toga dan 1 bl~osivlju i

di jele vijeće jermcima. p eta k 2. vc­

l ja če, n a ' v i j ćn icu. S\ . \l t e bi t će u na­

šim crkvum tl kao u nedj elje. - U k a tc­

d r n l i b it će u ju tro u . ~upska s . /l li ­

sn . Zati m u 7, i 9 s. ti he sv . M ise. U

10.30 . bi t će bh1go lov svi j ća, procc iju

po trgu oko katedra le, n zatim s v. H i n

pontifika lno m asi tcncijo m . Blagos lov vi­

jeća obav it će preuz v . b i kup.

!JEC l U OVOJ CRK l. to-

va crkva po vcćena je G o pi od oči ~ ' e­

nja ( ,ri j cćnic i). četvr tak uoči blagdana

u 5 . b it će večernja , n za t im ispo,; jc­

danj c. U peta k na bl agdan ujutro u 5.30

s. počin ju lekcij e. Iza lekcij a bl agoslov vi­

j eća, procesija oko erk e, u zat im pj eva­

na sv. lisa. U 8 tiha sv. [\'lisa. 10

s. pjevana sv. .M.i n. Popodne u 5 s. bla-

goslov Presve tim . V, BL 2 s la vi sc u subotu 3. cljnče.

Sv. Blaža naš na rod časti kao moćnoga za­

š ti tnika u boles ti grla. Radi toga toga da­

na u n~ im crkvama iza v. M ise bit će

grli čanj e.

BLAGO LOV Z DOBRU MRT bi t

će u zadnju n edj elju 28. L mj . u k n t e dr, ­

l i u 4.30 s. p<>podne.

OVI ZAPO JE DNI BLAGO N .

Blagda n sv. J o s i p a, hranitelja Spasitelje-

va tc zaštitnlka rkv.c i radnika sve do

prošle godin e nije bio zapovjedni blagdan zn

neke n~c bi kup.ijc, pak tako i za n~u b i­

skupiJu. Ovih dann na zamolbu našega ka­

toličkog eposkopata sv. Stolica odobrila je,

da se blagdan s v. Jos ipa u s vim našim bi­

skupijama slavi kao zapovjedni blagdan .

Prema tome toga dana ne bi se smjeli više

obavljati teški i javni poslovi, a svaki jer­

nik. p<>d smrtnim grijehom dužan je slušati

sv. Mtsu. N ema umn je, da će ova odluka

s v. Stolice naići na n a jboLji prij em kod

viju naših vjernika, a osobito kod kr ćan­

skih radnika. POBOZNOST XV SUBOTA GOSPE

OD POMPEJA obavlja sc u Novoj cr ­

k v li. vake subote ujutro u 6.30 i 7 s .

je sv . M isa. Popodne u 4.30 s. ruzarij i

blagoslov s Pre vetim.

OPET NIJ E G U SlBENIKU. l pro· lo­

gn četvrtka naglo je zah la dilo, pa je već u

p<>dne Sibenik bio u snijegu. U uto rak na­

glo sc digla temp eratura, pa je juž nja.k ra­

stopio sav snijeg. Medut im u srijedu opet

je pala tempera tura ,pn je građanstvo u

stra hu ra di ponovnogn snijegu.

PRVI E 1E T R u našim srednjim

~ko lrun a zav rša a kon cem ovoga mj eseca .

O ve godine mj es to knjižica na polugodištu

d ava t će e u č nici ma s vj edod žbe.

U FO D A EG Ll T A do prinij eli

u : Sare Ana ž.

Luce Din 50; č .

tipe Dw 70; Sa mo ta n sv.

. K nrm clita Vl aš i ć (Beo-

grad), D esanti Ko rnclijn (Pag), o ra dc

Ma ras ovich (Sk radin) , don Mi tar mirčić

(Diklo) i Ma ričić rgo po D in 20; Ma rin

rcćko pk. ntc (Zlarin) , Sc t re Mi losrdn i-

ce ( plit), Počinu ud. Dilda , Mi lovčić Mn­

tc, ktl'n o ni k (K rk) i J udronj n 1ntc po D in

l O; Veršić Iilan , u čitelj (V odice) Din 7.50.

- Da poča te uspomenu pk. M a n d i e e

u d . ( ; n l e t a : Obitelj Jose a ki ća D in 50, Rndić Grgo Di n 20 i don A nt e Rad ić Din

10. - p ravu hamo za h va ljuje.

U rRLI. Od 18.-23. t. mj. umrli u u

Si bcntl..u: i n t i Ante pk. F ra nc (64 g.),

S n r e 1atijn ud. pk. V ice (85 g.), F i l i p i

V ice pk. t\ l arka ro dom iz Beline (83 g.) ,

Ci č m i rk o Vica ud. p k. S p ire (85 g.) ,

M n z n l i n ika ž. ikole (50 g.) . 13 n r-

t o l e Marij ž . Hi nka ro dom iz L oši n ja

1nlog (6 1 g. ) , Ant u n uc Nik o l a pk.

Kr te (60 g.), G e g a Ann ud. pk. K r tc

(72 g.). D o r b ić N edu S tipina (2. mj),

R or a Milivoj N.iki n (6. mj .), G or e t a

An te Ma rk.<> v (3 mj.) i C 11 l e t a Mandica

ud. pk. G rge ro dom iz kra dina (70 g.) . -

P. u m. ! VIM CLA ICAMA »Z IVOGA SVI­

JETLA « ja ljam, da je naka na klanj anja

zn lijcdeć t tjeda n (28. I.- 3. ll.) : z a n a­

~ u o m l a cl i n u. d a u o v o l u d o p o -

k l a d n o d o b a s • č u v a s v o j u n e v i­

n o t 1 č i s l o ć u . - Preporu ča m svim

član i ama. da u utorak 30. l. mj . u š to vc-

cm broj u pri ustvuJ u s v e č a n i m z a ­

d u š n i e n m a za našu pk. člarucu M a -

l e n i e n 1 v e , koj e će e od ržat i u c r­

k vj sv. Luce ll 6.45 s . uj utro. D o11 All­

tc Radit'. VIM KRI 2 AR ICAM A MALIM

Rl2 RICAMA javl jam, da će u utorak

30. t. mj. u cr.k vi sv. Luce u 6.45 s. uju­

tro biti s v e č a n e 1 a d u š n i e e za našu

pk. čla nicu M n l e n i e n i v e s, pak ih

vc poziv ljem. da nefa lJeno d du i toga ju­

trn p ri tupe sv. Pričesti i nami jene je zn

dob ru pokojnicu. - a P rv i p e t a k 2.

II. t. g. bit će sv. Misa i zajednička sv.

P ričest , a popodne u 4.30 s . pobožnost

Presv. Srcu i blagoslov s Presvetim, na što

su duž ne vc doći . - D11h ovnik.

PREDAVA JE PROF. ORSA ICA. U

nedjel ju 2 1. t. mj . . u malom salonu hotela

»Krka « p ro f. I va n Or š a nić iz Zag reba,

u priredbi Pododbora »Mati ce Hrvatske«

od ržao je za nimivo preda vanje »0 soci jal­

n im s m je rnica ma kod Hrva ta«.

Iz naših krajev a t DO MATE SKI F!C. Umro je ll.

t. mj . u ro dnom Zverioeu (župa Bo:lava) o­

kri jepljen svim ut jcha ma sv. vjere. Rodio

sc 6. IX. 1862., za ređ en je zn svećenika 8.

IL 1885. tc je u rodnom Zverincu otpjevao

prvu sv. Mis u. Prva mu je župa bila Dra­

gove, gdje je vi še godina radio oko spa a

povj crcnoga mu stada. Druga mu je župa

cstrunj, odakle je, radi bolesti, prije vreme­

ll '\ pošao u mirovinu, i to u svoj rodni

Zvcr inac. gdje je, dok je mogao, obavljao

slu1.bu Božj u i ta ko bio pri ruc i ž upniku

Fložave. 12. t. mj . bile su mu svečane za­

du šnice t s provod , što je obavio njegov

škols ki drug vlč don S ime U g l e š i ć uz

a iste nciju vlč . don Andrije O š tr i ća i vlč.

don Josipa Rudića. P. u m.l

IZJAVA DRA M CKA AG E NCIJI

RADOR. Podpredsjednik vlade dr. Maček

dao je prigodom posjeta Kneza Namjesnika

u Zagre b u dopi nika Agenci je Rador, sn­

vjetniku za štampu rumunjskog pokli ar-

tva u Beogradu g. ficiora za agenciju Ra­

dor ovu izjavu : ,. ikada u l1istoriji jedna

država n ije mogla davati otpora sama za

sebe i bez ostalih država. Ovakav je i d:\

nnšnji slučaj . Način, na koji se raz vija mc­

đunarodni ž ivot, sil i vc države, da se gru­

piraju . Ove grupacij e su. u suštini ili for ·

malno, različ i te . N a p rimjer, one mogu biti

na osnovu vojnič.k i h ili pak ekonomskih

konvencija. - U sva kom slučaju, povijest

je dokazala, da je zn male narode najbolje,

da sc grup iraju međusobno, nego dn stupe

u aveze s n velikim s ilama, jer se događa

veom a često, da s avezi s velikim silama sta­

ve male na rode u položaj inferiornosti

prema vel ikim silama , s kojima su stupile

u savez. - Da bi grupacije, nczavi no od

nj ihove sušt ine ili forme, bolje odgovarale

int crc ima ma lih država, bolje je, da sc

one sa tnvlj nj u m du državama , koje su bli­

že jed na dru goj po broju stanovništva, po o­

sobinama njihove zemlj e i proi zvoda itd. O­

vo je o obito slu čaj podun av kih d ržava,

na primjer Rumun j ke, Ougnr ke, 1 a đnrs.ke

i Ju go lavije, ko je imaj u is ti inte res, da

brane voju nezavis nost , ekonomsku i politi­

čku t rukturu, kao države, koje su ll voli­

ko j mj eri ag rarno g t ipa. - Da vid imo a­

mo jeda n s lu ča j : Spom enut e podu nav ke

zemlje su jed ini izvoznici kuku ruza u E vro­

pi. Tpnk ne on e , cć treće drtnve odreduju

cijene ovog proi zvoda. Evo za ' to vjerujem.

d n s u ove države pozvan e, dn se pribli >' c

š to v i"c, dn sc pomirc bez int e rvencij a ve­

likih si la, dn riješe v j po eb nn p itanja

iz vin ti te in ici.jativc. - Dr 1 ačck zaklju­

čio je izlagn n jc ovi h mi li slijedećom izja­

vo m, koj u je rumunj ska š ta mpa podcrta la,

kao izja vu, koja pojačava pon ovno sjeća nj e

na . taro. snn žno i ncdcm nn tirano jugo la­

ven ko-rumunjsko p r ija telj tvo: » ovoj me­

d una rodnoj polit ičkoj akcij i, naj veće mo·

gućno ti imaj u R um unjs ka i Jugoslav ij a, zn­

t , š t ne pos toji nika kav in tc rc , koj i bi

ih razd vojio. v i pute vi ·su o tvo reni , dn bi

one počele od mah posao ra di još većeg

produbl javn njtl , na ročito ekonom skih odno­

sa, jer mogu na ovaj nači n da š to bolje

brane vo je interese prema tr cćimac .

BROJ 4.

Akcija za zimsku pomoć JZVJESTAJ BLAGAJNIKA. Na •icel·

nici užeg općinskog socijalnoJ: odbora •ll

22. l. mj . blag!lljnik preč. don Ante R. a • ić

podnio je ovaj svoj izvještaj : Doud ic n­brano doprmosa od privatnilta i raz.aU.. u­

stanova Din 76.886, tome treba dodati u­p ni no Op wc Dm -40.000, pretiča.k biviec

Gra dskog Socijalnog Odbora DilL 6.156, ke

na m th je u ručio biv~i blagajnik :. llatalit

D mko, te čistu dob it reprize ltTopazc« Dia

1405 i ka mate kod Gradske Stedionice u

par d a na 1939 Din 1.1 5. To sve ukup.11.e V:­

nos i D in 124.448 :15. Od toga je aa e-vet

jedn ici odobreno za rp o m<> ć s e l i m a DUa

30.000, d a sc Lim nabave 2 VlliOna k.at•­

ruza i podijele najsiroma!nijim obitelji.aa

3 ela šibcn ke općine .

DALJ J E P OVISENJE OBROKA. S

2 2. . l . mj. Odbor je povisio izdavanje iacv­

n ih topljh obro ka o d 236 na 242.

SABIR A AK C IJ . U današnje111 we­

ju nastav ljamo s iska zom vih doprinossi.ka,

koji su se odazvali našem poz.itVu te ne­

jim novčanim doprinosom pomogli OTW aa­

šu ta ko potrebit u i pl emenitu akcija . Još

s u dakle doprinijeli :

Cok Va o, indus tr. ( u 2 obro.lr.a) DUi 2000

Zorić Ante i Filip (u 2 obroka) lt 1000

Sari ć Luka, trgovac ,. 'OO Dr Dragom ir Montana, liječnik » ~

Dr Oskar Novak, liječn i k lt 500

Dr F ilip Dražančić, liječnik lt 500

Don Ante Radić " 500

Dr Milivoj Ivčić, odvjetnlk » 508

Dr V. Smolčić, odvjet. (u 5 obroka lt 500

Marič i ć Sllipc, posjcdnik " 500

Ljubljanska Kreditna Banka " 500

Banca Dalma ta di sconto lt 500

Beroš Vilim. ljeknrni.k lt Sot

Belamarjć Sime, senator " 500

Bedrica Ante, trgovac lt 500

Karković Stjepan ti sm " 500

Grimani Miro lt 500

Prodavaona Mein! ,. 500

Dr Justo Matačić, odvjetnik " 500 -------

DiD. 11.700

Prošli iskaz ,. 99.000

Skupa Din 110.700 ...... ~ .............................. .. POSJET KNEZEVSKOG PARA GRA­

DU ZAGREBU dao je priliko ne samo do­

maćoj, nego i s t ranoj štampi, da pjle o

njegovom velikom političkom značenju u budućnost Jugoslavije, osobito u ovim val­

nim i sudbonosnim vremenima.

DV GLEDISTA O UNUTRASNJOJ

POLITICI. Ljubljanski »Slovenec .. javlja iz

Beograda, da postoje dva tabora u llllU­

trašnjoj politici. Jedan predstavlja dr Ma­

ček, koji traii najprije izbore, a onda pre­

uredenje države; drugi predstavljaju Slovca­

ci i Srbi, koji traže prije preuređenje drža­

ve, a zatim izbore.

PROMJENE U GLAVNOM VOJNOM

STOZERU. Ukazom Kraljevskog Namjesai­

štva postavljen je za načelnika glavnoca

generalštaba armijski general Petar V . IC o­

s ić, dosada zapovjednik Beograda, a dosa­

dašnji načeln i k armijski general Dušan T.

S i m o v ić stavljen je na raspolaganje miai­

starstvu vojske i mornarice.

NOVO KRI2ARSKO BRATSTVO o­

nova no je u K ar l o b a g u (okružje aenj­

sko), dok je obnovljeno Križarska Brat­

stvo u V i s u (okružje hvarsko).

javna zahvala Pril ikom neprežaljenoga gubitka ode

dobre i ncznboravnc supruge i majke

NIKE

bilo nam je tsknzano mnogo sućuti .

toga vim pute m i z ra~ujcmo svojw

svesrdnu zahva lnost svima oni:na . ko ji su

na m u nn'oj boli, pril ikom njene bul~ti i

mrti, bil i u ve mu pri ruci, kao 1 svima oni­

ma, koji su uzeli učešća pri njenom uđ­

njom · prnćnju ili ovom zgodom priložili

voj mil dar u dobrotvorne svrhe.

Osobitu i duboku zahvalno t du gujemo

vl č. don Krc'i Zori u ml., koji ja J:: u bo­

lesti če to pohađa o i tješio te i:>; podijelio

sve ut jehe sv. vjere.

Vel ika ll\· ala t akođer i li j ~čnicim& g&.

dru Kandi jašu. dr Trlnji i dru Nwnku ko­

ji su je zn vr ije me bolesti liječili i sve ne­

jo znanje ulož ili, da bi joj pnsili uvot.

Jo' jednom svima hvala, a od Bosa

platni

U Siboniku. 24. I. 1940. Obitl'lj Mat~ Mazali1111

VLAS NLK l ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADić - SmE NIK ULIC A BL. NIKOLE TAVlLlćA 107. - TISKARA •KACIĆ« (0. BERNARDO BUL1EVIO).

~ L!Sf tzLA2 PLATA DJ! zl)tl!ifVO --

Svi

Jerno l1g zn mo s svljel, ko hote da mora IIg vo dana

Sa li danaln vih dan no nef

Kao mogao pr mn čenutvo,

ne moie duhovni čenlftva.

Ovo a u lakv oni ratni č ea! d.

Pa lo junafli 1e, pre niMze u lije, kak, borba 1

Z em kudagod lo Ih gn Irovne pl rafena. l fil

Zar krftanl bttlru 1

VOd Vidli krič

ko",Pro bu, u ko neprijate l~e dan

Mi l !panjo lto le v Plda d '-o da 1 nekad d dva susj hvali le ~901

Sve Nbt

'• "d. Mote 11 no,