Na ovom svijetu postoji samo jedan uzrok svih bolesti, a to je odvraanje ljudi od prijesne hrane. Mi smo po prirodi upueni u svom razvoju na prehranu prijesnom hranom, ali ovjek je unato tome jedino ivo bie na zemlji koje kuha svoju hranu, te i dalje pije mlijeko i poslije dojenake dobi, a k tome jo uzima i lijekove.

Odluni zahtjev Helmuta Wandmakera glasi: vrati se prvobitnoj, izvornoj hrani! Tada e nestati prekomjerna teina, sniziti se krvni tlak, te razina masnoa i kolesterola u krvi. Prehlade i glavobolje bit e zauvijek zaboravljene, nagrada e biti trajno krepko zdravlje.

Helmut Wandmaker

ELI LI BITI ZDRAV? ZABORAVI KUHANJE!

HELMUT WANDMAKER

AKOVO, 2008.

E L I L I B I T I Z D R A V ?

Z A B O R A V I K U H A N J E !

Predgovor hrvatskom izdanju

Ve protjee sedmo desetljee mog ivota, sedmo desetljee itanja i promiljanja knjiga. Iako sam od svoje maloi pa dosad proitao mnotvo knjiga svakovrsnog sadraja, a zadnjih desetljea i izdao stotine novih knjiga, ni jednu knjigu nisam itao s veim zanimanjem nego ovu knjigu. Nisam je itao brzo poput nekog romana, nego svaki dan po koje poglavlje. Ali to sam poeo, nisam ostavljao nedovrenim. Tako su se brzo redale stranice i napetost tiva odrala se sve do zadnje reenice.

Pisac knjige nije po struci knjievnik niti lijenik. On pie jednostavno iz duboke potrebe da saopi svim ljudima - posebno bolesnima - svoje dugotrajno traenje uzroka bolesti i nain kako da ga ljudi otklone i ive zdravo. On pie ne neku teoriju nego samo iznosi svoje dugogodinje duboko iskustvo. I ne samo da on objanjava kako se ostvaruje zdrav ivot nego i neodoljivo oduevljava za taj pothvat. Puno puta ponavlja: ovjek e sve vie obolijevati sve dok se ne vrati onakvom nainu ivota, onakvoj prehrani kakvu mu je Stvoritelj namijenio, kakva je usklaena prirodnim zakonitostima njegovog tijela. Priroda ne dozvoljava kompromise. Ona nikad ne oprata. Koliko budemo ivjeli u skladu sa Stvoriteljevim prirodnim zakonima, toliko emo biti i zdravi. Krenje tih zakona osveuje nam se bolestima.

5

Helmut Wandmaker podsjea i na onu reenicu s prve stranice Biblije: "I doda Bog: Evo dajem vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam bude za hranu!" (Post l, 29). Kad itamo Bibliju, jednostavno previamo tu reenicu kao nevanu za nas. A upravo se u njoj krije odgonetka za istinsku hranu usklaenu naravi naeg tijela. Odatle moemo zakljuiti da veina bolesti suvremenog ovjeanstva proizlazi uslijed udaljavanja od takve hrane iz Boje kuhinje. Mi znamo da se u Bibliji na drugim mjestima spominje i drugaiji nain prehrane. Velika je vjerojatnost daje i nadahnuti pisac, koji je po Bojem nadahnuu pisao tu reenicu, jeo kao i drugi ljudi oko njega svakovrsnu hranu, ali je zanimljivo da ne povlauje svom nainu prehrane nego eli ostati vjeran Bojem nadahnuu.

Jo prije nego sam knjigu proitao, zapoeo sam pomalo provoditi u svom ivotu saznanja iz nje, naroito u odnosu na prehranu. Odmah moram priznali da se nije lako odricati prehrambenih navika. Mi smo od maloi tako s njima srasli da nam izgleda bolno i nemogue od njih se osloboditi i prihvatiti zdrav nain ivota, zdravu prirodnu prehranu. Slino je to kao ovisniku odrei se droge. Sad mogu lake razumjeti ovisnike svih vrsta, zato ustrajavaju u svom nainu ivota, makar im se suprotstavlja nedvojbena logika. Shvatio sam da i prehrambene navike, steene tijekom ivota, predstavljaju neke

6

vrsti ovisnosti od kojih se teko moemo dragovoljno osloboditi i prihvatiti neke druge zdravije navike. Iako nisam radikalno prihvatio naputke iz knjige, uvjerio sam se u njihovu istinitost. to sam ih vie prakticirao, to sam vie osjetio poboljanje svoga zdravlja i uope tjelesne kondicije.

Nakon stanovitog vremena uzeo sam u ruke ponovo ovu knjigu na izvorniku, itao ju sad jo napetije i zainteresiranije nego prvi put. Shvaao sam neke stvari bolje nakon to sam se trsio hraniti se prema saznanjima iz nje. Sve vie sam se uvjeravao da u ivjeti zdravije, aktivnije i radosnije, togod se vie budem pridravao pievih naputaka. Tako sam proitao knjigu po drugi put. Nije mi uope bila opsena, jer je toliko zanimljiva i neodoljiva. Stoga sam je odluio prevesti na hrvatski, da se i drugi, posebno oni koji se pitaju zato su bolesni i kako da nau izlaz iz svog tjeskobnog stanja, okoriste novim, silno znaajnim saznanjima o postizanju istinskog zdravlja i radosnog blagostanja.

Jo prije objavljivanja ove knjige pripravio sam i objavio petnaest knjiga o zdravoj prehrani i vodi, koje se nalaze meu literaturom zabiljeenom u ovoj opsenoj knjizi. I njih treba svakodnevno naizmjence itati da oboruamo svoj razum neophodnim saznanjima, da neprestano primamo poticaje za svoju volju kako bismo se odvaili postupno prekidati sa svojim starim prehrambenim navikama i svoje tijelo opskrbljivati zdravom prirodnom hranom.

7

Poneko e mi uzvratiti: a to u ja itati knjige? Postoji lijenik. To je njegov posao da se brine za moje zdravlje, da lijei moje bolesti. Naalost, ni ovjek u 21. stoljeu nije se oslobodio mentaliteta traenja "arobnog tapia": ako obolim, dobit u od lijenika neke tablete, ozdravit u i ponovo nastaviti po starom. Ali unato tonama tableta ljudi su sve bolesniji, sve vie treba lijenika, domova zdravlja, bolnica. "arobni tapi" nije dovoljan pa makar ga traili i na nekim svetim mjestima. Od nas se trai promjena stila ivota, borba protiv starih nezdravih navika i usvajanje zdravog naina ivota. Bez toga se ne nadajmo zdravlju, drugog puta nema.

esto vjernici uvjeravaju sebe i druge da dragi Bog alje ovjeku bolest. To nije tono. Bog je silno dobrostiv. Stvorio je ovjeka zdrava i eli da takav ostane sve do svoje prirodne smrti. ovjek si sam stvara bolesno stanje u 95% sluajeva. Prema tome mora se uz pomo knjiga pitati u emu je pogrijeio i kako da ispravi svoju pogreku, koja se esto sastoji u krivoj prehrani i uope u krivom nainu ivota. Ne uinimo li mi tu radikalni zaokret, uzalud emo traiti "arobni tapi" u tabletama, pregledima, operacijama, toplicama, ljekovitim travama i si. Iz svog iskustva tvrdim a to svjedoe i drugi da se nitko nee odvaiti na odluni zahvat u svom ivotu bez itanja knjiga i promiljanja njihova sadraja, ime se prosvjetljuje na um i odvauje naa volja na temeljitu promjenu ivota. To je zapravo vraanje iskonskom

8

nainu prehrane kakva je bila prilagoena ljudskoj naravi od poetka stvaranja ovjeka. Ljudski se geni nisu promijenili, a prehrana se temeljito promijenila, ne nabolje nego na gore. Time se truje ljudsko tijelo i to je uzrok svih bolesti. elimo li ouvati zdravlje ili lijeiti bolest, moramo se zapravo vratiti iskonskom nainu ivota ili bolje rei uskladiti svoju prehranu i openito ivot prirodnim zakonima koje je Stvoritelj za nas namijenio.

Dr Ivan Zirdum

Postoji samo jedan uzrok svih naih nevolja, a to je unitavanje naih dragocjenih svjeih ivenih namirnica termikom obradom! Ostale SU vane funkcionalne komponente svjei zrak danju i nou, ista voda, sunana svjetlost, mir i puno kretanja!

Kuhana hrana truje tijelo. Ozdravit e detoksikacijom odnosno odstranjenjem otrova!

Vitkost bez gladovanja! Brojenje kalorija nije vie problem!

Mlijeko postoji samo za telad koja sisa i za dojenad, za odrasle je neprobavljivo (nedostatak enzima)!

Kruh i itarice stvaraju sluz i odgovorni su za zaepljene bronhi/a, drijela i nosa, te mnoge druge bolesti!

Kolai i svi proizvodi sa eerom otpadna su hrana!

itna hrana pritie na sve unutarnje organe, osobito obolijeva prostata!

Pelinji med nije bolji od eera. Bolesti srca nastaju vrenjem ugljikohidrata bogatih krobom!

Klistiri su bolji od digitalisa! Uiivatelji kroba maliu alkoholiari, krob

stvara odanost alkoholu!

10

Vona prijesna hrana najbolji je lijek. Od nje pada krvni tlak i sniavaju se vrijednosti masnoa u krvi!

Voe je valno pravilno konzumirati! Ono je uvijek bazino, i treba se jesti na prazan eludac!

Danas je 99% hrane mrtvo; a ono malo svjee baca se jo u lonac za kuhanje!

Kuhana hrana oslabljuje crijeva, izaziva njegovu tromost. iva ga hrana opet aktivira! U crijevu vreba smrt!

"Ovapnjenje" zbog anorganskih minerala unoenih u tijelo iz kuhane hrane, voda bogatih mineralima, tableta kalcija!

Post je operacija bez noa! Mi trebamo aminokiseline, a ne gotove

ivotinjske bjelanevine. Trpimo od prekomjerne prehrane proteinima!

I 1

SADRAJ

L3

15

16

PREDGOVOR Dr. med. Fritz Becker, Berchtesgaden

Prvo izdanje knjige Helmuta Wandmakera "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" bilo je razgrabljeno veoma brzo nakon to je izalo, tako da je bilo nuno novo izdanje. Helmut Wandmaker nije medicionar, ve je trgovac, te visoko obrazovan i teko ranjen pjeadijski asnik Drugog svjetskog rata. On raspolae bogatim iskustvima na vlastitom tijelu i opsenim poznavanjem literature o zdravlju s njemakog i amerikog govornog podruja, kao nijedan autor to ga poznajem.

Njegova je knjiga postigla u Saveznoj Republici Njemakoj golem uspjeh i bit e prekretnica u povijesti nutricionistike. On je mnogim ljudima otvorio oi u pitanjima zdravlja, a jo mnogo vie u pitanjima prehrane. Tu knjigu koju sam dobio na dar za Boi 1988. od jednog znanca, proitao sam s velikim zanimanjem. Ona se bavi podrujem kojemu sam posvetio gotovo polovinu svoga ivota: brizi za zdravlje.

Helmuta Wandmakera poznajem od 1951., kad me posjetio u mojoj prvoj lijenikoj ustanovi u Allgauu. U ono se doba posvetio, kao i ja, Waerlandovom nainu ivota. On je dugo ostao odan nainu ivota to preporuuje Waerland, ali je spoznao da taj nain

17

prehrane nije posve ispravan. I ja sam tijekom 30 godina doao do istog rezultata. Waerlandu je nedostajao posljednji korak do iste prirodne hrane, zbog toga je prerano umro, u dobi od 79 godina. Njegova je pogreka bila obilna upotreba zagrijanih itarica i prekomjerna koliina mlijenih proizvoda koji su pridonijeli njegovoj preuranjenoj smrti uslijed zatajenja srca. Unato tome pokazuje lakto-vegetarijanski nain prehrane mnogo bolje rezultate od danas toliko hvaljene prehrane integralnim odnosno cjelovitim itaricama. Ona nije jo ni izdaleka ono pravo, jer sadri jo previe zagrijavanih itarica. Ona predstavlja dodue korak naprijed, ali ne moe nikada izlijeiti nae teke bolesti. Priroda ne poznaje kompromise, rekao je Goethe. Tko eli biti zdrav i izlijeiti ozbiljne bolesti, mora otii jo korak dalje, i to do hrane to ju je Stvoritelj namijenio ljudima. To se moe veoma lako spoznati ve ako se samo zaviri u Bibliju. U Knjizi postanka pie posve jasno kakva je hrana prikladna za ljudsko tijelo po njegovoj grai. Tamo se dakle kae: "Evo, dajem vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme, da vam budu za hranu!" U tome se nije do danas nita promijenilo, kao to se tijekom tisuljea nije promijenila ni tjelesna graa ovjeka. Vatra, kuhinjski lonac i tava, danas jo dodatno rotilj i mikrovalna penica, postali su ovjeku zlom kobi. Hrana koja se kuhanjem ubija, prije svega mesna hrana, zajedno s tvorniki

18

obraenim ivenim namirnicama priskrbile su ljudima mnoge bolesti. Daje to tono moe najbolje spoznati lijenik u praksi, i to onaj koji jo moe normalno i jasno misliti.

Vratimo li se izvornoj, prirodnoj hrani, vratit e nam se i zdravlje i nestat e bolesti! Naa dananja medicina - koja se bavi samo ublaavanjem simptoma brojnim kemijskim sredstvima - ne moe ukloniti uzroke bolesti. Zato ona nikada ne doe do cilja. Danas bi to moralo biti jasno svakom ovjeku.

Oduvijek je bilo velikih lijenika koji su se bavili pitanjem prehrane. Tu mislim na Hipokrata, na Bircher-Bennera i Kollatha, ali i na mnoge laike, kao Waltera Sommera, Adolfa Justa, Richarda Unge-wittera, Drebbera, a sada i Helmuta Wandmakera, koji su plodonosno djelovali. Svi su oni nastojali vratiti ljude prirodnoj prehrani.

To im je teko uspijevalo, jer je postojao prevelik pritisak od strane visokokolske medicine i industrije. Istinski e napredak na tom podruju biti mogu tek onda ako medicina promijeni svoje vrsto uvrijeene stavove, a politiari i ministarstvo zdravstva se zaloe za dobru stvar.

Studenti na sveuilitima ne ue na alost nita o prehrani. Oni se u vezi s lijeenjem pouavaju u fizici i kemiji odnosno vjetom rukovanju raznim kemijskim sredstvima. Kasnije se u praksi usteu - ba kao i ljeitelji prirodnim metodama - govoriti o prehrani, da ne bi izgubili pacijente.

19

Kao lijenik potpuno dijelim razmiljanja i ideje Helmuta Wandmakera, jer sam ih u praksi iskuao na vlastitom tijelu tijekom dugog ivota (ta koliko ljudi doivi 91 godinu?). Ja mogu dati dokaz ispravnosti njegovih metoda na stotinama mojih pacijenata. Smije se svakako rei istina, a da to nije grijeh, ali se time moe lako zapasti u velike neprilike. Ljudski rod mora meutim uti istinu, a nju moe nai u knjizi Helmuta Wandmakera). To kaem kao lijenik i pomaga ljudskog roda.

Zalagat u se za irenje i popularizaciju te knjige, jer sadri mnogo istinitog. Mogu je preporuiti svima koji tee za istinskim zdravljem ili se ele osloboditi bolesti. To je pravi put.

Berchtesgaden, ljeto 1989.

Dr. med. Fritz Becker internist,

lijenik za prirodno lijeenje

20

UVOD

40 godina istraivanja na podruju prehrane i zdravlja dovelo je do sljedeeg rezultata:

1. Postoji samo jedan uzrok bolesti, a to je zatrovanost tijela!

2. Postoji samo jedan uinkovit nain lijeenja, a to je detoksikacija organizma!

Oba su ta pouka tako jednostavna kao to je sve veliko jednostavno!

Zatrovanost si sam uzrokovao kuhanom hranom, lijekovima i stimulansima, koji svi stvaraju kiselinu. Detoksikacija odnosno odstranjivanje otrova iz organizma provodi se iskljuivo ivom, bazotvornom, biljnom prijesnom hranom, pri emu je Tvoje tijelo jedini, prirodni ljeitelj!

Postoji samo jedan svemir, jedna priroda, jedan prirodni zakon, jedan Stvoritelj!

Po tom su zakonu osnove prehrane za ovjeka i ivotinju jednake: proizvodi stvoreni od prirode moraju se jesti prijesni. Oko 70.000 ivotinjskih vrsta u divljini dri se tog zakona. Samo se ovjek razvio u bie koje svoju hranu kuha i pije mlijeko i u odrasloj

21

dobi. Samo to "iznimno bie" uzima lijekove! Samo iz toga proizlaze svi zdravstveni problemi, kako god se danas nazivale svakojake bolesti.

Milijuni godina razvoja s prijesnom prirodnom hranom uinili su ovjeka prilagoenim toj prijesnoj molekuli. Njegovi se geni gotovo nisu promijenili ni unato kuhanoj hrani. Tek su vatra i kuhinjski lonac temeljito promijenili izvorne, prirodne hranjive tvari. Posljedica toga su degeneracija i bolesti. Bolesnice, eli li ozdraviti i ostati zdrav, tada je mogua samo jedna odluka: vrati se toj prirodnoj hrani, nakon to si prethodno potpunom uzdranou od hrane (postom) istio nekoliko dana svoje tijelo od otrova. Za tu prirodnu hranu postoji jednostavno pravilo: "Jedi svjeu i prijesnu onu hranu koja ti najbolje ide u tek, najugodnije ti mirie i privlana je tvom oku!"

90% tvoje vitalnosti, ivane snage i energije ovisi o toj jednostavnoj reenici!

K tome bi te trebali uvijek pratiti: svje zrak danju i nou, sunana svjetlost, ista voda, mnogo kretanja, mir i dovoljno sna! Stres je nuan i neizbjean, ali prekomjeran stres mora i moe izbjegavati!

Zato mi ljudi ne provodimo u djelo ta jednostavna naela? U tome nas sprjeavaju samo nae navike i nedostatna snaga duha i volje da razmiljamo o svom pravom ivotu.

22

"Prava e ljudska kultura postojati tek kad ne bude kao kanibalizam vailo samo za Ijiido-derstvo, ve za svako uivanje mesa!"

(Wilhelm Busch)

Danas se po svemu sudei mora braniti prirodni zakon, a ne na izopaen, pogrean nain ivota! Tako to alosno izgleda u eri SIDE! Mikrobi su dakle neprijatelji protiv kojih se treba boriti, a ne protiv naih neprestanih prijestupa i ogrjeenja o prirodno! Virusi i bakterije su meutim nai prijatelji, jer pomau poderati onu prljavtinu u nama, koju smo nagomilali. Da nije njih, bio bi na oekivani ivotni vijek posve kratak! Ni pri SIDI nisu mrtvi virusi zaetnici infekcije, ve je to tlo to smo ga sami pripremili naom mrtvom hranom, stimulansima poput soli, zaina, kave, aja, kakaoa, okolade, rakije, cigareta i gotovo neizbrojivim lijekovima! Tako vjerujem daje u oboljelih od SIDE otrovni lijek AZT (Azidothymidin) prije taj koji im donosi kraj, nego ozloglaeni "virus".

Mi se radije do smrti opamo lijekovima, nego da promijenimo nain ivota koji je pravi krivac za bolesti! Glasoviti francuski strunjak za prirodno lijeenje biljem Messegue kae u svojoj novoj knjizi: "Heilpflanzen",2 3 da je 60 % naih dananjih bolesti prouzroeno lijekovima!

23

Neki je mudar ovjek rekao o naim pogrenim prehrambenim navikama: "Uvijek je primamljivo rtvovati budunost, da bi se moglo nesmetano uivati u sadanjosti!"

Velika je nesrea da gotovo sve nae ivene namirnice ne sadre vie ivot, ve su mrtve! Pogledaj si hranu u velikim trgovinama, koliko e je nai u konzervama i pakovanjima: sama tvornika hrana s dodanim umjetnim okusima i mirisima i uinjena trajnom! Danas su ak i mlijeni proizvodi sterilizirani, homogenizirani i pasterizirani i time srozani u kategoriju mrtve hrane. U tom pogledu najgore stoji s trajnim mlijekom to ga svi kupuju bez razmiljanja! A to sadri mali kutak svjeih ivenih namirnica? Samo voe i povre to ga naalost mi ljudi isto tako stalno mijenjamo prekomjernim koliinama umjetnih gnojiva, insekticida, pesticida. Najprije se unitava tlo, zatim bilje i ume, a naposljetku ivotinje i ljudi!

Kriv si ti sam! Zato ne kupuje bioloki uzgojeno voe i povre? Trgovac ima na raspolaganju ono to eli, jer eli i mora zaraivati novac. Ali ni ono najbolje bioloki uzgojeno voe i povre nita ne koristi ako ga zatim kuhanjem pretvori u mrtvu tvar! Skupo emo platiti ta stalna ogrjeenja o prirodni zakon!

24

Prije 50-60 godina nije jo bilo u trgovinama gotovih pakovanja, osim moda nadomjestaka za kavu. O tome mogu govoriti sa sigurnou, jer sam tako rei odrastao u malom duanu i tijekom kolskih praznika esto posluivao muterije. Danas naa tijela unato opoj prekomjernoj debljini pokazuju posve oito pomanjkanje ivotno vanih tvari i bolesti to su nastale kao posljedica prehrane mrtvom hranom.

Samo ivi enzimi, nai najbolji pomagai, kojih ima na tisue, stvaraju iz ive hrane ivotno sposobne stanice iz kojih se tada izgrauje snano, zdravo tijelo. A ta "roba" prolazi tada veoma lako i bez smetnji kroz na probavni sustav! Svjea hrana opskrbljuje tijelo svim enzimima potrebnim za probavu.

Veoma revna milijunska promidba pere nam meutim svakodnevno mozak, usmjerujui ga u suprotnom pravcu.

"Tako ukusni sadraj... " Na sve se mogue naine nastoji utjecati na elju za uivanjem u ukusnim prehrambenim proizvodima, bez obzira na njihovu kakvou. Sto se dogaa s naim dragocjenim tijelom to smo ga dobili od Stvoritelja, to je industriji svejedno. Glavno da zvecka novac u blagajni!

Ti stvara navike, a zatim navike vladaju tobom!

25

Ako se ti kao potroa ne promijeni, nee ni trgovac nita promijeniti. Zato bi se on i trebao truditi, kad ti to ne eli. Prije sam nastojao da nai odjeli zdrave hrane budu sve vei, ali su oni morali biti opet smanjeni. Samo dijabetiari nalaze sve veu ponudu, na alost isto tako mrtvih ivenih namirnica. Zato samo ti bolesnici? Jer za njih mora postojati velika ponuda. Ta imamo ve 2 milijuna dijabetiara!

Zato moramo najprije svi biti uniteni, da bismo tada moda poeli vie razmiljati o svome ivotu, prema tome i svojoj prehrani? Zato se sam ne pobrine za to da barem polovinu dananje velike, moderne trgovine ini svjea, zdrava hrana. Zato vjeruje profesionalcima koji se mogu pridobiti za struni sud i hvale mrtvu hranu? Zato ne daje priliku prirodi da pokae svoje mogunosti i svoja djelovanja? Zato mora sebe predati pomonoj medicini i nou kirurga?

Pitanje za pitanjem; ali jedino ti sam moe na njih odgovoriti. Sizifov je posao promijeniti tvoju okolinu; ali nije zabranjeno da ti zapone od samoga sebe! Pokuaj barem ti ostvariti bogatu etvu! Ostale e moi potaknuti na promjenu samo svojim primjerom, ne rijeima. To uvijek iznova govorim mnogima koji postavljaju pitanja i tuni su to ne mogu lanove obitelji povui sa sobom u pozitivnom pravcu.

2 6

Tvoje zdravlje djeluje zarazno!

Pogrene navike koje su jedini uzroci svih bolesti veoma su ilave! One se mijenjaju najtee od svega na podruju prehrane. Cesto mislimo daje ispravno kako su jeli nai djedovi bake, te nai roditelji, jer su takvim nainom prehrane doivjeli starost. To te vjerovanje svakako moe poduprijeti da i dalje ustraje po starom, ali ne moe nita promijeniti golim injenicama prirodnih zakona!

Svatko mora posve sam donijeti tu teku odluku o temeljitoj promjeni prehrambenih navika. Ja nisam tvoj uitelj, a ni tvoj lijenik. Ja ne "lijeim". Kao trgovaki poduzetnik umirovljenike dobi elim ti samo prenijeti svoja iskustva! Moji su uitelji bile infektivne bolesti i ranjavanja u ratu, uz neprestani golemi stres (ve samo tijekom 4 godine u Rusiji), te zdravstveni problemi koji su proistekli iz toga. Medicinski upiti ostaju neodgovoreni!

Ja bih meutim elio pomoi onima eljnim uenja i mnogima koji su zdravstveno zapali u nevolju. Bit e doveden na jednu drugu razinu svijesti. Ja sam platio za to veliku kolarinu. A ti e dobiti gotov konani proizvod. Oni koji misle za sebe da su najpametniji uope me ne zanimaju. Najtee je onima koji dou k meni kad su ve "napola mrtvi". Tada mogu samo rei: ...prekasno!

Svi se stvorovi skladno razvijaju u svojoj okolini, kako bi ivjeli mirno i sretno, a ne da bi trpjeli!

27

Priroda ne poznaje "plan bolesti", ona uvijek eli tvoje zdravlje. Samo ako ne potuje njezine zakone mora se u tvom interesu umijeati, jer te eli spasiti.

Na tom putu k vrhuneu snanog, neslomljivog zdravlja, na putu k srei, mora sruiti neke legende o osnovnim ivenim namirnicama, kao na primjer o zdravom kruhu, koji zapravo proizvodi u naem tijelu opasno ljepilo od brana i kroba, koje stvara kiselinu i sa svoji je zemljastim tvarima glavni krivac za prijevremeno okotavanje i starenje. Kiseli kruh i itni proizvodi otimaju nam dragocjeni kalcij iz kostiju, pri emu oni sami gotovo ne sadre kalcij (kruna reuma, kruni ulozi).

Ili "dobro" kravlje mlijeko sa svojom teko probavljivom bjelanevinom kazeinom, koje nam priskrbljuje veinu konih bolesti i alergija. Kravi krademo mlijeko i za to smo tada kanjeni. I tu ini ovjek usamljenu iznimku meu ivim biima! Ili zna neku odraslu kravu koja sisa iz vimena svoje "sestre" da bi se prehranila?

Kravlje je mlijeko hvaljeno zbog visokog sadraja kalcija koji je prijeko potreban naim kostima. Zato onda zapadni narodi koji konzumiraju najvie mlijeka imaju najslabiji kotani sustav? ovjek ne moe iskoristiti grubu tvar kalcija vezanog na teko probavljivu bjelanevinu kazein, osobito ne ako je mlijeko manipulacijom opasno promijenjeno, umrtvljeno, kao to je bilo prije spomenuto. Degeneriran kulturni ovjek jedino je ivo bie na

28

zemlji koje kuhanjem unitava svoju hranu, pije mlijeko i poslije odvikavanja od sisanja majinog mlijeka, uzima lijekove, pije otrovna pia poput kave i rakije, te razara svoja plua cigaretama.

Posve je tvoja odluka koliko e se visoko popeti tim ljestvama to vode k zdravlju. Cilj je postignut tek kad tvoji ivci okusa opet ojaaju, i moe odbaciti mrtvo, raskuhano povre, uinjeno ukusnim solju, masnoom i zainima, i iskreno ezne za jabukom. Dokaz da si uistinu postigao svoj cilj bit e ti to da vie ne moe podnijeti "dobru staru hranu" - kuhanu, prenu, i zainjenu - loe ti je od nje i ak dobiva greve.

Dokle god jo moe sve podnositi, jo si veoma daleko od cilja. Za kompromise mora posve sam odgovarati, ali uvijek misli na to da kompromisi vode preko kompromisnih bolesti u kompromisnu smrt!

Teak se put svakako isplati! Zapravo ti nisam trebao rei nita vie osim jednostavnih pravila to si ih uo na poetku. Postoje tisue knjiga o dijetama i zdravlju. Tko onda ima pravo? Upravo iz te injenice tolikog mnotva moe ve spoznati da su sve te knjige pogrene ako dosljedno ne zastupaju prirodni zakon. Ti sam moe tada ispitati tko ima pravo: takozvani "znanstvenici" ili priroda! Pravo ima samo prirodni zakon, u vezi s tim ne bi smjelo biti nikakve dvojbe. Znam meutim da sam ja sam uvijek tragao za novim i opsenijim spoznajama. Tako e biti i s tobom. Zato ti elim pomoi ovom drugom knjigom.

29

U njoj ima ponekih grubih rijei, ali nije li i sam ivot grub? Uvijek sam nastojao nai istinu, iako nam je ona ponekad neugodna.

Gospoa dr. med. Kingsford napisala je 1880. u Parizu svoju disertaciju o temi: "Savrena prehrana za ovjeka" 2 4 . U predgovoru je spomenula da e je neki "znanstvenici" nazvati utopisticom. To je prije vie od 100 godina. Ipak ju to nije odvratilo od toga da kae istinu. U toj maloj knjizi, koju sam nedavno naao u SAD-u i koju je dr. A. Aderholt preveo na njemaki i izdao, nalazi se tono isti temeljni zakon to ga ja ovdje tumaim.

Je li ovjek iz toga neto nauio? Ne, jo je vie vezan za kuhinjski lonac. Pogledaj samo one brojne gurmanske recepte to se mogu svakodnevno nai u ilustriranim asopisima, ali i u "asopisima o zdravlju". Svi oni samo potiu tvoju elju za uitkom, nita drugo. Na prvom je mjestu dobra zarada, ne tvoje zdravlje! A od bolesti ivi mona medicinska hijerarhija!

S lijekovima, umjetnim vitaminima i mineralima dolazi tada bezuvjetno reparacijska medicina, koja te ne moe spasiti, naprotiv, tvoje ve oteeno tijelo mora osim vlastitih otpadnih taloga uiniti jo i te otrove nekodljivima i izbaciti! To predstavlja meutim dodatno optereenje i dodatnu tetu za tijelo, a posljedice su nesagledive! Lijekovi koji zdravog ovjeka uine bolesnim trebaju bolesnoga ozdraviti? Tko moe tako bolesno misliti?

30

"Sve to uinimo zapravo je gomilanje predrasuda kojima smo do 18. godine hranjeni licom za kau!"

(Albert Einstein)

Ve sam rekao da sam trgovac, a ne pisac. Zato se ispriavam za stilske pogreke, te za obraanje itateljima s "ti" i izravnost u odnosu prema njima, to se meutim pri prvoj knjizi svidjelo veini itatelja.

"eli li biti zdrav? Zaboravi kuhanje!" zdrav e biti samo ako zaboravi kuhanje, peenje, pohanje, prenje itd.! Termika obrada nije unitila samo nae ivene namirnice, ve i nas ljude tako rei uinila bogaljima.

U ovoj e knjizi itati o Perzijcu A. T. Hovannassianu iz Teherana koji je napisao knjigu od 567 strana s naslovom "Raw Eating" 7 , "Prijesna hrana", na armenskom jeziku, to je 1967. izala na engleskom u skraenom izdanju od 160 sirana.

Zaponi danas s novim ivotom; jer sutra moe biti prekasno!

Knjiga toga perzijskog autora dodatno e te prodrmati; jerAterhov, kako on sebe skraeno naziva,

31

izgubio je dvoje djece u dobi od 10 - 14 godina zbog prehrane mrtvom hranom i pogrenog medicinskog lijeenja. Njegovom je treem djetetu Anah i tu sada 31 godina i on nije jo nikada pojeo ni jedan zalogaj kuhane hrane. Sam Aterhov nije se vie sa 61 godinom mogao popeti ni 2 stube i imao je vie bolesti.

Aterhov nije znao o postojanju nauka o prirodnom zdravlju (Natural Hygiene - NH) 1 u SAD-u od 1822. godine. On je preporuio i itarice, mahunarke, kruh; ali -, a to je vano -, samo u obliku klica, a ne termiki obraene. On jo nije uzimao u obzir pravilni spoj ivenih namirnica. No strogo meutim brani nepromijenjeni prirodni proizvod. Pojede li i samo jedan zalogaj kuhane hrane, ne govori za sebe da jede samo prijesnu hranu!

Iskuaj sam prijesnu hranu koju li preporuujem u ovoj knjizi. Veoma e brzo primijetiti u sebe unutarnje i vanjske promjene. Nakon poetnih tekoa vezanih uz promjene u prehrani bit e za kratko vrijeme vitak i zdrav, s dotada nepoznatim "euforinim" osjeajem sree. Zdravstvene krize koje se tada javljaju imaju svoj uzrok u tvojem prijanjem pogrenom nainu ivota. To su boli detoksikacije. Tvoje e tijelo dobiti meutim udesnu pokretljivost i

1 Za detaljnije informacije o nauku o prirodnom zdravlju obrati se na Gesellschali fur natiirliche Lebenskunde e.V., 27718 Ritterhude.

32

otpornost. Odjednom e "umaknuti" svojim vrnjacima.

Spomenuti Aterhov preporuuje hranu oko 1 kg prijesnog voa dnevno. Ta bi koliina bila dovoljna da se odri ljudski ivot; a za stanice raka bila bi time izreena smrtna presuda! On kae: "Rak je ki kuhinjskog lonca!"

Rak je ki kuhinjskog lonca!

Ako Aterhov preporuuje prehranu prijesnim voem kao najuinkovitiju pri toj tekoj bolesti koja uvijek predstavlja posljednji stadij kronine bolesti, kako tek utjee takva prehrana na jednostavnije, lake akutne i kronine bolesti!

Nikad se ne radi meutim o izravnom djelovanju ivenih namirnica. Uvijek je tijelo ono koje lijei. Optereenje je pri prirodnoj prijesnoj hrani tako maleno da nae tijelo moe odmah poeti s temeljitim ienjem! Samo je na tebi da to iskua i odlui!

Ne doputaj vie da na tebe utjeu nebrojene "znanstvene" knjige; jer ponajee je znanost krajnje slanje zablude!

Kad se radi o "vladajuoj" znanosti, njezini predstavnici odbijaju jo i danas pojam otpadnih "taloga". Stoje onda ta sluz koja pri prehladi izlazi iz nosa u velikim koliinama? U ovoj u knjizi potanko

33

govoriti o tetnim talozima u naem tijelu. Ti moe sam spoznati tu zabludu znanstvenika ako prati prirodno dogaanje i pokorava se prirodnim zakonima!

"ovjek radije propadne nego da promjeni svoje navike!"

(Lav Tolstoj)

Tu je istinu jednostavno shvatili, ali teko provesli u ivotnoj praksi!

Ako se jo uope eli zaustaviti degenerativno propadanje naega zapadnog prekomjerno civiliziranog ovjeka, morale bi se izdati milijarde njemakih maraka za prosvjeivanje. Milijarde bi se njemakih maraka trebale, umjesto za beskorisno "suzbijanje" mikroba, upotrijebiti za to da se napokon promie prirodno zdravlje. Sa svih oglasnih stupova, iz svakih novina, a prije svega s televizije trebalo bi se upuivati na alternativni, zdravi, preventivni nain ivota. To bi bio zadatak drave, a ne prezentacija politiara puaa!

"Tko ne eli sluati, mora osjetiti", kae priroda. Onom koji se dri naela zdravlja trebali bi se meutim u stopostotnoj vrijednosti vratiti njegovi doprinosi bolesnikoj blagajni! i tvrtkama koje prisilno plaaju polovinu tih golemih trokova mora se isto tako nadoknaditi njihovo uee. Lani plat

34

"solidarne zajednice" ne bi trebao pokrivati bolesnike koji su to postali vlastitom krivnjom, koji stalno lou, prejedaju se, pue, te jo bez ustruavanja prenose dalje bolesno nasljee (mnotvo bjelanevina podrauje spolne ivce, to zapravo znai stalno daljnje slabljenje ivaca i propadanje), ve tititi one koji se dre uvjeta prirodnog zakona i ne optereuju bolesnike blagajne. Nagraditi se mora "bjeanje od sindroma posjeivanja lijenika", a ne "opsjedanje ekaonica". "Pomozi si sam, pa e ti i Bog pomoi!"

Lijenik bi trebao, kao u staroj Kini, biti plaen za to kako odrava obitelj zdravom. Tada bismo vidjeli koliko bi jo lijenika studiralo, kad ne bi vie mogli biti financirani iz dubokog korita s milijardama! Lijenici bi tada morali naime prvo sami dati primjer za zdravlje i dug ivot, a to im je danas veoma teko. Oni trpe od istih bolesti kao njihovi pacijenti i na tablici oekivanog ivotnog vijeka nalaze se posve pri dnu. Kako se onda moe oekivati da oni jame zdravlje?

Ovdje ne elim meutim ostaviti dojam neprijateljstva prema njima. Ja sam sprijateljen s lijenicima koji vide stvari kao ja, ali zbog vladajueg sustava ne smiju na alost rei istinu. To bi bila njihova sigurna propast. Zavrili bi u zatvoru poput dr. Isselsa koji se borio za cjelokupno zdravlje tijela i duha. Toliko je danas jo snana bijela hijerarhija! Znam da bi ivahni ministar Blum mogao pripomoi promicati tu istinu. Moda bi on jo mogao smanjiti

35

svoju prekomjernu tjelesnu teinu i prestati puiti; tada bi bio jo jai. Sto bi bilo kad bi svi politiari, bez obzira koje boje koe, propagirali tu oduvijek vaeu opepoznatu istinu sa svih podija? Smanjili bi se dakako prihodi iz poreza na alkohol i nikotin (licemjerstvo drave); ali milijarde utede pri zbrinjavanju bolesnika vie bi nego nadoknadile taj gubitak.

To dobro zvui, zar ne? No najvei neprijatelj, ovjek sa svojim navikama - koje ukazuju na njegovu elju za uitkom i lagodnim ivotom - eli jo manje raditi, imati jo vie slobodnog vremena, jo vie zaraivati, kako bi mogao jo vie uivati na krivi nain. Te su ljudske navike na alost vrste poput utvrde!

Glavni lijenik jedne klinike za rehabilitaciju rekao mi je prije nekoliko dana da su prije 25 godina bolesnici jo morali doputovati na lijeenje vlakom i pjeaiti na svjeem zraku Sjevernog mora. One koji su doli autom morao je prijaviti. Njima je bila jednostavno ukinuta novana pripomo za lijeenje. Danas bi ak morao urediti prostorije za puae. Ljeilita za plune bolesti imaju odnedavno te prostorije za puae, iako svatko zna da je puenje uzrok 70% oboljenja od raka!

Danas meutim dolaze ljudi na "lijeenje" luksuznim automobilima i debelih trbuha, kljukaju se mrtvom hranom i potajno piju. A to trebaju financirati

36

oni koji zdravo ive. Ba lijepa solidarna zajednica! Nema vie samoodgovornosti!

Ali samo priekaj malo, okrutni zakon prirode ne tedi nikoga. Smrt e doi prerano, previe neoekivano! No ti je sam stalno i nepromiljeno priziva!

Naa je "kua", ovjek, izgraena. Zato trebamo samo jo male koliine proteina za popravak te kue. Ali mi jedemo takve koliine kao da mislimo kako jo moramo podii nekoliko katova! Danas vlada nepojmljiva zbrka s bjelanevinama. Priroda nije predvidjela "sendvie" i "hamburgere".

Medicinski znanstvenici neprestano objanjavaju kako bi osobito stariji ovjek morao jesti vie bjelanevina. Zapravo je obrnuto! Njegovo je tijelo ve slabo, a njegov metabolizam ve usporen, trom. On mora dakle uzimati u sebe manje proteina; jer ve se sada mora teko boriti s ve nagomilanim "bjelanevinskim otpadom"!

Ljudsko se tijelo poslije 25 godina ivota stabiliziralo, ovrsnulo. Samo oni koji naporno fiziki rade i portai trebaju neto vie bjelanevina, jer ne bi trebali izgubiti miinu masu. Najbolje su i najlake iskoristive biljne aminokiseline, ne gotove bjelanevine ivotinjskih leeva.

V

Sto vie prekomjernih bjelanevina jede, to je manja tvoja radna sposobnost i oekivani ivotni vijek! Smanjuje svoju ivanu energiju i gomila u sebi otrove!

37

Poetkom sedamdesetih godina je dr. Meyer s pretorijskog sveuilita, Juna Afrika, proveo spomena vrijedan pokus: dr. Meyer je davao skupini od 27 odraslih osoba svakodnevno oko 60 grama kikirikija, oraha ili indijskih oraha i Vi do VA avokada. Ta je hrana bila dopunjena svjeom mrkvom, rajicom, te svjeim suenim voem. Ta vrsta hrane pokazuje prednost pred ostalom; pretili su smravjeli do svoje idealne teine. Krvni se tlak snizio, smanjila se razina kolesterola i triglicerida.

Tada je dr. Meyer proveo zajedno sa svojim kolegama drugi pokus u koji su bili ukljueni portai koji su izmjenino dobivali uobiajenu mesnu, ugljikohidratnu i vonu hranu. Devetorica trkaa izmeu 17 i 24 godine dobivala su godinu dana mesnu hranu; tijekom toga vremena vjebali su jedan sat dnevno. Nekoliko im je tjedana bila davana hrana s bjelanevinskim sadrajem, zatim ona s visokim udjelom ugljikohidrata. To se dogaalo neposredno pred natjecanje pri kojemu su trali 8 kilometara. Odmah poslije toga dobivali su 2 tjedna vonu hranu. Zatim su trali jednako dugu stazu. Sva devetorica trkaa popravila su svoj rezultat!

Jedi prijesno, osjeat e se radosno; jedi hladno, osjeat e se mlado.

(Narodna poslovica)

38

Ovaj primjer pokazuje da previe bjelanevina smanjuje energiju, dok je bjelanevinama siromana prehrana voem znatno pojaava!

ut e o zaudnim uspjesima na Aljasci pri istoj prehrani voem, gdje izvjeujem o portau Alu Pedersenu koji na velikoj hladnoi postie najbolje rezultate!

Ja sam posve neovisan i stoga si mogu dopustiti da govorim onako kako vidim problem. Nitko me ne moe odvratiti od toga. Tko bi inae propagirao istinu ako ne nekolicina onih odvanih i nepokolebivih? Nastojim dakle i ivjeti onako kako "propovijedam". Molim i tebe da djeluje svojim uzorom za dobrobit svoje djece i onih koji jo trpe!

Tellingstedt, ljeti 1988. Helmut Wandmaker

39

PREDGOVOR (1989.)

Prvo je izdanje knjige iznenaujue brzo razgrabljeno. Ona je primljena s oduevljenjem, jer je to prva knjiga na njemakom jeziku, poslije knjige VValtera Sommera "Urgesetz der natiirlichen Ernahrung" 2 5, koja beskompromisno brani prirodu kao najbolju uiteljicu.

Svakodnevno mi stiu brojna izvjea o znatnim poboljanjima zdravstvenog stanja poiljatelja pisama. Jedna gospoa pie daje moja knjiga uvod u eru vodenjaka. Neka je druga bacila u smee sve svoje knjige o zdravlju to ih je imala od prije. Odobravanja dolaze ak od nekih lijenika. Vrijeme bi bilo zrelo za obrat!

Stoga osobito pozdravljam da je tako iskusan lijenik poput devedesetjednogodinjeg dr. Beckera napisao predgovor 2. izdanju ove knjige. Dr. Beckerje sve do svoje smrti tjednima odravao teajeve od dnevno 8 do 20 sati, s predavanjima o postu, prehrani, vjebama disanja, vjebama istezanja i kretanja, one gimnastike itd., i jo svakoga jutra inio stoj na glavi! Lijenici, ljeitelji prirodnim metodama i "propovjednici zdravlja", oponaajte to do 91. godine, tada ste najbolji uzor za svoje pacijente, bez "pomonih sredstava"! Malo je takvih ljudi!

4 1

ovjek je svojim porijeklom frugivor, o tome nema dvojbe! U ovoj sam knjizi meutim uvijek iznova upuivao na to da s poetkom prehrane prijesnom hranom, osobito vonom, poinje temeljito ienje tijela. Sada dolazi kamen spoticanja, "kritelj" prirodne hrane postaje kolebljiv. On misli da mu je voe priskrbilo prenagle "procese izluivanja" te se eli vratiti umjerenoj prehrani prijesnim povrem ili ak kuhanom hranom. Istjerani se tetni taloi (koji su se esto stvarali od djetinjstva) vraaju u poznata skladita, odakle proizlaze na primjer uzroci reume. ini se kako je sve opet sjajno! Tako si meutim zadrao svoje bolesti i posve sigurno prijeti prijelaz u kronini stadij! ak ni revni zagovornici svjee, prijesne hrane nisu shvatili te injenice. I oni posrnu i vrate se "mekoj" hrani, ak "ugodnijoj homeopatiji" ili kuri ljekovitim biljem. "Pobunu" u tvom tijelu nije meutim prouzroilo voe, ve je tvoje bolesno tijelo zahvaljujui odmah raspoloivoj energiji iz voa moglo prvi put brzo reagirati "miniotpadom"!

Bolest je trud prirode da te ozdravi. Bolest ne stvaraju neprijatelji (mikrobi) ili sile s onu stranu oblaka, ve ona nastaje naom krivnjom!

Hrana ne lijei meutim nikad izravno. Uvijek je tijelo ono koje odgovara!

42

Bolesti su dakle ve postupci lijeenja.

Nema alternative tom naelu lijeenja! Svi su lijekovi, bez obzira kojeg porijekla, obmane i otrovi koji se moraju dodatno uz bolesti izbaciti iz tijela i tako predstavljaju za njega dodatno optereenje. Ali to ne znai da bi bolesnici koji su desetljeima pogreno ivjeli i svakodnevno uzimali lijekove, trebali sada potpuno odbaciti tu "medicinu za sluaj nude". To bi bilo pogubno. Ve sam na poetku objasnio, i ovdje to odluno ponavljam: mora se povezati s nekim iskusnim lijenikom ili ljeiteljem prirodnim metodama i sredstvima, koji se dri preporuke o prijelaznoj hrani, i biti nepokolebivo upravljen k svom cilju da postigne sjajno zdravlje! Ja nisam lijenik i ne dajem medicinske informacije. Samo kaem kako vidim zdravije, i sam ivim u skladu s tim. Unato mojoj molbi ljudima da se okane medicinskih upita, stiu mi svakodnevno potresna usmena i pismena izvjea mladih ljudi s najteim bolestima. Oni trae posljednju slamku spasa. Koliko god suosjeao s njima, moram utjeti.

Pri mojim se izlaganjima javljaju uvijek iznova dvojbe o opskrbi tijela proteinima kad voe i neto povra/oraha prikazujem kao prijesnu i osnovnu hranu za ovjeka. Trebamo samo pogledati kako je to sa ivotinjama biljoderima. Od ega raste u vola soni odrezak to si ga danas moda s uitkom pojeo? Dobiva li i on bjelanevine, jaja, kuhanu hranu, kavu,

43

aj, kakao, okoladu, cigarete, rakiju itd.? K tome mora krava bez pitanja jo davati mlijeko, namijenjeno njezinu teletu, za ljude koji ele vjeno ostati dojenadi Tko hrani nama srodne primate ili najveu ivotinju, slona, gore navedenim sredstvima za uivanje? Opskrba tijela proteinima ne smije dakako biti ni premala, jer bi to isto tako izazivalo ozbiljne probleme. Time u se podrobnije zabaviti u svom predgovoru 6. preraenom izdanju.

Hrana bogata bjelanevinama ini nas poslije poetnog poticanja bolesnima i umornima. Zatrovana nas krv ini umornima! Tijelo s istim strujanjem snage nije nikada umorno, treba mnogo manje sna i uvijek je snano i ivahno.

Pri prehrani svjeom, prijesnom hranom ne treba se zabrinjavati zbog bjelanevina, masti i kroba. Majka priroda je u svojoj sunanoj hrani priredila sve ono najbolje vlastitom vatrom, suncem, i to u savrenom sastavu sa svim otkrivenim i neotkrivenim vitaminima, mineralima, elementima u tragovima itd., to ih treba krepko tijelo i za ivot sposobno ivo bie! Pri sunanoj hrani ne treba razmiljati o pretilosti ili mravosti ili kalorijama. Tu je sve samo od sebe uravnoteeno. Samo treba zaboraviti kuhinjski lonac. Prije jela je meutim uvijek duh taj koji ti mora naloiti obrat. Najprije poisti glavu, zatim tijelo, nakon toga uzimaj umjereno u sebe

2 Vidi Marilyn Diamond "Neue Esskultur mit SonnenKost"

44

svjeu, prijesnu hranu, prije svega voe. I prekomjerno konzumiranje dobrih ivenih namirnica stvara tekoe i uzrokuje bolest!

ovjek treba sve svoje bolesti i svoju ranu smrt pripisati samo sebi, jer se svakodnevno ogrjeuje o nepromjenjivi prirodni zakon! i nije zapravo Stvoritelj taj koji kanjava. ovjek sam sebe mui, jer se pokorava svojim degenerativnim ivcima okusa. On osjea jo samo grube i nadraujue tvari kao to su sol, papar, zaini, masti umrtvljene kuhanjem, nikotin i kofein. Fine nijanse prirodne prijesne hrane mora tek ponovo nauiti osjeati! A to moe dugo potrajati! Ali nisi ni obolio od danas do sutra. Isplaniraj dakle jednu do tri godine za ponovno postizanje svoga prirodnog instinkta!

"Krv ispunjena sluzi poput zaepljene je cijevi izmeu pei i dimnjaka, koja nije nikada bila iena. S naom je krvi zapravo jo mnogo gore, jer je otpad bjelanevina i kroba ini viskoznom i ljepljivom. Osobito mlijeko daje savreno ljepilo!"

(Prof. Arnold Ehret)

U ljudi se nadalje javlja strah da se uz prehranu prijesnom hranom ne moe ostvariti zadovoljavajua radna sposobnost. Neki trka na duge pruge (do 100 km) pie da nakon 10 dana prehrane voem ne bi vie

45

postizao tako dobre rezultate kao prije. Zamislite, 49 godina pogrene prehrane i 10 dana prehrane voem! Sto oekuje takav ovjek od prirode o koju se dosada kanjivo ogrijeio? Ve sam prije u ovoj knjizi izvijestio o pokusu to ga je dr. Meyer proveo na skupini portaa.

Formula glasi: "Sto manje jede, to si radno sposobniji! Krepkost nastaje iz iste krvi koja moe nesmetano tei tvojim ilama! Zapamti ivotnu formulu Prof. Ehreta: "ivotna snaga = snaga manje optereenje." Tvoja snaga, tvoja energija, time ivana energija, moe biti samo onoliko velika kolika je preostala energija koja ostaje kad se odbiju stalna optereenja, zapreke, strane tvari, sluz, zatrovanost krvi, ukratko sva unutarnja oneienja to ometaju krvotok. On naziva tu formulu istodobno i tvojom smrtnom formulom! Dosegne li optereenje tvoju sveukupnu vitalnost, dolazi smrt!

Usporedi sebe s uprljanim strojem. On ne moe raditi bez smetnji. Ili moe li svojim autom dospjeti dalje ako stalno vozi zategnutih konica, a udimo se to obolijevamo i prijevremeno umiremo!

Od 1978. bila je mala knjiica Nijemca Arnolda Ehreta moja "mala Biblija". Sada je moe kupiti i na njemakom jeziku pod naslovom "Die Schleimfreie Heilkost". 2 7

Tijelo se mora najprije oistiti od svojih otrova, a to se najbolje postie postom! Prof. Ehret izvjeuje nakon dvogodinje iste prehrane voem o svojim

46

portskim uspjesima izdrljivosti: s 31 godinom trao je 2% sata neprekidno. S 39 godina, nakon sedmodnevnog posta i zatim samo 1 kg treanja kao dnevnog obroka, krenuo je na pjeaenje izdrljivosti kroz Sjevernu Italiju u trajanju od 56 sati bez zaustavljanja, bez hrane, bez odmora ili spavanja. Uzimao je u sebe samo neto vode. Jedno je 16-satno pjeaenje zavrio s 360 unjeva i istezanja ruku prema naprijed! A Ehret je bio ovjek koga su njegovi lijenici smatrali beznadnim sluajem i otpustili ga da u miru umre!

Dr. Barbara Moore, koja je prela udaljenost od New Yorka do San Francisca bez hrane i spavanja, ivjelaje 3 mjeseca u vicarskom gorju i nije jela nita drugo osim snijega. Svakodnevno se penjala teko prohodnim planinskim masivima, esto je hodala 100 km, trebala samo 3 sata sna, nikad nije bila gladna ni umorna!

Proitaj u ovoj knjizi poglavlje o vonoj hrani na Aljasci, "Snaga iz voa"! Ne trai dakle od prirode nemogue! Udrui se sa 7 doktora, na koje uvijek iznova upuujem. Daljnji su kamen spoticanja hladne ruke i noge zimi pri ishrani prijesnom hranom. I ovdje vai: najprije mora potpuno oistiti svoj "stroj". Topla krv mora moi nesmetano dospijevati u najsitnije kapilare. Bude li tada jo uvijek zebao, obuci toplije donje rublje. Prije svega, vie se krei! Mi smo po prirodi "pokretne ivotinje", a ne uredski ljudi. Mi ljudi dolazimo s podruja palmi. Nitko nas

47

nije poslao u hladne krajeve. Tu podsjeam na istraivanja dr. Waldorfa u ovoj knjizi, da je najzdraviji i najdulje ivi onaj koji je uvijek malo gladan i ima tjelesnu temperaturu niu od normalne. Prejedanje, via tjelesna temperatura od normalne i ubrzan rad srca skrauju ivot.

Ovdje bih trebao istaknuti i istraivanja dr. Walkera: krob iz kruha/itarica i krumpira proiruje srce, izaziva srane napadaje, une i bubrene kamence, oslabljuje sluh i vid.

Nije li alosno da se primjena tog jednostavnog prirodnog zakona nije dosada uspjela provesti u ivotnoj praksi? Jo je gore da se on uope mora braniti! Koliko mnogo argumenata navode osobito medicinari protiv prijesne hrane!

Osobito se esto istie navodno nepovoljno djelovanje kiseline. Tu jo jednom odluno tvrdim da su sve izjave o kiselodjelujuem, organskom vou posve pogrene! ak najkiseliji limun djeluje bazino i ima upravo zbog svoje organske kiseline najjai uinak na otapanje nataloene mokrane kiseline (dr. Haig) i vapnenastih kristala u mekim tkivima. Najbolje je sredstvo za pomlaivanje destilirana voda s limunovim sokom! Njemaki je istraiva prof. Schmdle nazivao limunov sok ELIX1ER VITAE, ivotni eliksir!

Najvanije je da se voe uiva kao cijeli plod i snano vae! Tako se ve bazina slina u ustima brine za brzu neutralizaciju organske kiseline. U

48

prirodi nema vonih sokova i Coca Cole. Tko se prehranjuje zrelim voem kao jedinom hranom, nee vie nikada imati problema sa svojim zubima!

Debeli, sluajte ovo! Sve je vie izvijea o velikim gubicima na teini pri prehrani prijesnom hranom. esto ujem od dotinih ljudi: "Mrav sam, ali zdrav".

Moe zaboraviti sve dijete to te samo mogu uiniti vitkim i bolesnim! Mora postati vitkim, gipkim i zdravim! Kakva korist od vitkog, ali bolesnog tijela? Za sve one koji gledaju previe bojaljivo na svoju zdravu mravost preveo sam lanak Victorie Bidwell o debljanju, koji je na kraju knjige bio dodan u saetku.

Nadalje se neki ale na veliku glad u prijelaznom stadiju. Ta silna glad nije stvarna glad, ve tek na prijanju uobiajenu kuhanu hranu. Velika je glad bolest kuhinjskog lonca, njegov preostatak! Nakon 3-4 dana posta nee vie osjeati glad. Glad nije dakle kriva za dopremu hrane u tijelo, ve su krivci tvoje bolesne stanice sa svojim mikrobima, koje deru otpad. One trae svoju hranu! Prava se glad javlja u grkljanu kao pri osjeaju edi! Kruljenje u elucu nije glad!

Taj lani apetit svladaj samozapovijedima. Tvoj jezik sa svojim degenerativnim ivcima okusa, tvoj je neprijatelj. Treniraj, da bi ivio, ne ivi, da bi jeo! Postoji jo toliko mnogo lijepih uitaka na ovom svijetu. Ako ti jednom bude tijelo oieno, moi e zaboraviti razmiljanje o svojim ivenim na-

49

mirnicama. Tvoje se tijelo nee vie javljati kao tijekom posnih dana! Uniti svoj lani tek na bezvrijedne ivene namirnice!

Znam da mi koji se uistinu prehranjujemo svjeom, prijesnom hranom moramo neprestano ivjeti u neprijateljskoj okolini. Cesto nas gledaju kao neka iva bia s Marsa. Ne daj se zbuniti. "Tko se zadnji smije, najslae se smije"! Ti ne moe odreivati to e drugi misliti. Kad si nekamo pozvan, pojedi bez ustruavanja svoju jabuku, naranu ili bananu. Slijedeeg e dana biti vedar, ivahan i okretan, dok e drugi trpjeti od svojih oneienih putova protjecanja sokova!

Neki ele odluno braniti pelinji med kao zdrav, osobito dakako oni koji medom i njegovim nusproizvodima dobro zarauju. Na vie sam mjesta u ovoj knjizi upozorio na to da med nije bolji od istog eera. Redovita upotreba meda moe naposljetku nanijeti tetu jetri, guterai i slezeni. Ta opasnost ne postoji pri dobro usklaenim vrstama eera u vou i povru. Za umjetni i rafinirani eer (ukljuujui pelinji med) nema mjesta u prirodnoj prehrani (Burroughs ).

Gotovo nijedan laik ne zna da pela nepreraeni med probavi, opskrbi ga tvari za konzerviranje i opet ispljune. Taj med sabran u spremitu pela te tanje-s tim konzervansima i nakupljenim pesticidima iz okolia - za ljudski organizam. On sadri osim toga premalo kalcija.

Jedan je strunjak za med rekao slijedee: "Med je magina i mistina rije na podruju

zdrave prehrane. On pripada onim najvie precijenjenim i preplaenim proizvodima to ih nude trgovine biolokih ivenih namirnica. Velika korist koja se pripisuje medu, zapravo je obmana. Med je samo malo hranjiviji i jo mnogo opasniji od eera!" (Bourroughs**).

Osobito me razveselila povelja udruge Gesellschaft unerschopflicher Heilkraft der Natur e.V., Karlsplatz 3., 8000 Munchen 2 (predstojnikprof. Dr. G. Rite her i Dr. Dr. Bilas:

Milijunima godina prehranjivala su se sva iva bia nepromijenjenom hranom. Tek unazad ca.

POVELJA Munchen, 16. svibnja '89

Gremij UHN-a osjea seponukanim zahvaliti s radou

Gospodinu HELMUTU WANDMAKERU

za njegove velike zasluge za ponovno ozdravljenje okolia, njegovo zalaganje protiv propadanja ljudskog zdravlja i za primjerno tumaenje zatiujueg i ozdravijujueg naina prehrane, te izraziti osobito priznanje.

50 51

Gospodinu Wandmakeru uspjelo je napornim radom sabrati odgovarajue meunarodno znanje, upotpuniti ga vlastitim iskustvom i obogatiti primjenom u vlastitom ivotu, te ga uiniti pristupanim za javnost. Tako se moe njegovo djelo gledati kao epohalno.

Njegova knjiga

ELI LI BITI ZDRAV- ZABORAVI KUHANJE

moe pomoi svakom itatelju da doe do izravne praktine odluke, nutricionistima i znanstvenicima sluit e kao izazov i putokaz, aktivnim zatitnicima okolia dati nove poticaje, a mladom narataju darovati nadu u ivot primjeren ovjeku.

Dr. Dr. B. Bilas 2. predsjedavajui

Helmut F. Roehrig ruko voditelj polo va

10.000 godina unitava se ta vrijedna prirodna hrana termikom obradom, ali samo je ovjek tako glup da se slui kuhinjskim loncem. Prema tome 50-godinji ovjek jeo je tek 2 mjeseca kuhanu hranu, a 49 godina i 10 mjeseci, ivu hranu, savreno pripravljenu sunevom snagom prirode! U njoj je sadrano sve to

52

treba nae tijelo! Svaka promjena gena traje 1 milijun godina! Mi smo ljudi dakle jo potpuno podeeni za prehranu svjeim, prijesnim ivenim namirnicama!

Samo iz te gluposti termike obrade nastale su sve dananje bolesti, iji broj i uestalost stalno rastu, kao to je sluaj sa SIDOM. Dananja tvornika hrana i vrijedni sastojci uniteni u kuhinjskom loncu ne mogu prehranjivati zdravo tijelo: mrtve tvari stvaraju mrtva tkiva. Nastaju dvije opasnosti:

1. organizam se zbog mnotva mrtve hrane nedostatno odnosno nezadovoljavajue prehranjuje.

2. te u pepeo unitene tvari postale su otrovnima za tijelo.

Oslabljujue i omamljujue djelovanje kuhane hrane ini ovjeka mlitavim bogaljem. On tada pokuava obnoviti vitalnost i ivanu snagu stimulansima kao to su kava, aj, kakao, okolada, rakija i duhan, sol, zaini, mrtve masti, eer, ocat, enjak, luk, Omega 3 masne kiseline (teko probavljive i posve nepotrebne), "udotvorni eliksiri", lijekovi svake vrste. Ali sve to nije hrana unitava jo vie nae tijelo. udesno djelo Stvoritelja, ovjek, postaje tako najizrodenijim stvorom na zemlji!

A eliksir ivota zapravo nam je nadohvat i spreman za jelo. Stoje ugodnije za naa osjetila: zrela, crvena jabuka stoje pala pred nas izravno sa stabla ili crveno

53

meso, leina nae ivotinjske brae, "obraeno" lijekovima i hormonima i baeno u lonac za kuhanje? Do danas je na alost malo onih koji su spoznali itavu istinu nae nesretne prehrane. Bit e ih meutim sve vie, jer nas dugi mir i sve nezdravija prehrana blagostanja pribliava vidljivo i osjetno trajnoj bolesti i slabosti! K meni dolaze vlastitom voljom i lijenici koji na alost nemaju iskustva u zdravlju. Vrijeme je za obrat, kae jedan lijenik iz Stuttgarta, jer ovako neemo vie dospjeti dalje. A jedan profesor medicine iz Frankfurta uzdie moju knjigu iznad svih knjiga o prehrani i svrstava je meu obvezno tivo!

Pri dananjem nainu ivota teko moemo nastavljati iskustva naih uzora od prije vie stotina godina unato 100% neprijateljskom okoliu. Svatko misli da mu elimo oduzeti neto dragocjeno. A zapravo je suprotno. "Sve poinje u ustima", pie odlino upravo spomenuti profesor medicine. Uivanje u nezdravoj kuhanoj hrani prenijela nam je naa majka (bolje nije znala)!! Svakodnevno se moramo opirati tim razorno tetnim navikama, elimo li barem donekle ouvati svoje zdravlje i svoj ivot.

Dr. Bruker priznaje u svom "Gesumdheitsberateru 6/89" da samo ista prirodna hrana moe lijeiti. Propisati meutim prehranu prijesnim voem za sve, ne samo za Europljane, naziva on fanatizmom. Time se ne mogu ljudi pridobiti za punovrijedne itarice bogate vitalnim tvarima!

54

Kakav je to pouak, gospodine dr. Brukeru: prirodna je prijesna hrana za bolesne, ne za zdrave?? Ako zdravi jedu iskljuivo tu hranu, jesu li fanatici? Trebali biste proitati brojna pisma to sam ih primio od itatelja koji su oboljeli od prehrane "punovrijednim ljepilom iz kroba, brana odnosno itarica, a ozdravili prehranjujui se ukusnim svjeim voem! Teite se treba staviti na voe, a ne na tetno zrnje itarica, kojima se posebno bavim u ovoj knjizi. Oni koji se prehranjuju "muslima" zapeli su, poput Waerlanda, na pola puta!

Ja sam se tijekom mojih 20 godina prehrane itaricama morao stalno boriti s prehladama, ak upalom plua, sranim tegobama i debljinom. Svakodnevno sam jeo svoje "musle" sa svjeim itaricama, pekao svoj vlastiti kruh, ukratko, i ja sam bio strastveni oboavatelj itarica. Danas duboko alim zbog tog izgubljenog vremena. Ali bolje nisam znao!

99,9% itatelja podrava moje radikalno i fanatino zagovaranje jedino vaeeg prirodnog zakona. Jedino je negativno pismo dolo od Stahlkopfa. To se moglo oekivati, jer on moe svoje preporuke za prehranu prodati samo bolesnim ljudima.

Rije radikalan potjee iz latinskog i znai: ii do korijena. Ja idem dakle u dubinu do nepromjenljivog i vjeno vaeeg prirodnog zakona koji vrijedi za sva iva bia ovog planeta! Ako me netko naziva

55

fanatinim ili radikalnim, tada istodobno iskazuje najvee potovanje prirodi! Neuvjerljivih knjiga i Ijeitelja imamo u izobilju! Nabrojat u sve nepotrebne, ublaavajue, neuinkovite i povrne metode: ublaavajui lijekovi, operacije (van sa slijepim crijevom, s krajnicima, maternicom, jajnicima, unim mjehurom, polipima!), kiro-praktiarsko "lomljenje kostiju", masae, vrue kupke, hladni okovi, kure kisikom, elektrine vibracije, zraenja, cijepljenja itd. sve su to kratkovjeke metode koje eprkaju samo po povrini; pacijent ide s jedne"kure" na drugu elei nai udotvorni eliksir. A zapravo je sve bolesniji i slabiji, te prijevremeno zavri na groblju.

Zalo bolesnik ne ide do korijena? On eli ozdraviti, ali za to eli po mogunosti to manje uiniti. eli zadrati svoj stari nain prehrane pogrenom, mrtvom hranom, svoju prodrljivost. Ja u radije pustiti da me neki grde kao fanatinog i radikalnog; jer to su samo druge rijei za istinu i dosljedno postupanje!

Tellingstedt, ljeto 1989. Helmut VVandmaker

56

PREDGOVOR preraenom i proirenom izdanju (1991.)

Iako je moja knjiga mogla biti u prodaji tek poetkom 1989., bilo je naknadno tiskano ve 6 izdanja, koja su od 2. izdanja nepromijenjena. To dokazuje da za temu zdravlja vlada veliki interes. Veina je ljudi materijalno zbrinuta. Sada im je dakle vano da ostanu zdravi ili u sluaju bolesti opet vrate to zdravlje. Ovo je 7. izdanje znatno preraeno. Da bi se tekst mogao veim slovima prilagoditi starijim itateljima, izostavljena su neka poglavlja, neka nova dodana, ograniena ponavljanja. Da su ponavljanja potrebna dokazuje pismeni upit jedne gospoe, to mislim o kruhu. A na 58 strana pisao sam o tetnosti krunih itarica.

Ostaje naelo: prirodni je zakon nepromjenjiv. Ponavljam da ne postoji "Wandmakerov" nain ivota! Mi smo ljudi kao sva iva bia na zemlji podreeni Stvoritelju prirode. Njemu se moramo pokoravati, kako bismo ostali zdravi ili ozdravili. Ne postoji neto posebno za nas ljude. Sjetite se Perzijca Alerhova spomenutog u knjizi, koji je rekao: "Tko uzme u sebe samo ijedan zalogaj kuhane hrane, neka ne govori za sebe da se prehranjuje prijesnom hranom!", ili to se tie raka: "Jedi svakodnevno 1 kg voa, to je dovoljno da prehrani tijelo napadnuto

57

rakom, i svaka bi stanica raka odumrla!" Aterhov je umro prole godine u tajanstvenim okolnostima. Bile su mu 92 godine. Sa 60 godina bio je ve kandidat smrti i izgubio je svoje dvoje djece zbog pogrene prehrane; uspio je dakle produiti svoj ivot za 30 godina. Uvijek je otvoreno govorio. Njegovo mu je neustraivo dranje donijelo tekoe u tadanjem poretku u Perziji.

Moja knjiga koja se temelji na 40-godinjim iskustvima, savrena je nadopuna knjizi Marilyn i Harveya Diamonda ("Fit for Life") "Fit furs Leben"96 koja je irom svijeta ve dosegla nakladu od 10 milijuna. Ja sam 1985. donio iz SAD-a tu upravo objavljenu knjigu i zamolio gospodina Langera (vlasnika Waldthausen Verlaga i 1. predsjedavajueg udruge Lebenskunde e. V. u Ritterhudeu) da tu vanu knjigu izda na njemakom. "Fit furs Leben" postala je i ovdje bestselerom. Ona je kao Goldmannova depna knjiga po kontroli medija od oujka '91 . u skupini najprodavanijih knjiga.

Harvey Diamond je sudjelovao na istom teaju Life Sciencea u Austinu/Teksas, to smo ga proli gospodin Longer i ja. Tih 105 lekcija koje e sada biti tiskane na njemakom3, trebali bi zainteresirani koji ele posjedovati dublje znanje s tog podruja, zatraiti pri udruzi "Lebenskunde". Diamondovi ine dodue

3 Detaljnije informacije moete dobiti na upit od udruge Gesellschaft ftir naturliche Lebenskunde e.V., 27718 Ritlerhude.

58

za trite SAD-a previe kompromisa, recepti im sadre previe kuhanih proizvoda, samo 42 prijesna, a ak 60 kuhanih"

Sustav prirodne prehrane bio bi dakle jako razvodnjen. Ti recepti sadre ribu, perad, govedinu, jaja, maslac, vrhnje, sir i ak neke itarice, koji valjda trebaju pridonijeti lakoj odluci onih koji jo oklijevaju u vezi s potpunim prijelazom na pravu prirodnu, prijesnu hranu! Nadalje se pri polovini recepata upotrebljavaju zaini, sol (i enjak), morska sol, soj in umak, tamari, koji su pri prirodnom nainu prehrane posve neprihvatljivi!

ovjek se najee vrsto dri svojih navika, tako da je u najboljem sluaju spreman na neke kompromise koji ne vode meutim istinskoj promjeni prehrane, a time i poboljanju zdravstvenog stanja. Tko se odlui na promjenu i eli uinkovito izii iz prijelazne faze, trebao bi se drati jasnih pravila, to sam ih iznio u ovoj knjizi. Pri seminaru o prirodnom zdraviju 1989. u Miami Beachu rekao nam je meutim Harvey da se on i njegova ena strogo dre pravila prirode. Oboje su bili posve vitki i ostavljali veoma zdrav dojam. I lijenica Dr. Vetrano, koja je desetljeima suraivala s Dr. Sheltonom, istakla je na istom kongresu potrebu da se ne skrene "s puta". Mi ne elimo dakle samo biti u dobroj formi za ivot, ve postii najbolje zdravlje. Je li pridravanje pravila u mojoj knjizi jamstvo za trajno zdravije? Nije, jer na raniji ivot i nae nasljee ograniavaju to jamstvo. To

59

bi nam jamstvo moglo biti trajno da su ve mnogi narataji ivjeli po zakonu prirodnog zdravlja.

Ovog sam proljea postao rtvom autoimune bolesti poslije preboljene streptokokne infekcije. U mom je zaviajnom mjestu harala nova epidemija, naime angina/arlah, pri emu ne nastaju crvene povrine, ve samo crvene toke. Zaraziti se mogu i odrasli. Strogom prehranom prijesnim voem i pijenjem destilirane vode s istim limunovim sokom pobijedio sam tu zarazu. Tada nisam meutim vie mogao ii uza stube, u nogama se nakupila voda, tako da sam morao posjetiti lijenika, iako se to protivilo mom uvjerenju. Na je kuni lijenik izvrio pretragu krvi i mokrae i odmah me uputio u bolnicu. A stoje zapravo bilo? Moj je "prestraeni" imunoloki sustav traio drugog neprijatelja koji uope nije postojao, i epao moje zdrave bubrege kao "skrivenog" protivnika. Glavni je lijenik rekao da je za njega zagonetka ta autoimuna bolest stoje nastupila. Tvrdio je da ona nije vezana uz prehranu.

Ukratko, ja sam opet kod kue, dobro se osjeam, opet letim, vozim auto i upravo obraujem ovo 6. izdanje. Dr. med. G. Kr. Rekao mi je da brzo ozdravljenje mogu zahvaliti samo svom zdravom nainu prehrane tijekom vie desetljea. U bolnici nisu bile ustanovljene nikakve organske bolesti i po svoj e prilici doi do potpunog ozdravljenja bubrega. elio bih napomenuti da nikada nisam osjeao nadbubrene boli, a otjecanje mokrae ak je danas

60

bolje nego prije. Osim toga bolje ujem i vidim. Kako u bolnici tako i sada kod kue izale su iz moga tijela velike koliine "ljepila" od kroba. Bolest je bila dakle istodobno daljnja nuna akcija ienja. Budui da sam od 1978. na intenzivnoj prehrani voem, moe itatelj i sam zakljuiti koliko dugo trebaju snage samoiscjeljenja da bi otopile i izbacile i one duboko nagomilane tetne taloge.

Odmah u prvom tjednu bolesti bila su mi izvaena dva zuba. Snimka je pokazivala ve nakupinu gnoja u gornjoj eljusti, koja se morala kroz nos isprati. Mrtvi i zagnojeni zubi trebali bi se uvijek odstranjivati. Ja nisam naalost primijetio da se tu neto dogaa.

Budui da se moja zaliha bjelanevina razgraivala putem bubrega, primao sam stalno krv i albumin. Jesu li postojane greke u mojoj prehrani? Spomena vrijedno "razjanjenje" dolazi sada od gospoe Victorie Bidvell koja je pripomogla osmisliti prije spomenuti teaj Life Scienea i provjeravala poslane ispite uenika. Sad je objavila stav poznate i prije spomenute lijenice Dr.V.V. Vetrano, po kojemu dugotrajna prehrana samo voem i povrem izaziva probleme s potrebnim bjelanevinama. On tvrdi kako su aminokiseline u vou dobre kakvoe, ali njihova koliina sadrana u vou nije dovoljna pri dugotrajnoj iskljuivoj prehrani voem. To prvi put ujem, ali u tome moe biti zrnce istine, jer ja sam prole godine jeo samo jednu jabuku i nekoliko datulja kao obrok.

61

Upravo tako mogu nastati prikrivene bolesti koje se jednoga dana ponu oitovati kao u mome sluaju. Postoje pristae nauka o prirodnom zdravlju koji se desetljeima prehranjuju samo voem, a savreno se osjeaju, kao na primjer Dick Gregory koji je neko teio oko 150 kg, a unazad 20 godina prehranjuje se samo voem. Gregoryja sam isto tako spomenuo u svojoj knjizi. Kapetan Ross Horn (vidi popis literature) koji se prije prehranjivao po Pritikinu (itarice), ivi posljednjih 10 godina samo od voa, isto tako i Howell, danas 93-godinji svjetski poznati istraiva enzima.

T. C. Fry, dananji glavni predstavnik nauka o prirodnom zdravlju (Natural Hygiene) jede 97% voa, samo 3% prijesnog povra. Kakav zakljuak? Voe kao idealna hrana za ovjeka ostaje glavna osnova prehrane. U svojoj sam knjizi iznio zahtjev prirodnog nauka o zdravlju: 75% voa, 25% povra i malo oraha. To ostaje tako. Ja sam meutim od 1978. mjesecima jeo samo voe, esto samo jednu jabuku i nekoliko datulja kao obrok. To je bilo koliinski premalo da bi pri mom optereenju zadovoljilo potrebu za bjelanevinama.

Tako sam preventivno opet uveo u prehranu emulziju dr. Budwiga (svjei sir - laneno ulje, vidi recept u dodatku, samo 1 umjesto 3 lice lanenog ulja!). Spoj svjeeg sira i ulja izmijeanih u mikseru daje mjeavinu koja je topljiva u vodi i lako probavljiva.

62

Ovako mi ivimo: ujutro i naveer voe, u podne povre s umakom od avokada, naizmjence s preljevom od posnog svjeeg sira i lanenog ulja. Tako vegetarijanci koji se hrane prijesnom hranom od voa i neto povra nemaju problema s moguim nedostatkom bjelanevina. Za ne vegetarijance (u Njemakoj ima samo 1% vegetarijanaca i tek nekolicina onih koji se hrane samo svjeim voem) dovoljno je 1-2 puta tjedno prokuhano meso; prokuhano zato da se ne bi stvarala tetna mokraa s velikim udjelom ivotinjskih neistoa. Ja sam stalno imao povienu razinu bjelanevina u serumu koju sam snizio opetovanim putanjem krvi (vidi prof. Wendt). Ali ona autoimuna bolest dolazi iznenada pri prikrivenom nedostatku bjelanevina. Moramo sami sebe promatrati, pritom obratiti panju na mogui odmor, mekane nokte, smeuranu kou ili ispadanje kose. Nae tijelo uvijek pokuava postii izravnanje, zato najprije razgrauje vlastito tkivo, da bi dobilo nunu koliinu aminokiselina, a tada moe nastupiti slabost.

ovjekoliki majmuni koji jedu i crve i pueve nemaju problema s pomanjkanjem bjelanevina. Oni jedu i male ivotinje. U asopisu STERN 1/91 pisalo je pod naslovom "Affengeile Leckerbissen" o nekom francuskom "sladokuscu" koji se u sklopu svoje prehrane prijesnom hranom poeo prije 5 godina prehranjivati poput ovjekolikih majmuna, te jede i kukce. Francuski inenjer Bruno Comby jede sve to

63

se inae nama Europljanima gadi, naime crve, liinke, skakavce, kukce, ak muhe. Odnos prehrambenih namirnica u njegovoj hrani je slijedea: 60% voa, 20% povra i 20% insekata, sve prijesno dakle ivo. Taj ovjek sigurno ne trpi od nedostatka bjelanevina. Ta svinja se sastoji od 17% proteina, a pauk meutim od 65%!

Mnogi bi itatelji moje knjige eljeli imati i moju prvu knjigu, koja je naalost rasprodana. Ali moi ete pri Waldthausen Verlagu naruiti njezino novo izdanje. eli se dakle znati kakve sam promjene uinio u svom nainu ivota. Neka su naela izraena ve u toj prvoj knjizi, kao na primjer neprihvaanje krunih itarica i proizvoda od neobranog mlijeka. Orasi i sjemenke trebali bi se upotrebljavati u maloj koliini i tada konzumirati sami za sebe, odvojeno od drugih namirnica. Njemaki lijenik Dr. Steintel iscrpno je obrazloio svoja istraivanja o tetnosti itarica, sjemenki, oraha i neobranog mlijeka u svom novom pravilu o prehrani, vidi 1. knjiga1.

Na kongresu odranom 1991. u Hamburgu elio sam govoriti o enzimima, iskrama za paljenje svega ivota. Iako sam u svojoj knjizi uvijek iznova upozoravao na vanost enzima, u ovom u predgovoru 6. izdanju iznijeti saetak moga izlaganja.

Proteini (bjelanevinske tvari) su "teglei konji" i uvruju strukturu naeg tijela. Miii, tetive, koa i kosa, stanine membrane, sastoje se uglavnom od bjelanevina. Ali hormoni i enzimi isto tako proteini,

(v-l

kao hemoglobin, bjelanevinska tvar crvenih krvnih tjeleaca koja prenosi kisik iz plua u tkivo tijela. Protein zgruava krv, zacjeljuje rane, odrava ravnoteu vode i tjelesne kemije. Nadalje proteini stvaraju osnovu za tvrde kosti i zube. Dosada smo uvijek govorili o prekomjernom unoenju bjelanevina u tijelo. Pri pomanjkanju bjelanevina nastupaju meutim sljedei problemi:

suha koa - ispadanje kose osjeaj hladnoe bre starenje - propadanje tjelesnih stanica -mlohavi miii - stvaranje bora - slabljenje spolne moi - probavne tegobe - rane sporije zacjeljuju -otvrdnue jetre - upala bubrega - sklonost slabokrvnosti - dini problemi - gubitak kontrole miine djelatnosti - sklonost stresu, oku, bolesti, nezgodama - nedostatak antitijela - bre umaranje -smanjena izdrljivost i elastinost-pomanjkanje hormona - hipofiza ne moe ispravno raditi -nedostatak hemoglobina - srana bolest - nesanica - nervoza - pomanjkanje hrabrosti i astoljubija -depresije - duevne smetnje - neprijateljstvo -sumnjiavost - nepovjerljivost - tromost -osamljenost.

Te bolesti i poremeaji mogu dakako imali i druge uzroke. Ali javi li se vie simptoma zajedno, trebalo bi se pomisliti i na mogue pomanjkanje bjelanevina! To se moe lako ispitati. Ako nakon dugotrajnije bjelance vinske nadopune ne osjea vie prijanje simptome, tada je oito bio uzrok nedostatak

65

bjelanevina, a ne bolest koja se mora lijeiti. Prema saznanjima nauka o prirodnom zdravlju svaka je bolest ve proces lijeenja tvoga tijela!

S druge su strane vegetarijanci esto veliki uivatelji praznih kalorija u obliku proizvoda sa krobom i eerom, jer uvijek vrue eznu za slatkim. Proizvodi to sadre krob i eer osobito su tetni i stvaraju sluz. O tome je poznati autor Viktoras Kulvinskas rekao u svojoj knjizi "Leben und Uberleben im 21. Jahrhundert: "Oni koji se hrane svjeom, prijesnom hranom, koji su naviknuti na visoko koncentrirane ivene namirnice, poput sjemenki, oraha, avokada, ne ive mnogo dulje od mesojeda!"

Postoje drugi predstavnici nauka o prirodnom zdravlju koji su protiv iskljuive prehrane voem, kao na primjer Dr. Cinque koji vodi kuu za post u Yorktownu/Teksas. On je svoje stavove iznio na audio - i videovrpcama zajedno s T. C. Fryem koji je bio odluni pobornik prehrane voem i osnovano odbio sve prigovore. Dr. Cinque nije spomenuo mogue pomanjkanje bjelanevina. Naveo je ostale ve poznate razloge, kao previe eera iz slatkog voa i mogue pomanjkanje B-vitamina.

Gospoa Dr. Vetrano eli svojim upozorenjem sprijeiti pomanjkanje proteina, i to unoenjem u prehranu biljnih proizvoda, poput oraha i sjemenki. Iz istraivanja enzima to ih dr. Howell provodi od 1932. vidimo meutim da su orasi i sjemenke tee

66

probavljivi. Stoga bi se ipak trebali konzumirati uz svjei sir, lako probavljivi kiselo-mlijeni proizvod ili mlaenica. Dr. Cinque ini takve kompromise. Smatrao sam svojom dunou upozoriti itatelje moje knjige na mogue pomanjkanje proteina. Ono moe, ali ne mora nastati. Svaki je ovjek individuum i trebao bi prirodne zakone primjenjivati za sebe po vlastitom saznanju. Kuajui uimo!

O tome kakvi se uspjesi postiu tom prehranom svjeim voem izvjeuje ilustrirani asopis BUNTE u izdanju 31. od 27.07.'91. Ugledni ljudi opisuju svoje velike uspjehe pri programu "Fit furs Leben", debeli postanu vitki i zdravi, a da ne moraju gladovati. I preporuuju da se slijedi njihov uzor. Kod mene ima meutim "isti" nauk.

Postoje tisue enzima, ali ih je od 1968. identificirano samo 1300. Bez enzima nije mogu ivot. Enzimi su bjelanevinske molekule, ali u njima se probudi ivot tek kad su ti enzimi aktivni, a ne kad se kuhanjem unitavaju. arulja svijetli samo ako se u nju uvede struja. Enzim djeluje samo ako je iv. Dr. Howell objanjava u svojim knjigama o enzimima da se njihovo djelovanje vie ili manje potpuno unitava pri vlanoj vruini od 48 do 65 stupnjeva Celzija. Dugotrajna vruina od 40 stupnjeva ili kratkotrajna od 65 stupnjeva ubija enzime. Pola sata vruine izmeu 60 i 80 stupnjeva posve unitava sve enzime.

67

Mikrovalna penica ne samo da unitava enzime, ve zabrinjavajue mijenja hranu.

Svaka svjea, prijesna hrana, bilo ivotinjska ili biljna, daje sve potrebne enzime u izobilju, tako da -kao u ivotinje koja ivi u divljini - ne mogu nastupiti problemi metabolizma. "Kultiviran" ovjek voli meutim lonac za kuhanje i time unitava svoj ivot kad potroi zalihu enzima to ih je dobio kao dijete. Dug, zdrav ivot ovisi dakle u mnogome o zalihama enzima i stalnom dobavljanju aktivnih enzima prijesnom hranom; tu opet vidimo znaenje svjeeg voa, jer ono daje veinu ivih enzima, mnogo vie od prijesnog povra.

Eskimi ne znaju za suenje ila, jer se zbog ivosti njihove prijesne hrane ne stvara mjeavina kolestcrin/vapno. U zdravih ljudi djeluje ve samo u arterijama 98 enzima, koje mi budalasto kuhanjem unitavamo! Zar je onda udo da su srani infarkti i modani udari ubojica br. 1 ? Razlika izmeu prijesne i kuhane hrane je aktivnost enzima.

1 ovdje opet vidimo tetnost peenog kruha. Svi su enzimi umrtvljeni kao pri prenju, pohanju, pasteriziranju, rotiljanju itd. kako na imunoloki sustav, strujanje krvi u tijelu, naa jetra, bubrezi, slezena, guteraa, tako i naa sposobnost da vidimo, ujemo, mislimo i diemo, ovise o djelovanju enzima. Osobito je guteraa pri kuhanoj hrani stalno preoptereena. Taj organ teak samo 85 grama

68

poveao se zbog loga trostruko. Posljedica: slabljenje funkcije tog vanog organa, to se prepoznaje po rastuem broju dijabetiara. Guteraa je od goleme vanosti, jer proizvodi sve tri skupine enzima, lipazu za probavljanje masti, amilazu za rastvaranje kroba i proteazu kao proteinski enzim. Je li broj onih koji obolijevaju na guterai u stalnom porastu zbog toga to u izobilju jedemo kuhanu, dakle mrtvu hranu?

Zalihe enzima nalaze se u svakom tkivu naega tijela. Ako dakle guteraa ne moe proizvesti dovoljno tih marljivih radnika, tada se oni dopunjuju iz te zalihe. Ako se i te zalihe stalno i prekomjerno troe, iz dana u dan, iz godine u godinu, javlja se staraka oronulost i nastupa smrt! Bez enzima nije mogu ivot, kao to sam napisao ve na poetku.

Pri pomanjkanju enzima poveava se i jetra, dok se tanko crijevo sa svojim resicama smanjuje. lijezde se mijenjaju, osobito hipofiza. Ona je defektna u svih ljudi starijih od 50 godina, kako su pokazala istraivanja u rtava nesrea.

Prijesni biljni i ivotinjski proizvodi daju dakle potrebne enzime za probavu. U gornjem elucu nalaze oni pravu temperaturu i vlagu za svoj razvoj. Neke ivotinje imaju za to poseban eludac. U donjem elucu spreava eluana kiselina aktivnost enzima.

Dr. Howell kae da su tjelesno zdravlje i izdrivost posve ovisni o uinkovitoj funkciji metabolizma, koja se opet temelji na aktivnom djelovanju enzima u

69

prijesnoj hrani! Mladolikost i vitalnost zajamene su samo pri postojanju dovoljnog broja aktivnih enzima.

Ako se jede kuhana hrana, nije djelovanje enzima praktiki nikakvo, budui da su poremeene najvanije probavne funkcije, to je teko optereenje za nau probavu, i nae se zalihe enzima prazne. Isto se dogaa ako ivotinje dobivaju kuhanu hranu. U njih se tada isto tako poveava guteraa. Dr. Jackson, strunjak za anatomiju, pokazao je da se u takora koji su dobivali kuhanu hranu poveala guteraa tijekom razdoblja od 155 dana za 20 do 3.0%, dok su se hipofiza i druge vane lijezde smanjile.

O punovrijednim "miislima": enzim ptijalin moe djelovati samo ako je kuhani krob suh i dobro se provae. Vlani ili masni krob zavara osjet okusa i taj krob bez enzima putuje dalje u eludac gdje ostaje (kao kuhane masti) nekoliko sati. Odatle osjeaj teine u elucu i teka probavljivost. Svi uivatelji miisla tue se na to, jer se veina njih nakon musla napuni jo i kruhom ili pecivom od prekrupe, a esto ih uine jo tee probavljivima dodavanjem sira, meda i pekmeza. Posljedica: u elucu i crijevima to su naduti od plinova nema vie mjesta za najbolju ljudsku hranu, naime voe! Naduti su eludac i crijeva 50% odgovorni za nastanak infarkta! Tu opet 99% ljudi koji jedu kuhanu hranu ini jedinu iznimku medu svim ivim biima na zemlji.

Nepotpuno probavljive hranjive tvari, protutvari su za tijelo, u krvi ih napadaju bijela krvna tjeleca; slabi

70

imunoloki sustav, strane estice - osobito proteinske molekule - izazivaju razliite reakcije, ponajprije alergine.

Oprezno s orasima i sjemenkama! Oni trebaju darovati ivot novoj biljci. Tek se 1942. otkrilo da oni dobivaju od prirode protuenzim (inhibin) koji sprjeava unitenje vanih enzima. Iz tog razloga mogu enzimi u tim sjemenkama podnijeti veliku vruinu i hladnou. Tek kad se toplini pridrui vlaga, rastvara se taj protuenzim. I moe se razviti nova biljka. Kad je poeo proces klijanja, tada se ve radi o povru, ne vie o sjemenu. Koncentrirane su sadrane tvari potroene! Koliko god bili vrijedni minerali i vitamini, masti i aminokiseline u orasima i sjemenkama, tu imamo uzrok zato su ti proizvodi tako teko probavljivi. Protuenzimi sprjeavaju da mogu djelovati enzimi za probavu.

Termika obrada unitava protuenzim, a tada ne djeluju ni svi drugi enzimi potrebni za probavu, tako da itarice i sve vrste sjemenki ine optereenje za itav na probavni sustav, stvaraju ljepilo (sluz) to zaepljuje nae krvne ile. Zato najprije slabe oi i ui to ih opskrbljuju takve krvne ile. Tko treba uvijek nove naoale i napree se da bi bolje uo, trebao bi se u prvom redu usredotoiti na voe i povre. Na temelju svojih vlastitih pokusa s enzimima ne jede Dr. Howell vie uope orahe. Posljednjih se deset godina prehranjuje gotovo samo prijesnim voem. Danas s 93 godine ivi u Fort Meyersu/Florida.

71

Ross Home, koga sam isto tako spominjao u svojoj knjizi, posveuje upravo istraivanjima enzima najveu panju u svoje dvije knjige: "The Health Revolution" i "Improving on Pritikin - you can do it better!"

Ponavljam, samo ovjek ima problema s mnogim enzimima. Jako pametan, izniman ovjek, osobito onaj "literarno" nadaren (Dr. Ostler) zna sve o Bogu i svijetu i smilja visokoumne komentare, ali ne zna gotovo nita o ouvanju vlastitog ivota!

Dr. Howell navodi 100 argumenata o vanosti prehrane svjeim voem. Ja ve godinama posjedujem obje dragocjene knjige Dr. Howella:

1. "Food Enzymes for Health & Longevity", 1946., novo izdanje 1980. 9 3

2. "Enzyme Nutrition", 1983. 9 4

Dananje silno velianje "musla" moe se mirne savjesti nazvati besmislicom, zabludom!

Danas su svi mlijeni proizvodi pasterizirani, pritom se unite 325 enzima koji su potrebni za normalno probavljanje mlijenih proizvoda. Promjena naih ivenih namirnica termikom obradom ozbiljno je ugroavanje naega zdravlja.

Evo nekoliko vanih reenica iz knjige dr. Howella "Health & Longevity":

"Bez enzima nije mogu ivot. Enzimi, vaan skriveni imbenik u nekuhanoj hrani, tvoja su propusnica da produlji mladolikost i povea

7 2

vitalnost. Hrana bogata enzimima - kakva je ponajprije prijesna hrana - pridonosi sigurnom, uinkovitom i brzom gubitku teine. Pomlaujua i terapijska vrijednost enzima u svjeoj, prijesnoj hrani (prije svega vou i povru) moe sprijeiti prijevremeno starenje i pripomoi postizanju sjajnog zdravlja. Legendarna dugovjenost naroda koji jo prirodno ive moe se pripisati visokom udjelu prijesne hrane bogate enzimima. Istraivanja su najzad pokazala da kuhana hrana - ak i ako su njezine osnovne sirovine prirodno rasle i bile oplemenjene vitaminima moe prouzroiti bolest. Ako se jede prijesna hrana, tada ostaje ouvano osnovno ivotno pravilo enzima; takav je nain prehrane dakle pravo rjeenje da se odupremo stresu modernog ivota."

itarice, sjemenke i orasi mogu se lake probaviti kad dospiju u fazu klijanja, i ponavljam svoju molbu istraivaima da proizvode takve ivene namirnice koje su bogate enzimima, kako bi se mogla jamiti opskrba proteinima u vegetarijanaca koji se prehranjuju prijesnom hranom, uglavnom voem.

Na njivama kuca meutim tempirana bomba! Nai plodovi polja predstavljaju zbog pesticida, insekticida i prekomjernog gnojenja nitratom najveu opasnost za nau prehranu. A oko 130 vrsta biljaka to ih konzumiramo, genetski je osiromaeno. Money i Fowler dokazali su da je u SAD-u izmeu

73

1903. i 1933. godine izumrlo oko 97 vrsta povra. Tek su posljednjih godina poeli znanstvenici skupljati stare sorte i njihove divlje srodnike, i nastoje ih ouvati. Krumpir je bio prvi plod u povijesti novoga doba u kojega se pogubno oitovalo pomanjkanje otpornosti. Sredinom prolog stoljea napala je gljivica krumpir na poljima itave Irske, stoje dovelo do njegovog masovnog truljenja. Seljaci su morali bespomono gledati kako im je berba iz godine u godinu propadala. Tada je jedan do dva milijuna Iraca umrlo od gladi, a mnogi su se iselili u Ameriku. Tek je jedna sorta krumpira s podruja Anda, pradomovine toga ploda, dala konano gen koji je uinio irske krumpire otpornima na tu gljivicu.

Svi smo mi pozvani da podupremo seljake koji 1. ne upotrebljavaju otrove i 2. opet sade stare i ve gotovo izumrle sorte

biljaka. To meutim nita ne koristi ako se ti zdravi

proizvodi s njihovim velikim bogatstvom enzima naposljetku kuhanjem unitavaju.

Mi udiemo zrak koji je zatrovan, pijemo vodu koja je oneiena i jedemo hranu koja nije samo zatrovana, ve i osiromaena za mnoge hranjive tvari. Zato ne moe to "oneieno" tijelo dobro primiti u sebe zatrovane hranjive tvari i dostaviti ih gladnim stanicama. Toksini mogu osim toga poremetiti i promijeniti hranjive tvari. Pesticidi kradu vitamine A,

7 4

D i E. Nikotin moe unititi vitamin C ve u crijevu, prije nego to bude apsorbiran.

Olovo i iva ometaju aktivnosti enzima, sprjeavaju odranje ivotnog procesa. Ugljini monoksid sprjeava vezanje kisika na hemoglobin u crvenim krvnim stanicama. Toksini ugroavaju i unitavaju stanine membrane. Ozon unitava mast u membranama, osobito stanice naih organa.

Ostale opasnosti: blokiranje ivanih impulsa -ugroavanje nasljednog materijala u stanicama -ultraljubiasto svjetlo moe ugroziti DNK, nae nasljedne gene - kofein sprjeava samoreparaturu te DNK, tako da mogu nastati uroena oteenja, rak i mutacije - jetra se moe usaliti, tako da je njezino djelovanje veoma ogranieno. U tu kategoriju spadaju otapala kloroform i tetraklorid. 4

Nova veoma velika opasnost: bolesno tijelo napadaju nai vlastiti slobodni radikali, priroda eli od bolesnog organizma opet nainiti humus. Ona ga vie ne smatra vrijednim da ivi. To je kao stvaranje re pri eljezu uslijed navale kisika. Vlastiti radikali napadaju i zdrave stanice i unitavaju itave organe. Te su tvari ubojice sadrane i u zraku to ga udiemo. U SAD-u, sada i u Njemakoj, mogu se kupiti visoko dozirani vitamini i minerali, takozvani antioksidanti, koji tite stanice od opasnih napada tih radikala.

4 Uzeto iz knjige: "Healthy Living in an Unhealthy World" Calabresa & Dorseya, Simon & Schuster

7 5

Najbolja je zatita konzumiranje prijesnog voa i povra, oni su nae sigurno "zatitno sredstvo protiv ranja". Gdje se obilno jede svjea, prijesna hrana, malen je broj sranih infarkta i modanih udara, kao na primjer u zemljama na Sredozemnom moru, za razliku od Finske i kotske gdje se jede hrana bogata mastima, s malo udjela prijesnih ivenih namirnica. Tu ima osobito vanu ulogu vitamin E, te vitamini A i C, a prije svega beta-karoten koji je obilato sadran u mrkvi.

Naela prirode, to sam ih opirno razloio u ovoj knjizi, pomau "ivjeti" u ovom nezdravom svijetu.

Tellingstedt, ujesen 1991. Helmut VVandmaker

U svojoj sam knjizi uvijek iznova upozoravao na " kamenje spoticanja" to se moe pojavit ako se prenaglo prijee na prijesnu hranu. Proiujue voe djeluje silovitije i uinkovitije od povra. Tijelo ima nakon prijelaza na prijesnu hranu vremena da se oslobodi otrovnih taloga to su se nagomilali tijekom ivota. Prijesna hrana, prije svega svjee voe i povre, ne stvara bolesti, ve pomae tijelu da samo sebe lijei.

76

Pojave li se na poetku te promjene prehrane prolazne tegobe, vrati se privremeno s voa na povre, eventualno pripremljeno na pari. Ako se otrovi prebrzo rastvaraju i dospiju u krvotok, mogu nastupiti optereujua povratna trovanja. Zato je potrebno da pije dovoljno tekuine (1,5 do 2 litre dnevno), najbolje istu vodu ili njome razrijeene sokove povra (sok mrkve, celera, cikle ili krastavca).

Nakon nekoliko dana prijei opet na istu prijesnu, prvenstveno vonu hranu. Jave li se ponovo tegobe, vrati se prije spomenutom povru pripremljenom na pari, a zatim opet zaponi sa svjeim voem (ipovrem). To moe tako potrajati tjednima, moda i mjesecima. Ovisno o stupnju zatrovanosti tijela ii e taj proces temeljite promjene bre ili trajati dulje, ali uz strpljivost e biti sve bolje.

eli li ozdraviti i ostati zdrav u ovom nezdravom svijetu, tada zapamti: "Danas je prvi dan ostatka tvog ivota!" zaponi danas, sutra moe biti prekasno. Preventiva je bolja od. svakog lijeenja!

11

ELI LI BITI ZDRAV? ZABORAVI KUHANJE!

To je temeljni zakon to ga ve poznaje iz mog uvoda. Taj prirodni zakon vrijedi za sva iva bia na zemlji. Jedino se ovjek udaljio od njega! Tim je istonim grijehom zapoelo propadanje snanog, zdravog, prirodnog bia sve do bogalja. Ovako oslabljene snage ono ivi s pomoi "lijekova"!

Samo ovjek kuha, pee i tako unitava u pepeo hranu to nam ju je priroda pripravila kao bogatu svim hranjivim tvarima koje su potrebne naem organizmu! Samo ovjek uzima lijekove! Samo ovjek pije mlijeko i nakon odvikavanja od majinog mlijeka!

A kroz njegova bi usta trebale ulaziti samo 3 stvari: isti zrak, ista voda i prirodna hrana kojoj smo prilagoeni milijune godina; to su prije svega svjee, zrelo voe, neto povra, malo oraha. Uz ta 3 elementa putaj k sebi sunce, priuti si dovoljno odmora i mira i intenzivno radi, bavi se kreativnim radom, portom, igrama!

to je bolest?

Bolest je naprezanje tvoga tijela da se oslobodi nagomilanih metabolikih taloga i otrova! Jama za ienje puna je, prijeena je granica podnosivosti.

78

Kad zapone proces ienja, tada ga mora potpomagati upravo navedenim prirodnim sredstvima, i nikada ga ne ometati odnosno koiti bilo kakvim otrovima!

udotvorna sredstva svake vrste, bilo iz kemijske retorte, mjeavine ljekovitog bilja ili homeopatski pripravci, sve je to namijenjeno ublaavanju simptoma bolesti, ne njezinom lijeenju. ienje koje se zove bolest prekida se, jer tvoj se organizam mora sada dodatno naprezati, da bi se rijeio jo i drugog neprijatelja, otrova iz "lijekova". Njegova se obrana dakle dodatno oslabljuje.

Naposljetku je otpornost toliko smanjena da tvoje tijelo odlae otrove u tvrde tumorske nakupine ili ih taloi u zglobovima!

Ono mora nekako izai na kraj s tim obiljem otpada, nekako se prilagoditi tom stanju, i to onda smatra zdravljem. No to je opasna obmana. Prije ili kasnije morat e skupo platiti! Tada e doi estoka oluja i prava erupcija, da bi se tijelo rijeilo tog smea. Ako jo uvijek koi proces ienja, najbolje je da odmah osigura sebi grob. Takva eksplozija ne doe nikada iznenada i neoekivano! Ti si sam izazvao to bezizlazno stanje krenjem prirodnog zakona tijekom vie desetljea! to mora dakle znati? Pusti svoje tijelo da se samo bori ako oboli i da tako odraava svoju otpornost, potuj prirodne zakone i ivi u skladu s njima! Osobito je teko nauiti da pustimo svoje

79

tijelo na miru, ne kljukajui ga svakojakim "pomonim sredstvima"!

Sad zna sve o prehrani, bolesti, zdraviju i vraanju zdravlja!

Jedi ono to (bez termike obrade i alata) najbolje mirie, izgleda i najboljeg je okusa!

Time zna sve i o pravilnoj prehrani! Ono to sada slijedi treba poveati tvoju hrabrost i snagu da se odupre svojim slabostima, te iskuenjima i nagovaranjima, to na alost ima veze i s tvojom obitelji i prijateljima! Ali oni jo ne znaju bolje!

Sad izotri svoje instinkte! Predoi sebi razliite dvorane gdje su uskladitene ivene namirnice koje su na dohvatu i ve pripravne za jelo. To znai, seljak je ve spremio ljetinu, mesar zaklao stoku, ribar istovario plodove mora. I to bi zapravo bio tvoj zadatak!

I. Idemo u dvoranu s mesom Tu se nalaze komadi mesa ivotinja svih vrsta, jo

sirovi, krvavi, to su komadi leina to prodorno zaudaraju. Ma to govorim, dijelovi leina? To su struno raskomadane zaklane ivotinje. Ne kaemo li le i za mrtvog ovjeka? Ali koja je tu razlika prema mrtvoj ivotinji? Nema razlike! Mrtve su ivotinje isto tako leevi. Ti bira dakle hranu za sebe meu leevima. Zna li koliko je bakterija truljenja sadrano

80

u jednom gramu svinjskog mesa? Oko 2 milijuna i 900 tisua = 2900000!

2. Idemo dalje u ribarnicu Tu lee svi oni plodovi mora koji su dijelom jo

napola ivi. ekaj samo, ti rae, uskoro e sve biti svreno, bacit u te (jo) ivoga u vrelu vodu, tada e biti osloboen muka, a ja u imati tvoje "prvoklasne bjelanevine" kao hranu za moj mozak, i mokranu kiselinu za moju reumu. Kao dodatak e mi dati obilje kolesterola za moje krvne ile. Ti osim toga sadri jo vie bakterija truljenja - naime 120 milijuna (120000000) u gramu svakog ribljeg mesa! Zato je trovanje ribom jae od trovanja mesom! K tome u besplatno dobiti olova i kadmija u izobilju!

3. Dolazimo u dvoranu s kruhom Kruh za svijet! Tu je pravo skladite itarica, na

alost veoma tvrdih, zato pogodnih za dugotrajnije uskladitenje kao priuvna hrana za loa vremena. Nadam se da ima dobre zube, jer itarice mora vakati prijesne, da, uvijek dobro provakati, najmanje 80 puta, kako bi enzim ptijalin iz sline mogao rastvoriti i hranu koja sadri krob. Nemoj ih prethodno moiti da omek