25/201424. lipnja 2014.

Slavlje u zagrebaèkoj katedrali

Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ zaredio

je za prezbitere sedmoricu kandidata Zagrebaèke

nadbiskupije i sedmoricu ðakona iz èetiri redovnièke

zajednice -

Tim euharistijskim slavljem ujedno je zajedno je s

okupljenim sveæenicima i pukom zahvalio je Bogu za

25 godina svoga biskupstva -

Obljetnica je proslavljena i sveèanom akademijom

naslovljenom "Slike darovanoga života Crkvi i društvu"

Biskup Komarica primio izaslanstvo OESS-a u BiH

Banjoluèki biskup pozvao sugovornike da odluènije

porade na konaènom zaživljavanju pravne države na

podruèju cijele Bosne i Hercegovine

Papa u Kalabriji

Jednodnevni pastoralni pohod papa Franjo završio je

snažnim apelom protiv mafije, koju je osudio kao

štovanje zla i zanemarivanje opæega dobra, poruèivši

na sveèanom misnom slavlju s više od stotinu tisuæa

hodoèasnika u Sibari da oni koji su se odluèili za put

zla, kao što to èine mafijaši, nisu u zajedništvu s Bogom

veæ su izopæeni -

Svoj dvanaestosatni pohod Kalabriji Sveti Otac poèeo

je posjetom zatvoru Castrovillari, èak i prije sveèanosti

dobrodošlice na igralištu Pietro Toscani

Domovinske vijesti

Susret ministranata Gospiæko-senjske biskupije

100. obljetnica zgrade Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu

Obnovljena tradicija Tijelovske procesije

Blagoslov solarnih elektrana u župi Novo Virje

"Kultovi: zamke i opasnosti"

Ljetni susret mladih Vinkovèana

Sveæenièko reðenje Zvonimira Mikuliæa

Èlanovi Marijine legije hodoèastili Gospi od suza

Godišnji susret ministranata Požeške biskupije

Misa zadušnica za žrtve Jazovke

Zapoèeo Hrvatski iseljenièki kongres

Crkva u Hrvata

Župljani zagrebaèke župe sv. Leopolda Bogdana Mandiæa posjetili

katolike u Beogradu

Godišnji susret hrvatskih sveæenika iz sjeverozapadne Europe

Susret obitelji Srijemske biskupije

Biskupijska proslava proglašenja svetim Ivana Pavla II.

Inozemne vijesti

Svetkovina Tijelova u Vatikanu

Ravnodušnosti prema patnji suprotstaviti konkretne èine milosrða

Papa protiv legalizacije lakih droga

Razum u vjerskoj slobodi prepoznaje temeljno pravo èovjeka

Real Tremblay novi predsjednik Papinske teološke akademije

Prilog dokumenti

Crkva - putujuæi narod Božji

Euharistija – Isusov dar ljudima

Domovinske vijesti

Klanjanje za duhovnu i egzistencijalnu obnovuVinkovacaVinkovci, 14.6.2014. (IKA) - Pod nazivom "Bože, posvetinaš grad" u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima usubotu 14. lipnja organizirano je klanjanje za duhovnu imaterijalnu obnovu toga grada. Klanjanje su organiziraligraðani Vinkovaca u suradnji s domaæim župnikom o.Ivanom Poletom i Udrugom "Uime obitelji" Vinkovci.Klanjanje je predvodio o. Ivan Poleto. "Želimo ovimklanjanjem moliti za cijeli naš grad, za duhovnu pomoæ jerse nalazimo u vremenu krize, ali najveæa kriza je duhovnakriza. Postoji i materijalna, egzistencijalna kriza, pa æemomoliti i za sve one koji su ostali bez posla, za one koji èekajuposao. Prvenstveno æemo moliti za naše mlade koji,nažalost, èesto puta lutaju bez cilja. Posebno za sve one kojisu možda utonuli u ovisnosti. Sve to želimo ovim klanjanjemobjediniti upravo u našoj molitvi pred Presvetim OltarskimSakramentom gdje se želimo ujediniti s cijelim našimgradom u molitvi za posvetu našega grada", rekao je župnik."Mi, graðani Vinkovaca, na ovaj naèin želimo pomoæinašem gradu da se duhovno, materijalno i egzistencijalnoobnovi i preporodi. A komu se najbolje obratiti nego dragomBogu? Kao što jedan molitelj reèe: 'Obitelji su namnezaposlene, branitelji boluju od psihièkih bolesti, u grad seuvukla droga, alkohol, psovka, nemoral… i zato te, Bože,molim, èuj i usliši ove naše molitve'", rekli su predstavnicigraðana i Sanja Tomiæ ispred Udruge "Uime obitelji"Vinkovci.

Susret ministranata Gospiæko-senjske biskupijeOtoèac, 17.6.2014. (IKA) - U crkvi Presvetog Trojstva uOtoècu okupilo se 17. lipnja više od 200 ministranata iministrantica iz cijele Gospiæko-senjske biskupije.Biskupijski susret ministranata organiziralo je Povjerenstvoza pastoral duhovnih zvanja. Na poèetku susreta misno slavlje predvodio je generalnivikar biskupije, otoèki dekan i župnik mons. mr. TomislavŠporèiæ, koji je pozdravio okupljene ministrante i njihovežupnike.U homiliji generalni vikar je objasnio podrijetlo rijeèiministrant, koja znaèi služiti ili posluživati, stoga je važna ivelika uloga ministranata te je potrebno da se vrši sponiznošæu. Mons. Šporèiæ je ministrantima, koji pozorno prate Svjetskonogometno prvenstvo, govorio i o svjedoèenju jednogbrazilskog kardinala u korist siromašnih kada se stavio uslužbu siromašnih i potlaèenih a protiv vlasti koje su miželjele srušiti kuæe.Na kraju je sve pozdravio don Anðelko Kaæunko biskupijskipovjerenik za ministrante koji je kazao mladima da buduponosni i radosni zbog službe koju obavljaju. Potom je uslijedio skeè - kratko skazanje trojicesjemeništaraca a koji je predvodio sjemeništarac MarkoGrèeviæ, na temu "Tajna droge misionara".Nakon jutarnjeg dijela, uslijedio je ruèak i okrepa anastavljeno je druženjem i igrom. Održana su natjecanja iznogometa, skakanja u vreæi,povlaèenje konopa a bilo jevremena i prostora za spontano igranje i druženje.

.

Pobjednici KMNL-e "Ivan Pavao II." kod nadbiskupaBarišiæaSplit, 17.6.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ primio je, u utorak 17. lipnja uNadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, pobjednike Katolièkemalonogometne lige "Ivan Pavao II." Splitsko-makarskenadbiskupije pod vodstvom povjerenika za mlade mr. donMihaela Proviæa. Tom je prigodom nadbiskup udijelioodlièja, pehare i medalje najboljim momèadima i igraèima. Prvoplasirana ekipa prve lige je momèad župe sv. Mateja sasplitskih Ravnih Njiva. Drugo mjesto pripalo je momèadisplitske župe Marije pomoænice kršæana s Kmana dok jetreæe mjesto osvojila župa Gospe od Otoka iz Solina.Najbolji igraè je Ivor Šuljiæ (Ravne Njive), najbolji vratar jeLjubo Miloš (Sv. Stjepan pod borovima), a najbolji strijelacje Dino Grubišiæ (Marija pomoænica kršæana). Fair-playmomèad je župa sv. Jeronima iz Kaštel Gomilice. Dvijedrugoligaške momèadi plasirale su se u prvu ligu:prvoplasirana momèad župe sv. Frane iz Splita idrugoplasirana momèad sv. Jeronima iz Kaštel Gomilice,dok æe se treæeplasirana momèad župe sv. LeopoldaMandiæa sa Sirobuje za ulazak u prvu ligu morati boriti idogodine. Najbolji strijelac druge lige je Hrvoje Ivanèeviæ(Veli Varoš). Odlièja, pehari i medalje dodijeljene su i najboljimmomèadima s ovogodišnjeg Sudamja kupa. Na tomnatjecanju prvo mjesto takoðer je osvojila župa sv. Mateja sasplitskih Ravnih Njiva, drugo mjesto pripalo je katedralnojžupi sv. Duje, a treæe splitskoj župi Materinstva BlaženeDjevice Marija s Brda. Najbolji vratar je Mario Goleš (Sv.Duje), najbolji igraè Igor Šuljiæ (Sv. Matej), a najboljistrijelac Antonio Leskur (Sv. Matej). Nadbiskup Barišiæ èestitao je mladima na odlièjimazasluženim sportskim rezultatom, ali još više požrtvovnošæu,koju su uložili kao pojedinci i kao momèad. "Vjerujem dasvako od vas osjeæa èast i ponos što pripada svojoj ekipi, alii još više, što ste dio Katolièke malonogometne lige. Nezaboravite da najveæi uspjeh koji možete ostvariti je da seformirate kao dobri ljudi i kao kršæani", rekao je nadbiskup iisprièao im kako je papa Franjo na nedavnom susretu s oko50 tisuæa sportaša na Trgu Sv. Petra u Vatikanu uputio važnuporuku. Poruèio im je da ne budu mlaki i prosjeèni, te da imne bude dovoljno neriješeno. Navodeæi te Papine rijeèi,nadbiskup je rekao da te upute u sportu vrijede i usvakodnevnom životu te da ne smiju biti sebièni veæprimijetiti svoje bližnje, primati od njih i davati drugome. Uime Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarskenadbiskupije i cijele KMNL-e, koja se održava veæ devetusezonu, rijeè zahvale uputio je voditelj lige Mladen Juriæ.Istaknuo je kako je natjecanje bilo neizvjesno do samogkraja te kako liga iz godine u godinu raste kvalitetom, ali iono važnije, zapažen je znatan pomak u lijepom ponašanjuna nogometnom terenu, ali i zauzetošæu u župnom pastoralu.Zahvalio je nadbiskupu na svesrdnoj duhovnoj i materijalnojpodršci te Splitsko-dalmatinskoj županiji na materijalnojpomoæi. Nazoènima se obratio i predstojnik Ureda za mlademr. Proviæ koji je izrazio radost što je još jedna sezonauspješno privedena kraju. Zahvalio je nadbiskupu, MladenuJuriæu, svim sucima, duhovnicima, voditeljima i igraèima štosu dostojno predstavili mjesnu Crkvu i na nacionalnojzavršnici KMNL-e Crkve u Hrvata. Druženje je dobromraspoloženju nastavljeno uz prigodni domjenak u vrtu.

Domovinske vijesti ika

2 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Varaždinska biskupija donirala FENO ureðajkoprivnièkoj bolniciVaraždin, 17.6.2014. (IKA) - Varaždinska biskupijadonirala je Opæoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" uKoprivnici FENO ureðaj koji se koristi u lijeèenju idijagnosticiranju bronhalne astme. Taj ureðaj posebno jeznaèajan za što ranije otkrivanje i lijeèenje astme kod djece. Prilikom primopredaje ureðaja u utorak 17. lipnja uprostorijama koprivnièke opæe bolnice, varaždinskombiskupu Josipu Mrzljaku najprije je, uime svih pacijenata idjelatnika bolnice, zahvalila voditeljica Odjela zakardiologiju s koronarnom jedinicom dr. med. ŽeljkaBakliža. Objasnila je kako æe ovaj aparat pomoæi uotkrivanju astme u onim dubioznim situacijama kada ostaledijagnostièke metode nisu dostatne. "Pravodobna dijagnozaje velika pomoæ u odabiru pravilnog lijeèenja te bolesti. Usvijetu trenutaèno od astme boluje oko tristo milijuna ljudi, ado 2020. godine oèekuje se porast broja oboljelih od još stomilijuna. To znaèi da je ta bolest veliki javno-zdravstveniproblem, a ovaj aparat æe omoguæiti da se s njom što boljenosimo", rekla je dr. Bakliža. Predstojnica jedinice djelatnosti pedijatrije dr. med. MajaToth-Mršiæ takoðer je zahvalila Varaždinskoj biskupiji naovoj donaciji. "Astma spada u najèešæu kroniènu bolestdjeèje dobi. Ovaj ureðaj nema igala što znaèi da jedijagnostika i daljnje praæenje bolesti u potpunosti bezbolnošto je, posebno za malu djecu, izuzetno važno", rekla je Toth-Mršiæ. Rijeèi zahvale uputila je i voditeljica Odsjeka zapulmologiju dr. med. Mirjana Balogoviæ Dobravec koja jeobjasnila na kojem principu FENO ureðaj radi. Prilikom primopredaje aparata biskup Mrzljak izrazio jeradost da biskupija uz brojne karitativne aktivnosti može naovaj naèin pomoæi i Podravini gdje se osjeæa depopulacija igdje je demografska slika jako loša. Onima koji su ovdjenastojimo olakšati život i da ne moraju zbog zdravstvenihproblema putovati nekud dalje, rekao je biskup Mrzljaknakon èega je blagoslovio novi ureðaj. Na primopredaji FENO ureðaja izmeðu ostalih bili su isanacijski upravitelj koprivnièke opæe bolnice Petar Stapar,bolnièki dušobrižnik Krunoslav Paèalat i dekanKoprivnièkog dekanata mons. Leonard Markaè.

Biskup Škvorèeviæ pohodio ministrante u VelikojPožega, 17.6.2014. (IKA) - U Velikoj nedaleko Požege veætradicionalno po završetku školske godine smjenjuju sepojedine skupine ministranata iz župa Požeške biskupijekako bi se u izvanredno lijepoj papuèkoj prirodi krozrazonodu i druženje upoznavali, promišljali o svojojbuduænosti te molili za duhovna zvanja. Prva ovogodišnjaskupina ministranata okupila se u Velikoj u nedjelju 15.lipnja u organizaciji Povjerenstva za duhovna zvanja a podvodstvom Ante Iviæa i Danijela Engelmana. Ministrante je17. lipnja posjetio biskup Antun Škvorèeviæ te im je urazgovoru kazao kako æe se iduæega dana u Biskupskomdomu susresti s mladima iz Požeške biskupije koji želepostati sveæenici i koji su odluèili krenuti u Bogoslovnosjemenište ili se upisati u požeški Kolegij te pohaðatiKatolièku gimnaziju. Podsjetio je ministrante na èudesnostBožjega djelovanja, na njegov tihi poziv koji pokreæeslobodu mladih ljudi da se opredijele biti njegovimsuradnicima u sveæenièkom zvanju te je kazao da za taj dartreba moliti i tako pomoæi mladima da prepoznaju Božji zovi slijede ga. Zahvalio je ministrantima na njihovu služenjuoltaru i pozvao ih da u molitvi i sabranosti provjeravajusvoje srce je li u njemu prisutan Božji glas te da hrabro nanjega odgovore.

"Javna vjera - položaj i uloga religije u hrvatskomdruštvu"Tribina u povodu izlaska hrvatskog prijevoda knjige "Javnavjera" dr. Miroslava VolfaZagreb, 17.6.2014. (IKA) - Tribina s temom "Javna vjera -položaj i uloga religije u hrvatskom društvu" u povoduizlaska hrvatskog prijevoda knjige "Javna vjera" dr.Miroslava Volfa, profesora na Sveuèilište Yale održana je17. lipnja u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu, aorganizatori su bili CeKaDe, Ex Libris i Synopsis, d.o.o.Prof. dr. Žarko Puhovski s Filozofskog fakulteta Sveuèilištau Zagrebu istaknuo je kako javni život funkcionira kaoizvanjski znak onog unutrašnjeg, on je derivat, ali derivatkoji se autonomizira, koji dobiva vlastiti život zakonitosti. Auvjerenje pak, ma koje vrste, ukljuèujuæi i vjersko nepodliježe istim logièkim, niti argumentacijskimzakonitostima u privatnoj i javnoj sferi, upozorio jePuhovski.Osvræuæi se na knjigu, istaknuo je kako autor istièe daeliminiranjem vjere iz javnog prostora taj prostor ne ostajeprazan. Tjerajuæi vjeru iz javnog prostora, ugurat æe se kvazivjera, sekularna vjera, alternativna vjera ili nekinadomjestak. Nije moguæe oèistiti javni prostor od sadržaja,jer se on mora vrtjeti oko vrijednosnih uporišta koja su javnoprihvaæena, rekao je Puhovski, no upozorio kako je ujavnom prostoru važno prihvatiti da "oni drugi" imaju druguili drukèiju polazišnu toèku.Rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr. ŽeljkoTanjiæ istaknuo je važnost knjige, jer takve literature nahrvatskom jeziku ima malo. Kad pogledamo literaturu nadrugim jezicima, vidimo da o pitanju javnosti vjere,laiènosti, odnosa Crkve i države ne samo da ima mnogoliterature, nego ima i puno razgovora, simpozija, ozbiljnihdebata. Kod nas to izostaje, i to paradoksalno, premda se ujavnosti puno govori o tome. Kad otvorimo dnevni tisak,portale vidjet æemo unaprijed formulirane stavove napovršnoj razini. Zato je i ovaj susret važan prinos tompitanju, ustvrdio je Tanjiæ.Osvrnuvši se na sam pojam javna vjera rekao je, kakopretpostavljamo da postoji i drugaèije tumaèenje vjere, tj.privatna vjera. Drago mi je da se ovaj susret odvija podnazivom koji polazi apriori od toga da je vjera javna, pritome neæemo se svi složiti što to znaèi, kako živjeti tujavnost vjere, kako ju tumaèiti, ali mislim da je velikinapredak u našoj javnosti ako se složimo da je vjera javna,da se vjera živi u javnosti, naglasio je Tanjiæ te podsjetiokako je iz katolièke perspektive vjera uvijek bila javna. To jepotkrijepio primjerom o razumijevanju euharistije, jer je onauvijek javni èin, uvijek se dogaða u prostoru, vremenu.Teološki pitanje javne vjere promišljam ne iz pitanjalaiènosti države, nego iz principa slobode vjerovanja kaotemeljnog prava ljudske osobe, rekao je Tanjiæ te prisutneuputio na dokumente Drugoga vatikanskog koncila, mislipape emeritusa Benedikta XVI., te pape Franje poglavito naapostolsku pobudnicu "Evangelii gaudium".Autor knjige prof. dr. Miroslav Volf pojasnio je kakokontekst knjige nije ponajprije hrvatski. Imao sam na umukretanja u svjetskim razmjerima, pod utjecajem globalizacijekoje se u Hrvatskoj kao i svim drugim država odražavaju naspecifièan naèin. Pretpostavke iz kojih sam pošao sujednostavne: prisutnost vjere, rekao je, te potkrijepiopodacima o porastu broja pripadnika pojedinih svjetskihreligija koje rastu ne u apsolutnom, nego i relativnom smislu.Moderator tribine bio je Zoran Grozdanov.

Domovinske vijestiika

324. lipnja 2014. broj 25/2014

20. obljetnica djeèjeg vrtiæa CekinRavnatelj fra Ilija Jerkoviæ zahvalio svima koji pomažu radte plemenite ustanove kroz koju je prošlo 1722 djeceSlavonski Brod, 17.6.2014. (IKA) - Vanjska dvoranaZlatnog cekina, centra za rehabilitaciju i odgoj djece uSlavonskom Brodu, orila se u utorak 17. lipnja pjesmom iplesom djece koja pohaðaju vrtiæ Cekin. Toga danaproslavili su dvadesetu obljetnicu djelovanja vrtiæa, a onimakoji ove godine kreæu u školu bio je to i oproštaj od vrtiæa. Kroz program koji je trajao gotovo sat vremena, premda jošmaleni, kako ona zdrava tako i djeèica s poteškoæamapokazala su da itekako znaju i glumiti i pjevati i plesati.Sudjelovale su obje Montessori odgojno-obrazovne skupine"Franjini prijatelji" i "Sunèev sjaj", te grupe djece spoteškoæama u razvoju "Bubamara 1" i "Bubamara 2".Posebno dojmljiva bila je njihova izvedba kojom su prikazalikako je Bog stvarao svijet, èemu je odlièna kulisa bilatrodimenzionalna slika svemira koju je ustanovi darovaoFilip Mrvelj, brodski akademski slikar. Bilo je tu i pravihzdravih viceva kojima su nasmijali svoje roditelje. Što su svekroz proteklu godinu nauèili kroz Montessori program iprogram za potencijalno darovitu djecu doista se vidjelo napriredbi. Posvjedoèili su to i roditelji kako one djece spoteškoæama u razvoju tako i zdrave djece koja zajedno iduu vrtiæ: "Tu djeca doista nauèe puno više nego u gradskimvrtiæima. Nauèili su i èitati i pisati, socijaliziraju se kroz igrui rad s djecom s poteškoæama", istaknuto je. Slavlje su im uvelièali svojom plesnom toèkama i djecavrtiæa "Maslaèak" iz Podvinja. Ravnatelj fra Ilija Jerkoviæzahvalio je svima koji pomažu rad te plemenite ustanovekroz koju je u 20 godina prošlo 1722 djece od èega 393 spoteškoæama u razvoju. Program je vodila djelatnica AnkaGlas, koja je na kraju s djecom u zrak pustila nekolikobalona s porukom "šaljemo mir, ljubav i prijateljstvo".

Godišnja nagrada "Kruno prijatelj" za znanost dr. fraLuki TomaševiæuSplit, 17.6.2014. (IKA) – U Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti u Splitu u povodu 71. obljetnice osnutkaSlobodne Dalmacije u nazoènosti velikog broja uglednika izjavnog života, djelatnika, prijatelja i èitatelja dodijeljene su17. lipnja tradicionalne godišnje nagrade za vrhunskaostvarenja u podruèju znanosti, umjetnosti i novinarstva.Meðu laureatima, godišnju nagradu "Kruno Prijatelj" zaznanost dobio je profesor splitskoga KBF-a dr. fra LukaTomaševiæ.

"Rijeèka Majka" oèima uèenicaRijeka, 18.6.2014. (IKA) - Uèenice Škole za primijenjenuumjetnost Rijeka 18. lipnja darovale su Postulaturi MarijeKrucifikse Kozuliæ portrete buduæe blaženice. Danica Baf,Katarina Kuljanski, Martina Brkiæ i Anamaria Vrbetakorisnice su Ženskog uèenièkog doma "Marija KrucifiksaKozuliæ" gdje se Postulatura nalazi te su na ovaj naèinželjele redovnicama i postulatorici s. Dobroslavi Mlakiæ,zahvaliti za sve što èine za njih i sve djevojke u Domu. Postulatorica Mlakiæ zahvalila je uèenicama, otkrivši kako jei utemeljiteljica Družbe slikala. "Slikanje joj je bilo velikaljubav, a jednu svoju sliku Majke Božje odnijela je uSloveniju na Svetu Goru gdje se nalazi marijansko svetište iz17. stoljeæa. Njemu je tu sliku i darovala." Dodala je kako æeslike koje su djevojke darovale Postulaturi zauzeti posebnamjesta u samostanu, te da æe biti objavljene na naslovnicamaèasopisa "Rijeèka Majka" koji Postulatura izdaje.

100. obljetnica zgrade Bogoslovnog sjemeništa u ÐakovuÐakovo, 18.6.2014. (IKA/TU) - Sveèana akademija upovodu obilježavanja 100. obljetnice zgrade Bogoslovnogsjemeništa u Ðakovu održana je 18. lipnja u organizacijiðakovaèkih bogoslova u unutrašnjem dvorištu zgradeSjemeništa. Program je poèeo èetveroglasnim kanonomValentina Miserachsa "Cantate Domino" u izvedbi Zborabogoslova, a potom je ekonom Sjemeništa vlè. MatejGlavica uputio rijeèi dobrodošlice. Prigodnu rijeè uputio jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Naglasio je dasveæenici Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, Srijemskebiskupije, susjednih biskupija i oni u raznim dijelovimaHrvatske, Sjemenište doživljavaju kao dragi dom jer je tudozrijevala njihova vjera, mladenaèki vjernièki zanos ipredanje Bogu te njihovo sveæenièko zvanje. Istièuæi kako sususreti prezbiterija i sva nadbiskupijska slavlja nezamislivabez gostoprimstva i logistike Bogoslovnog sjemeništa,nadbiskup je istaknuo: "Sjemenište je srce Nadbiskupije." Uputio je zatim u povijest sjemenišne zgrade te se spomenuonjezina graditelja biskupa Ivana Krapca koji je odluèioporušiti staru zgradu tadašnjega franjevaèkog samostana,koja je kroz 108 godina bila prvi dom Biskupijskogsjemeništa u Ðakovu, a na poèetku svoje biskupske službe1806. godine osnovao ga je biskup Antun Mandiæ. Tadašnjasamostanska, a današnja nova zgrada i njezina kapelaposveæene su zaèeæu Blažene Djevice Marije. Nadbiskup jepodsjetio kako je zgradu u stilu blage secesije projektiraopoznati arhitekt Dioniz Sunko, a tijekom gradnje biskupKrapac nastojao je da ona bude najfunkcionalnija, ali ijednako lijepa graðevina i ugodan dom svih njezinih stanara.Obnavljana je više puta, a osobito nakon požara 1972.godine. Posljednja temeljita obnova zapoèeta je poslijeDomovinskog rata pod vodstvom tadašnjeg rektora, mons.Josipa Bernatoviæa i ekonoma mons. Nedjeljka Èuture, adovršena prošle jeseni sa sadašnjim rektorom, maestromIvanom Andriæem i ekonomom vlè. Glavicom.Nadbiskup Hraniæ na osobit je naèin pozdravio nadbiskupa umiru, mons. Marina Srakiæa, dugogodišnjega poglavara,profesora i još dužeg stanovnika te kuæe. Zahvalio mu je naljubavi i požrtvovnost, a kasnije i pastirskoj brizi koju jeugradio u tu instituciju. Pozdrav je upuæen inajdugovjeènijem rektoru, mons. Josipu Bernatoviæu,ekonomima i svim ostalim poglavarima te bogoslovima, kojisu prvi i temeljni smisao postojanja ove zgrade. Naakademiji je nazoèio rektor Papinsko - ugarskog zavoda uRimu, mons. Franz Branchmaier i njegov pratitelj vlè.Zvonko Brzovski, profesori i djelatnici KBF-a u Ðakovu naèelu s dekanom Perom Araèiæem, djelatnici središnjihustanova, umirovljeni sveæenici, župnici i redovnice Družbemilosrdnih sestara sv. Križa, koje su ovdje gotovo 110godina. "Molitva je i želja svih nas da ova kuæa bude puna života, daimamo što više bogoslova; dobrih, èestitih mladiæa koji æeèitavo svoje srce i biæe velikodušno staviti na raspolaganjeGospodinu, i na taj naèin služiti našoj i ostalim Crkvama",zakljuèio je nadbiskup Hraniæ.Uslijedile su skladbe Cesara Francka: "Panis Angelicus",Giuseppea Verdija "Moja misli", recital S. S. Kranjèeviæa"Moj dom" koje su zapoèela dvojica bogoslova solista, aprikljuèio im se Zbor bogoslova. Vlè. Mario Brkiæ izveo jeautorske skladbe "Molitva" i "Crkva", a tijekom programaprikazana je i kratka filmska reportaža unutrašnjostiBogoslovije, koju su pripremili ðakoni. Program je zakljuèioZbor bogoslova pod vodstvom rektora, maestra Andriæa, uzorguljsku pratnju maestra Vinka Sitariæa, a izveli su skladbuIvana pl. Zajca "U boj, u boj", Franza Schuberta "AveMaria" te "Cantate Domino".

Domovinske vijesti ika

4 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Primanje kandidata za sveæeništvo u PožegiPožega, 18.6.2014. (IKA) – U Biskupskom domu u Požegi18. lipnja biskup Antun Škvorèeviæ susreo se sasrednjoškolcima koji su izrazili želju postati sveæenicima Uosobnom razgovoru sa svakim kandidatom u prisutnostinjihovih župnika biskup je postavio mladima pitanje zvanja,razloge zbog kojih žele biti sveæenici, prikazao ljepotu ali izahtjevnost sveæenièkog života u nasljedovanju Isusa Kristai služenju èovjeku. Nakon provjere njihovih motiva idokumentacije biskup je prihvatio šestoricu mladih da buduupuæeni u Bogoslovno sjemenište i da se upišu u prvugodinu Bogoslovnog fakulteta.Istodobno ravnatelj požeškog Kolegija Robert Mokrirazgovarao je sveæenièkim aspirantima koji žele uæi upožeški Kolegij te pohaðati Katolièku gimnaziju u Požegi.Primljena su petorica mladiæa u prvu godinu. BiskupŠkvorèeviæ susreo se s njima, njihovim roditeljima ižupnicima, potaknuo ih na molitvu i marljiv rad, na putcjelovite izgradnje te je na sve zazvao Božji blagoslov.

Proslava Tijelova u VaraždinuDanas mnogi žele na razlièite naèine biti bolji ljudi, ali moželi se bez Boga biti boljim èovjekomVaraždin, 19.6.2014. (IKA) - Na svetkovinu Tijelova, uèetvrtak 19. lipnja, misno slavlje u katedrali Uznesenja BDMu Varaždinu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak uzajedništvu sa sveæenicima Ordinarijata i župa gradaVaraždina. Na misi su sudjelovali brojni vjernici izvaraždinskih župa te ovogodišnji prvoprièesnici u bjelini sasvojim vjerouèiteljima, kao i katolièki skauti iz Varaždina. Pozdravljajuæi nazoène, biskup Mrzljak rekao je da ih jeokupila velika svetkovina Predragocjenog Tijela i KrviKristove kada se na poseban naèin slavi euharistija. U propovijedi je biskup istaknuo da su se sabrali kaozajednica Božjeg naroda – Crkva. Mi smo vjernici uvijek isvugdje, ne samo kada se naðemo zajedno u zgradi crkve,nego i u našem privatnom životu, ali i javnom životu. Nasvetkovinu Tijelova mi želimo tu našu zajednièku vjerupokazati ovdje u crkvi, ali i u našem gradu gdje živimoželimo pokazati Onoga kojem vjerujemo i kojem seklanjamo. Mi vjerujemo u Krista jer znamo da samo uzNjegovu pomoæ možemo biti bolji ljudi i imati novi i praviživot. Danas mnogi žele na razlièite naèine biti bolji ljudi, alimože li se bez Boga biti boljim èovjekom, upitao se biskup.Neki æe se i danas pitati što ovi ljudi rade na ulici, zašto torade, zašto crkvena zvona toliko zvone. Mi možemo njimaodgovoriti da to èinimo zato jer želimo iskazati svojepoštovanje prema Isusu koji jedini daje pravi život i kojinam jedini daje hranu za život. Mi smo danas zahvalni Boguna velikom daru Isusove blizine i prisutnosti u našem životu.Zahvalni smo Bogu i što nam je želio biti toliko blizu da jeuzeo ljudsko tijelo kako bi bio poput nas. Zato je ljudskiživot svetinja, to je život koji je i sam Bog živio te na tajnaèin posvetio ljudski život. To je znaèenje i važnostsvetkovine Tijelova za koji želim da nam bude jednouèvršæenje i obnova naše vjere, naš poklon i zahvala Isusu zaNjegovu neprestanu prisutnost kao kruha našeg svagdanjegživota, zakljuèio je biskup u propovijedi. Liturgijsko pjevanje predvodili su zajedno katedralni zboroviChorus liturgicus i Chorus angelicus te zbor katedralnezajednice mladih. Slavlje je zakljuèeno Tijelovskom procesijom ulicama gradaVaraždina i povratkom u katedralu gdje je biskup Mrzljaksvima udijelio Božji blagoslov.

Tijelovo u SiskuSisak, 19.6.2014. (IKA) - "Danas proslavljamo blagdanTijela i Krvi Kristove, i primanjem Krista prisutnog uEuharistiji želimo zadobiti snagu za naš svagdanji život usvijetu, za naš rad, za sve naše odnose koje njegujemo ubližoj i daljoj zajednici, za zadaæe i trpljenja koja nam životnosi. Na taj naèin mi se kršæani otvaramo svijetu, pokazujuæisvoju osjetljivost za druge, želeæi na poljima Crkve i svijetatražiti, nalaziti i pomagati one koji su nemoæni, koji nastrebaju, koji žele rijeè utjehe, kojima treba oslonac i svjetlo uživotu, koji oèekuju od nas doprinos za poboljšanje našegadruštva. Kada danas Crkva u procesiji iznosi euharistijskogKrista na ulice i trgove gradova i sela, želi poruèiti da smomi vjernici i te kako zainteresirani za boljitak našegadruštva, da naša vjera ne ostaje samo unutar zidova crkve isakristije, nego da smo, nadahnuti onim što nam daje Krist uEuharistiji, osposobljeni mijenjati ovaj svijet", rekao je uhomiliji sisaèki biskup Vlado Košiæ na svetkovinu Tijelova,19. lipnja, u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku. Ukoncelebraciji su bili i kancelar Biskupije mons. MarkoCvitkušiæ i vikar katedralne župe Ivan Faletar, a uz brojneSišèane na slavlju je sudjelovalo i desetak hodoèasnika sasuprugama i djecom iz zagrebaèkog Španskog, kojima jebiskup Košiæ prije 25 godina bio kapelan i koje je tomprigodom posebno i pozdravio. Govoreæi o proèitanoj Božjoj Rijeèi biskup je rekao kakonam Gospodin danas u njoj daje svoje ohrabrenje. "Sv.Pavao govori Korinæanima o poruci blagovanja jednog kruhai jedne èaše: 'nije li èaša blagoslovna zajedništvo krviKristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijelaKristova? Buduæi da je jedan kruh, jedno smo tijelo mimnogi.' (1Kor 10, 16-17) Euharistija nas ujedinjuje jer smopo Kristu koga blagujemo svi jedno njegovo tijelo. O tomjedinstvu nas kršæana ne razmišljamo dovoljno. To nije nekovanjsko jedinstvo, stvoreno po nekoj vanjskoj formi ilidjelatnosti, po nekim zajednièkim interesima, ne! To jejedinstvo dar Božji, otajstvo Crkve koja je Tijelo Kristovo.Tako se naša meðusobna povezanost, naše zajedništvo,pokazuje kao nešto duboko i stvarno, jer je dar Božji. SamGospodin govori nam u Evanðelju: 'Zaista, zaista, kažemvam: ako ne jedete tijela Sina Èovjeèjega i ne pijete krvinjegove, nemate života u sebi! Tko blaguje tijelo moje i pijekrv moju, ima život vjeèni; i ja æu ga uskrisiti u posljednjidan... Kao što je mene poslao živi Otac i ja živim po Ocu,tako i onaj koji mene blaguje živjet æe po meni. Ovo je kruhkoji je s neba sišao, ne kao onaj koji jedoše oèevi ipomriješe. Tko jede ovaj kruh, živjet æe uvijeke!' (Iv 6,51-58). Sjedinjenje s Kristom u Euharistiji ulaženje je u Kristovuskrsnuli život, vjeèni život. Stoga je Euharistija zalog ipopudbina za vjeènost. To je tajna koja je veliko otajstvo, alii izvor snage za velika djela kojima su kršæani pridonosilikroz povijest i danas su pozvani pridonijeti životu svijeta." Unastavku biskup se osvrnuo na apostolsku pobudnicu"Evangelii gaudium – Radost evanðelja", te istaknuo kakopapa Franjo u njoj èesto govori o tome kako je potrebno bezstraha iziæi u javnost, suoèiti se s problemima ovoga svijeta ipomoæi ljudima našega vremena koji trebaju svjetla, utjehe imira. "On nas poziva na misionarsko nastojanje, dapaèemisionarski polet", dodao je biskup te na kraju progovorio osredišnjoj poruci Tijelova. "Krista moramo unositi u društvo,u sve segmente društvenog života: i u pojedinaèni i uobiteljski život, u školstvo, prosvjetu, znanost, kulturu, uzdravstvo, u svijet rada, u politiku i u svekoliki život kojitreba biti prožet evanðeljem da Krist Kralj živi, vlada ikraljuje uvijeke", zakljuèio je biskup Košiæ. Misno slavlje iprocesiju animirao je Biskupijski zbor pod ravnanjem prof.Jelene Blaškoviæ.

Domovinske vijestiika

524. lipnja 2014. broj 25/2014

Spomen 70. obljetnice ubojstva 68 LaðevèanaŠajfarov Gaj, 19.6.2014. (IKA) - U mjestu Šajfarov Gaj užupi Laðevac kod Slunja održana je 19. lipnja komemoracijai misno slavlje u spomen na 70. obljetnicu zloèinaèkogubojstva 68 civila Laðevca i okolice koje su tada pobilipartizani. Uz organizatora, braniteljsku udrugu Slunja,Rakovice i Cetingrada i njenog predsjednika Milu Jurèeviæa,koji su podigli spomen obilježje pobijenim Laðevèanima,susretu su nazoèili vijeænici grada Slunja, naèelnici opæinaRakovice, Plitvièkih jezera, Cetingrada, udruge Hrvatskidomobran, župe Zavalje Zavièajne udruge Kordunaša izZagreba "Korana" te pjevaèi Prvoga mješovitog pjevaèkogzbora hrvatskih branitelja Petar Svaèiæ iz Karlovca.Komemoraciju su uvelièali i povjesnièar dr. Josip Jurèeviæ teprof. Ivan Strižiæ, autor više knjiga o Slunjskom kraju uDomovinskom ratu.Misno slavlje predslavio je župnik Drežnika, Vaganca iZavalja Mile Šajfar, roðeni Vaganèanin, baš kao iumirovljeni sveæenik Gospiæko-senjske biskupije LeopoldBariæ i mjesni župnik mr. Antonio Èutura koji je ipropovijedao. "Danas odajemo poèast nevino ubijenimljudima koji se nisu bavili politikom veæ su samo skromnoživjeli od rada svojih ruku", istaknuo je na poèetku vlè.Šajfar te pozvao sve na još jednu komemoraciju 12. veljaèesljedeæe godine kada se obilježava 70 godina žrtava uKuterovèevoj špilji. Mr. Èutura u homiliji je istaknuo paralelu izmeðu izraelskognaroda koji je vrlo brzo zaboravio egipatsko ropstvo tedanašnjeg hrvatskog naroda koji kao da nije zadovoljan svimpostignutim te opet želi u ropstvo. Ispada da ne znamo štohoæemo, jer sloboda znaèi odgovornost, ozbiljnost, zauzetostza rad i èovjeka. Bog je svijet stvorio ali ne i završio a nanama je da to obavimo. U tome nam je na usluzinovozavjetna hrana euharistija, zakljuèio je mr. Èutura teblagoslovio sve nevino ubijene te njihove žrtve prinio Kristu.

Završna provjera kandidata za sveæenièko reðenje uPožegiPožega, 19.6.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegipod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorèeviæa održana je19. lipnja završna provjera kandidata za sveæenièko reðenje,ðakona Jurice Gašparoviæa i Ivana Popiæa. Kancelar GoranLukiæ izvijestio je da su kandidati priskrbili sve potrebnedokumente, da je primljeno pozitivno mišljenje od sveæenikakoji su im bili mentori tijekom ðakonskog praktikuma te odnjihovih župa u kojima je bilo oglašeno da žele primiti svetiRed prezbiterata. Potom je Josip Krpeljeviæ, biskupovdelegat za ðakone prikazao što su ðakoni tijekom svogapraktikuma nastojali vršiti, kao i o formacijskim susretima teu jednomjeseènoj neposrednoj pripravi za reðenje,pohvalivši njihvo ozbiljan pristup, te ih je preporuèio zaprimanje prezbiterata. Biskup je zahvalio svim sudionicima formacije pripravnikaza sveæeništvo te je ðakonima stavio na srce da budu ljudimolitve, dostojni i vjerni navjestitelji Božje rijeèi i svetihotajstava, napose presvete euharistije i sakramenta pomirenjau trajnoj duhovnoj i konkretnoj bratskoj povezanosti sbiskupom i drugim èlanovima Prezbiterija požeške mjesneCrkve te s Božjim narodom. Potaknuo ih je da tijekompetodnevnih duhovnih vježbi u Domu sv. Augustina uVelikoj nastoje donijeti odluke o pojedinim svojimnastojanjima s obzirom na ono što je potrebno popravljati,uèvršæivati i trajno izgraðivati u njihovim mladenaèkimživotima. Uruèio im je dekret o prihvaæanju njihove molbeda budu zareðeni za prezbitere u subotu 28. lipnja u požeškojkatedrali.

Tijelovo u zagrebaèkoj katedraliTe ulice, te kuæe, sav svakodnevni život sa svim njegovimradostima i nadanjima žalostima i tjeskobama povjeravamodobroti Krista Gospodina, pojasnio je biskup Pozaiæ nošenjeeuharistijskog Isusa na ulice gradaZagreb, 19.6.2014. (IKA) – Središnje euharistijsko slavljena svetkovinu Tijelova, 19. lipnja, u zagrebaèkojprvostolnici predvodio je zagrebaèki pomoæni biskupValentin Pozaiæ u koncelebraciji s desetak sveæenika. U homiliji biskup Pozaiæ istaknuo je kako je uz svetkovinuTijelova vezana duboka kršæanska pobožnost, Tijelovskaprocesija. Slaveæi Tijelovo nakon Uskrsa hodamo u povorciKrista pobjednika, a anðeli govore "evo ide pred vama uGalileju, ondje æete ga vidjeti", rekao je, te pojasnio kako jeGalileja bila zemlja miješana stanovništvom i nazivala sepoganska, a upravo tu, u zemlji poganskoj uèenici susreæuuskrsla Gospodina i tu primaju poslanju "Poðite i uèinitemojim uèenicima sve narode, krsteæi ih u ime Oca, i Sina iDuha Svetoga". "Sveèana povorka, Tijelovska procesija želi nas na topodsjetiti i makar i na simbolièki naèin uputiti nas na noveputove evangelizacije naše Galileje. Isus u PresvetomOltarskom Sakramentu otajstvo je uzvišenog zapoèeto ukrugu prijatelja apostola namijenjeno za sve kršæane koji seokupljaju u zajednici vjere i ljubavi u Isusove ime. To i midanas èinimo i tako ispunjamo Isusovu želju, njegovuoporuku", istaknuo je biskup te rekao kako je po PresvetomSakramentu Isus stalno na putu prema Galileji, "premapoganskom svijetu u potrazi za svakim ljudskim biæem". "Zato mi nosimo euharistijskog Isusa na ulice našega grada isveg svijeta. Te ulice, te kuæe, sav svakodnevni život sa svimnjegovim radostima i nadanjima žalostima i tjeskobamapovjeravamo dobroti Krista Gospodina. Želimo da njegovblagoslov siðe na sve patnike i bolesnike, napuštene iodbaèene, prezrene i obespravljene, na branitelje izranjenena tijelu i duši, na one ogoljele od svega što su posjedovali,na one svakodnevnim strahovima i neizvjesnostima muèene,na djecu i mlade, odrasle i stare, zdrave i bolesne, na svekoje traže svjetlo nade, utjehe i okrijepe. U susretu sa svakim od njih u srcima onih koji blaguju kruhživota neka ožive Isusove rijeèi 'Dajte im vi jesti'. Sviosiromašeni i poniženi zlobom i korupcijom režima injihovih moænika u bijelim rukavicama kako kaže papaFranjo, neka steknu dostojanstvo i slobodu koja teèe izKristove prisutnosti u Presvetom Oltarskom Sakramentu",rekao je biskup Pozaiæ te istaknuo: "Naša procesija izvan katedrale želi biti ujedno naš zagrljajljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji, majci Isusovoj inašoj koja po simbolici onog dragog kipa raširenih ruku sipamilosti na ovu katedralu, na ovaj grad i na cijelu Lijepu našudomovinu. Ona koja je predala i dušu i tijelo, sav svoj životIsusu za nas, ona koja je bila prvo svetohranište, i prvapokaznica neka nas zagovara da i mi na putovima našihživota živimo i bližnjima donosimo blagoslov Božje blizine idobrote". Nakon poprièesne molitve uslijedila je Tijelovska procesijaoko katedrale, a središnja molitva održana je upravo podnoBogorodièina kipa. Na misi su pjevali zagrebaèki bogoslovi i Koralistizagrebaèke katedrale pod vodstvom mo MiroslavaMartinjaka.

.

Domovinske vijesti ika

6 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Svetkovina Tijelova u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupijiÐakovo, Osijek, 19.6.2014. (IKA/TU) - Na svetkovinuTijelova, 19. lipnja, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup ÐuroHraniæ predvodio je veèernje misno slavlje u katedrali-bazilici Sv. Petra u Ðakovu, a nakon mise uslijedila jeTijelovska procesija. Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miruMarin Srakiæ predvodio je misno slavlje u konkatedrali Sv.Petra i Pavla u Osijeku, nakon kojega je takoðer uslijedilatradicionalna procesija.U homiliji nadbiskup Hraniæ rekao je da se na križu dogodilatemeljna preobrazba, pobjeda ljubavi nad mržnjom i smræu.Kristovo Tijelo i Krv daju se za hranu da bismo se poblagovanju toga znaka Isusove preobrazbe preobražavali uljude koji poput njega nasilje preobražavaju u ljubav, a zlo udobrotu. Osvrnuo se i na tijelovsku euharistijsku procesijukojom svjedoèimo dinamiku ljubavi te je pojasnio da jeprocesija èin ispovijedanja vjere te da je u euharistijskimdarovima na sakramentalan naèin prisutan uskrsli Krist.Procesija je èin javnog štovanja Isusova darivanja do kraja injegove preobražavajuæe ljubavi, ona je poziv na gozbuKristove ljubavi i èin našeg uzajamnog utvrðivanja unastojanju da dinamika preobražavajuæe ljubavi nahrani iosnaži i naše bližnje te da po svjedoèanstvu naše spremnostipostanemo i budemo kruh za druge.Tijekom Tijelovske procesije, zajedno s okupljenimvjernicima, koncelebrantima i Mješovitim katedralnimzborom, nadbiskup se zaustavio na tri pripravljene sjenice.Prvu sjednicu pripravili su bogoslovi kod zgrade Sjemeništa.Zbor bogoslova pjevao je u èast Presvetome te se molilo zanova sveæenièka zvanja. Drugu sjenicu uz župni stanpripravile su redovnice Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa,a Uskrslog Krista molilo se za nova redovnièka zvanja. Nakraju procesije kod treæe sjenice ispred katedrale upuæena jemolitva za sav okupljeni vjerni puk, kao i za one koji nisubili prisutni; da im Krist po svome utjelovljenju, smrti iuskrsnuæu bude uvijek oslonac u životu i svim nedaæamakoje ih snalaze, a Kristovo Tijelo i Krv darovani u euharistijibudu izvor snage življenja. Misno slavlje, kao i Tijelovskuprocesiju, pjesmom je uvelièao Mješoviti katedralni zborpredvoðeni maestrom Ivom Andriæem uz orguljsku pratnjumaestra Vinka Sitariæa. Uz ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa u miru Marina Srakiæa uosjeèkoj konkatedrali koncelebrirao je domaæi župnik AdamBernatoviæ, župni vikar Drago Markoviæ, nadbiskupskivicekancelar Robert Jugoviæ i vatikanski diplomat VeæeslavTumir. Govoreæi o Euharistiji, nadbiskup Srakiæ spomenuoje kako neki u svojoj sumnji smatraju besmislenom našuvjeru koja nalaže da se klanjamo komadiæu kruha. "Mi se neklanjamo kruhu, nego otajstvenoj prisutnosti Boga, onogakoji se slobodno može sakriti u svaki, pa i u najskromnijiznak. Dovoljno nam je znati da je Krist htio Euharistiju naèega se i oslanja naše povjerenje. Isus je na Posljednjojveèeri uzeo kruh i rekao – "Uzmite i jedite: ovo je mojetijelo" (Mt 26,26). A onda je naredio "Èinite to meni naspomen". Ta gesta ispunjenje je obeæanja i naredba upuæenaCrkvi. Prema, tome vjerujemo u euharistiju jer vjerujemo uKrista", rekao je mons. Srakiæ i naglasio: "Danas Krist ueuharistiji pobjedonosno izlazi iz tabernakula da ga uprocesiji nosimo putovima svijeta. Želimo mu omoguæiti daponovno uroni u srce svijeta da svijet osjeti njegovu snažnuprisutnost meðu nama." Uslijedila je procesija okokonkatedrale gdje se ispred èetiri ureðene sjenice pjevalo imolilo. Ispred svake od sjenica ovogodišnji su prvoprièesniciposipali ružine latice, a po završetku i sveèanom povratku ukonkatedralu, uz zvuke himna Tebe Boga hvalimo svi su jošjednom zadobili blagoslov Krista, otajstvenoga Kruha uPresvetom.

Obnovljena tradicija Tijelovske procesijeRijeka, 19.6.2014. (IKA) - Nakon šezdesetak godina župasv. Mateja na Viškovu obnovila je tradiciju Tijelovskeprocesije koja je u èetvrtak 19. lipnja okupila više od tisuæuvjernika. Predvoditelj je bio župnik i novi zaèasni kanonikRijeèke nadbiskupije mons. Ivan Nikoliæ.Uz mnogobrojne vjernike, procesija je okupila predstavnikelokalne vlasti, èlanove KUD-a "Halubjan", KUD-a "Izvor",Halubajske zvonèare, èlanove Udruga umirovljenika,planinarskih i vatrogasnih društava, prvoprièesnike,ministrante, krizmanike, djecu iz djeèjih vrtiæa i èlanovepjevaèkog zbora "Mariniæi". Po završetku misnoga slavlja održan je prigodni programtijekom kojega je mons. Nikoliæ predstavljen svojimžupljanima kao novi zaèasni kanonik Rijeèke nadbiskupije.

U Zadru proslavljeno Tijelovo"Zahvaljujemo Kristu na daru Euharistije. Ona je u temeljustvaranja civilizacije ljubavi", poruèio nadbiskup ŽelimirPuljiæZadar, 19.6.2014. (IKA) - "Zahvaljujemo Kristu na daruEuharistije. Ona je u temelju stvaranja civilizacije ljubavi.Zahvaljujemo Isusu što je ostavio samog sebe podznakovima kruha i vina", poruèio je zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ u propovijedi sveèanog euharistijskog slavljakoje je na svetkovinu Tijelova, u èetvrtak 19. lipnja,predvodio u katedrali Sv. Stošije u Zadru. "Na svetkovinu Presvetog tijela i krvi Kristove razmišljamoo euharistiji, svetoj Tajni Crkve koju smo pozvani slaviti poKristovu nalogu. Veæ dvije tisuæe godina Crkva to èini spoštovanjem i zahvalnošæu. Euharistijski Krist je u središtukršæanske vjere i života kao jedini posrednik izmeðu Boga iljudi. On je naša hrana i popudbina. On nije neki simbol ilislika, nego živi Bog meðu nama, Mesija i Spasitelj koji nassvojim tijelom lijeèi i hrani za život vjeèni", rekao je mons.Puljiæ, dodavši da je nama putnicima u prolaznom svijetupotrebna takva neprolazna hrana. Navješteno evanðelje na svetkovinu otkriva kako je Isus uKafarnaumu rekao da je on živi kruh koji je s neba sišao.Tko bude jeo od toga kruha, živjet æe uvijeke, a tko blagujenjegovo tijelo, ostaje u zajedništvu s njime. "Ne treba se onda èuditi što su kršæani uvijek vjerovali igovorili kako bez euharistije ne mogu. Jer su znali kako sumolitva i euharistija njihova osobna i obiteljska hrana kojapomaže da se živi i raste u milosti i kreposti pred Bogom iljudima. Po Isusovoj kalvarijskoj žrtvi sklopljen je savezizmeðu Boga i ljudi. To više nije savez kamenih ploèa, negosavez srdaca, savez zajedništva krvi i tijela. Kad je naPosljednjoj veèeri Isus rekao 'Ovo je èaša moje krvi, novogai vjeènoga saveza', bilo je jasno kako nastupa mesijanskorazdoblje, Novi savez u krvi Kristovoj po kojoj seèovjeèanstvo povezuje s Bogom i Bog s ljudima. U èinugolgotske žrtve dogodilo se otkupljenje i sklopljen je savez.Euharistija, kao nekrvna žrtva Novog Saveza, prigoda jeposvjestiti naše savezništvo s Bogom i doživjeti blizinu kojase raða iz tog novog saveza", istaknuo je nadbiskup Puljiæ. Nakon mise, u kojoj je sudjelovao puk zadarskih gradskihžupa sa župnicima te redovništvo grada Zadra, puk se, ipjesmom èasteæi euharistijskog Isusa, predvoðennadbiskupom koji je u pokaznici nosio Presveto, uputio uTijelovsku procesiju središtem grada do crkve Sv. Šime,gdje je mons. Puljiæ udijelio blagoslov s Presvetim.

.

Domovinske vijestiika

724. lipnja 2014. broj 25/2014

Svetkovina Tijelova u splitskoj katedraliNije toliko opasna pustinja nedostatka materijalnog veæ jeopasnija pustinja koja se nalazi u nama, u kojoj ne pomažehrana ni piæe, a u kojoj osjeæamo žeð za dobrotom i glad zaljubavlju, solidarnošæu, uvažavanjem i pravednošæuSplit, 19.6.2014. (IKA) - "Ovaj nas dogaðaj vraæa u dvoranuPosljednje veèere, na temelje i izvor ljubavi koju redovitoslavimo na našim nedjeljnim okupljanjima. Postanimosvjesni ovog neizmjernog dara Božje ljubavi koji nam jetako blizu i budimo duboko zahvalni Gospodinu", rekao jesplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi nasvetkovinu Tijelova, u èetvrtak 19. lipnja, euharistijskoslavlje u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma, gdje je cijelogadana bilo klanjanje velikom euharistijskom otajstvu. U koncelebraciji je bilo šest sveæenika predvoðenihprepozitom Metropolitanskog kaptola u Splitu mons.Nediljkom Antom Anèiæem i generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom Vidoviæem, apjevao je Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma podravnanjem mo Šime Maroviæa. U homiliji nadbiskup je govorio o velièini dara euharistije."Logika dara pretpostavlja zahvalnost. Zato je prvi odgovorkršæanske zajednice koja je primila neizmjerni božanski dar,euharistiju, bio hvala. No kad god zahvaljujemo, prisjeæamose zašto i kome smo zahvalni", rekao je nadbiskup, osvræuæise na èitanje u kojem Mojsije podsjeæa narod na sve darovekoje su primili od Gospodina, posebno na manu koja ih jeizvela iz pustinje, i nastavlja: "Da nije bilo kruha, hrane, fizièki život bi prestao i narod biostao u pustinji. Ova hrana simbol je jedne druge hrane ijedne druge pustinje. Pustinje u kojoj smo i mi danas i kojase neprestano širi, pustinja ovog mentaliteta, narušenihvrijednosti i odnosa", istaknuo je nadbiskup i pojasnio kakonije toliko opasna pustinja nedostatka materijalnog veæ jeopasnija pustinja koja se nalazi u nama, u kojoj ne pomažehrana ni piæe, a u kojoj osjeæamo žeð za dobrotom i glad zaljubavlju, solidarnošæu, uvažavanjem i pravednošæu. "Ne živi èovjek samo o kruhu, potrebno mu je i nešto drugoda bi mogao živjeti i ostvariti svoj život. Gospodin nam dajetu drugu hranu i lijek koji ima snagu pretvoriti našu pustinjuu život. Èovjek živi i od Rijeèi, a Krist je Rijeè koja seutjelovila, postala krv i meso. On je nova hrana koja jesposobna zahvatiti i onu materijalnu hranu i unijeti noveodnose", istaknuo je nadbiskup i pojasnio da duša, kao itijelo, treba hranu da bi mogla živjeti. Podsjetio je da su se Židovi prepirali o tom skrivenomotajstvu Tijela i Krvi Kristove, no kako u tome nije velikaopasnost. Veæa opasnost je da prièest poènemo primati bezdivljenja i èuðenja, da nam prijeðe u naviku i postane neštosvakodnevno, rutina kojoj pristupamo ne razmišljajuæi. "Moramo imati na umu i u srcu da zaista nismo dostojni darakoji smo primili i moramo svakom prilikom biti zahvalniGospodinu na tome. Neka nas svojim Tijelom i Krvlju Kristizvede iz naših životnih pustinja", zakljuèio je nadbiskup. Na kraju bogoslužja uslijedila je sveèana procesija poperipteru katedrale, a potom je nadbiskup Barišiæ PresvetimOltarskim Sakramentom blagoslovio nazoène vjernike, gradi nadbiskupiju.

.

Kardinal Bozaniæ predvodio misu i tijelovsku procesiju uKarlovcuKarlovac, 19.6.2014. (IKA) – Na svetkovinu Tijelova, uèetvrtak 19. lipnja, sveèano misno slavlje u crkvi PresvetogSrca Isusova u Novom centru u Karlovcu na kojemu susudjelovali vjernici iz cijeloga grada predvodio je zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, objavljeno je na mrežnimstranicama Zagrebaèke nadbiskupije. U homiliji kardinalBozaniæ istaknuo je da je Bog "dao svog Sina da bude uznas, a On je na križu oèitovao svoju ljubav do kraja". "Ueuharistiji to traje i postaje djelotvorno za nas, koji smoCrkva. Svi smo danas ovdje i to je ta stvarnost koju nemožemo razumjeti ako je gledamo samo ljudskim oèima",rekao je zagrebaèki nadbiskup. "Oni koji se hrane Živimkruhom, živjet æe. On postaje hrana nama da bi smo miživjeli, On se ne štedi, On se potpuno daje za nas. Oni koji sehrane euharistijom oni su euharistijski ljudi, koji njegaprimaju, prihvaæaju u svoj život. On mijenja ljude", rekao jekardinal te poruèio vjernicima da trebaju živjeti onako kakoim Isus govori i pokazuje, ne samo rijeèima, veæ i djelima.Rekao im je da trebaju biti ljudi koji ne usmjeravaju sveprema sebi, veæ trebaju misliti i na druge. Uslijedila jetijelovska procesija predvoðena kardinalom Bozaniæem,prema franjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva, uzsudjelovanje brojnih vjernika, djece, mladeži, vojske,policije, vatrogasaca, gradske straže, branitelja, vjernika unarodnim nošnjama i raznih udruga. Sveèano slavlje završilo je u župi Sv. Tri kralja na Banijigdje su kardinalu Bozaniæu karlovaèki župan Ivan Vuèiæ igradonaèelnik Karlovca Damir Jeliæ te sveæenici i vjerniciKarlovaèkog dekanata zahvalili na svemu što èini za našuDomovinu, za vjernike i za grad Karlovac, te mu uruèiliprigodne poklone u povodu 25. obljetnice biskupske službe.Kardinal Bozaniæ izrazio je zadovoljstvo radom i vjernièkimzalaganjem svih, a posebice je pohvalio rad mladih. Istaknuoje kako Zagrebaèka nadbiskupija pozdravlja inicijativu okootvaranja Katolièke osnovne škole u Karlovcu i izrazio željuda Nacionalno svetište Sv. Josipa zaživi u svom punom sjaju.

Tijelovo u DubrovnikuDubrovnik, 19.6.2014. (IKA) – Na svetkovinu Tijelova, 19.lipnja, u dubrovaèkoj katedrali veèernje koncelebriranoeuharistijsko slavlje predvodio je dubrovaèki biskup MateUziniæ koji je u propovijedi govorio o posebnom odnosuvjernika prema euharistijskom Isusu. Taj odnos vjernikeosposobljava da na pravi naèin žive kao vjernici i ondaprožima sve druge njihove odnose. "Euharistija je za nasmana, euharistija je za nas voda iz stijene kojom nas Bogkrijepi i kojom nam pomaže shvatiti da ne živi èovjek samoo kruhu nego o svakoj rijeèi koja izlazi iz Božjih usta", rekaoje biskup, povezujuæi znaèenje euharistije za vjernike sastarozavjetnim slikama i porukama blagdanskih èitanja.Euharistijski odnos s Isusom obogaæuje i druge vjernièkeodnose, a da bi se to dogodilo nije dovoljno samo vjerovatida je u kruhu i vinu prisutan Isus nego je potrebno toga bitisvjestan. Jer kad toga postajemo svjesni tada taj euharistijskiodnos s Gospodinom postaje okrjepa na našem putu, ono štonas povezuje meðusobno i s Bogom, ali i ono što mijenja nassame, rekao je. Procesija s Presvetim krenula je nakon miseulicama Grada, a u njoj su na poseban naèin sudjelovalièlanovi Bratstva Presvetog Sakramenta i djevojèiceprvoprièesnice koje su nosile latice cvijeæa i bacale ih poulicama kojima je biskup nosio euharistijskog Isusa. Ispredcrkve Sv. Josipa, franjevaèke crkve i crkve Sv. Vlahaprocesija se zaustavljala, a biskup je s Presvetim u rukamablagoslivljao vjernike, grad i biskupiju.

Domovinske vijesti ika

8 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Slavlje Tijelova u ŠibenikuŠibenik, 19.6.2014. (IKA) - Svetkovina Tijelova u Šibenikuproslavljena je u èetvrtak 19. lipnja sveèanim misnimslavljem župa Gradskog dekanata Šibenske biskupije, koje jeodržano u katedrali Sv. Jakova. Misno slavlje predvodio ješibenski biskup Ante Ivas, a tijelovsku procesiju generalnivikar mons. Marinko Mlakiæ. Svetkovinom Tijelova Crkva slavi Kristovu molbu izapovijed "Ovo èinite meni na spomen". Isus je htio danjegova Crkva slavi njegovu Posljednju veèeru kao trajnosjeæanje i spomen na sva njegova djela. Ta veèera bila jenjegov "Èas" koji je on èekao i za koga se pripremao èitavogživota, poruèio je biskup Ivas u homiliji. Ovom misom iprocesijom izvršavamo Isusovu molbu. Sjeæamo se i slavimoponavljajuæi ono što je On èinio na toj veèeri. Sjeæamo selomljenja kruha. Time je uèinio da budemo svi u zajedništvutijela njegova. Rijeèima "uzmite, jedite" Isus je uèinio da mimnogi budemo jedno tijelo i Crkva jer smo svi dionicijednog kruha i jedne èaše. Tijelovo slavimo kao najveæu inajdublju tajnu Crkve, rekao je biskup. Veèeras slavimoTijelovo zajedno okupljeni u katedrali. Veèerašnja procesijagovori da je Bog s nama i da osobno hoda s nama, da nezaboravimo da je on pravi Put, Istina i Život. Veèeras sesjeæamo rijeèi "Ja sam kruh živi", rekao je biskup Ivas.Gospodin nam poruèuje kako je on pravi kruh za život. On jeistinsko jelo za sve gladi svijeta. Uzmite jedite, uzmite pijte,i drugima pružite ovoga kruha, poruèio je biskup Ivas. Nakon misnog slavlja uslijedila je tijelovska procesijaulicama starog dijela Šibenika koju je predvodio mons.Mlakiæ. Brojni vjernici okupljeni oko Krista molili su zagrad i Biskupiju, te za duhovna zvanja u Crkvi.

Tijelovo u PuliMoramo biti svjesni temeljne važnosti sakralnog i svetog usvome življenju vjere, poruèio biskup KutlešaPula, 19.6.2014. (IKA) - Misu svetkovine Tijelova iprocesiju ulicama grada Pule predvodio je 19. lipnja poreèkii pulski biskup Dražen Kutleša uz koncelebraciju sveæenikaPulskoga dekanata, te sudjelovanjem mnoštva vjernika Pule iokolice. Gledajuæi obrede Velikog èetvrtka, kada Isus ustanovljujesakrament Euharistije, vidimo da želi vjernicima ostavitinešto znakovito, nešto što æe nam pomoæi i što æe bitiNjegova prisutnost meðu nama. To je upravo taj spomen nakojem svakodnevno sudjelujemo u misi. Prinošenje žrtava uhramovima o èemu èitamo u starozavjetnim spisima jeoèitovanje ljudske težnje za osjeæanjem Božje prisutnostimeðu ljudima. Svjesni svoje ljudske ogranièenosti i grešnostiznamo da ne možemo proniknuti velièinu Božjeg otajstva,pa tako i velièinu današnjeg otajstva Tijela i Krvi Kristove,pa stoga kažemo da vjerujemo, istaknuo je mons. Kutleša.Èovjek, kroz sve epohe povijesti, prinosi žrtve kako bi bioopravdan, jer, napose u doba starih Grka i Rimljana èovjekosjeæa veliku prisutnost grijeha kojeg se nije znao osloboditi;Isus Krist nam svojom Žrtvom daje osloboðenje na kojemmi svakoga dana možemo sudjelovati i koristiti blagodatikoje nam je On ostavio. Za razliku od starozavjetnogprinošenja žrtve kada se, velièinom životinje koju sežrtvovalo, simbolièno prikazivalo velièinu grijeha, Krist namostavlja Presvetu Euharistiju i On nas preko svoje žrtveoslobaða ne samo tjelesno nego i u duhovnom smislu. Miblagujemo njegovo Tijelo i Krv svaki put kada dolazimo naeuharistiju. U današnjem sekulariziranom vremenu sve onošto je sveto smatra se zaostalim, i ljudi opæenito, pa èak ivjernici gube osjeæaj za sveto. Samim ulaskom u crkvu,jesmo li svjesni da je Bog ovdje prisutan, zapitao se biskup.

Kako se naklonimo, kako èinimo znak križa, kako se uopæeponašamo u Božjoj prisutnosti? Euharistija, kao centarCrkve, kao centar kršæanstva danas je posebno na metinapada, jer ako se to izbaci èovjek više nema orijentira. Inajveæe povijesne šizme ticale su se upravo euharistije.Moramo biti svjesni temeljne važnosti sakralnog i svetog usvome življenju vjere, poruèio je mons. Kutleša. Isus je svoju žrtvu prinio Ocu iz ljubavi i poslušnosti, i mismo danas pozvani da tu svoju žrtvu na kojoj sudjelujemo umisi prinesemo Bogu i da uèinimo ono najviše što možemo:da budemo dobri vjernici i da svetu Euharistiju èastimo ipoštujemo. To napose znaèi da pristupamo primanju prièestidostojno pripravljeni i ispovjeðeni, i po moguænosti bezikakvog grijeha, zakljuèio je biskup.Nakon mise uslijedila je tradicionalna Tijelovska procesijaRivom, ulicom sv. Ivana, ulicom Dubrovaèke bratovštine teScalierovom do župne crkve Sv. Antuna Padovanskog gdjeje sveèanost zakljuèena blagoslovom s Presvetim. Tijekom mise i procesije pjevanje su predvodili pjevaèi izviše pulskih župnih zborova.

Blagoslov solarnih elektrana u župi Novo VirjeNovo Virje, 20.6.2014. (IKA) – U župi svetog Josipa uNovom Virju blagoslovljen je rad solarnih elektrana od 27kilovata na krovu župne crkve te od 10 kilovata na krovužupnog dvora, dok je na tlu postavljen kolektor zazagrijavanje sanitarne vode sa spremnikom od 500 litara. Solarne elektrane blagoslovio je varaždinski biskup JosipMrzljak u nazoènosti župnika Krunoslava Milovca.Blagoslovu je nazoèilo stotinjak uzvanika koji pomažu uradu župe Novo Virje. Investitor koji je ishodio potrebnedozvole i financirao izgradnju je tvrtka "MBS Gradnja" izVaraždina. S tom tvrtkom uz dopuštenje Varaždinskebiskupije župa je sklopila ugovor na 14 godina tijekom kojihæe se proizvedena elektrièna energija prodavati HEP-u popovlaštenoj cijeni. Prema ugovoru, župi æe pripasti èetiriposto od proizvedene elektriène energije. Tako da æe i župaod ovog projekta ostvarivati prihode koji su joj potrebni zanjezin rad. U planu je još ove godine na krov župnog dvorapostaviti i cjevaste kolektore koji æe u zimskim mjesecimapomoæi kod uštede potrošnje plina, te æe se moæi i župnidvor dogrijavati uz pomoæ sunèeve energije.

Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije oprikupljenim sredstvimaOsijek, 20.6.2014. (IKA/TU) - Skladišta CaritasaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije u Osijeku, Ðakovu,Vinkovcima, Vukovaru, Donjem Miholjcu, Podvinju iNijemcima i dalje su otvorena za prikupljanje pomoæi zamještane poplavljenih podruèja. U razdoblju od 19. svibnjado 20. lipnja, zahvaljujuæi brojnim donatorima i volonterima,prikupljeno je 79 tona hrane, 48 kubika vode, 87 tonaodjeæe, 27 tona higijenskih potrepština, posteljine, madraci,raznovrsni namještaj, djeèja kolica, sijeno, graðevinskimaterijal, alati i drugi oblici materijalne pomoæi potrebnestanovnicima poplavljenih podruèja. Osim materijalnepomoæi, na raèunu Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeprikupljeno je i 4.419.291,11 kn. Akcija prikupljanja traje idalje u navedenim skladištima Caritasa, a novèana sredstvamogu se uplaæivati na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije: IBAN: HR6123400091110046082; poziv nabroj: 100 za Slavoniju; poziv na broj: 200 za BiH te poziv nabroj: 300 za Srbiju. Za sve informacije i upite moguæe jenazvati na broj telefona 031/253-910.

Domovinske vijestiika

924. lipnja 2014. broj 25/2014

"Slike darovanoga života Crkvi i društvu"Sveèanom akademijom proslavljena 25. obljetnica biskupskeslužbe kardinala Josipa BozaniæaZagreb, 20.6.2014. (IKA) - U povodu 25. obljetnicebiskupske službe zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala JosipaBozaniæa, u petak 20. lipnja u zagrebaèkoj katedrali održanaje sveèana akademija naslovljena "Slike darovanoga životaCrkvi i društvu".Uz mnoštvo sveæenika, redovnika i redovnica, te vjernikalaika akademiji su nazoèili apostolski nuncij u RH nadbiskupAlessandro D'Errico, vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ, predsjednik BK BiH banjoluèkibiskup Franjo Komarica, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup ÐuroHraniæ, krèki biskup Valter Župan, kao i biskupi Zagrebaèkecrkvene pokrajine varaždinski Josip Mrzljak, križevaèkiNikola Kekiæ, sisaèki Vlado Košiæ, bjelovarsko-križevaèkiVjekoslav Huzjak i pomoæni zagrebaèki Valentin Pozaiæ,Ivan Šaško i Mijo Gorski, kao i . u katedrali su se okupili ipredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, èlanoviDiplomatskog kora, predstavnici kršæanskih Crkava,Židovske zajednice te gradonaèelnici gradova i naèelniciopæina s podruèja Zagrebaèke nadbiskupije, rektorisveuèilišta, dekani fakulteta, kao i drugih vjerskihobrazovnih institucija.Na poèetku akademije proèitana je èestitka koju je kardinaluBozaniæu uputio papa Franjo. U èestitki Papa podsjeæa napodruèja biskupskog djelovanja kardinala Bozaniæa, kako umjesnoj, tako i sveopæoj Crkvi. "Želimo Ti odati priznanjeza zasluge Tvoga biskupskog služenja kojim si tijekom 25godina pridonosio spasenju i dobrobiti vjernika. Primi stoganašu prigodnu èestitku za Tvoje obljetnièko slavlje, a kaozalog nebeske nagrade podjeljujemo apostolski blagoslovTebi osobno, èasni naš brate, pomoænim biskupima i cijelojTvojoj mnogobrojnoj zajednici, ujedno se preporuèujuæi uvaše molitve, istaknuo je papa Franjo.Presjek 25 plodonosnih godina biskupstva kardinalaBozaniæa pretoèeno je u deset slika, tematskih cjelina ukojima su naznaèena podruèja života Crkve u kojima sezrcali i biskupska služba kardinala Bozaniæa. Uvod u svakusliku bio je citat iz kardinalovih homilija i poruka, a potomsu pojedine cjeline bile predstavljene govorom, slikom,audio i video zapisom.Prva slika bila je vezana uz rodni kraj, naslovljena "Dom uotoku, otok u domovini: polazišta". Uz podsjeæanje nabogatu baštinu otoka, kao i crkvenu povijest, poseban ugoðajuz tu sliku dali su "Kapari", pjevaèi Bratovštine sv. IvanaKrstitelja iz kardinalova rodnog Vrbnika, kao i video-èestitke.Druga slika "U hodu povijest: Crkva i domovina" izmeðuostaloga istièe odnose s državom èemu je kardinal Bozaniædao doprinos kao predsjednik, odnosno potpredsjednik HBK,kao i èlan Stalnoga vijeæa. Takoðer je istaknuto kako umeðunarodnim tijelima u kojima je djelovao, pored pastirskezauzetosti, zastupa interese hrvatskoga naroda. Treæa slika"Poziv odaziv Crkve: nadbiskupija u Sinodi" podsjetila jekako je kardinal Bozaniæ osnovao 25 župa od kojih je njih19 sada na podruèju Zagrebaèke nadbiskupije. O potporiraznim inicijativama vjernika laika bilo je rijeè u èetvrtojslici "Od ponovnog buðenja do glasa: laikat". U petoj slici"Biseri identiteta: kultura" èelnici dviju izdavaèkih kuæaGlasa Koncila i Kršæanske sadašnjosti posvijestili su važnostevangelizacije kulture i evangelizacije kulturom, a u šestojslici "Izmeðu istine i ideologije: znanost" posebno jenaglašeno zalaganje kardinala Bozaniæa za crkvenevisokoškolske ustanove. "Dodiri ljubavi: Caritas" bio jenaslov sedme slike kojom se istaknulo ulogu i mjesto u

Crkvi i društvu Caritasa. "Spomen i nada: Europa" bio jenaslov osme slike u kojoj je poseban naglasak stavljen na putHrvatske prema Europskoj uniji. Slika deveta "Žrtva iradost: sloboda" još je jednom posvijestila važnost žrtve zaslobodu o èemu su govorili udovica poginulog branitelja, istudent iz Škabrnje. Uz posljednju sliku "Nada 'StepinèeveCrkve'" bila je izreèena i završna molitva.Uslijedio je "Èestitarski triptih" zagrebaèkih pomoænihbiskupa. Biskup Šaško predstavio je prigodnu spomen-medalju koju je Zagrebaèka nadbiskupija dala izraditi okardinalovu jubileju. Medalja imena "Sveti Ivan Pavao II. -papa hrvatske nade" rad je medaljara Damira Mataušiæa.Lice medalje ima na sebi lik sv. Ivana Pavla II., a na nalièjuse nalaze tri polja podijeljena palijem s kardinalovim grbom.Svako polje predstavlja po jedno kljuèno imenovanje kojimje Ivan Pavao II. povezan sa životom kardinala Bozaniæa.Tako je tu oris krèke katedrale s godinom 1989., tj.biskupskim reðenjem, potom oris zagrebaèke katedrale sgodinom 1997. kada je postao nadbiskup, te oris bazilike Sv.Petra i godina 2003. kada je uvršten u zbor kardinala. Biskup Gorski predstavio je i sveèaru predao dar sveæenikaZagrebaèke nadbiskupije. Rijeè je o poliptihu u vitraju uèijem središtu se nalazi lik sv. Ivana Pavla II., a oko njega sulikovi sv. Kvirina, sv. Marka Križevèanina, bl. AugustinaKažotiæa i bl. Alojzija Stepinca. Biskup Gorski pojasnio jekako su ti likovi izabrani jer povezuju Zagrebaèkunadbiskupiju, odnosno cijelu metropoliju, a po sv. Kvirinuobuhvaæena je i Krèka biskupija. Vitraj koji je složen odšestotinjak prozirnih komadiæa izradio je akademskiumjetnik Branimir Dorotiæ.Èestitarski triptih zaokružio je biskup Valentin Pozaiæ: Svimi ovdje okupljeni zahvalni i ponosni radujemo se slavlju.Vama èestitamo, s Vama molimo, za Vas molimo Spasiteljanašega Isusa Krista Dobrog pastira svih nas, zazivajuæiblizinu i zagovor Blažene Djevice Marije, najvjernijezagovornice Hrvatske ovdje u sjeni velikana katolièke vjere inaroda Hrvata bl. Alojzija Stepinca. Svaki uzvišeni dar, darje Svevišnjega s neba, taj dar je blagoslov, blagoslov je vašsrebrni jubilej biskupstva, blagoslov je Vama i onima kojimaVas je Bog darovao i nastavlja darivati, rekao je biskupPozaiæ.U zahvalnoj rijeèi, kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je želioda srebrni biskupski jubilej proðe što tiše i skromnije, noipak je prihvatio želju i prijedlog svojih pomoænih biskupa,te najbližih suradnika da se i na vanjski naèin oznaèi tajspomen. Njima, kao i svim prireðivaèima te izvoðaèimazahvaljujem na velikodušnom i predanom trudu u pripremi,organizaciji i ostvarenju ovog lijepog programa. Osobnozahvaljujem dobrom Bogu za sve milosti kojima je podupromoju biskupsku službu te istodobno molim oproštenje zauèinjene propuste i nedostatke. Tješe me Isusove rijeèi kojedaju mir duši: "Kad izvršite sve što vam je nareðeno, recite:Sluge smo beskorisne. Uèinismo što smo bili dužni uèiniti!"(Lk 17,10). Hvala vam na zajedništvu i potpori. Bog vasblagoslovio, rekao je kardinal Bozaniæ.Sveèana akademija zakljuèena je hrvatskoj himnom, tepjesmom "Ljiljane bijeli".U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Vokalniansambl "Antiphonus", zbor Instituta za crkvenu glazbu"Albe Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu, zbor "Panis Angelicus" župe sv.Barbare – Zagreb, Ansambl "Animato", Muški katedralnizbor, te Nikolina Pinko, sopran, uz pratnju Eve KirchmayerBiliæ na orguljama. Odlomke iz kardinalovih govora iporuka èitao je Anto Mikiæ, a program vodila Diana Tikviæ.

Domovinske vijesti ika

10 24. lipnja 2014. broj 25/2014

"Kultovi: zamke i opasnosti"Predavanje mr. Vinka Rožiæa u organizaciji Obiteljskogsavjetovališta Dubrovaèke biskupijeDubrovnik, 20.6.2014. (IKA) - Predavanje u organizacijiObiteljskog savjetovališta Dubrovaèke biskupije naslovljeno"Kultovi: zamke i opasnosti" održano je u petak 20. lipnja udvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Predavaè mr. VinkoRožiæ, koji se bavi izuèavanjem psihologije utjecaja na ljude,predstavljajuæi razlièite kultove koji danas postoje u svijetuili su u posljednjem stoljeæu ostavili trag, govorio je okarakteristikama kultova od potpune podreðenosti voði dotoga da oni koji žele izaæi strepe od moguæe odmazde.Govoreæi o karakteristikama voða i sljedbenika rekao je dasu oni koji pristupaju takvim skupinama obièni ljudi kojièesto nisu svjesni èemu pristupaju nego ih privuèe ljubaznostsljedbenika, briga koju pokazuju prema njima, zajedništvo, atek kasnije, malo po malo, bivaju izloženi razlièitimtehnikama manipulacije, a da to više niti ne primjeæuju.Pritom su posebno opasni kultovi koji svoje sljedbenikedovedu do toga da poèine samoubojstvo ili da ubijaju drugeljude. To je prvo u nizu predavanja ciklusa "Deset Božjihzapovijedi" koje æe Obiteljsko savjetovalište povremenoorganizirati kako bi pružilo kvalitetne informacije izrazlièitih podruèja života, a koje se èesto dotièu upravonepoštovanja Božjih zapovijedi. Posljedice takvog stilaživota nisu bez utjecaja na osobnost te Savjetovalište i naovaj naèin želi pomoæi obiteljima da prepoznaju probleme, snjima se na vrijeme suoèe i rješavaju ih.

Slavlje u zagrebaèkoj katedraliÈetrnaestorica novih sveæenika - Misa zahvalnica za 25.obljetnicu biskupstva kardinala Josipa BozaniæaZagreb, 21.6.2014. (IKA) – Tijekom sveèanogeuharistijskog slavlja u subotu 21. lipnja u zagrebaèkojprvostolnici zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæzaredio je za prezbitere èetrnaestoricu kandidata, a tijekommise zajedno je s okupljenim sveæenicima i pukom zahvalioBogu za 25 godina biskupstva. U koncelebraciji su bili iapostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico,pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski,te skoro 250 sveæenika meðu kojima župnici župa iz kojih surodom mladomisnici, poglavari Nadbiskupskogabogoslovnog sjemeništa, provincijali i provincijskiodgojitelji, kao i poglavari i pitomci rimskih kolegija ukojima su svoje studijske dane proveli neki od novihprezbitera.Nakon što je rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništamr. Anðelko Košèak kardinalu predstavio kandidate za redprezbiterata, kardinal im se u prigodnoj homiliji obratio.Posvijestio im je, kako se ovim èinom dogaða neštoposebno, "Isus vas sada prihvaæa u krug onih koji su mu biliblizu u dvorani Posljednje veèere, u društvo onih koje jeizabrao, koje on poznaje i koji su pozvani njega dobroupoznati. On vas u Duhu Svetom osposobljuje da odsadanastupate u njegovo ime, dapaèe u njegovoj osobi, inpersona Christi". Istaknuo je i kako Isus želi da mu seodsada potpuno predaju, da se s njim poistovjete, da muupravo posude svoja usta, svoj glas, svoju osobu, kako binjihovo "Ja" mogao zamijeniti Njegov "Ja" i to "u rijeèi kojane ostaje samo rijeè, nego postaje i èin, akcija. Smatra teprikladnim tumaèiti njegovu Rijeè i nositi ljudima radost iutjehu koju èovjeku može dati samo On, jer je Sin Božji.Kad god to budeš vršio, obnavljaj u sebi spomen na Isusovumuku, smrt i uskrsnuæe, jer je novost vazmenog dogaðajavrelo našeg kršæanskoga života". Isus æe ih iz dana u dan

èiniti sposobnim za djelo na koje ih je pozvao, ako ostanu unjegovoj ljubavi. Kardinal je posebno mladomisnike uputio kako da mole:"Moli ovako danas i svaki dan svoga sveæenièkog života:Gospodine, pomozi mi da te uvijek bolje upoznam! Pomozimi da tvoja volja sve više postaje moja! Pomozi mi živjetisvoj život, zajedno s tobom, za druge, za one koje æeš midati! Pomozi mi da iz dana u dan budem sve više Tvojprijatelj!" Podsjetio ih je i na potporu koju mogu imati odvjernika, te im poželio da punim pluæima iskuse sveæenièkuradost veæ na poèetku svoje prezbiterske službe,pripremajuæi se za mladu misu i ulazeæi po prvi put sastrahopoštovanjem u ispovjedaonicu "da biste bili služiteljiBožjeg milosrða u sakramentu pomirenja. Želim da turadost, taj žar i polet duha obnavljate i u njemu iz dana u danrastete po svakom slavljenju svete mise i podjeljivanju svetihsakramenata".U ovoj prigodi kardinal je podsjetio, kako je mjesec lipanj,mjesec jubileja, te je u tom kontekstu poimenièno istaknuosveæenike Zagrebaèke nadbiskupije koji slave jubileje, ameðu njima pak je posebno istaknuo nestora vlè. VladislavaTomasa koji zahvaljuje Bogu za sedamdeset godinasveæenièkog služenja.Sjeæajuæi se svoga jubileja, 25 godina biskupstva, kardinal jerekao: "Upravo je slavlje reðenja izvrsna prigoda biskupu dau poniznosti srca zajedno s Marijom zahvali Bogu za izbor uslužbu, 'jer velika mi djela uèini Svesilni, sveto je Imenjegovo' (Lk 1,49). Istodobno ovo mi je slavlje i poziv daBoga molim oproštenje za sve propuste i nedostatke kojesam uèinio u biskupskoj službi. Ovo sveæenièko i vjernièkozajedništvo Crkve zagrebaèke u našoj prvostolnici ispunjame radošæu i blagoslovom, jer biskupska služba bez narodaBožjega ne bi imala smisla". Kardinal je pojasnio, kako jebiskupsko ime za djelo, a ne za èast. "Crkveni se pastir neraða odjednom, niti samim svetim redom episkopata.Duhovnim se ocem i pastirom duša postaje u zajedništvuCrkve, u zajedništvu molitve, nastojanja, rada i djelotvorneljubavi. Zato je potrebno vrijeme rasta i sazrijevanja, vrijemetrpljenja i ljubavi. Kao nadbiskup Crkve zagrebaèke, izgodine u godinu osjeæam kako raste ona temeljna crkvenapovezanost i zajedništvo pastira i vjernika. Iskustvo togunutarnjeg rasta duhovnog zajedništva ima svaki biskup,svaki sveæenik, svaki župnik po svojoj službi u Crkvi". Kardinal je homiliju zakljuèio rijeèima: "Pred nama jebuduænost. Ona je u Božjim rukama. Stoga vas pozivam dazajedno poðemo naprijed u vrijeme koje nam Providnostdodjeljuje da bismo ostvarili dužnost prema Zagrebaèkojnadbiskupiji, Crkvi, svom hrvatskom narodu i svakomèovjeku. Vas i sebe preporuèujem nebeskom zagovoruPresvete Bogorodice Marije i blaženog Alojzija Stepinca zaèiju kanonizaciju usrdno molimo". Nakon homilije uslijedioje sam èin reðenja. Za Zagrebaèku nadbiskupiju sveæenièkired primili su Tomica Božièek (župa sv. Leopolda Mandiæa– Orehovica), Josip Èulig (župa sv. Jurja – Gornja Stubica),Boris Joziæ (župa Sveta tri kralja – Zagreb Vrbani), IvanLastovèiæ (župa Krista Kralja – Domaslovec), Matej Petriæ(župa sv. Ivana Krstitelja – Lug Samoborski), Ivan Vuèak(župa Pohoda BDM – Vukovina) i Ivan Zovko (župa SrcaIsusova – Prozor, BiH). Za Hrvatsku franjevaèku provinciju sv. Æirila i Metodasveæenièki red primio je fra Davor Filko, OFM, (župaNavještenja Blažene Djevice Marije – Klanjec) i fra DanijelPatafta, OFM, (župa Gospe Lurdske, Rijeèka nadbiskupija).Iz Provincije franjevaca treæoredaca glagoljaša za sveæenikesu zareðeni fra Marin Matanèiæ, TOR, (župa sv. Benedikta iGospe Žalosne – Kloštar Podravski) i fra Hrvoje Perkoviæ,TOR, (župa sv. Franje Asiškog – Bila). Za Hrvatsku

Domovinske vijestiika

1124. lipnja 2014. broj 25/2014

pokrajinu Družbe Isusove sveæenièki red primili su o. PetarNodilo, DI, (župa Uznesenja BDM – Goveðari, Mljet) i o.Stjepan Šuflaj, DI, (župa sv. Ivana Krstitelja – LugSamoborski), a za Družbu misionara Krvi Kristove br.Marijan Zubak, CPPS, (župa sv. Josipa radnika – SlavonskiBrod).Nakon poprièesne molitve svi prisutni u katedrali otpjevalisu sveèani "Tebe Boga hvalimo", a potom su kardinaluBozaniæu izreèene èestitke. Nuncij D'Errico proèitao jeèestitku pape Franje. Vlè. Slavko Kresonja èestitao jekardinalu uime sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije, aposebno uime generacije reðenika iz 1998. godine koje jeprve zaredio kao zagrebaèki nadbiskup. Zahvalu i èestitkukardinalu uime redovnika i redovnica izrekao je predsjednikHrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica o. Vinko Mamiæ, OCD, a uime vjernika laika tesvih obitelji Zagrebaèke nadbiskupije peteroèlana obiteljGojmerac. Posljednju èestitku uime mladomisnika izrekao jevlè. Matej Petriæ, te kardinalu predao prigodan dar.Kardinal Bozaniæ se na prvom mjestu zahvalio papi Franjišto je uputio blagoslov svima okupljenima, a njemu èestitaosrebrni jubilej. Zahvalio je svima koji su mu ovih danauputili èestitke, a posebno je zahvalu izrekao sveæenicima zaprisutnost, jer "biskup bez sveæenika je ništa, a i sveæenicibez biskupa". Okupljenim vjernicima takoðer je zahvalio zanazoènost, "jer to zajedništvo je znak snage naše Crkve".Sve je potaknuo da budu u službi života, jer "samo život imabuduænost. Mi ako želimo buduænost našoj Crkvi i našemhrvatskom narodu onda trebamo biti otvoreni životu".Prije blagoslova još se jednom obratio mladomisnicima izahvalio im za njihovu raspoloživost, kao i za èestitku.Potaknuo ih je da uvijek budu otvoreni djelovanju DuhaSvetoga u zajedništvu sa sveæenicima i svojim biskupom uvjernom služenju Božjem narodu. Nakon kardinalovablagoslova, svoj blagoslov prisutnim vjernicima dali su imladomisnici.Misno slavlje pjevanjem su uvelièali zagrebaèki bogoslovi iKoralisti zagrebaèke katedrale pod ravnanjem mo MiroslavaMartinjaka.

Ljetni susret mladih VinkovèanaVinkovci, 21.6.2014. (IKA) - Na prostoru izletišta "Sopot"kraj Vinkovaca u subotu 21. lipnja održan je prvi Ljetnisusret mladih Vinkovèana. Okupili su se mladi iz petvinkovaèkih župa koji u svojim župama pjevaju i sviraju uzborovima, ministriraju, igraju nogomet u Katolièkojmalonogometnoj ligi i time su kroz cijelu godinu aktivni uživotu svojih župa. Bila je to prilika da se mladi vjernici uznogomet, badminton i druge zabavne društvene igremeðusobno druže i izvan crkve. Druženju su se prikljuèili i župnik župe sv. Vinka Pallottiavlè. Ilija Sudar i kapelan župe Bezgrešnog Srca Marijina fraIvan Penava. Ta inicijativa nastala je meðu samim mladimžupljanima koji su poželjeli bolje upoznati svoje prijateljevjernike iz drugih župa, te zajedno s njima slaviti Boga.Nadamo se da æe se takav susret ostvariti i dogodine uzsudjelovanje i ostalih vinkovaèkih župa i s još veæim brojemmladih vjernika, rekli su organizatori.

.

Popovaèa proslavila zaštitnika sv. Alojzija GonzaguBiskup Vlado Košiæ blagoslovio spomen-ploèe za vlè. FranjuModrinjaka i salezijanca Josipa BeloviæaPopovaèa, 21.6.2014. (IKA) - Župa i Grad Popovaèaproslavili su u subotu 21. lipnja blagdan svog zaštitnika sv.Alojzija Gonzage i Dan Grada. Sveèano misno slavlje ispredžupne crkve predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ uzajedništvu s dekanom Kutinskoga dekanata IvanomBenkoviæem, župnikom iz Osekova Nedjeljkom Piškoviæemi domaæim župnikom Matom Draganoviæem. Uz više stotinaokupljenih vjernika na slavlju su se okupili i brojni javni ikulturni djelatnici predvoðeni gradonaèelnikom JosipomMiškoviæem.Prije mise, biskup Košiæ je ispred župne kuæe blagoslovionovopostavljene spomen-ploèe za vlè. Franju Modrinjaka,sveæenika Mariborske biskupije, upravitelja župe u Žažini,poginulog pri bombardiranju pruge u Popovaèi 30. ožujka1945. godine, i klerika Josipa Beloviæa, salezijanca u MarijinDvoru, poginulog pri bombardiranju pruge u Popovaèi 3.veljaèe 1945. godine. U homiliji biskup Košiæ govorio je o životu sv. Alojzija,istaknuvši kako se odlikovao s tri kreposti: gajio je posebnuljubav prema molitvi, njegovao je èistoæu duše i tijela iveoma je ljubio siromašne. "Posebna je njegova odlika –ljubav prema siromasima, bolesnicima i potrebnima. Kad jenaime bio na studiju u Rimu u kojem je vladala teškazarazna bolest kuga, on je obilazio nemoænike i nosiobolesnike, te se i sam zarazio tom bolešæu i zato je tako mladi umro. Nije doèekao sveæenièko reðenje, nije postaosveæenik, nego samo kao redovnik isusovac završio je svojzemaljski život. Završio ga je ljudski gledano preranoupravo jer se posvetio djelotvornoj ljubavi prema bližnjima,zbrinjavanju bolesnika. On koji je mogao biti u visokomdruštvu, na dvoru kao nasljednik grofovije i upravitelj togkneževstva, danas jedne talijanske pokrajine, no on se posveponizio, pristupao ljudima, brinuo se za njih, prao i povijaoim njihove rane, pomagao ljudima. Kao naša bl. Terezija izKolkate, u naše vrijeme", podsjetio je o sv. Alojziju biskupKošiæ i dodao kako ga je do toga dovela njegova pobožnost,njegova molitva, njegova ljubav prema Bogu. "Dakle, ninaša vjera nas ne smije zatvarati da se samo posvetimoBogu, nego nas mora osposobiti da možemo pristupitipotrebnim ljudima i živjeti za njih, pa i umrijeti, kako nas jeto naš Gospodin nauèio". U nastavku biskup je podsjetio na živote vlè. FranjeModrinjaka i bogoslova Josipa Beloviæa, istaknuvši kako suoni bili žrtve za druge, te kako su za njih postavljenespomen-ploèe da podsjeæaju na njihovu žrtvu. "Rijeè jedakle o tragiènim smrtima ljudi koji su svoj život posvetiliza druge. I pogibali su, od sv. Alojzija Gonzage, pa dobogoslova Beloviæa i župnika Modrinjaka, žrtvujuæi se da bipomogli drugima. Neka nas spomen naših muèenika iosobito blagdan sv. Alojzija potakne da mislimo na našemlade. Oni æe pronaæi pravi put u životu ako znaju istinu iako imaju dobre i jake primjere koje æe slijediti", poruèio jebiskup, te upozorio kako istinu o II. svjetskom ratu mladinaraštaji još uvijek ne znaju jer ih se zaluðuje iskrivljeniminformacijama. "Tako danas neæete èuti da su partizaniodnosno komunisti pobili tolike sveæenike, bogoslove ièasne sestre. I to su najèešæe èinili iz mržnje na vjeru,premda mi danas imamo pred oèima dva lika koja supoginula kao žrtve nesreæe, ali nesreæe zbog ratnih dogaðajau borbi protiv okupacije, ali koji su bili istodobno iprovoðenje komunistièke revolucije da bi se uspostavio novitotalitarni poredak, gori od prvoga. Oba su bila strašna izloèinaèka, i fašizam odnosno nacizam, i komunizam. Alitko to još danas u Hrvatskoj osuðuje komunizam? Nažalost,

Domovinske vijesti ika

12 24. lipnja 2014. broj 25/2014

to se zlo još i slavi. Drugo, mladi moraju imati primjere kojemogu slijediti. Što æete veæe primjere dobrote, èistoæe,ljubavi prema bližnjemu negoli što su primjeri sv. AlojzijaGonzage, blaženog Alojzija Stepinca i sveæenika i bogoslovamuèenika koji su svoje živote dali za druge! Njih slijedimosvi, a osobito mladi, i imat æemo sigurnu buduænost, koja æepoèivati na istini i ljubavi", zakljuèio je biskup Košiæ. Za blagdan svog zaštitnika župljani su se pripremališestodnevnicom tijekom koje su razmišljali o životu svogzaštitnika, a uoèi blagdana u Pastoralnom centru župeotvorena je i izložba skulptura kristološke tematike kiparaIvana Durakoviæa.

Sveæenièko reðenje Zvonimira MikuliæaSlavlje u zadarskoj katedrali predvodio nadbiskup ŽelimirPuljiæZadar, 21.6.2014. (IKA) - Zvonimir Mikuliæ zareðen je zasveæenika u subotu 21. lipnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru,u tijeku sveèanoga misnog slavlja koje je predvodio zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ. Sveæeništvo je dar i otajstvo, istaknuo je u homilijinadbiskup Puljiæ, dodavši da su u reðenju i hodusveæenièkog zvanja ukljuèeni Bog i èovjek, obitelj izajednica vjernika. "Bog zapoèinje razgovor i oèekujeodgovor. Èovjeka osobno zna i slobodno poziva. Bog bira ipoziva, no nije uvijek jednostavno i lako odluèiti se iprihvatiti Božji poziv. Reðenik to najbolje zna", rekao jemons. Puljiæ, dodavši da razvoj zvanja prate razgovori,molitve, premišljanja, duhovne vježbe, nagovori, ali ivrludanja, sumnje, napasti, borbe, traženja, bojazni istrahovi. "Odluèujuæe u tom trenutku je poticaj 'Ne boj se' i'Odvaži se'. Zadaæa je velika i teška, ali samo naprijed",istaknuo je mons. Puljiæ, podsjetivši na Božji poticajAbrahamu: "Ne boj se, Abrahame, krenuti kamo te šaljem". "I Abraham kreæe. Ide u neizvjesnost, ne zna kamo ide. Ali ujedno je siguran: Bog koji me pozvao, neæe me ostaviti. Onsa mnom nešto planira, i zato u ruke tvoje, Gospodine. Izaijapiše 'Ne boj se, narode moj, Bog sam hita da te spasi. Ti simoj, ja sam te otkupio, imenom sam te zazvao'. Ne boj sesvoje slabosti kad Bog zove. Predaj mu se jer on te tješi,hrabri i sve æeš moæi u onome koji te jaèa", potaknuo jenadbiskup. Istaknuo je kako je meðu Isusovim uèenicima bilo najvišeribara. Šimun i Andrija su bacali mreže pokraj Galilejskogjezera, Jakov Zebedejev i brat Ivan su pošli za Isusom, kadih je pozvao. Zašto je Isus birao svoje uèenike meðuribarima nadbiskup je pojasnio tumaèeæi njihovu osobnost."Stil života ribara otkriva da su to strpljivi ljudi, ustrajni,hrabri i skroviti. Težak život na moru nauèio ih je bitistrpljivima, primorani su satima èekati kako bi nešto ulovili.Zato se kaže da ribari imaju mirne i jake živce. I Kristovuèenik mora biti strpljiv. Kad nastupe pozivi, kucanje užupnom uredu, kad ljudi zaborave Boga pa ne dolaze namisu i ne ispovijedaju se, on strpljivo èeka, u crkvi,ispovjedaonici, uredu. Biti miran – u uredu, radu, mladosti istarosti, to je Božji ribar, koji æe ustrajno pokušati opet,iznova baciti mrežu. On æe još jednom zaveslati i prijeæi nadrugu stranu, vratiti se poslijepodne i predveèer. I onda kadne ide, on opet proba", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da jeBožji, Isusov uèenik svjestan kako sve zavisi od Gospodina.Baca se na koljena poput apostola Pavla u Miletu, jer zna daga je Gospodin pomazao, šalje ga i ne može bez njega."Svjestan je da je Bog ovisan o njemu. Ne ide skrštenihruku, nego se stavlja na raspolaganje: izmoliti još jednukrunicu, uèiniti još neku gestu, posjetiti bolesnika, možda seipak nešto dogodi i promijeni. Isusov uèenik je ustrajan i

spreman. Spreman doèekati buru, jugo, valove, oluju iriskirati ne samo mrežu, ribe i brodicu, nego i vlastiti život.Kao pravi ribar vièan je svemu. Spreman je sasvim hrabrosuèeliti se s nevoljama i olujama života. Svjestan je da neovisi sve o njemu. Valja sve staviti u Božje ruke, a svoj radpreporuèiti blagoslovu odozgor. Zato Isusov uèenik traži itišinu, molitvu i sabranost, onako kako je i Krist èinio. Molioje prije svakog javnog djela i nastupa. Prije izbora apostola,cijelu noæ je probdio u molitvi i pozvao one koje mu je Bogodredio", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši: Oni koje Kristpoziva biti dionicima njegova poslanja u svijetu, moraju seugledati u njegov primjer. Molitva je temelj, korijen ijamstvo njihova blagoslovljenog djelovanja. Nadbiskup jepoželio da Zvonimir bude na visini zadataka koje mu Crkvapovjerava, da ga Duh Sveti odjene silom odozgor i obdariponiznošæu i pouzdanjem u Boga. "Sveti red je dar Crkvi, ljudima i svijetu. Neka reðenik budedar Crkvi i narodu. Neka njegovo darivanje bude bezpridržaja, služenje bez uvjetovanja i neka Gospodin do krajaizvede što je zapoèeo na njegovom krštenju", zakljuèio jenadbiskup Puljiæ u homiliji slavlja u kojem je sudjelovaobrojni zadarski prezbiterij i sveæenici iz Rijeke i Zagrebakoji su pratili Mikuliæa na njegovu putu do reðenja.

Èlanovi Marijine legije hodoèastili Gospi od suzaPleternica, 21.6.2014. (IKA) - Oko 800 hodoèasnika,èlanova Marijine legije, posjetilo je 21. lipnja pleternièkosvetište Gospe od suza. Došli su iz Zadra, Splita, Rijeke,Osijeka, Zagreba, Donjih Andrijevaca, Dugog sela,Bjelovara, Križevaca, Siska, Petrinje, Podravskih Sesveta,Vukovara, Vrbovca pa èak i iz Sarajeva. "Danas æemo ovdjeprikazati naše molitve za odreðenu nakanu a to je jedinstvo uCrkvi, jedinstvo meðu kršæanima i jedinstvo u Marijinojlegiji. Posebno æemo moliti za našu braæu i sestre u Bosni iHercegovini i Sloveniji, gdje su oni još 'slabi,' kako bi sejaèali i množili. Naravno, molit æemo posebno i za èlanoveMarijine legije koji su stradali u nedavnim poplavama",kazao je prije poèetka mise predsjednik Marijine legije regijeZagreb Marko Oroz. Hodoèasnièko misno slavlje predvodioje požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Biskupa, kao i rektorasvetišta župnika Antuna Æorkoviæa, pozdravio je uimehodoèasnika vlè. Stanislav Vitkoviæ. Pozdravljam vas naruševinama crkve iz II. svjetskog rata. Ali, na ovimruševinama izgraðuje se kako ste èuli 59 godina živa crkvaIsusova zagovorom Isusove majke Gospe od suza. I vi danaspridružujete se mnoštvima koja su ovamo dolazila svakegodine u kolovozu na devetnicu, a onda i na sam blagdanGospe od suza, 31. kolovoza. Najvažnije je da ta mnoštvadolaze svojim onim vjernièki raspoloženim i odanim srcemiskazati poštovanje Isusu Kristu po Njezinoj prisutnosti i poNjezinu zagovoru ozdraviti u srcima i dušama. Znam da ste ivi ponijeli svoje vjernièko srce i pridružujete ga tolikimhodoèasnicima. Neka ga prepozna Isusova majka kao zaistaodano srce koje voli Isusa Krista onako kako ga je onavoljela, srce koje ga želi slušati kao što ga je ona slušala,rekao je na poèetku mise biskup Škvorèeviæ te potomzapitao hodoèasnike kako su? "Pitam vas to zato što Bogunije svejedno kako ste. I suze Isusove majke znak su teBožje brige za nas, to znaèi, mi nismo sami na tom putu. Jošjednom otvorimo svoja srca i neka u njega uðe svjetlost isnaga Isusa Krista, jedinog spasitelja èovjeka, po Njezinuzagovoru pa da vi ovdje u srcima svojim zaista osjetite po tojBožjoj prisutnosti u njima koliko ste dobro jer je Bog uvama, koliko ste dobro jer je Ona s vama na putu", poruèioje hodoèasnicima požeški biskup.

Domovinske vijestiika

1324. lipnja 2014. broj 25/2014

Godišnji susret ministranata Požeške biskupijePožega, 22.6.2014. (IKA) - Godišnji susret ministranataPožeške biskupije tradicionalno se održava 22. lipnja uVoæinu ili Požegi. Ove godine taj nadnevak bio je u nedjeljute je susret prireðen u poslijepodnevnim satima u Požegi.Jedan od važnih razloga da se on održi u sjedištu Biskupijejest nedavno proglašenje svetim pape Ivana Pavla II.,utemeljitelja Požeške biskupije èija se relikvija èasti usveèevoj kapeli u kripti požeške katedrale. Svaka skupinaministranata po dolasku u Požegu posjetila je stogaponajprije kapelu Sv. pape te mu uputila pozdrav i molitvu.Potom su se svi okupili u dvorištu ispred Biskupskog doma,gdje je održan prigodni program. Voditelj povjerenstva zapastoral duhovnih zvanja i prefekt požeškog Kolegija AntoIviæ organizirao je sa sveæenièkim aspirantima iz Kolegijamozaik-program s insceniranjem duhovnog zvanja papeIvana Pavla II., iskazom župnog vikara iz župe sv. TerezijeAvilske u Požegi Marijom Veèeriæem o sveæenièkomzvanju, svjedoèenjem pojedinih ministranata o djelovanju užupi te kvizom znanja o Požeškoj biskupiji i ministrantskojslužbi. U crkvi Sv. Lovre ministranti su odjenuli svoju liturgijskuodjeæu te je potom krenula sveèana procesija prema katedraliu kojoj su bili i sveæenici koji su dopratili ministrante tebiskup Antun Škvorèeviæ. Po dolasku u katedralu biskupa supozdravila dva ministranta iz njegove rodne župe Davor,najbrojnija skupina na susretu sa šezdesetak èlanova. Biskupje u odgovoru izrazio dobrodošlicu ministrantima, podsjetiona proglašenje svetim pape Ivana Pavla II. i istaknuo kako ihon sada na svoj naèin okuplja u našoj katedrali i raduje senjihovu služenju oltaru, da s njima moli da budu vjerni IsusKristu i da poneki èuju njegov glas te ga slijede usveæenièkom ili redovnièkom zvanju. Istaknuo jeznakovitost njihova susreta koji se odvija izmeðu svetkovineTijelova prošlog èetvrtka i sveæenièkog reðenja u požeškojkatedrali iduæe subote. Pozvao je ministrante na molitvu zanjihove sveæenike kojima služe u prinošenju Isusove žrtve naoltarima njihovih župnih crkava. Istaknuo je kako ovu svetumisu prikazujemo za sveæenike, ðakone koji se nalaze uduhovnim vježbama u pripravi za sveæenièko reðenje iduæesubote, za bogoslove, aspirante i sve ministrante Požeškebiskupije. Na poèetku homilije biskup je kazao ministrantima da ih je uslužbu oltaru po njihovim sveæenicima na svoj naèin pozvaosam Isus i da se raduje što su na njega pozitivno odgovorilite ih je potaknuo da to izraze pjevanjem gesla susreta "Evome, Gospodine, ti si me pozvao". Povezao je to sJeremijinim proroèkim pozivom i prikazom njegova života unedjeljnom prvom èitanju te podsjetio ministrante da jeprorok èovjek sav uronjen u Božju blizinu koji hrabrosvjedoèi opredjeljenje za život po njegovim pravilima,postaje provokativan za one koji nameæu svoj naèinponašanja te ga mrze i progone. Istaknuo je kako se prorokJeremija ne boji progona i ne njeguje osvetnièke osjeæajeprema mrziteljima jer živi od sigurnosti da je Bog s njime i unjemu nalazi svoju èvrstinu i oslonac. Dodao je da uEvanðelju Isus nekoliko puta poziva svoje uèenike "Ne bojtese", podsjeæajuæi ih da je on pobijedio zlo i smrt te da žive umoæi njegova pobjednièkog Duha. Biskup je kazaoministrantima kako su i oni sa svojim sveæenicima pri oltaruna svoj naèin proroci jer služe Isusovoj blizini ljudima ueuharistiji po prinošenju njegova tijela za nas položena i krviprolivene, po žrtvi ljubavi na križu kojom je pobijedio smrt.Upozorio ih je kako ima onih koji ih žele odvojiti od teIsusove blizine i ukljuèiti u neke svoje strategije i ciljeve teih je potaknuo da se ne daju zavesti, jer nitko drugi nijepobjednik poput Isusa te je rekao da i oni s njime mogu

postati pobjednici. Podsjetio ih je na hrvatsku nogometnureprezentaciju u Brazilu i na nedavnu pobjedu od 4 naprama0 protiv Kameruna te je spomenuo da se trebamo radovati tojpobjedi. Ali je pripomenuo da Isusova pobjeda ide dalje odsporta, da se ona odnosi na onu najveæu ljudsku nemoæ igranicu koju nazivamo smrt te da se za tu pobjedu isplati bitivjeran Isusu Kristu. Kazao je da su oni svojevrsna Isusovapobjednièka momèad s kojom on u Hrvatskoj raèuna i skojom želi igrati pobjednièku utakmicu protiv zla i smrti,ljude oslobaðati straha. Potaknuo ih je da prihvate Isusovpoziv iz Evanðelja te ga se ne stide u obitelji, školi i igri,nego mu svjedoèe posebnu blizinu u ministriranju, kako seon ne bi odrekao njih pred svojim Ocem nebeskim. Poželioim je puno radosti u vjernosti Isusu Kristu.Nakon poprièesne molitve svi su zajedno moliliministrantsku molitvu i na kraju uskliknuli geslom "Evodolazim, Gospodine, ti si me pozvao". Biskup je zahvalioministrantima za njihovu vjernost u služenju oltaru unjihovim župama kao i sveæenicima što im pomažu u tojslužbi i što su ih doveli na susret u Požegu. Potom su sebiskup i sveæenici uputili u kapelu Sv. Ivana Pavla II. te suondje uime svih ministranta upravili Bogu molitvu zahvaleza dar njegove svetosti i povjerili njegovu zagovoruministrantsko služenje na što su svi uskliknuli "Sveti IvanePavle, moli za nas". Zbor mladih katedralne župe sv.Terezije Avilske predvodio je ministrante u pjevanje tepomogao da slavlje oko oltara u njihovoj katedrali budelijepo i sveèano.

Proslavljeni sv. Akacije i drugoviSela, 22.6.2014. (IKA) - Mještani sela Grede (župa Sela kodSiska) sveèano su u nedjelju 22. lipnja proslavili svojenebeske zaštitnike sv. Akacija i drugove. Misno slavljeispred seoske kapelice svetih zaštitnika Grede predslavio jemons. Marko Cvitkušiæ, kancelar Sisaèke biskupije i prepoštStolnog kaptola sv. Križa u zajedništvu s domaæimžupnikom i dekanom preè. Matom Sukaliæem, spominjuæi seposebno svih branitelja Siska iz davne 1593. godine, kao isvih branitelja Domovinskog rata.Sv. Akacije i deset tisuæa drugova, muèenika èaste se na timprostorima još iz vremena èuvene Sisaèke bitke koja je bilaupravo na njihov spomendan prije 421 godinu. Toma BakaèErdödy, jedan od zapovjednika pobjednièkih postrojbi izSisaèke bitke, tu se sa svojim braniteljima, kako veli predaja,zahvalio Svecu i njegovim drugovima, muèenicima zaizvojevanu pobjedu.Na poèetku propovijedi mons. Cvitkušiæ kratko je ocrtaoživotni put sv. Akacija, koji se kao rimski vojskovoða sdevet tisuæa vojnika u Armeniji borio protiv pobunjenika. Napreporuku anðela koji su im se ukazali dali su se krstiti i takona sebe navukli bijes cara Hadrijana koji na njih šaljebarbarsku vojsku da ih uništi. Èak je tisuæu barbarskihvojnika prešlo na kršæanstvo. Ipak su Akacije i njegovidrugovi izgubili bitku, a potom bili bièevani i razapeti nabrdu Ararat. Propovjednik je istaknuo da su Akacije i njegovi drugovi,muèenici bili dosljedni u djelovanju i neustrašivi uispovijedanju Krista raspetog i uskrslog. Imali sustrahopoštovanje prema Bogu, voljeli su ga i ljubili cijelimsvojim biæem. Njega nipošto nisu željeli uvrijediti. Zato subili nadmoæni i kralju i cijeloj njegovoj sviti i mogli suuzviknuti: "Ustrajmo braæo, jer onaj tko bude ustrajao, taj æese spasiti!" Tko Boga ljubi cijelim svojim biæem, ne treba senikoga bojati. Snaga mu dolazi od Boga. A tko se boji ljudi,lako æe doæi u opasnost da zataji Boga, da se njega odrekne.Divni primjer sv. Akacija i njegovih drugova potvrðuje da je

Domovinske vijesti ika

14 24. lipnja 2014. broj 25/2014

moguæe ono što Isus savjetuje svojima u Evanðelju: "Nebojte se!" Bog uvijek daje snage. A takve hrabre ljude iprogonitelji u svojoj nutrini poštuju i dive im se, jednako kaošto preziru one koje uspiju slomiti. Ljudi snažne vjere ièvrstih moralnih naèela uvijek su svjetionik i putokaz. Nakraju homilije propovjednik je istaknuo da sudeæi pomnogim našim medijima, danas nije suvremeno biti vjernik,osobito ne katolik. "I naša je vjera trajno na kušnji: odreæi seBoga radi nekih drugih interesa. Neka sveti Akacije i njegovidrugovi, velikani duha i ljubavi prema Spasitelju i nama,svojim primjerom i zagovorom, izmole takvu snagu vjere dase ne samo nikada Boga javno ne odreknemo, nego da to neuèinimo ni svojim nedosljednim životom".Mladi iz župe sv. Marije Magdalene u Selima pjevanjem suuvelièali misno slavlje, a Mjesni odbor Grede uprilièio jebiciklijadu od sisaèke katedrale do Akacijeve kapele.

Misa zadušnica za žrtve JazovkeSošice, 22.6.2014. (IKA) - "Ovdje smo na satu povijesti uBožjoj prirodi. Na satu povijesti o spasenju ljudskoga roda ina satu povijesti hrvatskoga naroda. Svojim misaonim oèimagledamo unatrag, promatramo sadašnjost, ali oèi naše uprtesu i u buduænost", rekao je uz ostalo križevaèki grkokatolièkibiskup Nikola Kekiæ u nedjelju 22. lipnja u propovijedi na24. spomen-pohodu kod jame Jazovke nedaleko od Sošica uŽumberku nevino pobijenim hrvatskim civilima i vojnicimanakon završetka II. svjetskog rata, izvijestio je portal GlasaKoncila. "Nove komunistièke vlasti nemilosrdno su bezikakva suda u kratko vrijeme okrutno pogubili cvijethrvatske mladosti. Dio njih i ovdje poèetkom sijeènja 1943. itijekom svibnja i lipnja 1945. godine. Ovdje dodajem i jedandetalj što hrvatskoj javnosti vjerojatno nije poznato. Naime,dvije sestre bazilijanke, Žumberèanke, Irena Smièiklas iVasilija Popoviæ, saznavši kako novi vlastodršci iz Zagrebadanima i noæima kamionima odvoze ljude ovamo na Jazovkui tu ih na najokrutniji naèin ubijaju i bacaju u ovu jamu,pošle su polovicom mjeseca lipnja 1945. k nadbiskupuStepincu da ga o tome izvijeste. Èuvši od njih o timstrahotama, on je pred njima telefonom nazvao drugaBakariæa i povišenim tonom s njim podugo razgovarao o timžalosnim zbivanjima. Rezultat tog razgovora bio je da sudrugovi prestali dovoziti svoje žrtve na Jazovku. U jamu subacili živo vapno i zatvorili ju. Okolnom stanovništvuzaprijetli su likvidacijom, ako bi se tko usudio pisnuti oonome što se ovdje dogaðalo", posvjedoèio je biskup Kekiæu propovijedi. U koncelebriranoj misi zadušnici sudjelovali su domaæisošièki grkokatolièki župnik Marijan Jeftimov, rimokatolièkižupnik iz Krašiæa Dragutin Kuèan s još dvojicomumirovljenih rimokatolièkih sveæenika, èlanovi brojnihbraniteljskih udruga i rodbina pobijenih žrtava iz cijeleHrvatske. Spomen-pohod zapoèeo je mimohodom s brojnimstjegovima od središta Sošica do Jazovke, koji su predvodilièlanovi Frankopanske garde iz Ogulina u živopisnimodorama. Slijedila je molitva križnoga puta koju jepredvodio krašiæki župnik Kuèan. Nakon otpjevane "Lijepenaše" pozdravne je rijeèi nazoènima uputio Boris Prebeg,predsjednik Hrvatskoga obrednoga zbora, a Irena Mamužiæproèitala je njegov Prosvjedni zahtjev. Prigodne je rijeèiuputio i župnik Kuèan darovavši biskupu Kekiæu uvezenogodište župnoga glasila "Stepinèev Krašiæ", koje redovitodonosi izvješæa o dogaðanjima vezanima uz Jazovku. Cijelije program prije mise animirala i vodila Zrinka Pezer.

Imenovani èlanovi Povjerenstva za pastoral braka iobitelji Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeÐakovo, 23.6.2014. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ imenovao je na mandat od èetirigodine èlanove Povjerenstva za pastoral braka i obiteljiÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Od 1. srpnja 2014. Nadbiskupijsko povjerenstvo za pastoralbraka i obitelji èine: dr. Stanislav Šota (nadbiskupijskipovjerenik); vlè. Ivica Martiæ (predstavnik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije u Vijeæu HBK za obitelj), SuzanaMatoševiæ, dipl. theol., (braèno-obiteljska savjetnica i tajnicaPovjerenstva); dr. Josip Bošnjakoviæ (voditeljsavjetovališnog i terapeutskog rada), doc. dr. Ivo Džiniæ,Elizabeta Matuzoviæ, dipl. theol. (braèno-obiteljskasavjetnica), vlè. Tomislav Æorluka, vlè. Anðelko Cindori,Anica Banoviæ, Josip Džakula, dipl. theol., DinkoHrehoroviæ, dipl. ing. gr., Josipa Hrehoroviæ, dipl. theol.,Marija Jurkoviæ, dr. med, Antun Kovaèiæ, dipl. ing. el., prof.,Petar Kopunoviæ-Legetin, dipl. theol., Sanja Kopunoviæ-Legetin, dipl. theol., Marija Majdeniæ, mag. psyh, doc. dr.Šimo Šokèeviæ, prof. dr. Marcela Šperanda, dr. TomislavŠperanda, dr. Teuta Rezo, doc. dr. Suzana Vuletiæ i dr.Dražen Živiæ.Zadaæe Nadbiskupijskog povjerenstva za pastoral obitelji su:promicanje i koordiniranje cjelokupne pastoralne skrbi zabrak i obitelj u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji;promicanje braènih i obiteljskih skupina u župama idekanatima; podrška i promicanje suradnje s Hrvatskomzajednicom braènih susreta te s drugim srodnim vjernièkim igraðanskim društvima, kao i graðanskim institucijama, uvidu zaštite i promicanja razlièitih dimenzija, vrijednosti ipitanja vezanih uz braèni i obiteljski život te uz odgoj djece imladih. Povjerenstvo ima zadaæu i trajnog sadržajnog imetodološkog unaprjeðenja kvalitete pastoralne skrbi zazaruènike te unapreðivanje pastorala brakova i obitelji uposebnim situacijama (obitelji branitelja i stradalnikaDomovinskog rata, rastavljeni, rastavljeni i ponovno civilnooženjeni, mješoviti brakovi i obitelji, udovištvo, braèniparovi bez djece, obitelji bolesnika i osoba s invaliditetom,obitelji pogoðene problemom ovisnosti jednog od svojihèlanova, iseljenièke obitelji, obitelji pogoðenenezaposlenošæu, „brakovi na probu", katolici vezani samograðanskom ženidbom, slobodne veze bez ikakvih oblikaureðenja zajednièkog života). U cilju je i promicanjedjelovanja pododbora ŽPV-a za pastoral braka i obitelji uokviru Odbora ŽPV-a za naviještanje; skrb za trajnu struènui duhovnu formaciju suradnika u pastoralu braka i obitelji tepodrška, praæenje i unapreðenje savjetovališnog ipsihoterapijskog rada u crkvenim braènim i obiteljskimsavjetovalištima u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. Tijekom rada Povjerenstvo æe se zalagati za izradupastoralne i molitvene graðe za rad s braènim parovima iobiteljima; suradnju s crkvenim i graðanskim uèilištima te sobiteljskim institutima i centrima u vidu unaprjeðenjapastorala braka i obitelji, praæenja vrijednosnih i društvenihkretanja te zakonodavstva i ostalih relevantnih èimbenikakoji utjeèu na život u braku i u obitelji. Èlanovi Povjerenstvapromicat æe braène i obiteljske vrijednosti u društvenomživotu te sredstvima društvenoga priopæavanja te æe obavljatii ostale poslove i zadaæe u skladu s smjernicama i uputamadijecezanskog biskupa.

.

Domovinske vijestiika

1524. lipnja 2014. broj 25/2014

Zapoèeo Hrvatski iseljenièki kongresStalno iseljavanje Hrvata je nacionalni problem, upozoriopredsjednik Hrvatskog sabora Josip LekoZagreb, 23.6.2014. (IKA) – Hrvatskom himnom i uvodnommolitvom koju je predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ u Starogradskoj vijeænici u Zagrebu uponedjeljak 23.lipnja zapoèeo je prvi Hrvatski iseljenièkikongres.U pozdravnoj rijeèi predsjednik Hrvatskog sabora JosipLeko izrazio je zahvalnost i zadovoljstvo sudjelovanja naPrvom kongresu hrvatskog iseljeništva, posvjedoèivši kakose i danas Hrvati iseljavaju. Danas se iz ekonomskih razlogaiseljavaju hrvatski graðani koji su najbolje školovani, odlazeoni koji mogu promijeniti tok i tijek hrvatske povijesti, kojimogu izvuæi Hrvatske iz krize. To dakle ostaje ekonomski,socijalni, natalitetni problem hrvatskog društva i hrvatskognaroda. Stalno iseljavanje Hrvata je nacionalni problem,upozorio je Leko.Zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske je dobitnaopcija, pa smo tako to i ugradili u strategiju i zakon, a kakobismo bili u stalnom kontaktu s iseljenom Hrvatskomosnovali smo Ured Vlade RH za odnose s Hrvatima izvandomovine, podsjetio je Leko. Takoðer je istaknuo kakopremda æe se Kongres baviti iseljenom Hrvatskom, to nisuodvojena pitanja od stanja stvari u domovinskoj Hrvatskoj.Nadam se, da æe svi ciljevi koji su postavljeni pred ovajkongres biti jasno definirati i da æe poluèiti nove vrijednostioko kojih æemo se okupljati, zakljuèio je predsjednik Sabora,te dodao "Naš nacionalni interes je stalan, a to je prosperitethrvatske države i hrvatskog naroda bez obzira gdje se nalazi".Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa,istaknuo je u pozdravu da su "potrebni ljudi koji su hrabri iodvažni, koji nisu optereæeni temama iz prošlosti, ljudi kojinemaju komplekse manje vrijednosti zbog toga što pripadajumalom i malobrojnom narodu, ljudi koji stavljaju opæe dobroi interese svog naroda na prvo mjesto. Nema nikakve dvojbeda meðu takve spadaju i pripadnici hrvatskog iseljeništvakoji su bezbroj puta svojim primjerom to pokazali i dokazalisvoju odanost prema svojoj domovini roðenja i porijekla".Veleposlanici Australije Susan Cox, Èilea German Ibarra iKanade Louise LaRocque dali su osvrt na hrvatsku dijasporuu svojim zemljama, te posebno istaknuli ugled koji Hrvatitamo uživaju. Vrlo su se pohvalno izrazili o naèinu na kojiHrvati predstavljaju svoju domovinu, ali i naglasili prinosHrvata javnom životu u novim domovinama.Sudionicima se obratio i veleposlanik Poljske MaciejSzymanski i to iz perspektive zemlje ne useljavanja, nego iiseljavanja. Tako je naglasio da Poljaka izvan granica imaoko 18 milijuna, a nakon demokratskih promjena domovinaPoljska naglašava suradnju s Poljacima vani. U ovoj prigodiveleposlanik Szymanski podsjetio je na i osnivanje SavezaPoljaka u Njemaèkoj 1938., kada su na 1. kongresu odluèilipet "zapovijedi": mi smo Poljaci, vjera naših oèeva je vjeranaših potomaka, Poljak je Poljaku brat, svaki dan Poljaksluži narodu i Poljska je naša majka, a o majci se ne smijegovoriti loše.Jedan od govornika na otvorenju Kongresa bio je i ravnateljUreda pri Vijeæu za pastoral selilaca i izbjeglica pri SvetojStolici mons. Edward Robinson Wijesinghe koji je prisutnekratko upoznao s djelovanjem Vijeæa, te nastojanjima okopastorala. Posebno je pak uputio na papine poruke zaMeðunarodni dan selilaca i izbjeglica, te istaknuo i skrb ipoticaje pape Franje za prognanike i izbjeglice.Sudionicima kongresa obratili su se i izaslanici zagrebaèkoggradonaèelnika i predsjednika Gradske skupštine, kao ihrvatski zastupnik u Australskom parlamentu ToniKrstièeviæ.

Proslava sv. Ivana Krstitelja u Sutivanu na BraèuSutivan, 23.6.2014. (IKA) – Tradicionalno na uoènicublagdana Roðenja Ivana Krstitelja, u ponedjeljak 23. lipnja,vjernici župe Sutivan na Braèu okupili su se oko crkve Sv.Ivana Krstitelja na predjelu Bunta gdje su proslavili tajblagdan. U nazoènosti domaæih vjernika, ali i tamošnjihgostiju, misno slavlje pred obnovljenom sveèevom crkvomslavio je župnik Brusja i Veloga Grablja na Hvaru JureMartiniæ u koncelebraciji s dekanom Braèkoga dekanataTonijem Plenkoviæem i mjesnim župnikom BenjaminomCapkoviæem.Na kraju slavlja župnik Capkoviæ podsjetio je vjernike da sukorijeni župne zajednice u Sutivanu poèeli upravo kodsveèeve crkve koja je dignuta godine 1477. na temeljimaranokršæanske bazilike iz 6. stoljeæa. Nakon mise na prostorupred crkvom blagoslovljena je vatra, a mladi su, zatim,tradicionalno preskakali vatru, što – prema staromevjerovanju – donosi dobro zdravlje u narednoj godini.

Radni dio Hrvatskoga iseljenièkog kongresaRavnatelj Ureda HBK i BK BiH za inozemnu pastvu fraJosip Bebiæ održao predavanje "Integralna uloga idjelovanje Hrvatske inozemne pastve u hrvatskomiseljeništvu"Zagreb, 23.6.2014. (IKA) – Rad prvoga dana Hrvatskogaiseljenièkog kongresa, u ponedjeljak 23. lipnja, odvijao se uStarogradskoj vijeænici u Zagrebu. U plenarnom dijelu iz raznih aspekata obraðena je tema"Hrvatsko iseljeništvo – sad i ovdje". Ravnatelj Ureda HBKi BK BiH za inozemnu pastvu fra Josip Bebiæ održao jepredavanje "Integralna uloga i djelovanje Hrvatskeinozemne pastve u hrvatskom iseljeništvu". Istaknuo je kakoje "uloga Katolièke Crkve u integrativnim procesimahrvatskog iseljeništva oduvijek bila neopisivo snažna, jer jeCrkva jedina institucija u hrvatskome narodu koja je imalakontinuiranu skrb za iseljenike i izbjeglice s ovih našihprostora. Svjetovne institucije bile su podložne izazovimadiskontinuiteta, kako država u èijem je sastavu bila iHrvatska, tako i politièkih režima koji su se izmjenjivali uovom dijelu Europe".U toj prigodi podsjetio je kako danas u 19 zemalja na petkontinenata djeluje 180 hrvatskih katolièkih misija, župa izajednica u kojima je angažirano dvjestotinjak sveæenika.No, upozorio je kako tom broju valja pridodati i pastoralnoosoblje – redovnice, kao i socijalne radnike. Takoðer jenaglasio, kako se uz inozemnu pastvu ne vežu samo sadržajiusko vjerski. Crkva je èuvarica hrvatskih identiteta, a uz tovalja istaknuti i djelovanje na podruèju obrazovanja.Predavaè je to potkrijepio podatkom da sustav Hrvatskihizvandomovinskih katolièkih škola Amerike i Kanade danasobuhvaæa 28 škola na amerièkom kontinentu. Volim istaknuti kako su hrvatske katolièke misije diljemsvijeta planetarne oaze dobrote, ljubavi i pobožnosti i Božjeobrambene baze od svega zla u svijetu, zakljuèio je fra JosipBebiæ.

Domovinske vijesti ika

16 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Crkva u Hrvata

Župljani zagrebaèke župe sv. Leopolda BogdanaMandiæa posjetili katolike u BeograduPosjetu je prethodilo potpisivanje povelje bratimljenjaizmeðu te župe i Beogradske nadbiskupije u listopadu prošlegodineBeograd, 15.6.2014. (IKA) - Na poziv beogradskognadbiskupa i metropolita Stanislava Hoèevara skupina odpedeset aktivnih župljana zagrebaèke kapucinske župesvetog Lepolda Mandiæa uputila se 14. lipnja predvoðenasvojim župnikom fra Ivicom Vrbiæem u dvodnevnihodoèasnièki posjet Beogradskoj nadbiskupiji. Posjetu jeprethodilo potpisivanje povelje bratimljenja izmeðu župesvetog Leopolda Mandiæa i Beogradske nadbiskupije ulistopadu prošle godine.Na samom ulazu u Republiku Srbiju vjernike iz Zagrebadoèekao je fra Leopold Rochmes, generalni vikarBeogradske nadbiskupije, koji je uprilièio posjet dvamapravoslavnim manastirima na podruèju Fruške Gore,muškom manastiru Krušedol i ženskom manastiru Grgeteg.Monasi tih manastira srdaèno su primili hodoèasnike,upoznali ih s prošlošæu kao i sa sadašnjim prilikama umanastirima te odgovarali na pitanja posjetitelja.Hodoèasnici iz Zagreba pohodili su i rimokatolièko svetišteGospe Tekijske u Srijemskim Karlovcima.Po dolasku u Beograd, hodoèasnike je doèekao nadbiskupHoèevar u sjedištu Beogradske nadbiskupije. Nakon kratkoggovora dobrodošlice te razgledavanja zgrade nadbiskupijekao i upoznavanja s njezinom bogatom poviješæu,hodoèasnici iz Zagreba susreli su se s èlanovima župnihpastoralnih vijeæa beogradskih župa te su u razgovorurazmijenili iskustva rada u svojim župama, a župniciBeogradskoga dekanata susreli su se sa zagrebaèkimžupnikom. Potom je u crkvi Krista Kralja, koja se nalazipored zgrade Beogradske nadbiskupije, slavljena misa kojuje predvodio nadbiskup Hoèevar uz pjevanje zbora AnzelmoCanjuga župe svetog Leopolda Mandiæa.Drugi dan hodoèašæa, u nedjelju na svetkovinu PresvetogTrojstva, vjernici iz Zagreba posjetili su crkvu Sv. AntunaPadovanskog. Nakon toga su sudjelovali na misi ukatedralnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koju jetakoðer predvodio nadbiskup Hoèevar uz pjevanjezagrebaèkog zbora. U propovijedi je nadbiskup Hoèevar višeputa posvjedoèio važnost posjeta vjernika iz Zagreba zakatolièke vjernike u Beogradu i njihovo utvrðivanje u vjeri.

Godišnji susret hrvatskih sveæenika iz sjeverozapadneEuropeNica, 16.6.2014. (IKA) - Hrvatski sveæenici, voditeljiHrvatskih katolièkih misija iz sjeverozapadne Europe sastalisu se 16. lipnja u Nici u Francuskoj na svoj redovni godišnjipokrajinski sastanak. Domaæin susreta bio je delegat te regijevlè. Stjepan Èukman. Radni je dio zapoèeo misom u crkviSv. Stjepana. Delegat Èukman zatim je opširno kolegeizvijestio o održanoj redovnoj sjednici Vijeæa HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu na kojoj je kao delegatsudjelovao u travnju u Zagrebu. Slijedila su izviješæa izmisija. Najviše se raspravljalo o zatvaranju HKM u Lyonu ulipnju ove godine o èemu je tamošnji nadbiskup izvijestiomons. Peru Sudara, predsjednika Vijeæa za hrvatskuinozemnu pastvu.

Fra Miljenko Stojiæ imenovan povjerenikom za hrvatskimartirologijIstraživat æe podatke za podruèja Mostarsko-duvanjske iTrebinjsko-mrkanske biskupijeŠiroki Brijeg, 18.6.2014. (IKA/KTA) - Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski RatkoPeriæ ovih je dana imenovao fra Miljenka Stojiæa,vicepostulatora postupka muèeništva "Fra Leo Petroviæ i 65subraæe", povjerenikom za istraživanje podataka okatolicima koji su nestali, nastradali, poginuli s podruèjaMostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije uvrijeme II. svjetskog rata i u poraæu. Te podatke skupljaKomisija Hrvatske biskupske konferencije i Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij,kojoj je predsjednik gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ.Komisija ima za cilj naèiniti popis u Crkvi u Hrvata svihkatolièkih žrtava komunistièke vladavine. Bit æe to uèinjenou suradnji sa župnicima na terenu. Iz Komisije pozivajužupljane da sudjeluju u popisu svih muèenika i žrtava jer jeutvrðivanje imena i prezimena, te svih drugih podataka,svake žrtve æudoredna obveza prema stradalima.

Biskup Komarica primio izaslanstvo OESS-a u BiHBanja Luka, 18.6.2014. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskupFranjo Komarica primio je 18. lipnja u prostorijamaBiskupskog ordinarijata u Banjoj Luci peteroèlanoizaslanstvo OESS-a u Bosni i Hercegovini, koje je predvodioveleposlanik Alexander Chuplygin, viši predstavnik šefaMisije u BiH. U dugom otvorenom i informativnomrazgovoru bilo je rijeèi o više aktualnih pitanja i problemavezanih uz život i rad Katolièke Crkve na podruèjuBanjoluèke biskupije i BiH. Biskup Komarica odgovarao jena cijeli niz pitanja koja su se odnosila na (ne)-povratakprognanih i izbjeglih katolika, u mnogim sluèajevima nesamo u opæinama na podruèju RS, nego i u nekim napodruèju FBiH. Pojasnio je da danas na podruèju Banjoluèkebiskupije u RS ima manje katolika nego što je bilo krajemrata, obrazloživši da su pripadnici starije populacije umrli, ada prognanima nije omoguæen održivi povratak. Posebno sepožalio na neshvatljivo ponašanje opæinskih vlasti u Drvaruprema tamošnjim katolicima, kojima ne dozvoljavajuizgradnju župne crkve mjesto one davno porušene, a u èemute vlasti veæ godinama podupiru i predstavnici meðunarodnezajednice, meðu kojima je bio i raniji šef kancelarije OESS-au Banjoj Luci.Veleposlanik Chuplygin pozorno je saslušao oštre primjedbebiskupa Komarice na konstantno arogantno ponašanjemnogih domaæih politièara prema svojim sugraðanima kojine pripadaju njihovoj etnièkoj zajednici ili njihovoj stranci,kao i na slièno ponašanje meðunarodnih predstavnika koji nemare mnogo za obespravljene stanovnike BiH. Izmeðuostalog je odgovarao i na pitanja o tome što Katolièka Crkvaèini za lijeèenje još uvijek mnogih otvorenih rana iz ratnogvremena. Naveo je cijeli niz projekata koje je do sada izveoCaritas Banjoluèke biskupije za preostale obespravljenekatolike i za one kojima je uspjelo vratiti se u svoj rodnikraj, kao i za mnoge nekatolike. Govorio je i o odgojno-obrazovnim projektima koje je provodila i provodiBanjoluèka biskupija u korist ne samo katolika nego imnogih nekatolika. Biskup Komarica zamolio je svojesugovornike da odluènije porade na konaènom zaživljavanjupravne države na podruèju cijele BiH.

Crkva u Hrvataika

1724. lipnja 2014. broj 25/2014

Susret obitelji Srijemske biskupijePetrovaradin, 21.6.2014. (IKA/TU) - "Ovo je volja Božja,vaše posveæenje ... da svatko od vas nauèi/zna svojetijelo/svoju ženu steæi/posjedovati u svetosti i poštovanju"(1Sol 4,3 a.4) – bila je misao vodilja na susretu obiteljiSrijemske biskupije 21. lipnja u biskupskom dvoru uPetrovaradinu. Srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ pozdravioje na slavlju u crkvi sudionike Sota i Šida i filijalnih mjesta,iz Petrovaradina i iz Zemuna. Ljudska sreæa uvelike ovisiispravnom životu u braku i obitelji. To nam govori iskustvo,a to je i nauk Crkve prema Pastoralnoj konstituciji o Crkvi usuvremenom svijetu br. 47: "Dobro stanje (lat. salus) osobe,te ljudskog i kršæanskog društva usko je povezano sa sretnimstanjem u braènoj i obiteljskoj zajednici." Biskup jepozdravio i starije sudionike kao nosioce kulture života, ali imlaðe koji su u daljnjoj ili bližoj pripravi na ženidbu. Zadobru ženidbu treba mnogo toga uèiti, treba "posložitikockice" kako bi se od Boga dobilo blagoslov. Mi trebamopridonijeti svoj dio, rekao je.Èetiri puta Apostol zaziva ime Božje prije nego æe reæi štomu je na srcu. Nakon što je izrekao što mu je na srcu –posveæenje slušaèa, uzdržavanje od bludnosti, uredan braèniživot i red u ekonomiji – opet èetiri puta zaziva ime Božje,da bi potvrdio važnost reèenoga. Taj naèin prikazivanjadjeluje kao neki okvir za umjetnièko djelo. Prvi susret s timtekstom i izreèenim mislima obavljen je u crkvi.Drugi dio razmatranja prenesen je u dvoranu pored crkve, jerse trebalo prikazati i tamnu pozadinu za ono što je Pavaopropovijedao. "Posjedovati braènog druga u èasti ... ne ustrasti kao pogani koji ne poznaju Boga. Uz sliku vjernihPavlovih uèenika, braènog para Priscile i Akvile, predavaèvlè. Marko Lonèar prikazao je s kojim se sve životnimkonceptima Apostol morao boriti u grèkom svijetu: u Efezu– kult Artemide (Dijane), koju se slavilo promiskuitetnompraksom; u Korintu "slobodnjaci" – koji su za sve imali nekuparolu; pa sa onima kojima je "bog trbuh, a slava u sramoti"(Fil 3,19). Apostol je koristio grèke kataloge kreposti ikataloge mana, takozvane "kuæne tablice", da bi senadovezao na dobro što je našao u grèkom svijetu. Ipak,njegovi katalozi mana bili su nadahnuti i posebnimtradicijama kojih nije bilo kod njegovih slušaèa. Kao udarmunje i groma djelovao je njegov katalog mana reèenKorinæanima: 1 Kor 6,9-10: "Ne varajte se! Ni bludnici, niidolopoklonici, ni preljubnici, ni ljubitelji djeèaka, nimuškoložnici,ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, nipsovaèi, ni razbojnici neæe baštiniti kraljevstva Božjega. Uredovnoj pouci Apostol je mogao tumaèiti Zakon Gospodnjikao "zakon slobode", jer se Bog predstavlja "Ja sam Bogtvoj, koji sam te izveo ... iz kuæe ropstva ..." (Izl 20,1; Pnz5,6); nadalje, kao zakon života. Mojsije naime kaže: "Predvas stavljam: život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Život,dakle, biraj, ljubeæi Jahvu, Boga svoga, slušajuæi njegovglas" (Pnz 30,15-20); i još, kao zakon zdravlja: budeš lipružao svoje uho njegovim zapovijedima i držao njegovezakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na Egipæane na vasneæu puštati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje (Izl15,26). U medicinskoj antropologiji bilo je rijeèi o osvajanjuslobode. Èovjek je biæe, koje mora nauèiti svoj život. Nemainstinkt, nego razum u kojem se mora upisati životniprogram. Taj se program upisuje odgojem, samoodgojem ivježbanjem u ispravnom naèinu života, naroèito uvoðenjemreda u odnosu na životne nagone.Završno predavaè je predstavio osnove prirodnog planiranjaobitelji.

Biskupijska proslava proglašenja svetim Ivana Pavla II.Banja Luka, 21.6.2014. (IKA/TABB) - "Otvorite vrataKristu, nemojte se bojati! Širom otvorite svoje srce ljubaviBožjoj". Te znakovite i programatske rijeèi službenog himnau èast nedavno proglašenog sveca Katolièke Crkveomiljenog pape Ivana Pavla II., odjekivale su iz više stotinagrla u nedovršenoj župnoj i samostanskoj crkvi banjoluèkogPetriæevca u subotu 21. lipnja, na poèetku sveèanogakoncelebriranog misnog slavlja. Domaæi biskup FranjoKomarica, zajedno sa svojim sveæenicima, redovnicima ivjernicima laicima, uprilièio je uz obljetnicu nezaboravnogpohoda Banjoluèkoj biskupiji pape Ivana Pavla II.biskupijsku zahvalnu sveèanost za nedavno proglašenjesvetim toga dokazanog prijatelja Banjoluèke biskupije. Sveèanost je poèela pojedinaènim nastupom župskihpjevaèkih zborova iz sedam župa s podruèja dijela biskupijekoji se nalazi u Federaciji BiH: Jajca, Bihaæa, Glamoèa,Èukliæa, Bile, Ljubunèiæa i Livna, pod vodstvom s. DamjaneKovaèeviæ. Uslijedio je audio-vizualni prikaz molitve sv.Krunice, koju je na hrvatskom jeziku predvodio sveti IvanPavao II., te njegova boravka na Petriæevcu 22. lipnja 2003.,kada je za vrijeme "najveæe mise ikad slavljene na podruèjucijele Bosne i Hercegovine podigao na èast oltara domaæegsina – Ivana Merza".U koncelebraciji je sudjelovalo 34 sveæenika i dva ðakona.Pored oltara je s jedne strane bio "zavjetni križ", koji jemladima darovao sv. Ivan Pavao II., a s druge strane njegovaslužbena svetaèka slika. Biskup Komarica u propovijediprikazao je život sv. Ivana Pavla II. koji se odlikovaoistinskom svetošæu. Konkretnim primjerima papinih rijeèi igesta pojasnio je njegovu osobitu ljubav prema Banjoluèkojbiskupiji. Sveti papa dvojicu njezinih èlanova osobno jezaredio za biskupe nad grobom apostola Petra u Vatikanu –sadašnjeg banjoluèkog biskupa i sadašnjeg vrhbosanskognadbiskupa, kojega je kasnije imenovao jednim od svojihneposrednih suradnika – kardinalom. Naveo je i dijelovepapinih izrièitih apela u obrani ugroženih katolika uBanjoluèkoj biskupiji tijekom dramatiènih ratnih godina."Da je naš osvjedoèeni prijatelj – sveti papa Ivan Pavao II.itekako stajao iza svojih rijeèi potvrdio je on to i konkretnimdjelom, kada je unatoè odvraæanja – iz opravdanih razloga –od strane njegovih najbližih suradnika, osobno odluèio doæik nama u – kako je rekao, ovaj "izmuèeni grad", u ovubiskupiju i ovu zemlju", rekao je biskup Komarica. Papinerijeèi koje im je uputio na Petriæevcu biskup je nazvao"trajnom obvezom". Sve je pozvao na trajnu zahvalnostsvetom papi, na izvršavanje njegovih naputaka i na zaufanumolitvu tom – uz blaženog Ivana Merza – nama "najbližem"svecu. Misu je uvelièao veliki zajednièki zbora, više od 250èlanova, pod ravnanjem s. Julijane Djakoviæ iz župe Livno. Na kraju mise svi sudionici najprije su otpjevali zahvalnupjesmu "Tebe Boga hvalimo", a zatim su uz pjevanjepjesama izišli pred crkvu, gdje je biskup sveèanoblagoslovio prvo od tri zvona predviðena za crkvu koja sepolako dovršava. Zvono je nabavljeno u Italiji, a na njemu jenapisano ime svetog pape Ivana Pavla II. s njegovim likomte ime župe Petriæevac i datum blagoslova. Na završetkusveèanosti svi su otpjevali omiljenu pjesmu svetoga pape:"Krist na žalu". Svi su pjevaèi, sveæenici i redovnice ostalina "gozbi ljubavi" u prostorijama župe i samostana.Sveèanost je prenosila Radio Marija BiH a djelomièno iTVRS.

Crkva u Hrvata ika

18 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Inozemne vijesti

Papa na Twitteru ima više od 14 milijuna sljediteljaVatikan, 18.6.2014. (IKA) - Papa Franjo od utorka 17.lipnja ima više od 14 milijuna pretplatnika na svom Twitterprofilu. Toèno 14.070.000 korisnika primilo je najnovijukratku poruku s Papina "@Pontifex" raèuna. U tweetu odutorka popodne pisao je protiv iskljuèivanja starijih osoba:"Ponekad iskljuèujemo starije. A oni su naše blago!Iskljuèivanje je nepravedno; gubitak koji je nepopravljiv".U istom duhu Sveti Otac govorio je i tijekom svoganedjeljnog posjeta katolièkoj Zajednici sv. Egidija. Uodgovoru na pozdrav koji mu je uputila 90-godišnja ženakoja suraðuje u Zajednici, odnos prema starijim osobamanazvao je "pokazateljem kvalitete društva". "Kad se starceodbaci i izolira, tako da ponekad i umru bez skrbi, to je lošznak", rekao je Papa. Oko 18 mjeseci nakon pokretanja Papina Twitter raèuna – uprosincu 2012., u doba pape Benedikta XVI. – brojprimatelja tweetova odražava broj katolika odreðenogagovornog podruèja na svijetu. Tako najveæu skupinusljeditelja, njih 5,9 milijuna, èine primatelji poruka našpanjolskom, zatim 4,1 milijuna na engleskom, 1,75 milijunana talijanskom i 1,07 milijuna njih na portugalskom jeziku.Znaèajno manje skupine sljeditelja imaju ostali jezici:francuski (277.000), latinski (256.000), poljski (231.000) iarapski (133.000). Papa Franjo svojih 160 znakova primateljima šalje gotovosvakodnevno. Posljednjih dana poruke su bile vezane uzSvjetsko nogometno prvenstvo, uz molitvu za mir naBliskom istoku, no Papa nije zaboravio i pohvaliti uèitelje,pozvati na življenje vrijednosti te na prevladavanjesebiènosti i klevetanja, zauzimajuæi se za pošten život ili zapoštovanje ljudskog dostojanstva u politici.

Program Papina pohoda Južnoj KorejiVatikan, 18.6.2014. (IKA) - Vatikan je u srijedu 18. lipnjaobjavio program Papina pohoda Južnoj Koreji. Sveti Otacposjetit æe zemlju od 13. do 18. kolovoza, a povod je šestisusret azijske mladeži u Seulu. To æe biti Papino treæeputovanje u inozemstvo. Tijekom posjeta u Seoulu æeproglasiti blaženima korejske muèenike. Deset govora ilipropovijedi i èetiri sveèane mise predviðeni su programompohoda. Središnji dan posjeta bit æe 15. kolovoza, svetkovinaMarijina uznesenja, a obilježit æe ga misa s mladima nastadionu u Daejeonu. Ondje æe Papa i predmoliti AnðeoGospodnji, a u ranim veèernjim satima bit æe s mladima uhodoèasnièkom mjestu Solmoe. Završno misno slavlje šestihazijskih dana mladih Papa æe slaviti u Haemi u nedjeljuposlijepodne. Osim susreta s mladima, tijekom pohoda Papa æe se susrestis laicima, osobama s invaliditetom, vjerskim poglavarima i spolitièkim vodstvom Južne Koreje. Još jedan važan duhovnisadržaj posjeta svakako je beatifikacija Paula Yun Ji-Chungai 123 muèenika, koje æe biti pod misom u Seulu u subotuujutro. Cijeli Papin pohod bit æe u znaku mira i pomirenja napodijeljenom otoku.

Papina poruka na Twitteru na TijelovoVatikan, 19.6.2014. (IKA) – Papa Franjo je u poruciupuæenoj putem Twittera na svetkovinu Tijelova, u èetvrtak19. lipnja, poruèio "Nikada ne postoji razlog izgubiti nadu.Isus je rekao: 'Ja sam s vama do svršetka svijeta'".

Svetkovina Tijelova u VatikanuVatikan, 20.6.2014. (IKA) – Papa Franjo predslavio jesveèanu euharistiju na svetkovinu Tijelova, 19. lipnja, ubazilici Sv. Ivana Lateranskog. Nakon mise uslijedila jetradicionalna Euharistijska procesija s Presvetim do bazilikeSv. Marije Velike. Papa nije sudjelovao u procesiji nego jesudionike èekao kod bazilike gdje se s njima zadržao utrenucima euharistijskoga klanjanja i blagoslovio ih Presvetim, izvijestio je Radio Vatikan. Èovjekovu glad za ljubavlju i vjeènošæu mogu utažiti samoeuharistijski kruh i vino, rekao je Papa u propovijedi u kojojse osvrnuo na biblijski tekst izlaska iz Egipta. Svatko se odnas može zapitati koje je moje sjeæanje? Na Gospodina kojime spašava ili na egipatske lonce? Zadaæa je obnovitisjeæanje i nauèiti prepoznati krivi kruh koji obmanjuje ikvari jer je plod sebiènosti i grijeha, rekao je Papa iposvjedoèio da je Isus "živi kruh". On je u euharistiji podprilikama kruha i vina no èesto se ta euharistijska hrana èinimanje ukusnom od zaèinjene hrane koju nudi svijet,upozorio je Sveti Otac, navodeæi kao primjer pohlepu zanovcem, uspjehom i moæi, taštinu i ambicioznost.

Ravnodušnosti prema patnji suprotstaviti konkretne èinemilosrðaVatikan, 20.6.2014. (IKA) – U poruci koju je papa Franjouputio putem Twittera u petak 20. lipnja upozorava naravnodušnost prema patnji. Postoji mnogo ravnodušnostinaspram patnje. Toj ravnodušnosti moraju se suprotstavitikonkretni èini milosrða, poruèuje papa Franjo.

Papa protiv legalizacije lakih drogaVatikan, 20.6.2014. (IKA) – Papa Franjo zauzeo se protivbilo kakve legalizacije droga. Sudionike Meðunarodnekonferencije o drogama, koja je održana od 17. do 19. lipnjau Rimu, Papa je primio u petak 20. lipnja. Poruèio im je daje pogrešno ovisnost o drogama lijeèiti drugom drogom.Pritom je upozorio da je danas trgovanje drogom vjerojatnonajunosniji posao, što je tragièno. "Želim biti posve jasan: droga se ne može poraziti - drogom!Droge su uvijek loše, a zlo ne možete pobijeditikompromisima. Pogrešno je misliti da æe se problem drogeriješiti omoguæavanjem legalizacije lakih droga. Zamjenskedroge kao terapijska metoda nisu rješenje, nego to znaèi dakapituliramo pred otrovom. Recite ne drogi i da životu! Takotreba glasiti poruka"."Da životu" nije nešto apstraktno: to znaèi brinuti se oobrazovanju, sportu, poslu i ljubavi. "Sjetimo se mladih ljudikoji nemaju zaposlenje. Mislim da u Europi ima 75 milijunamladih ljudi bez posla. Premda nisam posve siguran u toèanbroj. No, pomislimo na te mlade ljude koji ne rade i nestudiraju: nemaju nikakvu perspektivu, nemaju nadu, i timepostaju lak plijen drogama. Ako, meðutim, tim mladimaponudimo alternativu, kao što je posao, škola ili sport, tadatu nema mjesta za drogu", rekao je Papa. Crkva se treba još više brinuti o ovisnicima o drogi, nastavioje Papa. Ti ovisnici nalaze se na rubovima našeg društva."Ipak reintegracija u društvo vrlo je teška. Zato je važnopuno pozornosti posvetiti prevenciji... Podržavam iz svegsrca vaš posao istražitelja za narkotike, kako bismo mogliizgraditi svijet pun nade", poruèio je papa Franjo.

Inozemne vijestiika

1924. lipnja 2014. broj 25/2014

SAD: Medijska skupina EWTN preuzima Katolièkunovinsku agenciju (CNA)Washington, 20.6.2014. (IKA) – Svjetska katolièkamedijska tvrtka "Eternal World Television Network"(EWTN) proširit æe svoj portfelj i preuzeti Katolièkunovinsku agenciju (CNA) i s njom povezanu latinoamerièkumedijsku službu "ACI Prensa". Dva medija, koja su veæ duginiz godina partneri medijskoj skupini s glavnim sjedištem ugradiæu Irondale, predgraðu Birminghama (Alabama), sadaæe biti "dio obitelji EWTN", rekao je glavni i izvršni direktorMichael Warsaw, a objavile su 19. lipnja naveèer onlinenovine "Al.com". Katolièku novinsku agenciju, osnovanu 2004. u Denveru, netreba miješati s Katolièkom izvještajnom agencijom (CNS).Rijeè je o agenciji koju podupire Amerièka biskupskakonferencija, a nudi izvješæa o katolièkim dogaðajima itemama s posebnim fokusom na Vatikan. Uslugu "ACI Prensa" osnovao je, pak, 1980. njemaèkimisionar Adalbert Mohm u peruanskom gradu Limi, inajveæa je katolièka tiskovna agencija španjolskogagovornog podruèja. EWTN sebe opisuje kao najveæu svjetsku katolièkutelevizijsku postaju, èiji programi se emitiraju na engleskom,španjolskom, njemaèkom i francuskom, a prema njihovimpodacima gleda ih više od 200 milijuna kuæanstava u 140zemalja. Ta postaja, koju je 1981. godine osnovala franjevkaklarisa Majka Angelica u Birminghamu s 200 dolaratemeljnog kapitala, sada svoje televizijske programe emitirana 16 satelitskih i kabelskih kanala kao i preko radio postajei internetske usluge. Godine 2011. EWTN je preuzeo novine"National Catholic Register", ranije u vlasništvu reda"Kristovih legionara". U studenom 2011. EWTN je pokrenuo i tv kanal nanjemaèkom. Cjelodnevni program ukljuèuje dokumentarce,vijesti, emisije za djecu i mlade, talk show i igrane filmove,kao i prijenose velikih katolièkih dogaðaja uživo iz Vatikana.

Razum u vjerskoj slobodi prepoznaje temeljno pravoèovjekaPapina poruka sudionicima Meðunarodnoga kongresa naRimskom sveuèilištu LUMSA na temu "Vjerska slobodaprema meðunarodnom pravu i globalni sukob vrijednosti"Rim, 20.6.2014. (IKA) - U poruci sudionicimaMeðunarodnoga kongresa na Rimskom sveuèilištu LUMSAna temu "Vjerska sloboda prema meðunarodnom pravu iglobalni sukob vrijednosti", papa Franjo istaknuo je da se ovjerskoj slobodi u posljednje vrijeme vode intenzivnerasprave, bilo da su u to ukljuèuje vlade, bilo razlièitevjeroispovijesti. Katolièka Crkva se poziva na deklaracijuDignitatis humanae kao na jedan od najvažnijih dokumenataDrugoga vatikanskog sabora.Papa je podsjetio da je svako ljudsko biæe tražitelj vlastitaporijekla i svrhe te iz njegova uma i srca izviru pitanja imisli koje, ukoliko izviru iz njegove dubine i priroðeni susamoj biti njegove osobnosti, nije moguæe potisnuti nitizatomiti. Religijska pitanja postoje i potrebna im je slobodada bi se u potpunosti manifestirala. Ona osvjetljujuvjerodostojno znaèenje opstojnosti, kao i njihovu povezanostsa svemirom i poviješæu, te raspršuju mrak koji bi obuhvatioljudski život, kad bi ta pitanja, veæ postavljena, ostala bezodgovora.Razum u vjerskoj slobodi prepoznaje temeljno pravoèovjeka koji razmišlja o svojemu višem dostojanstvu, osposobnosti da istinu traži i da uz nju prianja. U vjerskojslobodi on isto tako prepoznaje nezaobilazni uvjet, èijim mu

je ispunjenjem, moguæe opisati vlastite potencijale. Vjerskasloboda nije samo sloboda misli ili sloboda privatnepobožnosti, nego je sloboda življenja sukladno etièkimnaèelima koja spoznatoj istini odgovaraju, bilo to uprivatnom ili javnom životu, istaknuo je Papa, prenosi radioVatikan.Ovo je jedan od velikih izazova globaliziranog svijeta ukojemu oslabljena misao, poput kakve bolesti, snizuje iopæenitu razinu etiènosti, te uime lažnoga pojma snošljivosti,završava u proganjanju onih koji nastoje obraniti istinu oèovjeku i njegovim etièkim posljedicama.Poželjno je stoga da pravne odredbe, državne ilimeðunarodne, priznaju, zajamèe i zaštite vjersku slobodu,koja je nerazdvojivo utkana u ljudsku narav, u njenodostojanstvo; da bi bila slobodna, a uz to je još i pokazateljzdrave demokracije i jedan od temeljnih izvora zakonitostisame države.Vjerska sloboda, ukljuèena u ustave i zakone, te pretoèena udosljedno ophoðenje, pogoduje razvoju odnosa zajednièkogameðusobnoga poštivanja meðu razlièitim religijama, tenjihovu zdravu suradnju s državom te s društvenompolitikom i to bez zamjene uloga i bez antagonizma.Namjesto globalnoga sukoba vrijednosti, moguæe je krenutiiz jezgre vrijednosti koje su univerzalno raspodijeljene; odglobalne suradnje za opæe dobro, smatra Sveti Otac. U svjetlu tekovina razuma, potvrðenih i usavršenih Objavomi civilizacijskim dosezima naroda, neshvatljivo je izabrinjavajuæe da u današnje vrijeme u svijetu još uvijekpostoje diskriminacije i zabrane prava, zbog same èinjenicepripadnosti ili javnog ispovijedanja odreðenevjeroispovijesti. Neprihvatljivo je postojanje pravihprogonstava – pa i ratova – zbog religijske pripadnosti. Torazum, koji teži miru, ranjava i ponižava ljudskodostojanstvo, ustvrdio je papa Franjo. Za mene je vrlo bolnoustvrditi da su u svijetu žrtve veæine takvih diskriminacijaupravo kršæani, èiji je progon veæi nego u prvim stoljeæimaCrkve; i ima više muèenika nego onda. I to se dogaða višeod 1700 godina nakon Konstantinova edikta kojim jekršæanima omoguæeno javno ispovijedanje vjere. Žarkoželim da vaš kongres – produbljeno i sa znanstvenomstrogošæu – razjasni razloge koji svaku zakonsku odredbuobvezuju na poštovanje i obranu vjerske slobode, zakljuèioje Papa.

Real Tremblay novi predsjednik Papinske teološkeakademijeVatikan, 21.6.2014. (IKA) - Papa Franjo kanadskogprofesora moralne teologije i "Ratzingerova studenta" RealaTremblaya (73) imenovao je za novog predsjednikaPapinske teološke akademije, objavljeno je 21. lipnja uVatikanu. Èlan Reda redemptorista naslijedit æe talijanskogsalezijanca Manlija Sodija (70), kojemu je istekao prvipetogodišnji mandat. Svoju doktorsku disertaciju Tremblay je sredinom 1970-ihobranio u Regensburgu, kod buduæeg pape Benedikta XVI.Tema mu je bila crkveni otac Irenej Lionski (135-202).Tremblay je dugi niz godina predavao kao profesor naAccademia Alfonsiana, u Institutu moralne teologije svogReda u Rimu. Od 2009. bio je èlan Upravnog vijeæaPapinske teološke akademije. Ustanova utemeljena 1695.godine ima za cilj promicanje dijaloga izmeðu vjere irazuma. U tu svrhu redovito organizira znanstvene skupove.Èlanovi Akademije su 40 teologa iz cijeloga svijeta.

Inozemne vijesti ika

20 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Papa u KalabrijiJednodnevni pastoralni pohod papa Franjo završio jesnažnim apelom protiv mafije, koju je osudio kao štovanjezla i zanemarivanje opæega dobra, poruèivši na sveèanommisnom slavlju s više od stotinu tisuæa hodoèasnika u Sibarida oni koji su se odluèili za put zla, kao što to èine mafijaši,nisu u zajedništvu s Bogom veæ su izopæeniSibari, 21.6.2014. (IKA) - Jednodnevni pastoralni pohodKalabriji 21. lipnja papa Franjo završio je snažnim apelomprotiv mafije, koju je osudio kao štovanje zla izanemarivanje opæega dobra. Na sveèanom misnom slavljuna otvorenom s više od stotinu tisuæa hodoèasnikaokupljenih u mjestu Sibari Papa je poruèio da oni koji su seodluèili za put zla, kao što to èine mafijaši, nisu uzajedništvu s Bogom veæ su oni izopæeni. Njegove su rijeèipopraæene jakim pljeskom, prenosi Radio Vatikan.U prvim redovima na slavlju s Papom, kako je i najaviodomaæin biskup Nunzio Galatino, ovoga puta nisu sjedilimjesni dostojanstvenici veæ bolesnici i invalidi. Jedno odnajsiromašnijih podruèja Italije, poznato i po mafijaškojorganizaciji ndranghete, posljednjih je mjeseci potresenoubojstvima trogodišnjega djeèaka, kao i sveæenika donLazzara Longobardija. Stoga je Sveti Otac u propovijedigovorio o zlu koje se raða kada se vjera u Boga zamijeniobožavanjem novca. Vaša toliko lijepa zemlja poznajeposljedice toga grijeha, protiv toga zla mora se boriti,poruèio je Papa okupljenima. Mjesnu Crkvu pozvao je na jošjaèe zauzimanje kako bi dobro pobijedilo, vjernike je pozvaona iskazivanje bratstva i praktiène solidarnosti, a osobitomlade pozvao je da ne gube nadu. U pozdravnom govoru biskup Galantino istaknuo je dubokuukorijenjenost Crkve u Kalabriji. Meðu tamne strane životau toj regiji ubrojio je mafiju koja onemoguæuje svaki razvoju tom podruèju ne samo gospodarski, a hrani se ne samonovcem i prljavim poslovima veæ i nijemom savješæu ljudi,koju žurno treba probuditi. Papa Franjo poèeo je svoj dvanaestosatni pohod Kalabrijiposjetom zatvoru Castrovillari, èak i prije sveèanostidobrodošlice na igralištu Pietro Toscani. Izmeðu ostalihdoèekao ga je domaæin biskup Nunzio Galatino, kojega jePapa u prosincu 2013. imenovao generalnim tajnikomTalijanske biskupske konferencije. Kalabrija, regija nasamom "vrhu talijanske èizme", jedno od najsiromašnijihpodruèja u zemlji, visoke stope nezaposlenosti (25%), i sBDP-om koji iznosi tek 64% europskog prosjeka. Talijanskisu zatvori pretrpani i èesto u katastrofalnom stanju, zbogèega Europski sud za ljudska prava Italiji prijeti sankcijama.Pred oko 200 zatvorenika i djelatnika zatvora u mjestuCastrovillari Sveti Otac istaknuo je potrebu veæegzauzimanja u resocijalizaciji zatvorenika. Nastojanja nastvaranju humanijih uvjeta u zatvorima moraju biti praæenakonkretnim zauzimanjem za uspješno ukljuèivanjezatvorenika koji su odslužili kaznu u društvo. U suprotnomeæe zatvorska kazna biti puko sredstvo kažnjavanja koje æerezultirati ponovnim povratkom u zatvor, što štetikažnjenicima, ali i društvu samom, upozorio je Papa. Svojimje posjetom tom zatvoru želio izraziti svoju i blizinu Crkvesvakoj ženi i muškarcu u svim zatvorima svijeta, istaknuo jePapa. Dodao je da resocijalizacija zatvorenika nije samo društveno-politièko pitanje veæ ima i vjersku dimenziju. Jer, rijeè je i osusretu s Bogom koji je može razumjeti ljudske grijehe ioprostiti. Bog je struènjak resocijalizacije, on uzima èovjekaza ruku i vraæa ga u društvo, istaknuo je Papa. Susreo sekratko i s obitelji djeèaka kojega je poèetkom godine ubilakalabrijska mafija ndranghete. Papa Franjo posjetio je hospicij "San Giuseppe Moscati",

gdje se susreo s trpljenjem terminalnih bolesnika. Zatim se ubaroknoj katedrali gradiæa Cassano allo Jonio susreo sasveæenicima, predavši im govor usredotoèen na radost,bratstvo i obitelj. Razgovarali su oko sat vremena, a Sveti Otac istaknuo im jenema ljepše stvari za èovjeka od poziva Gospodina Isusa,prenosi Radio Vatikan. U tišini molitve Isus nam pokazujeradimo li kao dobri radnici ili smo postali èinovnici; jesmo liotvoreni, velikodušni kanali kojima teèe Njegova ljubav,Njegova milost, ili, naprotiv, u središte stavljamo sebe, tetako umjesto da budemo kanali, postajemo nekakav zaklonkoji ne pomaže susret s Gospodinom, u svjetlu i snaziEvanðelja, rekao je Papa. Posebno je istaknuo ljepotubratstva, odnosno èinjenicu da je lijepo zajedno bitisveæenicima, ne nasljedovati Gospodina sami, nego zajedno,unatoè velikoj raznolikosti darova i osobnosti. To nije lako inije neposredno, ni oèekivano, jer smo i mi, sveæeniciuronjeni u današnju kulturu subjektivizma, u kulturu kojaistièe "ja" sve do idolopoklonstva. A potom i zbogodreðenoga pastoralnog individualizma koji je, nažalost,raširen u našim biskupijama, istaknuo je Sveti Otac te stogapotaknuo sveæenike da se odluèe za bratstvo. Ohrabrio jesveæenike u njihovu radu s obiteljima i za obitelji, poruèivšiim da su pozvani biti svjedoci, posrednici Božje blizineprema obiteljima i proroèke snage za obitelj. Papa je u bogosloviji ruèao sa siromašnima, žrtvama mafije iinvalidima. Posjetom Kalabriji, svom èetvrtom putovanjuunutar Italije, papa Franjo ostaje vjeran svom geslu: najprijerubna podruèja. Nakon Lampeduse i Sardinije, iznimku jeuèinio jedino hodoèašæem u Asiz u listopadu.

Papa poziva na molitvu za kršæane na Bliskome istokuVatikan, 23.6.2014. (IKA) – Papa Franjo pozvao je 23.lipnja u poruci putem Twittera na molitvu za kršæane naBliskome istoku. "Molimo za kršæanske zajednice naBliskome istoku da mogu nastaviti živjeti u zemlji gdje jekršæanstvo roðeno", potaknuo je Papa u poruci. Papin porukena Twitteru prati oko 14 milijuna korisnika te društvenemreže.

Austrijski Caritas pomaže župama u Bosni nakonpoplavaŽeljezno, 24.6.2014. (IKA) - S 10.000 eura Caritasbiskupije Željezno pomaže ponovnu izgradnju objekata uBosni nakon stoljetne poplave. Biskup Egidije Živkoviæ iravnateljica Caritasa Edith Pinter predstavniku franjevaèkeprovincije Bosne Srebrene, o. Lovri Gavranu, èiji franjevcivode 82 župe u Bosni, tijekom njegova posjeta Austrijipredali su donaciju.Vlasti nisu bili u stanju nositi se sa situacijom. Zato jezahvalnost još veæa za pomoæ iz Gradišæa. "Ova donacijamnogim ljudima u našim župama omoguæit æe povratakvlastitim kuæama i olakšati prve korake prema normalnojsvakodnevici", rekao je o. Lovro.

Inozemne vijestiika

2124. lipnja 2014. broj 25/2014

Prilog dokumenti

Crkva - putujuæi narod BožjiPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 18. lipnja2014. - Papin apelDraga braæo i sestre, dobar dan!I moje èestitke jer ste bili dobri i došli usprkos ovomvremenu, jer se ne zna hoæe li biti kiše ili ne... Sjajni ste!Nadamo se da do kraja audijencije neæe padati, neka nam seGospodin smiluje!

Danas zapoèinjemo ciklus kateheza o Crkvi. To je pomalokao da dijete govori o svojoj majci, o svojoj obitelji.Govoriti o Crkvi znaèi govoriti o našoj majci, o našojobitelji. Crkva nije neka institucija koja je samoj sebi svrhaili neko privatno udruženje, neka nevladina organizacija, nitije se smije svoditi na kler ili Vatikan. "Crkva smatra...". AliCrkva to smo svi mi. "O kome ti to govoriš?" "Pa osveæenicima...". A tako, ali sveæenici su dio Crkve, ali Crkvato smo svi mi! Ne ogranièavaj je na sveæenike, biskupe,Vatikan... Oni su, istina, dio Crkve, ali Crkva smo svi mi, svismo obitelj, svi pripadamo majci. A Crkva je mnogo širastvarnost, koja je otvorena èitavom svijetu i koja ne nastaje unekom laboratoriju – Crkva nije nastala u laboratoriju – nijenastala iznenada. Isus ju je osnovao ali je to narod koji imaiza sebe dugu povijest i njezini poèeci sežu mnogo dalje odsamog Krista.

1. Ta povijest, odnosno "prapovijest" Crkve nalazi se uKnjizi Postanka. Èuli smo u Knjizi Postanka da je Bogizabrao Abrahama, našeg oca u vjeri, i tražio od njega danapusti svoju domovinu i poðe u drugu zemlju koju mu je onpokazao (usp. Post 12, 1-9). Taj Božji poziv nije upuæensamo Abrahamu kao pojedincu, veæ je u to od samogpoèetka ukljuèena njegova obitelj, njegova rodbina i svi onikoji su u službi njegova doma. Zatim, kada ovaj kreæe na put– da, tako poèinje put Crkve – Bog æe proširiti još višeobzore i ispuniti Abrahama svojim blagoslovom,obeæavajuæi mu brojno potomstvo, koliko je zvijezda nanebu i pijeska na obali morskoj. Prva važna datost je upravoto: poèevši od Abrahama Bog stvara jedan narod da nosinjegov blagoslov svim obiteljima na zemlji. I u tome naroduse raða Isus. Bog je taj koji stvara taj narod, tu povijest,Crkvu na putu, i ondje se raða Isus, u tome narodu.

2. Drugo: nije Abraham taj koji okuplja oko sebe jedannarod, veæ je Bog taj koji stvara narod. Bilo je uobièajeno dase èovjek obraæa božanstvu, nastojeæi premostiti udaljenost izazivajuæi pomoæ i zaštitu. Ljudi su se molili bogovima,božanstvima. U ovom sluèaju, meðutim, zbiva se neštosasvim novo: sam Bog preuzima inicijativu. Slušamo ovo:sam Bog kuca Abrahamu na vrata i kaže mu: otiði iz svojezemlje, kreni na put i ja æu od tebe uèiniti veliki narod. To jepoèetak Crkve i u tome narodu se raða Isus. Bog preuzimainicijativu i upuæuje svoju rijeè èovjeku, uspostavljajuæinovu vezu i odnos s njim. "Ali, oèe, - reæi æe netko - kakoto? Zar nam Bog govori?" "Da." "A možemo li mi govoritiBogu?" "Da!" "A možemo li mi zapodjenuti razgovor sBogom?" Odgovor je: "Da!" To se zove molitva, ali je Bogtaj koji je to uèinio od samog poèetka. Tako Bog oblikujejedan narod sa svima onima koji slušaju njegovu rijeè i kojikreæu na put, uzdajuæi se u njega. To je jedini uvjet: uzdati seu Boga. Ako se uzdaš u Boga, slušaš ga i kreæeš na put, titime tvoriš Crkvu. Božja ljubav prethodi svemu. Bog jeuvijek prvi, dolazi prije nas, ide ispred nas. Prorok Izaija, ili

Jeremija, ne sjeæam se dobro, rekao je da je Bog poputcvijeta badema, jer je to prvo stablo koje procvate u proljeæe.Time se želi reæi da Bog uvijek cvate prije nas. Kada mistignemo on nas veæ èeka, on nas zove, on nam pomaže nanašem putu. Uvijek je ispred nas. A to se zove ljubav, jer nasBog uvijek èeka. "Ali, oèe, ja ne vjerujem u to, jer kada bion samo znao, oèe, moj život koji je bio tako loš; kako mogumisliti da me Bog èeka?" "Bog te èeka. I ako si bio velikigrešnik on te èeka još i više i oèekuje te s tolikom ljubavlju,jer je on prvi. To je ljepota Crkve, koja nas vodi tome Bogukoji nas èeka". On je prije Abrahama, on je prije i Adama.

3. Abraham i njegovi slušaju Božji poziv i kreæu na put,premda ne znaju dobro tko je taj Bog i gdje ih želi voditi. Toje toèno, jer Abraham kreæe na put uzdajuæi se u toga Bogakoji mu je govorio, ali nije imao sa sobom knjigu iz teologijeda prouèava tko je taj Bog. On ima povjerenja, stavlja svojepouzdanje u ljubav. Bog mu daje osjetiti ljubav i on imapovjerenja u Boga. To meðutim ne znaèi da su ti ljudi biliuvijek uvjereni u to i vjerni. Štoviše, od samih poèetakapostoje otpori, okretanja sebi samima i vlastitim interesima inapasti da se cjenka s Bogom i stvari rješava na vlastitinaèin. To su izdaje i grijesi koji oznaèavaju put narodatijekom èitave povijesti spasenja, koja je povijest vjernostiBogu i nevjernosti naroda.

Ali Bog se ne umara, Bog ima strpljenja, ima mnogostrpljenja, i u povijesti nastavlja odgajati i oblikovati svojnarod, kao što otac èini sa svojim sinom. Bog kroèi s nama.Prorok Hošea kaže: Ja sam kroèio s tobom i uèio te hodatikao što otac uèi hodati dijete. Baš je lijepa ta slika Boga! Istoje i s nama: on nas uèi hoditi. On isto tako postupa sCrkvom. I mi, naime, premda smo odluèili slijeditiGospodina Isusa, svakodnevno doživljavamo iskustvosebiènosti i tvrdoæe našega srca. Kada se meðutim priznamogrešnicima, Bog nas ispunja svojim milosrðem i svojomljubavlju. I oprašta nam, uvijek nam oprašta. I upravo nam topomaže rasti kao Božji narod, kao Crkva: to nije plod našeumješnosti, to nisu naše zasluge – mi smo tako maleni – veæje svakodnevno iskustvo koliko nas Gospodin ljubi i brine seza nas. To nam daje osjetiti da smo doista njegovi, da smo unjegovim rukama, i pomaže nam rasti u zajedništvu s njim imeðusobno. Biti Crkva znaèi osjetiti da smo u Božjimrukama, da je on otac i da nas ljubi, miluje nas, èeka nas,daje nam osjetiti svoju nježnost. I to je jako lijepo!

Dragi prijatelji, to je Božji naum. Kada je pozvao Abrahama,Bog je kanio stvoriti narod blagoslovljen njegovom ljubavljui narod koji nosi njegov blagoslov svim narodima na zemlji.Taj se naum ne mijenja, nego se neprestano ostvaruje. UKristu je imao svoju puninu i Bog taj naum i danas nastavljaostvarivati u Crkvi. Molimo dakle za milost da ostanemovjerni u nasljedovanju Gospodina Isusa i u slušanju njegoverijeèi, spremni krenuti na put svakoga dana, poputAbrahama, prema Božjoj i èovjekovoj zemlji, prema našojpravoj domovini i tako postati blagoslov, znak Božje ljubaviprema svoj njegovoj djeci. Volim misliti na to da mi kršæanimožemo imati jedan sinonim, drugo ime koje glasi ovako: tosu muškarci i žene, ljudi koji blagoslivljaju. Kršæanin svojimživotom mora uvijek blagoslivljati, blagoslivljati Boga iblagoslivljati sve. Mi kršæani smo ljudi koji blagoslivljaju,koji znaju blagoslivljati. Lijep je to poziv!

Prilog dokumenti ika

22 24. lipnja 2014. broj 25/2014

Papin apelPreksutra, 20. lipnja, slavi se Svjetski dan izbjeglica, kojimeðunarodna zajednica posveæuje osobama koje suprisiljene napustiti svoju zemlju kako bi pobjegle od sukobâi progona. Broj te braæe izbjeglica sve više raste i, ovihposljednjih dana, na tisuæe je osoba prisiljeno napustiti svojedomove kako bi se spasili. Tisuæe, milijuni obitelji, izbjegleiz mnogobrojnih zemalja i najrazlièitijih vjera, proživljavajudrame i rane koje æe teško zacijeliti. Budimo im blizu,dijeleæi njihove strahove i njihovu nesigurnost u buduænost iublažavajuæi konkretno njihova trpljenja. Neka Gospodinpomaže osobe i institucije koje velikodušno rade kako biizbjeglicama zajamèili gostoprimstvo i dostojanstvo i pružiliim razloge nade. Sjetimo se Isusa koji je bio izbjeglica, kojije, zajedno sa svetim Josipom i Marijom, morao pobjeæi daspasi život, koji je morao otiæi u Egipat. On je bio izbjeglica.Pomolimo se Blaženoj Djevici Mariji, koja poznaje patnjeizbjeglica, da bude blizu toj našoj braæi i sestrama.Pomolimo se zajedno Gospi za braæu i sestre izbjeglice.[Zdravo Marijo...]Marijo, majko izbjeglica, moli za nas!

Euharistija – Isusov dar ljudimaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 22.lipnja 2014.Draga braæo i sestre, dobar dan!U Italiji i mnogim drugim zemljama ove se nedjelje slavisvetkovina Tijela i Krvi Kristove – èesto se koristi latinskinaziv: Corpus Domini ili Corpus Christi. Crkvena sezajednica okuplja oko euharistije kako bi se klanjalanajdragocjenijem blagu koje je Isus ostavio.

U Ivanovu Evanðelju predstavljen je govor o "kruhu života",koji je Isus održao u sinagogi u Kafarnaumu, u kojem kaže:"Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovogakruha, živjet æe uvijeke. Kruh koji æu ja dati tijelo je moje –za život svijeta" (Iv 6, 51). Isus istièe da nije došao na ovajsvijet kako bi dao nešto, veæ zato da dadne samoga sebe,svoj život, kao hranu za one koji vjeruju u njega. To našezajedništvo s Gospodinom obvezuje nas, njegove uèenike,da ga nasljedujemo i od svog života, svojim stavovima,uèinimo kruh koji se lomi za druge, kao što je Uèiteljrazlomio kruh koji je stvarno njegovo tijelo. Što se pak nastièe, naši velikodušni stavovi prema bližnjemu pokazuju stavlomljenja života za druge.

Svaki put kada sudjelujemo na misi i hranimo se Kristovimtijelom, prisutnost Isusa i Duha Svetoga djeluje u nama,oblikuje naše srce, otkriva nam nutarnje stavove koji sepretaèu u ponašanja prema evanðelju. A to su ponajprijepouèljivost Božjoj rijeèi, zatim naše uzajamno bratstvo,hrabrost kršæanskog svjedoèenja, maštovitost ljubavi,sposobnost pružiti nadu obeshrabrenima, prihvatitiiskljuèene. Na taj naèin po euharistiji sve više rastemo usuoblièavanju svoga života Kristu.

Kristova ljubav, prihvaæena otvorenim srcem, mijenja nas,preobražava, osposobljava nas ljubiti ne prema ljudskojmjeri, koja je uvijek ogranièena, veæ prema Božjoj mjeri. Akoja je to Božja mjera? Bez mjere! Božja mjera je bez mjere.Sve! Sve! Sve! Ne može se izmjeriti Božju ljubav: ona jebez mjere. I tada postajemo sposobni ljubiti i one koji nas neljube: a to nije lako. Ljubiti onoga koji nas ne ljubi… To nijelako! Jer ako znamo da nas neka osoba ne voli, i mi samismo skloni tome da ni mi ne volimo nju. No, tome ne smijebiti tako! Moramo ljubiti i one koji nas ne ljube! Dobrom se

opirati zlu, opraštati, dijeliti, prihvaæati. Zahvaljujuæi Isusu injegovu Duhu, i naš život postaje "razlomljeni kruh" za našubraæu. I živeæi tako otkrivamo pravu radost! Radostpostajanja darom, da uzvratimo na velikom daru što smo gami, bez vlastite zasluge, prvi primili. Lijepo je to: naš životpostaje dar! To znaèi nasljedovati Isusa.

Htio bih napomenuti ove dvije stvari. Prva: mjera Božjeljubavi je ljubiti neizmjerno. Je li to jasno? I, drugo, našživot, s Isusovom ljubavlju, prima euharistiju, postaje dar.Upravo takav je bio Isusov život. Ne zaboravite to dvoje:mjera Božje ljubavi je ljubiti neizmjerno. I nasljedujuæiIsusa, mi, s euharistijom, èinimo od svog života dar. Isus, Kruh vjeènoga života, sišao je s neba i utjelovio sezahvaljujuæi vjeri Presvete Djevice Marije. Nakon što ga jenosila u svom krilu s neizrecivom ljubavlju, ona ga je vjernoslijedila sve do križa i uskrsnuæa. Molimo se Gospi da nampomogne ponovno otkriti ljepotu euharistije i uèiniti od njesredište svoga života, osobito na nedjeljnoj misi i u klanjanju.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, 26. lipnja obilježava se Meðunarodnidan solidarnosti sa žrtvama muèenja kojeg su proglasiliUjedinjeni narodi. U ovoj prigodi ponavljam èvrstu osudusvakog oblika muèenja i pozivam kršæane da predanomsuradnjom rade na njegovu iskorjenjivanju i pomažu žrtve injihove obitelji. Muèiti ljude je smrtni grijeh! To je vrlotežak grijeh![…]Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Molite za mene!Molite za mene i doviðenja!

Prilog dokumentiika

2324. lipnja 2014. broj 25/2014

Prilog prikazi

Novi katekizmi "Kršæanske sadašnjosti"Sukladno novome Udžbenièkome standardu Ministarstvaznanosti, obrazovanja i sporta od 23. svibnja 2013. godine iKršæanska sadašnjost d.o.o. bila je dužna svoje katekizmeprilagoditi tim standardima i ponovno ih tiskati kao novaizdanja. Nova se izdanja od prijašnjih razlikuju prije svegapravopisno, zatim novim formatom, gramaturom papira isadržajno. Novi katekizmi bit æe u uporabi od školske godine2014/2015. Cijene katekizama ostaju iste kao i proteklihgodina, izvijestili su iz Kršæanske sadašnjosti. (ika-mb/sp)

"Vršcima prstiju na zemlji. O molitvi Gospodnjoj"Nova knjiga prof. dr. Ivice Raguža"Vršcima prstiju na zemlji. O molitvi Gospodnjoj" nova jeknjiga Ivice Raguža, profesora dogmatske teologije naKatolièkome bogoslovnom fakultetu u Ðakovu. Knjigadonosi teološka razmatranja o Oèenašu, o molitviGospodnjoj. Osam je razmatranja posveæeno svakommolitvenom zazivu molitve Gospodnje. Autor piše u uvodu:"Kao glavni naslov izabrali smo reèenicu sv. GrguraNisanskoga, koja se može naæi u njegovu tumaèenju molitveGospodnje, a koja nam se uèinila najprikladnijom kaosažetak cjelokupne molitve: 'Vršcima prstiju po zemlji.'Naime, molitva Gospodnja uvodi nas u ozraèje samogaBoga, izdiže nas iznad zemlje, podiže nas da se ispruženivinemo prema Bogu. Kako vršci prstiju i dalje ostaju nazemlji, molitva nas ne odvlaèi od svijeta, mi kao da s Bogomnježno dodirujemo zemlju, ljubimo je i ne gazimo je nekimteškim koracima... Ako ovo razmatranje pomogne tebi, dragièitatelju, da se barem malo izdigneš na vrške prstiju svojegaduha, uzdignut i propet prema Bogu... ono je ispunilo svojusvrhu, a pisca ovih redaka ispunit æe neizmjernom radošæu." Knjiga je tiskana o vlastitoj nakladi. Cijena je 69 kuna, amože se nabaviti narudžbom kod samoga autora:communio.hr@gmail.com. (ika-fk/kj)

Snimljen himan bratu Ivanu Bonifaciju PavletiæuUoèi 150. obljetnice roðenja brata Ivana Bonifacija Pavletiæaiz Družbe sinova Bezgrešne, u pripremnom postupku zaproglašenje blaženim, snimljen je i njemu posveæen himan.Mjesto snimanja bila je ovih dana crkva BDM Snježne uKutini, u kojoj je Ivan Pavletiæ i kršten. Rijeèi je napisaoDragutin Pasariæ, a glazbu Marijan Tucakoviæ. Himan izvodikutinski zbor mladih "Madonna Nives", a za izvedbu su ihpripremali Marta Havlièek i Tomislav Brajdiæ. Tehnièkisnimateljski dio obavili su Silvio Zanetti i Ivan Masnec.Prvu izvedbu na talijanskom jeziku himan je doživio priješest godina, prigodom polaganja Bonifacijevih ostataka ucrkvu njegove Družbe u Rimu, u izvedbi Okteta pjevaèkogzbora crkve Sv. Petra. Himan je izvoðen u raznimprigodama, a sada je dobio i moguænost javnog medijskogizvoðenja, ali i slušanja u obiteljskom ozraèju. To æe osobitokoristiti popularizaciji Bonifacijeva imena, ali i njegovarodnog zavièaja. Himan se može poslušati na mrežnim stranicama Sisaèkebiskupije. (ika-sv/sd)

Prilog prikazi ika

24 24. lipnja 2014. broj 25/2014