29. travnja 2021. - pedeset godina od odluke o osnivanju srca ......srca, koju je 29. travnja 1971....

broj83veljača2021

srce novosti ∙ veljača 2021___1www.srce.unizg.hr/srce-novosti

Najavljujemo: Dani e-infrastrukture 2021 i konferencija projekta HR-ZOO

Konferencija Srce DEI 2021 u virtualnom okruženju 28. i 29. 4.S obzirom na neizvjesne epidemiološke okolnosti najavljujemo da će se ovogodišnja konferencija Srce DEI i konferencija projekta HR-ZOO održati virtualno 28. i 29. trav-nja, te vas pozivamo da daljnje informacije pratite na https://dei.srce.hr

29. travnja 2021. - pedeset godina od odluke o osnivanju Srca

50 godina u srcu digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanjaSveučilišni računski centar (Srce) u 2021. godini obilježava 50 godina rada i djelovanja. Osnovano u okrilju Sveučilišta u Za-grebu, tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj, Srce je u zadnjih 50 godina dalo ključni doprinos unapređenju i omogućavanju iskoraka u znanosti i obrazovanju, ali i primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u cijelom hrvatskom društvu. Misiju i zadaće Srca vizionarski je zacrtala skupina profesora sa Zagrebačkog sveučilišta, a te su zadaće aktualne i danas. U ovom i idućim brojevima Srce novosti donosimo niz priloga vezanih uz povijest, sadašnjost i budućnost Srca.

27

02

#Src

e50

– ht

tps:/

/50.

srce

.hr

2___srce novosti ∙ veljača 2021 www.srce.unizg.hr/srce-novosti

#Src

e50

– ht

tps:/

/50.

srce

.hr

Dobro došli na posebne stranice biltena Srce novosti posvećene obilježavanju 50. godišnjice postojanja i djelovanja Sveučilišnog računskog centra − Srca.U svakom broju Srce novosti tijekom 2021. godine objavljivat ćemo sadržaj vezan uz značajne osobe, događaje ili projekte koji

su obilježili rad Srca od samog osnutka do danas, ali i s vama podijeliti razmatranja i promišljanja te očekivanja i trendove koji se predviđaju za razdoblje pred svima nama. Vjerujemo da će i u tom razdoblju Srce i dalje biti u srcu digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanja.

Središnju ulogu pri nastanku Srca imala je skupina profesora tadaš-njeg Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ETF). Pretpro-jekt (elaborat za idejni projekt) i Idejni projekt, kao dokumenti koji su bili temelj za donošenje Odluke Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Srca, koju je 29. travnja 1971. potpisao rektor Ivan Supek, nastali su upravo na ETF-u. Idejni projekt, na kojem je radio niz profesora s više sastavnica Sveučilišta, kao nositelji potpisuju profesori ETF-a Uroš Peruško, Stanko Turk, Leo Budin i Božidar Stefanini. Profesor Božidar Stefanini bio je i prvi direktor Srca.Tako od samog nastanka pa sve do danas postoji čvrsta poveznica između Srca i tadašnjeg ETF-a, današnjeg Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Ta povezanost se osim u mnogobrojnim dobrim osobnim i kadrovskim vezama svakako manifestira i u velikom broju

50 godina Srca

ETF (FER) i Srce - priča duga 50 godinaProfesori ETF-a odigrali su ključnu ulogu u osnivanju Srca, a dobra suradnja traje sve do danas

Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu za projekt “Sveučilišni računski centar” u posjetu norveškoj podružnici kompanije UNIVAC (ljeto 1971. godine).S lijeva na desno: nositelji projekta Uroš Peruško, Božidar Stefanini, Stanko Turk i Leo Budin, te Aleksandar Đurašević i Slavko Dobrenić.(Zahvaljujemo na fotografiji prof. dr. sc. Đuri Deželiću koji je također bio član izaslanstva i važan član tima koji je radio na osnivanju Srca.)

zajedničkih projekata i inicijativa te u zajedničkom zalaganju za načela i dobre prakse razvoja i uporabe napredne e-infrastrukture s ciljem omogućavanja kvalitetne i učinkovite primjene informa-cijskih i komunikacijskih tehnologija u modernom obrazovanju i istraživanjima te društvu općenito.Stoga smo zamolili trojicu uglednih profesora FER-a za kratak razgovor o prošlosti i sadašnjosti odnosa FER-a i Srca, ali i o bu-dućnosti razvoja i primjene IKT-a. Razgovarali smo s akademikom Leom Budinom, jednim od osnivača Srca, profesorom emeritusom Sveučilišta u Zagrebu i članom Predsjedništva HAZU-a, akademi-kom Ignacom Lovrekom, profesorom emeritusom Sveučilišta u Zagrebu i tajnikom Razreda za tehničke znanosti HAZU-a i prof. dr. sc. Gordanom Gledecom, sadašnjim dekanom FER-a.


U srcu digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanja!

Srce se nosilo i s organizacijskim promjenama u hrvatskom visokom školstvu i s munjevitim razvojem informacijske i komunikacijske tehnologijeHrvatski znanstveni i obrazovni oblak najveći je iskorak koji Srce ostvaruje nakon svog osnutka

Tada docent Leo Budin, danas akademik, član predsjedništva HAZU i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, bio je jedan od četvorice nositelja Idejnog projekta Srca, pa smo upravo s njim započeli naše razgovore o povijesti, sadašnjosti i budućnosti Srca, te ulozi moderne tehnologije u znanosti, obrazovanju i društvu općenito.

� Kako su bile definirane temeljne zadaće Srca u razdoblju osmišljavanja i osnivanja Srca i koliko je uspješno Srce te zadaće ispunilo? Što smatrate najvećim uspjesima (rezultatima) Srca u proteklih 50 godina?

Prve rasprave o potrebi uspostavljanja akademske računalne infrastrukture u Hrvatskoj započele su krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća. Rasprave su poprimile konkretne oblike nakon što je 1968. godine na Elektrotehničkom fakultetu (danas: Fakultet elektrotehnike i računarstva) pušten u rad računalni sustav IBM 1130. Osnovana je radna skupina sa zadatkom pripreme sveobuhvatne studije o potrebi nabavke računalne opreme za akademsku zajednicu. Ta je radna skupina ustanovila da nije dovoljno razmatrati samo tehnička obilježja računalne opreme, već da je nužno uzeti u obzir moguće primjene, pa i potaknuti neke njezine primjene, na sveopću dobrobit društva.Zamisao o izgradnji sveučilišnog računskog centra uz stručnu dobilo je i široku društvenu i političku potporu. Naime, u tom je razdoblju, nakon objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika te reformnih studentskih i socijalnih gibanja, Hrvatsku zahvatio zamah kreativnosti u svim područjima djelovanja. Ta je inspirativna atmosfera djelovala i na oblikovanje ovog idejnog projekta.Projekt je pripremila skupina kompetentnih autora. Nesumnjivo su profesori Stanko Turk i Uroš Peruško mogli realistično sagledati tadašnje mogućnosti i trendove tehnologije, međutim u osmišljavanju i oblikovanju zadaća budućeg računskog centra veliku ulogu odigrali su i ljudi koji se rijetko u tom kontekstu spominju. Njihovim autoritetom potkrijepljene su vizije idejnog projekta. Osjećam svojom obavezom da neke od njih koji su koautori idejnog projekta (vidjeti: https://50.srce.hr/assets/pdf/stari-dokumenti/idejni-projekt.pdf) ovom prilikom posebno istaknem. Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Slavko Dobrenić isticao je u projektu važnost izgradnje informacijskih sustava. On je imao iskustva u uspostavi informacijskih sustava u poljoprivredi, a kasnije se istaknuo pisanjem udžbenika i potporom razvoju studija na današnjem Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Primjenu računala u nastavi u projektu

obradio je profesor Vladimir Mužić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, poznati hrvatski pedagog koji je kasnije bio predstojnik Odsjeka i Zavoda za pedagogiju, dekan Filozofskog f a k u l t e t a t e p r o r e k t o r Sveučilišta u Zagrebu. Autor je niza udžbenika iz područja učenja i pedagogije. Profesor Gjuro Deželić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu obradio je u projektu područje primjene računala u medicini. On je bio voditelj aktivnosti koje su u okviru Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” dovele do sustavne izobrazbe iz područja medicinske informatike na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.Posebno bih istaknuo ulogu akademika Hrvoja Požara koji se u dostupnim dokumentima uopće ne spominje, a odigrao je ključnu ulogu i u kreiranju financijske konstrukcije cijelog projekta i u pripremi ozračja za njegovo prihvaćanje na Sveučilištu i u političkom okružju. Kao tadašnji prorektor imao je velikih zasluga za pripremu podloga te za donošenje odluke Sveučilišnog savjeta o osnivanju Srca koju je potpisao rektor Ivan Supek. Akademik Požar bio je naš najugledniji energetičar, profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta te dugogodišnji glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Po njemu je dobio ime Energetski institut “Hrvoje Požar”.Valja se prisjetiti da je u Hrvatskoj tada djelovalo samo jedno sveučilište, koje je okupljalo sveučilišne institucije iz Osijeka, Rijeke, Splita i (glavninu) iz Zagreba. Idejnim projektom zacrtana je potreba povezivanja svih sveučilišnih sredina tako da se od samih početaka nametala potreba svojevrsnog umrežavanja računalne opreme. Tadašnje tehnološke mogućnosti omogućavale su samo zvjezdasto povezivanje udaljenih ulazno-izlaznih naprava. Povijesni pregled razvoja djelatnosti u proteklih pedeset godina, koji je zorno prikazan na mrežnim stranicama Srca, ukazuje na to da su sve zacrtane osnovne postavke osnivača uspješno ispunjene. Srce se trajno nosilo i s organizacijskim promjenama u hrvatskom visokom školstvu i s munjevitim razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije. U tom je razdoblju najzapaženija uloga Srca u povezivanju na internet i u uspostavljanju hrvatske akademske mreže. Time je uspostavljena i infrastruktura za daljinsko učenje koje je conditio sine qua non

akademik Leo Budin

https://50.srce.hr/assets/pdf/stari-dokumenti/idejni-projekt.pdf

https://50.srce.hr/assets/pdf/stari-dokumenti/idejni-projekt.pdf


#Src

e50

– ht

tps:/

/50.

srce

.hr modernih obrazovnih sustava. Međutim, jednako je važno što je

Srce u poduljem razdoblju okupljalo hrvatsku znanstvenu zajednicu organiziranjem dugogodišnjeg niza znanstvenih konferencija i izdavanjem znanstvenog časopisa iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije.

� Koliko je važan strateški / dugoročni / održivi pristup planiranju i izgradnji e-infrastrukture, koji su noviji primjeri uspjeha u Hrvatskoj u takvom pristupu, a gdje vidite prostor za unapređenja?

Već se niz godina u Hrvatskoj raspravlja o istraživačkoj e-infra-strukturi. Inicijativu Srca o izgradnji Hrvatskog znanstvenog i obra-zovnog oblaka podržalo je, između ostalih, i Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske akademije znanosti i umjetno-sti. U okviru tog Vijeća održan je niz okruglih stolova čiji su zaključci pomogli da se e-infrastruktura zacrta u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (iz 2014. godine) u kojoj se nalazi sljedeća strateška odrednica: “Bez napredne i razvijene e-infrastrukture sustav znanosti i visokog obrazovanja ne može uspješno ostvarivati promjene i svoju ulogu u društvu i gospodarstvu. Infrastruktura kakva će se ostvariti putem Hrvatskog znanstvenog i obrazov-nog oblaka (HR-ZOO) omogućit će usluge virtualnih računalnih i spremišnih resursa na načelu računarstva u oblaku, resurse grida, računalne resurse visokih performansi, velike spremišne kapacitete, brzu optičku mrežu i povezivanje prema europskoj akademskoj i istraživačkoj mreži GÉANT. Vodeći računa o tome da se suvremena istraživanja oslanjaju na podatkovno intenzivna složena izračunavanja, potrebno je uspostaviti centre istraživačke i inovacijske izvrsnosti koji će promicati nove istraživačke paradigme koje omogućuju djelotvornu uporabu e-infrastrukture”.Trebalo je mnogo napora i prije i poslije donošenja tog dokumenta da se taj strateški projekt počne ostvarivati. Smatram da je Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak najveći iskorak koji Srce ostvaruje nakon svog osnutka. Kao i prije pedeset godina umrežuju se opet Osijek, Rijeka, Split i Zagreb, samo na neusporedivo napredniji način. Čestitam svim djelatnicima Srca na tom pothvatu.

� Kakvo je značenje e-infrastrukture za današnju modernu znanost i obrazovanje, koje zadaće Srca biste u tom kontekstu danas odredili kao posebno prioritetne?

U predstojećem razdoblju očekuje se sveopća digitalizacija koju bez adekvatne e-infrastrukture nije moguće zamisliti. U široj se javnosti pojam digitalizacije često tumači samo kao pojačana uporaba infor-macijske i komunikacijske tehnologije za automatiziranje postojećih, pretežno birokratskih procedura. Zbog toga je za naprednu upora-bu informacijske i komunikacijske tehnologije uveden pojam tzv. umjetne inteligencije. U područje umjetne inteligencije svrstavaju se razne discipline kao što su: multimodalna obrada podataka i upravljanje informacijama, strojno učenje i dubinska analiza poda-taka, višedisciplinarne podatkovno intenzivne primjene, autonomni

i kooperativni robotski sustavi, kognitivni sustavi računalnog vida, sveprisutni senzori i umrežene usluge usmjerene prema čovjeku, napredne strategije upravljanja i estimacije za kibernetsko-fizikalne sustave. Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak postat će osnovna infra-struktura djelovanja za većinu disciplina umjetne inteligencije. U travnju 2019. održan je u HAZU-u okrugli stol pod nazivom “Europska Izjava o suradnji u području umjetne inteligencije – kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj?” Zaključke tog okruglog stola prihvatilo je i uputilo javnosti Predsjedništvo Akademije. U tom se dokumentu (http://info.hazu.hr/upload/File/2019/ODLUKE-2019/2019-Preporuke---Okrugli-stol-o-umjetnoj-inteligenciji.pdf) kaže: “Izgradnjom Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO) koji obuhvaća napredne računalne resurse visoke učinkovitosti, pouzdane računalne i spremišne resurse, uz nacionalnu mrežnu povezanost i povezanost s eu-ropskim i globalnim istraživačkim infrastrukturama ostvarit će se temeljni infrastrukturni resursi i za istraživanja na području umjetne inteligencije. Uz pristup Europskom oblaku za otvorenu znanost i Europskoj platformi za umjetnu inteligenciju na za-htjev, time će se omogućiti postavljanje i pristup platformama za istraživanje, razvoj i primjenu umjetne inteligencije u Hrvatskoj.”Kako bi se uspješno ostvarila ta nova uloga Srca trebat će ojačati suradnju s istraživačkom zajednicom, i to posebice sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, koji djeluje pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U Komunikaciji Europske komisije iz prosinca 2018. godine ističe se: “Umjetna inteligencija može nam pomoći u rješavanju nekih od najvećih svjetskih izazova. Liječnicima može omogućiti bolju dijagnostiku i razvoj novih načina liječenja bolesti; može smanjiti potrošnju energije optimiranjem resursa; može pridonijeti čišćem okolišu smanjenjem potrebe za pesticidima; može poboljšati meteorološke prognoze i predviđanje katastrofa itd. Popis je gotovo beskonačan. Umjetna inteligencija bit će glavni pokretač gospodar-skog rasta i rasta produktivnosti te će pridonijeti održivosti temelja europske industrije. Kao nekoć parni stroj i električna energija, umjetna inteligencija mijenja svijet. Europa nastoji izgraditi ekosu-stav umjetne inteligencije koji pogoduje inovacijama: okruženje u kojem gospodarski subjekti na raspolaganju imaju infrastrukturu, istraživačke objekte, prostor za testiranje, financijska sredstva, pravni okvir i odgovarajuće razine vještina za ulaganja u umjetnu inteligenciju i njezinu upotrebu.”Smatram da će e-infrastruktura koja se upravo izgrađuje omogućiti da se Hrvatska ravnopravno uklopi u ta europska kretanja. Kao i u samim počecima prije pedeset godina, uz izgradnju infrastrukture moraju se pritom pojačano aktivirati istaknute sredine i pojedinci hrvatske akademske zajednice.

akademik Leo Budin, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

http://info.hazu.hr/upload/File/2019/ODLUKE-2019/2019-Preporuke---Okrugli-stol-o-umjetnoj-inteligenciji.pdf





Akademik Ignac Lovrek, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu i tajnik Razreda za tehničke znanosti HAZU-a, od svojih studentskih dana povezan je sa Srcem, još od kad je kao student poslijediplomskog studija koristio prvo veliko računa-lo u Srcu (u Savskoj 16). Njegova povezanost sa Srcem intenzivirala se početkom 2000-ih kad je bio predsjednik Upravnog vijeća CAR-

NET-a, a nastavila se u drugoj polovici 2010-ih kad je bio predsjednik Savjeta Hrvatske nacionalne grid infrastrukture CRO-NGI. Suradnja se nastavila i kroz izradu i razradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (istraživačka i inovacijska infrastruktura, HR-ZOO).

� Osnivanje Srca bilo je odgovor na potrebe akademske zajednice, ali i cijelog hrvatskog društva, da se sustavnije i cjelovitije započne s primjenom novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a time da se moderniziraju i mijenjaju procesi obrazovanja i istraživanja. Koliko je po Vama Srce uspješno obavljalo te zadaće u proteklih 50 godina?

Srce je nastalo u doba kad se informacijska i komunikacijska teh-nologija još nije tako nazivala, ali je idejno zamišljeno i od samih početaka građeno kao informacijska i komunikacijska infrastruk-tura za potrebe visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja, koja sadrži snažno računalo u Zagrebu s mogućnošću komunika-cijskog pristupa iz Osijeka, Rijeke i Splita i omogućuje stvaranje informacijskih sustava za potrebe znanosti i visokog obrazovanja. Pojam “sveučilišni” u nazivu Srca imao je prije 50 godina, a ima i danas, šire značenje od pripadnosti Sveučilištu u Zagrebu: odnosi se na sveučilišnu zajednicu. U kontinuitetu, riječ je o tehnološkim i organizacijskim zadaćama koje Srce uspješno obavlja. S motrišta tehnologije zastupa stav da sustavu znanosti i visokog obrazovanja treba omogućiti usluge za red veličine iznad komercijalno raspolo-živih. S organizacijskog motrišta, dokazuje spremnost na suradnju, partnerstvo i preuzimanje koordinacijskih zadaća u nacionalnim okvirima. Istaknimo samo neka postignuća: početkom 1990-ih suradnja s CARNET-om pri uvođenju interneta u Hrvatsku, počet-kom 2000-ih računalni klaster Isabella i Hrvatska nacionalna grid infrastruktura (CRO NGI), zatim Giga CARNet i usluge računarstva u

S motrišta tehnologije Srce zastupa stav da sustavu znanosti i visokog obrazovanja treba omogućiti usluge za red veličine iznad komercijalno raspoloživihOtvorena znanost podrazumijeva suradnju u istraživanju i otvoreni pristup rezultatima istraživanja, kako bi se znanost učinila učinko-vitijom, transparentnijom i usmjerenijom u traženju odgovora na društvene izazove

oblaku te tako sve do Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO). O zadaćama Srca najbolje govori njegova današnja uloga u zasnivanju, koordinaciji i izgradnji HR-ZOO-a, temeljne sastav-nice hrvatske istraživačke i inovacijske e-infrastrukture. Također s uspjehom sudjeluje u inicijativama i povezivanju s infrastrukturama na europskoj razini.

� Kako vidite ulogu informacijske i komunikacijske tehnologije, a time i Srca, u današnjoj znanosti i obrazovanju?

Uloga informacijske i komunikacijske tehnologije u znanosti i obrazovanju je dvojaka: njena uporaba u procesima znanstvenih istraživanja i obrazovanja te istraživanje i razvoj u području informa-cijske i komunikacijske tehnologije koji otvaraju prostor inovativnim rješenjima, proizvodima i uslugama zasnovanima na znanstvenim postignućima. Srce prepoznaje obje uloge što se očitovalo već pri koncipiranju HR-ZOO-a, a do punog će izražaja doći pri njegovoj realizaciji. U općoj, pa i akademskoj, javnosti mnogo se više ističu uporabni aspekti informacijske i komunikacijske tehnologije, po-gotovo u ovo pandemijsko doba. Druga uloga još nije ostvarena u dovoljnoj mjeri, a da bi se pospješila, hrvatskoj znanosti potrebna je viša razina interdisciplinarne, multidisciplinarne i transdisciplinarne suradnje, kao i nacionalna istraživačka i inovacijska infrastruktura visokih performansi i velikog kapaciteta, međunarodno povezana.

� Srce je izgradilo prve informacijske sustave vezane uz znanost u Hrvatskoj (sustav SIZIF), danas gradi niz informacijskih sustava i digitalnih repozitorija koji omogućavaju brigu za podatke tijekom cijelog njihova životnog ciklusa. Kako vidite važnost i mogućnosti koncepta otvorene znanosti te stanje i perspektive otvorene znanosti u Hrvatskoj?

Otvorena znanost podrazumijeva suradnju u istraživanju i otvoreni pristup rezultatima istraživanja, kako bi se znanost učinila učin-kovitijom, transparentnijom i usmjerenijom u traženju odgovora na društvene izazove. Dobar globalni primjer za to je europska podatkovna platforma za COVID-19 za prikupljanje i dijeljenje istraživačkih podataka. Na nacionalnoj razini, u suradnji s aka-demskom i istraživačkom zajednicom, Srce gradi podatkovni sloj e-infrastrukture s potporom za zajedničke i institucijske repozitorije kao korak prema otvorenoj znanosti. Čini mi se da će u Hrvatskoj manji problem biti tehnologija (mrežni i računalni resursi, digitalni

akademik Ignac Lovrek


#Src

e50

– ht

tps:/

/50.

srce

.hr repozitoriji i pridruženi im alati), a veći promjena istraživačke kul-

ture (način provedbe istraživanja i diseminacije rezultata, pristup novostvorenom znanstvenom znanju i podacima). Moj je dojam da naši znanstvenici lakše ostvaruju međunarodnu suradnju nego “domaću”, da su skloniji individualnoj suradnji u međunarodnim timovima negoli stvaranju istraživačkih timova i njihovom među-narodnom umrežavanju. Za istaknuti je i važnost otvorenih javnih

podataka koje u Hrvatskoj prikupljaju i omogućuju tijela javne vlasti. Nije riječ samo o dostupnosti takvih podataka za potrebe istraživa-nja, već i za razvoj inovativnih rješenja, primjerice onih zasnovanih na internetu stvari.

akademik Ignac Lovrek, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. sc. Gor-dan Gledec iznio nam je svoja mišljenja o suradnji FER-a i Srca, koja se proteže s jedne strane u povijest još od osnutka Srca, ali i u budućnost koja se ogleda u nizu zajedničkih projekata i suradnji.

� Profesori FER-a (tada ETF-a) odigrali su ključnu ulogu u osmišljavanju i osnivanju Srca početkom 70-ih godina prošlog stoljeća i time je uspostavljena neraskidiva povezanost Srca i FER-a. Kako ocjenjujete današnju suradnju Srca i FER-a?

Brojni djelatnici FER-a tada su aktivno sudjelovali u svim faza-ma izgradnje, organizacije rada i puštanja u pogon Sveučilišnog računskog centra – akademik Budin, profesori Uroš Peruško, Stanko Turk, Božidar Stefanini, Ivan Plačko, Vjekoslav Sinković i Vjekoslav Vunderl, zatim Ratko Gospodnetić, Aleksandar Szabo i drugi. To je bio samo početak suradnje koja će se nastaviti idućih 50 godina. Današnju suradnju FER-a i Srca ocjenjujem izvrsnom. Od novijih aktivnosti istaknuo bih suradnju na projektu FER-ova Inovacijskog centra “Nikola Tesla”, s ciljem izgradnje i razvoja istraživačke infrastrukture. Sa Srcem smo od samih početaka su-rađivali na razvoju funkcionalnosti Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU). Među najnovijim suradnjama ona je u konzorciju od 8 institucija na projektu EuroCC s temom razvoja nacionalnog centra kompetencija u području računalstva visokih performansi. Jednako je važna naša suradnja pri izgradnji informacijskog su-stava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS). Naravno, uvijek postoji mjesta za napredak i uvjeren sam da nam budućnost nosi još puno zajedničkih projekata.

Sudjelovnje profesora FER-a u svim fazama izgradnje i pokretanja Srca bio je samo početak suradnje koja će se nastaviti idućih 50 godinaNa temelju iskustava najnaprednijih zemalja u svijetu, što se može vidjeti i u strateškim odlukama EU-a, kontinuiran i održiv pristup izgradnji, ali i stalnom obnavljanju digitalne infrastrukture novim i efikasnijim tehnologijama moguć je jedino putem određenog oblika centralizacije e-infrastrukturnih centara, čime se postiže maksimalna učinkovitost uloženih sredstava. U Hrvatskoj dobar primjer takvog pristupa je e-infrastruktura Srca koja pokriva cjelokupnu akademsku i obrazovnu zajednicu

� Informacijsko-komunikacijska tehnologija na brojne načine utječe na sve aspekte ljudskog djelovanja. Koji su najznačajniji potencijali (mogućnosti) IKT-a važni za moderno obrazovanje i moderna istraživanja?

Informacijske i komunikacij-ske tehnologije sastavni su dio naše svakodnevnice, pa tako i modernog obrazovanja i znanstvenih istraživanja, koji su ujedno glavni pokretači razvoja novih tehnologija. Moderno obrazovanje nezamislivo je bez informacijske i komunikacijske tehnologije koja nastavne sadržaje čine dostupnijima, zanimljivijima i interaktiv-nijima, a omogućuje i inkluzivniji pristup različitim skupinama učenika s poteškoćama u učenju. Tijekom aktualne pandemije njihova važnost u obrazovanju pokazala se u punoj mjeri jer bi bez njih cijela jedna generacija ostala globalno uskraćena za svoje temeljno ljudsko pravo na obrazovanje. Najnoviji trendovi i napredak, poglavito u područjima umjetne inteligencije, zna-nosti o podacima i računarstvu visokih performansi, iz temelja su promijenili i utjecali na sve znanosti, ne samo one primarno povezane s IKT-om. O važnosti IKT-a za transformaciju znanosti u cjelini posebno svjedočimo u ovim izazovnim vremenima kada su svi navedeni aspekti modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija svojim sinergijskim učinkom doveli do najbržeg razvoja

prof. dr. sc. Gordan Gledec



cjepiva protiv jedne nove bolesti u povijesti, u vremenskom okviru koji je do danas bio nezamisliv.

� Koliko je važan strateški / održiv pristup izgradnji e-infrastrukture i digitalnih usluga, kako s time stojimo u sustavu znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj? Vidite li potrebu da se neki sustavi razvijaju zajednički / centralizirano u institucijama kao što je Srce, a koje aspekte primjene IKT-a treba prepustiti lokalnim IKT timovima?

Svjedoci smo činjenice da su digitalne tehnologije postale ključ bržeg i uspješnog razvoja znanosti, industrije i društva u cjelini. Primjena digitalnih tehnologija omogućila nam je, između ostalog, višestruko brži razvoj novih pristupa liječenju (npr. razvoj CoV cjepi-va), analizu klimatskih promjena, razvoj novih proizvoda, energetski učinkovitije gradove i prijevozna sredstva i dr. Time su digitalne tehnologije postale strateški čimbenik našeg društva. Razvoj takvih naprednih tehnologija nije moguć bez potrebne digitalne infrastruk-ture. Na temelju iskustava najnaprednijih zemalja, što se može vidjeti i u strateškim odlukama EU-a, kontinuiran i održiv pristup izgradnji, ali i stalnom obnavljanju digitalne infrastrukture novim i efikasnijim tehnologijama, moguć je jedino putem određenog oblika centrali-zacije e-infrastrukturnih centara, čime se postiže maksimalna učin-kovitost uloženih sredstava. U Hrvatskoj, kao maloj državi, dobar je primjer takvog pristupa e-infrastruktura Srca koja pokriva cjeloku-pnu akademsku i obrazovnu zajednicu. No, uz navedeno, potrebno je osigurati maksimalnu podršku korištenju takvih resursa putem

široko rasprostranjenih lokalnih ekspertnih timova koji pružaju po-dršku i proaktivno potiču lokalne gospodarske subjekte, znanstvenu i obrazovnu zajednicu, kao i cjelokupno društvo, na razvoj novih usluga koje koriste takvu infrastrukturu kako bi digitalne tehnologije i prednosti koje one donose uistinu ušle u sve pore društva u cjelini.

� Koje biste aktivnosti Srca u zadnjih 10 do 15 godina izdvojili kao posebno uspješne, a gdje vidite prostor da Srce unaprijedi svoje djelovanje?

Iz mnoštva usluga koje Srce pruža akademskoj zajednici u Hrvatskoj uistinu je teško izdvojiti one koje su posebno uspješne. Svakako je bitno spomenuti infrastrukturu koju Srce razvija i održava, koja je postala neizostavna za svakodnevni rad i aktivnosti Sveučili-šta i fakulteta u Hrvatskoj. Kao i ostalim fakultetima, za FER su vrlo uspješni servisi [email protected], ISVU, Dabar te cjelokupna infra-struktura VPS i eduroam. Također, vrlo je bitna i uspješna podrška sistem-administratorima fakulteta te općenito korisnicima usluga i infrastrukture Srca. Izdvojio bih i vrlo uspješne Dane e-infrastrukture Srca. Srce je pre-cizno identificiralo potrebu da se jednom godišnje okupi i poveže akademska IT zajednica, tehničko osoblje sastavnica Sveučilišta u RH, poduzeća i pojedinci, čime se olakšavaju i ubrzavaju zajednički napori informatizacije i digitalizacije visokog školstva u Hrvatskoj.

prof. dr. sc. Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva

Sveučilišta u Zagrebu

Zgrada Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (izvor: FER-ova fotoarhiva)

HR-Z

OO


Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak – HR-ZOO

WAN/MAN mrežna komponenta HR-ZOO e-infrastruktureOprema i telekomunikacijski kapaciteti sačinjavat će okosnicu HR-ZOO transportne mreže te će međusobno povezivati lokacije po-datkovnih centara HR-ZOO-a, kao i čvorišta mreže CARNET u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu

S ciljem izgradnje naprednog računalnog i podatkovnog oblaka kao temeljne sastav-nice nacionalne i inovacijske e-infrastruk-ture, u sklopu projekta HR-ZOO Sveučiliš-nog računskog centra Srce osmišljene su i pokrenute projektne aktivnosti vezane za uspostavu nove transportne okosnice velikih kapaciteta. Navedene aktivnosti dodijeljene su Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mre-ži CARNET, koja sudjeluje u svojstvu projek-tnog partnera. Osnovna je zadaća projektne aktivnosti osigurati adekvatnu mrežnu po-vezanost između HR-ZOO sjedišta za raču-nalne i spremišne resurse te povezanost s globalnim istraživačkim infrastrukturama u Europi i svijetu. Izgradnja nove širokopoja-sne e-infrastrukture dugoročno omogućuje značajno veće kapacitete u servisnoj oko-snici mreže CARNET, čime se pospješuju brzina i kvaliteta mrežne povezanosti svih korisnika iz sustava znanosti i obrazovanja.U sklopu provedbe projektnih aktivnosti u listopadu 2020. godine objavljen je natječaj Dizajn HR-ZOO TM-a (sl. 1)

Dizajn HR-ZOO TM-a (sl. 2)

za nabavu aktivne mrežne opreme i tele-komunikacijskih kapaciteta. Oprema i tele-komunikacijski kapaciteti koji se nabavljaju sačinjavat će okosnicu HR-ZOO transportne mreže (u nastavku HR-ZOO TM) te će među-

sobno povezivati lokacije podatkovnih centa-ra HR-ZOO-a, kao i čvorišta mreže CARNET u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Dizajn HR-ZOO TM-a zamišljen je u dva sloja, od fizičkog / transportnog sloja (u nastavku

HR-ZOO


underlay mreža) i logičkog / servisnog sloja (u nastavku overlay mreža) mrežne poveza-nosti. Namjena underlay mreže jest uspo-stava fizičkih optičkih interkonekcija između lokacija sjedišta, dok će u overlay mreži biti uspostavljeni mrežni servisi za potrebe ko-risnika transportne mreže. Dizajn cjelokupne WAN/MAN mrežne komponente HR-ZOO e-infrastrukture prikazan je slikama 1. i 2.Iz prikazanog dizajna HR-ZOO TM-a vidljivo je kako se povezanost korisničkih lokacija (HR-ZOO sjedišta i CARNET čvorišta) pla-nira na fizičkom sloju ostvariti poštujući

mrežna povezanost s brzinama prijenosa podataka 10 Gbit/s ili 100 Gbit/s.Opisana underlay mreža sastoji se od te-lekomunikacijskih kapaciteta i vodova koji podržavaju brzine prijenosa podataka od 100 Gbit/s. Svako HR-ZOO sjedište re-dundantno će se povezati na HR-ZOO TM. Sjedišta u Rijeci, Osijeku i Splitu povezat će se s dvama različitim sjedištima u Zagrebu (lokacija Srce i lokacija Znanstveno-učiliš-nog kampusa Borongaj), dok će za sjedi-šta u Zagrebu povezanost biti ostvarena međusobno odvojenim putovima. Fizička topologija HR-ZOO TM-a prikazana je sli-kom 3. Uz redundantno povezivanje svakog HR-ZOO sjedšta na transportnu okosnicu od budućeg davatelja usluge zahtijeva se dostupnost od 99,98 % na godišnjoj razini za mrežnu povezanost svakog sjedišta.Za ostvarivanje pune funkcionalnosti under-lay i overlay mreže te svih korisničkih ser-visa predviđena je aktivna mrežna oprema u transportnoj okosnici. HR-ZOO TM pružat će mogućnost kreiranja virtualnih privatnih mreža (VPN) za različite korisnike (multi-te-nancy), bilo da je riječ o rješenju zasnova-nom na preklapanju korisničkog prometa (L2VPN) ili na usmjeravanju (L3VPN). Pri-vatnost VPN-ova ostvaruje se izolacijom na nivou tablica preklapanja i usmjeravanja po pojedinom elementu overlay mreže.L2VPN i L3VPN usluge koriste underlay fizič-ku mrežu minimalne latencije za ostvarivanje full-mesh, point-to-point i point-to-multipo-int logičkih povezanosti korisničkih uređaja. L2VPN usluga nudi tehnologiju klasičnog preklapanja uz podršku za tagirani (dot1Q VLAN) i netagirani promet, a iz perspektive korisničkih uređaja usluga predstavlja se poput logičkog preklopnika. L3VPN uslugom ostvaruju se interkonekcije na razini klasičnog usmjeravanja, simulirajući pritom povezanost preko logičkog usmjerivača. Sjedištima HR-ZOO opisanim će se L2VPN i L3VPN usluga-ma omogućiti povezanost u mrežni oblak koji, iako je rasprostranjen u četirima gradovima u Republici Hrvatskoj, stvara virtualnu mrežnu okolinu sličnu lokalnoj računalnoj mreži.

Bojan Schmidt, Ivan Tolić, Hrvatska akademska i istraživačka mreža − CARNET

principe robusnosti i skalabilnosti mrežne infrastrukture. Robusnost se osigurava na način da svaki element HR-ZOO TM-a ima redundanciju te ispad bilo koje pojedinač-ne komponente (mrežni uređaj ili teleko-munikacijska povezanost) nema utjecaj na ispravnost rada cjelokupnog sustava. Ska-labilnost mreže postiže se specifikacijom sučelja i mrežnih uređaja HR-ZOO TM-a, koji se u budućnosti, sukladno potrebama, mogu nadograđivati s ciljem proširenja ka-paciteta ili spajanja novih korisnika. Za sve korisnike HR-ZOO TM-a bit će osigurana

Fizička topologija HR-ZOO TM-a (sl. 3)

Logička topologija HR-ZOO TM-a (sl. 4)

Obra

zova

nje

u do

ba p

ande

mije


U već nekoliko brojeva Srce novosti govorimo o obrazovanju u doba pandemije želeći kroz različite priloge pomoći nastavnicima i svima koji se bave obrazovanjem da se što lakše snađu u pripremi i organi-zaciji nastave u online okruženju. U ovom broju predstavljamo iskustva četiriju fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o organizaciji nastave nakon zatvaranja fakulteta i o osiguravanju završetka akademske godine, kao i primjere organizacije kolegija u virtualnom okruženju. Ovi fakulteti predstavili su se na 12. Sveučilišnom danu e-učenja koji smo održali 11. prosinca 2020. godine, i to ovaj put virtualno zbog situacije s pandemijom. Fakulteti Sveučilišta u Zagrebu koji su se predstavili tom prilikom su: Ekonomski fakultet, Kineziološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet i Stomatološki fakultet. Prodekani za nastavu predstavili su kako su njihovi fakulteti odgovorili na izazov prelaska na online nastavu zbog pandemije COVID-19, a zatim su nositelji kolegija predstavili odabrane e-kolegije kao primjere dobre prakse i načina implementacije e-učenja u svojim ustanovama. Na samom početku događanja sudionike su pozdravili ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić i prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. U okviru Dana e-učenja i Centar za e-učenje obilježio je svoj dan − 13. godišnjicu osnutka.U nastavku ove teme donosimo dva članka vezana uz kvalitetu na-stavnog procesa. Iako se nastava ne može odvijati u okruženju za koje je planirana, nego se većinom ili u potpunosti odvija u online okruženju, nakon početnog šoka i situacije u prvoj polovici prošle godine, kada je fokus bio isključivo kako osigurati kontinuitet nastave i završetak akademske godine, sada već imamo iskustva i znanja kako raditi u online okruženju i koristiti digitalne tehnologije u nastavi, pa se fokus pomiče na kvalitetu obrazovnog procesa. Vjerujem da će

vas tekstovi i promišljanja prof. dr. sc. Mirjane Hruškar, prorektorice za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu, te prof. dr. sc. Jasminke Havranek, v. d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dodatno potaknuti na planiranje i promišljanje osiguranja kvalitete nastave i u ovo vrijeme “novog normalnog”.

Intervjue vodila dr. sc. Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja

Srca za obrazovanje i podršku korisnicima

E-učenje na Sveučilištu u Zagrebu

Iskustva fakulteta u organizaciji online nastaveU ovom razdoblju najveći naglasak mora biti na tome kako će razvijanje “novog normalnog” u visokom obrazovanju utjecati na kva-litetu obrazovanja

Pozdravne riječi dr. sc. Zorana Bekića, ravnatelja Srca, i prof. dr. sc. Mir-jane Hruškar, prorektorice Sveučilišta u Zagrebu na 12. Sveučilišnom danu e-učenja

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima dugogodišnje iskustvo u izvođenju online nastave s obzirom na to da već desetak godina online izvodi nastavu u domaćem i međunarodnom okruženju. No izvođenje onli-ne nastave nosi i određene izazove, stoga Fakultet kontinuirano ulaže velike napore kako bi se sva nastava izvela u skladu s planiranim rasporedom. Na Ekonomskom fakultetu online predavanja izvode se na sustavu za e-učenje Merlin te na Googleovoj platformi za e-učenje (Google

E-učenje na Ekonomskom fakultetuZbog velikog broja studenata na predavanjima tehničke poteškoće i nestabilnost platformi svakodnevni su izazovi, ali strpljivost svih uključenih pomaže da ishod bude uspješno održavanje online nastave na najbrojnijoj obrazovnoj instituciju u Republici Hrvatskoj

E-učenje na Sveučilištu u Zagrebu − iskustva fakulteta

Classroom i Google Meet). Uz to, koristi se i cijela paleta digitalnih rješenja poput Webexa, Zooma, Adobe Connecta i Microsoft Teamsa te Kahoot, Google Forms i brojni drugi alati koji omogućavaju kva-litetnu interakciju sa studentima. Kako bi omogućio korištenje svih alata potrebnih za nastavu, a samim time i polaganje ispita, Fakultet je nabavio i profesionalne Google Meet licencije za sve studente i nastavnike. Organizirana je i dodatna edukacija o online nastavi

Obrazovanje u doba pandemije


te korisnim alatima i aplikacijama za nastavno osoblje. Izrađeni su i dodatni materijali kako bi se i studentima i nastavnom osoblju olakšalo korištenje sustava za e-učenje s ciljem lakšeg usvajanja gradiva, i to radi kvalitetnije izvedbe nastave kupljena je dodatna AVR oprema za kreiranje digitalnih sadržaja. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu velik je kolektiv te kao takav njeguje raznovrsne prakse i pristupe profesora koji djeluju na 17 katedri, što studentima omogućava da iskuse široku raznolikost stilova predavanja i pedagoških pristupa nastavi. Zbog velikog broja studenata na predavanjima svakodnevni izazovi su tehničke poteš-koće i stabilnost platformi, ali strpljivost svih uključenih pomaže da ishod bude uspješno održavanje online nastave na najbrojnijoj obrazovnoj instituciji u Republici Hrvatskoj. Interaktivna tehnologija u 2020. godini omogućava veću uključenost studenata u nastavi, možda čak i veću nego tijekom rada u dvorani. Na taj način po-većava se motivacija studenata, osigurava bolja dinamika nastave te unaprjeđuje usvajanje znanja. Iza svega toga stoji puno preko-vremenih sati, međusobnog podupiranja, unaprjeđivanja procesa i osmišljavanja kreativnih zadataka koji ispunjavaju predavanja i seminarsku nastavu. Unatoč manjim poteškoćama na samom po-četku mislim da smo se snašli i bolje od očekivanog. Upravo zbog toga samo smo još više ponosni što su studenti prepoznali trud i zalaganje i nastavnog osoblja i službi za potporu nastave.

Osnove matematike: e-priprema za kolegij MatematikaOsnove matematike je e-kolegij namijenjen brucošima Ekonomskog fakulteta koji služi kao priprema za kolegij Matematika. Izvodi se u potpunosti online na sustavu za e-učenje Merlin, gdje se u e-kolegij iz ISVU-a upišu svi studenti upisani na kolegij Matematika. Budući studenti informaciju o ovom pretkolegiju dobivaju i prilikom upisa na Fakultet, pu-tem društvenih mreža te na e-mail putem obavijesti na sustavu Merlin. Kolegij se izvodi tijekom rujna prije početka akademske godine i sudjelovanje nije obavezno, ali se preporučuje i studente se mo-tivira nagradama za najuspješnije polaznike. Počinje inicijalnim testom kojim se procjenjuje inicijalno znanje te prati ukupan na-predak polaznika. Četiri tematsko-nastavne cjeline pokrivaju ele-mentarno srednjoškolsko znanje iz matematike nužno za uspješno praćenje kolegija Matematika, kroz koje studenti mogu prolaziti vlastitim tempom. Cjeline sadrže unaprijed snimljene interaktivne videomaterijale, forume za raspravu i pitanja, interaktivne vježbe u Geogebri, test usvojenog znanja te dodatne poučne materijale (https://www.youtube.com/channel/UCpjFC97EBZAtpLXt88QKhiQ). Videi su postavljena kroz H5P interaktivni video i sadrže pitanja na koje studenti moraju odgovoriti kako bi se videozapisi nastavili reproducirati, što smatramo posebno korisnim. Kolegij završava završnim testom. Temeljem izvođenja kolegija 2019. i 2020. godine uočeno je da su studenti dobro reagirali, sve više se uključuju i veći postotak ih uspješno završava program te naknadno tijekom semestra pregle-davaju materijale. U narednim godinama nastojat ćemo da se taj broj i dalje povećava.

Tekst pripremili: izv. prof. dr. sc. Božidar Jaković, prodekan

za studente, nastavu i digitalizaciju i doc. dr. sc. Margareta Gardijan Kedžo,

nositeljica kolegija Matematika

Prikaz cjeline u e-kolegiju Matematika na sustavu za e-učenje Merlin

Online predavanja izvode se na Googleovoj platformi za e-učenje (Google Classroom)

Obra

zova

nje

u do

ba p

ande

mije


Iako je Kineziološki fakultet relativno rano počeo s primjenom e-učenja, samo manji broj nastavnika ugradio je e-učenje u svakod-nevnu nastavu. Razlog tome jest specifičnost studijskih programa s velikim brojem praktičnih predmeta u kojima se poučavaju i uče motoričke vještine. Bez obzira na to, prepoznali smo prednosti e-učenja i definirali strateški cilj poticanja i uvođenja alata za e-učenje u nastavni proces te u određenoj mjeri koristili e-učenje kao dopunu kontaktnoj nastavi. Oformljeno je i Povjerenstvo za e-učenje kao pomoć nastavnicima u kreiranju e-kolegija, a nagrađujemo i najbolje kolegije u akademskoj godini. Veliki napredak ostvaren je u ožujku 2020. godine, kada smo trebali brzo osigurati nastavne sadržaje u online okruženju, i to za sve predmete. Susreli smo se s izazovima praktične nastave, pojačanom pisanom komunikacijom sa studentima, radom na novim platfor-mama (Merlin, MS Teams, Zoom itd.). U vrlo kratkom vremenu svi predmeti morali su imati e-kolegij u sustavu za e-učenje Merlin i pripremili smo upute za nastavnike kako bi trebali organizirati sadržaje. Početkom akademske godine 2020. / 2021. opremili smo i sobu za snimanje predavanja za sve nastavnike koji nisu bili zadovoljni svojom opremom, internetskom vezom ili kućnim okruženjem tijekom nastave.U ovoj akademskoj godini od samog početka velik dio nastave izvodio se online zbog velikih grupa studenata (tzv. hibridni mo-del). Nastava, ispiti i kolokviji teorijskih predmeta provode se u Merlinu i Microsoft Teamsu. Teorijska predavanja pripremljena su kao snimljeni videozapisi, seminarska nastava i vježbe iz teorijskih predmeta provode se online u realnom vremenu, a teorijsko-prak-tična predavanja i vježbe provode se kontaktno (uživo) uz dopun-ske sadržaje u Merlinu. Dosadašnje povratne informacije koje smo dobili od studenata pozitivne su. Većina studenata zadovoljna je

materijalima koje su pripremili nastavnici i smatra da uspješno može pratiti postavljene sadržaje. No, ipak, ne sviđa im se što nastava mora biti online, pa time ni e-učenje ne smatraju dobrom zamjenom nastavi uživo. Usvajanje praktičnih znanja i vještina u kineziologiji zahtijeva specijalizirano okruženje za poučavanje, kao i vođeni nastav-ni proces, pa niti jedan studij kineziologije na preddiplomskoj ili diplomskoj razini ne može u potpunosti biti realiziran online učenjem. To se osobito odnosi na praktičnu nastavu i stručnu praksu u školama. Kao predsjednica povjerenstva za e-učenje smatram ovo razdoblje izuzetno produktivnim: iako nas je online poučavanje sve zateklo, nastavnici su se brzo organizirali i pre-poznali prednosti koje nudi e-učenje. Sigurna sam da ćemo sva dobra iskustva zadržati i u budućem radu kao odličnu dopunu standardnim oblicima poučavanja u kineziologiji, što će unapri-jediti kvalitetu nastavnog procesa i kada se vratimo dominantno kontaktnoj nastavi.

E-kolegij Tjelesna aktivnost i zdravljeKolegij Tjelesna aktivnost i zdravlje izvodi se na Kineziološkom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru 7. semestra Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija kineziologije, u fondu od 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Nastavni sadržaj na kolegiju oblikovan je na temelju spoznaja iz bihevioralne epidemi-ologije, tj., konkretnije, epidemiologije tjelesne aktivnosti. Za izvođenje e-kolegija dominantno se koriste sustavi Merlin i MS Teams. Sav nastavni materijal postavljen je u sustavu za e-učenje Merlin na način da jedna tema predstavlja nastavnu jedinicu koja se obrađuje u određenom tjednu. Svaka nastavna jedinica u Merlinu sadrži: naslov, opis sadržaja, ishode učenja, opis studentskih obaveza, videozapise s predavanjem, PowerPoint prezentaciju s predavanja, test za evidenciju i eventualne dodatne materijale. Uz to, postoje i generalne teme kao što su: opće informacije o predmetu, literatura za pripremu ispita, ispitna pitanja itd. Vježbe na kolegiju uobičajeno se izvode kontaktno uz pomoć Merlina, a u trenutnim okolnostima online u realnom vremenu putem MS Teamsa. Primjer praktičnog zadataka na vježbama jest projekt pod nazivom “Vježbanje u doba Corone” u okviru kojeg studenti, radeći u projektnim timovima, imaju zadatak napraviti objavu na društvenoj mreži (Instagram) kojom po-tiču ljude na tjelesnu aktivnost. Kroz ovaj zadatak studenti ostvaruju ishode učenja vezane za nastavni sadržaj iz područja promocije tjelesne aktivnosti i dobivaju povratnu informaciju o svom radu,

Primjena e-učenja na Kineziološkom fakultetuUsvajanje praktičnih znanja i vještina u kineziologiji zahtijeva specijalizirano okruženje za poučavanje, kao i vođeni nastavni proces, pa niti jedan studij kineziologije na preddiplomskoj ili diplomskoj razini ne može u potpunosti biti realiziran online učenjem


Jedna od tema u e-kolegiju na sustavu Merlin



Prirodoslovno-matematički fakultet i nastava u doba pandemije na odjelu za matematikuOrganizacija kolokvija (pismenih ispita) za velik broj studenata i predmeta predstavljala je najveći izazov u nastavi na daljinu


ne samo od nastavnika, nego i od korisnika kojima su te poruke namijenjene. Kontinuirano praćenje organizirano je na način da studenti imaju priliku izaći na dva pisana kolokvija i skupljati bodove iz projek-tnog zadataka, kao i iz ostalih nastavnih aktivnosti. Na temelju tih bodova oblikuje se konačna ocjena na kolegiju, nakon čega studenti izlaze na kratak usmeni ispit koji se sastoji samo od elementarnih pitanja.

Povratne informacije o organizaciji i izvođenju e-kolegija vrlo su pozitivne. Studenti su posebno zadovoljni time što su im nastav-ni materijali dostupni tijekom cijelog semestra i što kontinuiranim radom tijekom semestra mogu položiti ispit i prije ispitnog roka.

Tekst pripremili: doc. dr. sc. Sanja Šalaj, prodekanica za znanost,

doc. dr. sc. Danijel Jurakić i doc. dr. sc. Maroje Sorić, nositelji kolegija Tjelesna aktivnost i zdravlje

Na PMF-u već više od deset godina imamo svojevrsno iskustvo s održavanjem nastave na daljinu. Doktorski studij matematike zajednički je studij četiriju sveučilišta. Kako bi studentima izvan mjesta održavanja predavanja bilo omogućeno praćenje nastave, predavanja i seminari na doktorskom studiju matematike većinom su se održavali tako da su snimani i omogućen je live streaming, a snimke predavanja i seminara obično smo stavljali na Meduzu. No, bez obzira na to iskustvo, moramo priznati da nas je nužnost organizacije nastave na daljinu za sve kolegije ovo proljeće zatekla nespremne. Uprava fakulteta tada je odlučila da treba odmah početi s organizacijom nastave za novu akademsku godinu. Napravili smo sljedeće:1. Proveli smo anketu među nastavnicima kako bismo sakupili

dobra iskustva te saznali glavne probleme.2. Fakultet je kupio licence za platformu Zoom. Za platformu Zoom

odlučili smo se jer se za nju izjasnila većina naših nastavnika. No treba naglasiti da nismo nikome nametali da mora koristiti samo Zoom. Iako nam to nije bila glavna namjera, izbor jedne platforme ima za posljedicu da velika većina nastavnika koristi baš nju, što onda olakšava praćenje nastave i studentima koji se zato ne moraju privikavati na različite platforme.

3. Kupili smo opremu (kamere, mikrofone itd.) kako bi u više pre-davaonica mogli snimati predavanja. To smo najviše koristili za nastavu brucoša (jedna grupa bila je na kontaktnoj nastavi koja se snimala, druga je grupa mogla pratiti nastavu putem live streaminga). Angažirali smo studente demonstratore koji su čita-vo vrijeme nastave što se snimala bili u predavaonici te su nakon održane nastave snimke stavljali na web. Neki naši nastavnici koristili su predavaonice s opremom za snimanje kako bi se snimali bez prisutnosti studenata (i onda snimke stavljali na web).

4. Kupili smo kamere, mikrofone i grafičke tablete koje nastavnici mogu posuđivati u Računskom centru.

5. Jako smo preporučili korištenje sustava za e-učenje Merlin Srca.6. Na interni web stavili smo kratke upute za nastavnike za korište-

nje Zooma, Merlina i Meduze te još nekih softvera. Štoviše, za neke programe odredili smo osobe kojima se nastavnici mogu obratiti ako imaju kakvih pitanja.

Sada bih želio istaknuti dvije stvari u kojima nismo uspjeli postići poseban napredak. Još u proljeće shvatili smo da nekim studentima velik problem predstavlja kvaliteta internetske veze. Iz tog razloga zamolili smo teleoperatere da nam pošalju svoje ponude za pristup internetu za naše studente. Čak smo bili uspjeli zainteresirati i neke druge fakultete za taj problem. No, nažalost, ponuda koju smo dobili od samo jednog operatera nije bila zanimljiva našim studentima. Drugi veliki problem jest kako provesti vrednovanja (pismena, usme-na itd.) na daljinu. Sve obrane diplomskih radova od ljeta provodimo na daljinu. Neki naši nastavnici i neke usmene ispite proveli su online. No pismene ispite za velike grupe studenata nismo pokušali provoditi na daljinu.

Kolegij Matematika za molekularne biologeKolegij Matematika izvodi se na prvoj godini preddiplomskog studija Molekularna biologija sa satnicom 3 + 2 i nosi 6 ECTS bodova. Po-kriva standardne sadržaje iz matematičke analize i linearne algebre za prvu godinu prirodoslovnih i tehničkih studija, prilagođene profilu studija kroz primjere matematičkih modela u biologiji i kemiji. U ožujku 2020., kad je zbog pandemije prekinuta kontaktna nasta-va, kolegij je prebačen na sustav za e-učenje Merlin kao e-kolegij. Od ranije je imao web stranicu i skriptu dostupnu na adresi https://web.math.pmf.unizg.hr/~krcko/nastava/matmb/.Na Merlinu su studenti početkom tjedna dobivali materijale iz skripte koje trebaju proučiti i zadatke. Otvoren je forum na kojem su postav-ljali pitanja, a od četvrtog tjedna online nastave na zahtjev studenata snimao sam videozapis lekcije koji su mogli pratiti na platformama

https://web.math.pmf.unizg.hr/~krcko/nastava/matmb/

https://web.math.pmf.unizg.hr/~krcko/nastava/matmb/

Obra

zova

nje

u do

ba p

ande

mije


YouTube i Vimeo. Krajem svakog tjedna pisali su kratke testove na Merlinu (Moodle Quiz), koji su zamijenili kratke testove na nastavi. S približavanjem kolokvija uveo sam i interaktivne konzultacije na platformi Zoom.Organizacija kolokvija (pismenih ispita) za velik broj studenata i predmeta predstavljala je najveći izazov u nastavi na daljinu. Na razini Matematičkog odsjeka PMF-a donesena je odluka da se prvi kolokviji iz travnja odgode na lipanj i pišu zajedno s drugim kolokvijima. Ovaj predmet upisuje relativno mala grupa od oko 30 vrlo motiviranih studenata. Kolokvij smo ipak održali u travnju ko-risteći aktivnost Zadaća na Merlinu (Moodle Assignment). Studenti su zadatke dobili e-mailom, rješavali su ih na papiru u vremenu od 2 sata koliko je inače predviđeno za kolokvij, fotografirali su ili

skenirali rješenja i uploadali ih na Merlin. Test je bio prilagođen open book načinu polaganja i bio je nešto teži nego prethodnih godina. Prosječan rezultat na prvom kolokviju bio je slabiji od prošlih triju akademskih godina. Drugi kolokviji i usmeni ispiti u lipnju i srpnju održani su uživo te su konačne ocjene bile čak i bolje nego pret-hodnih godina.Na kraju akademske godine studenti su na anketi za vrednovanje rada nastavnika ovom predmetu dali visoku prosječnu ocjenu 4,8. Posebno su pohvalili pristup online nastavi i kratke testove kao motivaciju za rad i kontinuirano praćenje gradiva.

Tekst pripremili: prof. dr. sc. Mladen Vuković, prodekan za nastavu i

izv. prof. dr. sc. Vedran Krčadinac, nositelj kolegija Matematika

Zaključene ocjene

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

%

1 2 3 4 5

2017.-2019.

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

%

1 2 3 4 5

2020.

Rezultati prvog kolokvija

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

%

1 2 3 4 5

2017.-2019.

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

0,35

0,4

%

1 2 3 4 5

2020.

Pandemija COVID19 prisilila je cijeli svijet na preispitivanje sva-kodnevnice i na individualnoj i na institucionalnoj razini. Stvari koje su se do jučer činile naoko nemoguće morale su postati moguće, i to u najkraćem roku. Nastava na studiju stomatologije, u kojoj posebno na višim godinama prevladavaju pretkliničke i kliničke vježbe, nezamisliva je bez pacijenata. Usprkos tome, pandemija i

E-učenje na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u uvjetima pandemijeE-učenje ne može zamijeniti pretkliničku i kliničku nastavu na našem studiju, ali je motiviranim nastavnicima pružilo dodatnu (pret-hodno nedovoljno poznatu) perspektivu u poučavanju na daljinu, koju su studenti dobro prihvatili


štete od potresa prisilile su nas da u svega tjedan dana pronađemo alternativna rješenja za održavanje nastave i pružimo našim stu-dentima mogućnost nastavka obrazovanja u virtualnom okruženju. Visoka razina informatičke pismenosti, spremnost za promjene, inova-tivnost i inventivnost studenata u primjeni informacijsko-računalnih teh-nologija te prije svega kreativnost nastavnika u osmišljavanju nastave



na daljinu (predmet Pretklinička endodoncija koji je opisan u nastavku izvrstan je primjer) uz otvorenost za korištenje različitih platformi bile su ključne za uspješan i brz prelazak na nove načine izvođenja nastave. Kvaliteta nastave na daljinu i broj e-sadržaja za učenje rasli su iz dana u dan. Već su prvi tjedan uspostav-ljeni mehanizmi kontrole kvalitete nastave na daljinu za svaki pojedini predmet, s čime su upoznati i studenti i nastavnici, što je dodatno pospješilo njihovu suradnju tijekom planiranja i izvedbe nastave na daljinu. Svakodnevna ko-munikacija i dostupnost uprave fakulteta, a posebno prodekana za nastavu i studente od 0 do 24 sata, 7 dana u tjednu putem različi-tih komunikacijskih kanala (mobitel, e-pošta, WhatsApp, Viber, Zoom i dr.) i studentima i nastavnicima bili su vrlo važni čimbenici u ovoj transformaciji. Naravno, s obzirom na to da

stomatolozi liječe žive, a ne virtualne pacijente, kao najveći izazov pokazala se klinička nasta-va koja se izvodi na pacijentima te stručna praksa. Ona je zamijenjena tzv. “virtualnom stručnom praksom” tijekom koje su posebno odabrani nastavnici studentima predstavljali pojedine kliničke slučajeve kroz fotografije, RTG snimke i videoprikaze te od njih tražili da postave dijagnozu, daju diferencijalno-dijagnostičko mišljenje te predlože terapiju. Takav pristup pokazao se iznimno uspješan i koristan, pa se uvijek tražila “karta više” jer je broj sudionika bio ograničen kako bi se ostva-rila što viša razina interakcije. E-učenje ne može zamijeniti pretkliničku i kli-ničku nastavu na našem studiju, ali je motivira-nim nastavnicima pružilo dodatnu (prethodno nedovoljno poznatu) perspektivu u poučavanju na daljinu koju su studenti dobro prihvatili.

E-kolegij Pretklinička endodoncijaPretklinička endodoncija je teoretsko-prak-tični kolegij koji se odvija u osmom seme-stru integriranog studija dentalne medicine u hibridnom obliku. Do vremena pandemi-je e-učenje na ovom kolegiju služilo je kao dopuna postojeće klasične nastave u svrhu pripreme za praktične vježbe, repozitorija na-stavnog sadržaja, komunikacije sa studenti-ma i poticanja studenata na kontinuiran rad. Kako bi učenje bilo zanimljivije, a studenti se potakli na aktivno usvajanje znanja, u kolegiju je osmišljena zadaća koju studenti izrađuju snimanjem videouratka u trajanju od tri mi-nute, koji obrađuje temu uzimanja anamneze. Zadaća se izrađuje u paru u kojem je jedan student u ulozi liječnika, a drugi u ulozi paci-jenta sa specifičnom endodontskom dijagno-zom. Nakon zajedničkog gledanja studenti bi glasanjem izabrali najbolji video koji se potom nagrađuje. U kolegiju se nalazi i bogata zbir-ka rendgenskih snimaka vezanih uz područje endodoncije, a napravljena je u formi rječnika u kom se pojašnjava svaki pojam vidljiv na rendgenskoj snimci. Početkom pandemije, nažalost, klasična nastava je zaustavljena, no alati koji su prethodno razvijeni poslužili su za lakše uskakanje u novi “kolosijek”. Sva su predavanja sinkronizirana i postavljena u Merlin, voditelji vježbi svaki su tjedan sa svojim grupama održavali konzultacije pu-tem videoveze, a na kraju tjedna studenti su imali priliku provjeriti usvojeno znanje putem kratkog testa. Anketa provedena na kraju semestra pokazala je da su studenti izrazito zadovoljni organizacijom nastave na kolegiju u ovim izazovnim vremenima. Pravodobno informiranje, bogatstvo nastavnog sadržaja, sinkronizirana predavanja i direktna komu-nikacija s voditeljima vježbi naglašeni su kao pozitivni primjeri. Nadoknada praktičnog dijela nastave organizirana je u zadnjem tjednu ruj-na ove godine, uz poštivanje epidemioloških mjera. Može se reći da je, epidemiji usprkos, nastava uspješno odrađena, čak i u kolegiju u kojem praktični rad ima važnu ulogu.

Tekst pripremili: izv. prof. dr. sc. Marin Vodanović, prodekan

za nastavu i prof. dr. sc. Silvana Jukić Krmek, nositeljica kolegija Pretklinička endodoncija

Seminar koji se održavao jednom tjedno putem alata Zoom

Prikaz lekcije Radiologija u endodonciji u kojoj su pojmovi i rendgenske snimke prikazani u formi rječnika

Obra

zova

nje

u do

ba p

ande

mije


Osiguranje kvalitete nastave u doba pandemije

Krizno iskustvo nije dobar pokazatelj prednosti i nedostataka online učenjaPostizanje i osiguravanje kvalitete uvijek je, pa tako i u ovim novonastalim okolnostima, dugotrajan i mukotrpan proces – ali moguć i ostvariv

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirjanom Hruškar, prorektoricom za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu

Kada je Svjetska zdravstvena organizacija u ožujku 2020. službeno proglasila pandemijom prethodnu epidemiju virusa COVID-19, a samo nekoliko dana kasnije Zagreb pogodio treći najjači potres nakon velikog potresa 1880. godine, sustav hrvatskog visokog obrazovanja iskusio je sigurno najveći poremećaj u povijesti svog razvoja. Cijela akademska zajednica stavljena je pred nove izazove, a iznalaženje optimalnih rje-šenja za sve dionike sustava probijalo je i sam sustav. Klasičan oblik nastave preko noći zamijenila je nastava na daljinu, a od tog trenutka tijek života poprimio je obilježja svega samo ne normalnoga, što se uvelike odrazilo i na studiranje i poučavanje. No unatoč složenosti i ne-predvidivosti krizne situacije kojoj se još uvijek ne nazire kraj Sveučilište u Zagrebu u cjelini potvrdilo je sposobnost prilagodbe i spremnost za realiziranje svoje zadaće. Promptno se reagiralo te se od samog po-četka krize sustavno prikupljaju relevantni podaci od strane nastavnika i studenata o uvjetima studiranja i poučavanja, temeljem kojih su se donosile i donose preporuke prilagođene novonastalim okolnostima. One su rezultat mnogih razgovora s čelnicima nadležnih institucija kroz koje se tražilo, preispitivalo te iznalazilo i primjenjivalo najbolje rješenje za sve dionike sustava i sam sustav. Procjena o učinjenom potvrdit će se s vremenom i odmakom, ali već sada neosporna su nastojanja i aktivnosti koje je Sveučilište iniciralo i provelo, pri čemu je značajan doprinos dao Odbor za upravljanje kvalitetom na Sveuči-lištu u Zagrebu u suradnji s Uredom za upravljanje kvalitetom. Izdane su preporuke za način polaganja ispita, ispitne rokove i kriterije ispitivanja, provedena je anketa o izvođenju nastave na daljinu među studentima i prodekanima za nastavu, studente i kvalitetu Sveu-

čilišta u Zagrebu, a i program ovogodišnjeg 4. Sveučilišnog dana kvalitete pod nazivom “Studiranje i poučavanje − izazovi 2020.” (http://www.unizg.hr/o-sveucilistu/sveuciliste-jucer-danas-sutra/osiguravanje kvalitete/sveucilisni-dan-kvalitete/4-sveucilisni-dan-kvalitete/) u cijelosti je bio posvećen aktualnoj tematici.Navedeno krizno iskustvo nije dobar pokazatelj prednosti i nedostataka online učenja ili hibridne nastave i temeljem njega ne bi trebalo donositi zaključke o mogućnostima i kvaliteti sustavnog uvođenja e-učenja. Izvan-redne okolnosti klasičnu nastavu preselile su u online okruženje, postala je “hitna nastava na daljinu” (emergency remote teaching) – krizno, a ne kontinuirano rješenje. Postizanje i osiguravanje kvalitete uvijek je, pa tako i u ovim novonastalim okolnostima, dugotrajan i mukotrpan proces – ali moguć i ostvariv! Sagledamo li razdoblja razvoja visokog obrazovanja, nijedno nije bilo pošteđeno kriza, a tek u posljednjem (od 1996. do danas) prepoznat je značaj visokog školstva za cjelokupan gospodarski i društveni razvoj. Slično je i s kvalitetom. Nerijetko se stječe dojam da kvaliteta općenito biva negdje potisnuta, no ne smijemo zanemariti značaj kvalitete koji je, posebno u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, bio i ostat će imanentan. Osiguravanje kvalitete ima ključnu ulogu podrške visokoobrazovnom sustavu i visokim učilištima u prilagođavanju novim promjenama osiguravajući pritom da kvalifikacije studenata i iskustvo studiranja ostanu prioriteti institucionalnih misija. Iako nam preostaje vidjeti jesu li trenutne izvanredne okolnosti najava novog perioda razvoja visokog obrazovanja, kvaliteta ne čeka neka bolja vremena! Kvaliteta mora ostati sastavni dio misije, a osiguravanje kvalitete strateški zadatak svake visokoobrazovne institucije. I zaključit ću: samo obrazovani ljudi mogu unaprijediti vlastitu zemlju; danas smo to mi, sutra naši studenti – stavimo ih u središte čitavog procesa učenja i poučavanja.

Rezultati ankete o izvođenju nastave na daljinu među studentima i prode-kanima za nastavu, studente i kvalitetu Sveučilišta u Zagrebu provedene u travnju 2020.

Sveučilišni dan kvalitete održan je online

https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres_u_Zagrebu_1880.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres_u_Zagrebu_1880.

http://www.unizg.hr/o-sveucilistu/sveuciliste-jucer-danas-sutra/osiguravanje%20kvalitete/sveucilisni-dan-kvalitete/4-sveucilisni-dan-kvalitete/





Osiguranje kvalitete nastave u doba pandemije

Učionička nastava neće otići u povijestKvaliteta traži neprestano preispitivanje, a posebno u odnosu na utjecaje iz okruženja koji mogu biti vrlo različiti i, što smo svjedočili u protekloj godini, nepredvidivi

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Jasminom Havranek, v. d. ravnateljicom Agencije za znanost i visoko obrazovanje

� AZVO već skoro 20 godina brine o osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja. Gledajući s odmakom na početke, koliko ste danas zadovoljni s onim što je učinjeno do sada?

Gledajući početke rada Agencije i uopće početke osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, mogu reći da se učinilo mnogo i da su sama visoka učilišta učinila značajan iskorak kada je u pitanju svijest o kvaliteti, kao i njihovoj vlastitoj odgovornosti u čitavom procesu. Počeci su bili izazovni, nailazili smo na prepreke, pa i na otpor, jer su nas poneki članovi akademske zajednice bili skloni percipirati kao “akademsku policiju”, kao nekog tko kontrolira i “kažnjava”. Nakon što je prošao određeni broj godina u kojima smo intenzivno surađivali, mogu reći da se situacija promijenila i da visoka učilišta u nama danas vide partnera koji s njima dijeli isti cilj, a to je razvoj i napredak sustava visokog obrazovanja i znanosti.Prvi ciklus reakreditacije u kojem smo vrednovali sva visoka učilišta je iza nas, a već smo i na polovici drugog ciklusa u kojem je pose-ban naglasak upravo na onim poboljšanjima učinjenima na temelju preporuka iz prvog ciklusa. Već sada promišljamo i o modelu novog ciklusa, pri čemu ćemo svakako uzeti u obzir inpute visokih učilišta i drugih dionika, što uostalom uvijek i činimo. Razmišljajući o važnosti vanjskog vrednovanja visokog obrazovanja i znanosti, osim osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete, ono je bilo važno i jest važno za jačanje prepoznatljivosti hrvatskog visokog obrazovanja. S druge strane, ono je i mehanizam integracije u europsko visoko obrazovanje. U tom smislu pitanje kvalitete je uvijek aktualno. Kvaliteta nije trajna i niste dovršili posao kada ju jednom postignete, nego ste ga tek započeli. Ona traži neprestano preispitivanje, a posebno u odnosu na promjenjive okolnosti, odnosno utjecaje iz okruženja koji mogu biti vrlo različiti, i kako smo svjedočili u protekloj godini, nepredvidivi.

� Online studijski programi postojali su i prije pandemije. Koliko takvi programi danas postaju aktualniji i konkurentniji? Odlazi li učionička nastava u povijest i promišlja li se da online studijski programi postanu dostupni i redovitim studentima?

Učionička nastava neće otići u povijest jer, prije svega, za to nisu ostvareni uvjeti. Cjeloviti online studiji zahtijevaju ispunjavanje či-tavog niza kriterija – od adekvatne opreme do dostupne literature, prilagođenih predavanja i sl. Dodatni su izazovi kada je u pitanju umjetnička i terenska nastava, različiti oblici laboratorijskih vježbi i sl. Međutim, postoji prostor za razvoj i povećanje broja online stu-dija u Hrvatskoj. Interes postoji, istraživanje AZVO-a pokazalo je da online studiji olakšavaju podzastupljenim skupinama uključivanje u visoko obrazovanje – zaposlenima, starijim studentima, studentima iz ruralnih područja i otoka i sl. Online studiji u potpunosti su ravno-pravni “klasičnim” studijima, trebaju osigurati jednake ishode učenja i diploma je potpuno ravnopravna onoj stečenoj na klasičan način. Ono što je važno i što još jednom napominjem jest da organizacija i izvođenje takvog studija traže izuzetno dobru pripremu i trebaju biti dio strateškog opredjeljenja visokog učilišta.

� Gledajući rezultate istraživanja koje je AZVO proveo vezano uz visoko obrazovanje u vrijeme pandemije, koje korake AZVO planira poduzeti i kako pomoći visokim učilištima da podignu kvalitetu online nastave?

Istraživanje AZVO-a o uvjetima studiranja i rada u visokom obrazovanju za vrijeme pandemije koronavirusa i socijalne izolacije ukazalo je na određene potrebe kod studenata i kod nastavnika kada je u pitanju online nastava. Spomenute potrebe podrazumijevaju stabilnu internet-sku povezanost, pristup elektroničkoj literaturi, bolju organizaciju online ispita i prevenciju neetičnog ponašanja, mogućnost provedbe dijela na-stave uživo, vrednovanje povećanog nastavničkog opterećenja, jačanje usluga psihološkog savjetovanja, osnaživanje digitalnih kompetencija nastavnika (i studenata). S obzirom na sve izraženiju ulogu AZVO-a u pružanju edukativnih aktivnosti za visoka učilišta u idućem će razdoblju naglasak biti na nekima od ovih tema, poput digitalnih kompetencija, što je uostalom i osnovni preduvjet izvođenja online nastave.

prof. dr. sc. Jasmina Havranek

Proces reakreditacije Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Digi

taln

e is

kazn

ice


Digitalizacija u visokom obrazovanjuDigitalizacija, odnosno prilagodba obrazovanja i osposobljavanja di-gitalnom dobu, proces je koji danas značajno utječe na način na koji se razvija europski i globalni obrazovni i istraživački prostor. Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.) Europske komisije (Digital Education Action Plan (2021 − 2027) pokazuje nam kako je Europska komisija odučila potaknuti provedbu aktivnosti kojima će se obrazovni sustav u potpunosti osposobiti za digitalno doba.Digitalizacija procesa u visokom obrazovanju, odnosno izgradnja cjelovitog skupa digitalnih usluga za studente, nastavnike i istraži-vače postaje tako jedan od najvažnijih zadataka koji se nalaze pred cjelokupnom akademskom i istraživačkom zajednicom.Posebno mjesto u tom procesu imaju aktivnosti i sustavi koji osigu-ravaju sigurnu i pouzdanu razmjenu i verifikaciju osobnih podataka te njihovu zaštitu od neovlaštenog korištenja, a temelje se na odgovara-jućim procesima i sredstvima identifikacije, autentikacije i autorizacije korisnika. Pri tome tehnološka rješenja valja prilagoditi pojedinim uslu-gama i načinu na koji su realizirane. Neke od tih usluga u potpunosti su mrežne (poput sustava za e-učenje), a neke pak i dalje funkcio-niraju u fizičkom svijetu (poput ulaska u sobu u studentskom domu ili laboratorij na fakultetu). Stoga se i metode autentikacije korisnika (npr. prijava na internetsku uslugu pomoću e-identiteta), kao i nosači autentikacijskih podataka (npr. studentske iskaznice), prilagođavaju pojedinoj usluzi. Usluge koje funkcioniraju u fizičkom svijetu oslonit će se na iskaznicu (koju će npr. student prisloniti uz čitač u menzi ili bravu na vratima), a one mrežne oslonit će se na korištenje elektroničkih identiteta i autentikacijske i autorizacijske infrastrukture (AAI).Za efikasan daljnji razvoj usluga i njihovu jednostavnu i sigurnu upo-rabu nužno je dalje razvijati sustave za autentikaciju i autorizaciju korisnika te ih međusobno povezivati kako bi krajnjem korisniku (studentu) bili što jednostavniji za korištenje, uz istodobno osiguranu zaštitu privatnosti i odgovarajući stupanj pouzdanosti i sigurnosti. Najozbiljniji posao je pred pružateljima usluga koji svoje usluge moraju digitalizirati odnosno prilagoditi model njihova korištenja aktualnim sustavima za autentikaciju korisnika.

Aktualni projekti EU-a i digitalna studentska iskaznicaEuropska komisija prepoznaje potrebu da se studentima olakša pro-ces obrazovanja, posebno u procesu mobilnosti, te im se omogući jednostavna i sigurna identifikacija i autentikacija te prijenos podataka između pojedinih ustanova u sustavu bez fizičke prisutnosti studenta i ispunjavanja papirnih obrazaca. Inicijativom pod nazivom European Student Card Initiative (ESCI) Europska komisija potiče razvoj digita-

Digitalna transformacija u visokom obrazovanju

Budućnost studentskih iskaznica - digitalne studentske iskazniceCilj je omogućiti izgradnju novih i unapređenje postojećih usluga za studente

liziranih i digitalnih usluga temeljenih na uporabi elektroničkog iden-titeta i studentske iskaznice uz korištenje jedinstvenog identifikatora studenta (ESI – European Student Identifier). Pri tome se ističe potreba za što širim korištenjem digitalne (virtualne) studentske iskaznice koja se umjesto na plastičnom mediju realizira u obliku odgovarajuće aplikacije na studentovu pametnom uređaju (telefon ili sat).Projekt European Digital Student Service Infrastructure (EDSSI, https://edssi.eu/) tako ima za cilj razviti infrastrukturu koja će eu-ropskim visokoškolskim ustanovama omogućiti sigurnu i pouzdanu razmjenu podataka o studentima, a studentima jednostavan i sigu-ran proces za prijavu i uporabu usluga u okviru te infrastrukture, dakako uz mogućnost korištenja digitalne studentske iskaznice.

Stanje i planovi razvoja u HrvatskojU tehničkom i informacijskom smislu naša nacionalna e-infrastruktu-ra u svom posredničkom i aplikativnom sloju raspolaže sustavima koji mogu osigurati kvalitetnu podršku mobilnosti studenata i omogućiti uključivanje u inicijativu ESCI te povezivanje sa sustavom EDSSI.Studenti u Hrvatskoj danas imaju na raspolaganju svoju studentsku iskaznicu (X-icu, plastičnu karticu opremljenu kontaktnim i beskon-taktnim čipom) te elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. Sustav AAI@EduHr produkcijski je povezan sa sustavima eduGAIN i NIAS (nacionalni eIDAS čvor) te isporučuje i ESI za studente koji je konstruiran iz JMBAG-a (jedinstvenog matičnog broja akademskog građana).Studentima je na raspolaganju širok krug usluga koji međutim ne udovoljava u potpunosti njihovim potrebama. Pri tome je poseban naglasak na nedostatku pojedinih usluga koje ili ne postoje ili nisu digitalizirane u potpunosti.Stoga je važan iskorak uvođenje digitalne studentske iskaznice, što bi omogućilo izgradnju novih i unapređenje postojećih usluga za studente te kvalitetnije povezivanje sa sustavom e-identiteta AAI@EduHr, ali i s europskim projektima i inicijativama.Tijekom 2021. godine Srce planira prikupiti potrebe svih subjekata (studenti, davatelji usluga, visoka učilišta, resorno ministarstvo i agen-cije), analizirati raspoloživa rješenja, izraditi prijedlog uvođenja digital-nih studentskih iskaznica te započeti njihovu implementaciju vodeći pri tome brigu o međunarodnim projektima (EDSSI) i inicijativama (ESCI).Organizacijski aspekt uvođenja digitalnih studentskih iskaznica traži uključenost cjelokupne zajednice i aktivan doprinos svih dionika, uključivo i samih studenata. Uvođenje digitalnih iskaznica zahtijevat će i od dava-telja usluga angažman na razvoju novih i unapređenju postojećih usluga.

mr. sc. Miroslav Milinović, pomoćnik ravnatelja Srca za informacijsku i posredničku infrastrukturu

https://edssi.eu/

UNIC projekt


Provedba projekta “Europsko sveučilište postindustrijskih gradova” (The European University of Post-Industrial Cities − UNIC), što ga financira Europska komisija u okviru programa Erasmus+ i u kojem kao jedan od partnera sudjeluje i Sveučilište u Zagrebu, započela je u listopadu 2020. godine. Time se Sveučilište u Zagrebu uvrstilo u odabrana sveučilišta koja sudjeluju u oblikovanju novih transnaci-onalnih saveza koji će funkcionirati kao europska sveučilišta oda-brana i financijski poduprta u razvoju od strane Europske komisije. Uz Sveučilište u Zagrebu, savez UNIC čine sveučilišta Deusto u Bilbau (Španjolska), Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç u Istanbulu (Turska), Era-smus u Rotterdamu (Nizozemska) te sveučilišta u Corku (Irska), Liègeu (Belgija) i Oulu (Finska). Koordinator saveza je sveučilište Erasmus iz Rotterdama, a za Sveučilište u Zagrebu projekt koordinira Pravni fakultet. Projekt UNIC usmjeren je na razvoj bliskog partnerstva i suradnje između osam uključenih sveučilišta (u čemu će aktivno sudjelovati studenti, sveučilišni nastavnici i drugo osoblje), ukidanje prepreka za mobilnost u okviru UNIC-a, osiguravanje socijalne uključenosti različitih kategorija studenata i potencijalnih studenata te doprinos urbanoj otpornosti postindustrijskih gradova i jačanje društvenog utjecaja sveučilišta u takvom okruženju. Projekt se zalaže za stvaranje modernog, inkluzivnog, međunarodno kvalitetno povezanog sveučilišta osjetljivog na različitost studenata i posvećenog istraživačkoj, studijskoj i ukupnoj akademskoj izvrsnosti te jačanju odnosa sa zajednicom kroz praktičnu primjenu znanja i učenje o izazovima društva izrazite raznolikosti. Traje tri godine, s mogućnošću produljenja za još tri godine.Projekt UNIC ima tri glavne komponente:1. Međusveučilišni kampus − omogućava studentima, osoblju te

istraživačima i sveučilišnim nastavnicima nesmetanu mobilnost nužnu za učenje, nastavu, poučavanje, znanstveno istraživanje, rad i razmjenu usluga unutar UNIC-a, bez obzira na njihovo so-cioekonomsko i kulturno podrijetlo i stanje. Predviđa se postupno dogovorno formiranje zajedničkih kolegija i studijskih programa, a oni će biti dostupni studentima koji studiraju na sveučilištima

Međunarodni projekti

UNIC u Europskom obrazovnom prostoruProjekt se zalaže za stvaranje modernog, inkluzivnog, međunarodno kvalitetno povezanog sveučilišta osjetljivog na različitost stude-nata i posvećenog istraživačkoj, studijskoj i ukupnoj akademskoj izvrsnosti

unutar UNIC-a. Cilj je osigurati punu inkluzivnost svih kategorija studenata, i to na europskoj razini.

2. Akademija izrazite raznolikosti − potiče sveučilišta da prihvate studente i osoblje svih karakteristika i podrijetla. Cilj je otvoriti i razviti nove oblike suradnje i mobilnosti studenata i osoblja između uključenih sveučilišta. Očekuje se mobilnost, prije svega online i mješovita, najmanje 50 % studenata svih osam uključe-nih sveučilišta u naredne tri akademske godine.

3. Gradski laboratoriji − prostori su za razmjenu znanja unutar gradova i s drugim gradovima u kojima djeluje osam sveučilišta koja čine UNIC. Cilj je osigurati učinak sveučilišta na preobrazbu gradova koji su izgubili značenje što su ga nekad imali u kla-sičnim industrijama.

Izrada zajedničkog informacijskog sustava konzorcija UNIC

Projekt ima i značajnu informacijsku komponentu u kojoj sudjeluje Srce (voditelj mr. sc. Miroslav Milinović) te prof. dr. sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike. Temeljni zadatak je stvoriti zajednički informacijski sustav konzorcija UNIC koji će podržavati nesmetanu mobilnost studenata i profesora unutar konzorcija. To znači da će se, mehanizmima interoperabilnosti, omogućiti prijenos identiteta studenata i profesora, upisivanje kolegija na različitim sveučilištima unutar konzorcija, korištenje zajedničke platforme za e-učenje te prijenos neophodnih administrativnih podataka kao dokaza mobilnosti i ispunjavanja obveza. Radi se o zahtjevnom integracijskom projektu jer sva partnerska sveučilišta imaju svoje informacijske sustave i potrebno ih je povezati u koherentnu cjelinu.

prof. dr. sc. Neven Vrček, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

Potpisivanje sporazuma o osnivanju konzorcija UNIC (Rotterdam, veljača 2020.)

Član

ci


U provedbi projekta sudjeluju sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, njihovi studenti, profesori i drugo nastavno i nenastavno osoblje, vodstvo Sveuči-lišta i osoblje Rektorata, kao i Sveučilišni računski centar Srce. Upravljački odbor predvodi rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras. U projektnom timu okupljeno je tridesetak eksperata za pojedina područja i pitanja te predstavnika studenata, civilnog i poslovnog sektora, a u provedbu je uključena mreža povjerenika sa sve 34 sastavnice. Posebno mjesto

ima mreža studentskih predstavnika sa svih sastavnica predvođenih studentom Karlom Kožinom koji je sudjelovao i u pripremi projekta UNIC. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Ivan Koprić, a zamjenica izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak s Pravnog fakulteta.Web-stranica projekta UNIC je na adresi www.unic.eu.

prof. dr. sc. Ivan Koprić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U siječnju 2021. godine započela je provedba projekta EGI Advanced Computing for EOSC (EGI-ACE). Koordinator projekta je organizacija EGI, a provodit će ga u suradnji s još 32 partnera, među kojima je i Srce. Cilj projekta EGI-ACE je izgraditi temelje računalne platforme za Europ-ski oblak za otvorenu znanost (European Open Science Cloud − EOSC). Projekt EGI-ACE osnažit će istraživače iz svih znanstvenih disciplina za prekograničnu suradnju u podatkovno i računalno intenzivnim istraživanjima. Kroz projekt EOSC Hub računalna platforma za EOSC ustrojena je da pruža računalne i spremišne resurse na temelju ra-čunarstva u oblaku, usluge po modelu Platform as a Service (PaaS), podatkovne prostore s alatima za analitiku i alate za upravljanje federacijom resursa i usluga. Računalna platforma za EOSC bit će izgrađena na EGI federaciji, najvećoj računalnoj infrastrukturi za istraživanje na svijetu, koja pruža preko 1 milijun procesorskih jezgri, 1 egzabajt istraživačkih podataka te grafičke procesore i ubrzivače pogodne za aplikacije iz područja umjetne inteligencije. Tijekom 30 mjeseci projekta EGI-ACE istraživačima će biti na raspolaganju 82 milijuna proce-sor-sati i 250 tisuća grafički procesor-sati za analizu i procesira-nje te 45 PB-mjeseci prostora za pohranu istraživačkih podataka. Projektna aktivnost u kojoj će sudjelovati Srce i partnerske ustanove National Infrastructures for Research and Technology (GRNET) i Centre Nationale de la Recherche Scientifique (CNRS) jest izgrad-nja, unapređenje i održavanje sustava ARGO. ARGO je sustav za mrežni nadzor EOSC servisa, slanje obavijesti u slučaju incidenata te izvještavanje o dostupnosti i pouzdanosti rada servisa. Sustav ARGO integriran je s EOSC portalom kako bi operatori portala, korisnici i pružatelji usluga mogli provjeriti stanje servisa i dobiti informaciju o njegovoj dostupnosti i pouzdanosti. Nadzor dostu-

Međunarodni projekti Srca

Početak provedbe projekta EGI-ACESrce sudjeluje u izgradnji računalne platforme za EOSC, koji je jedan od najznačajnijih koraka u razvoju europske znanosti

Početak provedbe projekta EGI-ACE, još jednog EOSC projekta u kojem Srce sudjeluje, potvrđuje snažan doprinos Srca u izgradnji EOSC-a. Uz projekt EGI-ACE, Srce trenutno sudjelu-je u projektima EOSC-hub i NI4OS-Europe, a u predstojećim mjesecima započet će i provedba projekta EOSC Future.

pnosti EOSC servisa ključan je za pružanje pouzdanih i kvalitetnih usluga istraživačima. Više o projektu EGI-ACE na poveznici https://www.srce.unizg.hr/EGI-ACE. Srce u sklopu EOSC projekata financiranih programom EU-a za istraživa-nje i inovacije Obzor 2020, uz projekt EGI-ACE, sudjeluje i u projektima: y EOSC-hub (Integrating and managing services for the Eu-ropean Open Science Cloud) koji stvara sustav povezivanja i upravljanja EOSC-a u cilju isporuke kataloga usluga, program-ske podrške i podataka iz EGI, EUDAT, CDI, INDIGO DataCloud, OpenAIRE i drugih istraživačkih infrastruktura;

y NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) kojim se podržava razvoj i implementacija nacionalnih inicijativa za otvorenu znanost u zemljama partnera razvijanjem odgovara-jućih zajedničkih alata i mehanizama te postupnim usklađivanjem politika i praksi nacionalnih i/ili tematskih inicijativa relevantnih za EOSC sa standardima EOSC-a kako bi se doprinijelo razvoju portfelja usluga EOSC-a, unaprijedilo upravljački model i osigu-ralo implementaciju na europskoj razini.

y U prvoj polovici 2021. godine očekuje se početak provedbe projekta EOSC Future koji će doprinijeti razvoju EOSC portala integracijom, konsolidacijom i povezivanjem e-infrastruktura, istraživačke zajednice i inicijativa.

Ured za međunarodnu i međuinstitucionalnu

suradnju Srca

EGI Advanced Computing for EOSC (EGI-ACE)Oznaka: 101017567Program: Obzor 2020Trajanje: 1. 1. 2021. − 30. 6. 2023.Broj partnera: 33 partneraKoordinator: Stichting EGI (EGI Foundation)Vrijednost projekta: 12.009.988,55 €EU doprinos: 8.000.000,00 €

https://www.unic.eu

https://www.srce.unizg.hr/EGI-ACE

https://www.srce.unizg.hr/EGI-ACE

Članci


Dvije godine od službenog pokretanja inicijative Europskog oblaka za otvorenu znanost1, u srpnju 2020. godine, osnovano je udruženje Eu-ropean Open Science Cloud (EOSC). Osnivačka skupština, na kojoj se okupilo preko 200 sudionika, održala se 17. prosinca 2020. godine. Na osnivačkoj skupštini službeno su u punopravno članstvo primljene 142 članice te 49 članica u statusu promatrača. Od navedenih, 21 članica predstavlja mandatne organizacije. Među punopravnim člani-cama je i Srce kao mandatna organizacija Republike Hrvatske. Popis članica EOSC-a nalazi se na poveznici https://www.eosc.eu/sites/default/files/list_of_provisional_members_and_observers.pdf. Ujedno su održani izbori za članove izvršnog odbora udruženja EOSC te je pritom za predsjednika izvršnog odbora izabran Karel Luyben (CESAER), a za članove: Marialuisa Lavitrano (UNIMIB), Suzanne Du-mouchel (CNRS), Klaus Tochtermann (ZBW), Sarah Jones (GÉANT), Ignacio Blanquer (UPV), Wilhelm Widmark (SU), Bob Jones (CERN) i Ronan Byrne (HEAnet). Novoizabrani izvršni odbor udruženja EOSC započeo je s radom 1. siječnja 2021. godine.Na osnivačkoj skupštini usvojeni su i nacrt ugovora o EOSC partnerstvu2 s Europskom komisijom u okviru novog programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor Europa te Strateški istraživački i inovacijski program SRIA

v0.93 (Strategic Research and Innovation Agenda) koji pruža opće smjer-nice za donošenje radnih programa za EOSC u programu Obzor Europa.Uspostava udruženja EOSC predstavlja nužan korak u realizaciji EOSC partnerstva te važnu prekretnicu u realizaciji otvorene znanosti u Europi. Europski oblak za otvorenu znanost inicijativa je Europske komisije koja razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga podržava razvoj otvorene znanosti i inovacija. Time se europ-skim znanstvenicima osigurava mogućnost korištenja svih prednosti podatkovno utemeljene znanosti nudeći virtualno okruženje s be-splatnim, otvorenim uslugama za pohranu podataka, upravljanje, analizu i ponovnu uporabu u svim znanstvenim područjima.Vizija EOSC-a predstavljena je 2015. godine, a službeno je pokrenut u studenom 2018. godine s pristupom početnim uslugama EOSC-ova portala. Podržavajući politiku otvorene znanosti EU-a i Europsku stra-tegiju za podatke, EOSC predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u razvoju europske znanosti. Njime Europska komisija promovira procese koji potiču otvorena, javno dostupna i iskoristiva znanstvena postignuća čiji je cilj da znanost koju financira bude okrenuta k razvoju društva kako bi se odgovorilo društvenim izazovima s kojima se Europa suočava.Više informacija na stranicama www.eosc.eu/ i www.eoscsecretariat.eu/node.

Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca i Ivana Veldić Špehar, Ured za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju Srca

Međunarodni projekti

Srce postalo punopravnom članicom udruženja EOSCČlanstvom u udruženju EOSC Srce će, zajedno s ključnim dionicima na razini EU-a, sudjelovati u donošenju strategija za razvoj otvorene znanosti, što će omogućiti jednak pristup infrastrukturama, podacima i uslugama cjelokupnoj europskoj znanstveno-istraživačkoj zajednici

S ciljem ostvarivanja znanstveno-istraživačkog potencijala Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenovalo je Srce mandatnom organizacijom s ulogom koordiniranja nacionalnih inicijativa za otvorenu znanost i izgradnju Nacionalnog oblaka za otvorenu znanost (Nati-onal Open Science Cloud − NOSC). Članstvom u Udruženju EOSC Srce će, zajedno s ključnim dionicima na razini EU-a, sudjelovati u donošenju strategija za razvoj otvorene znanosti koje će omogućiti jednak pristup infrastrukturama, podacima i uslugama cjelokupnoj europskoj znanstveno-istraživačkoj zajednici. Time će se ostvariti preduvjeti za poboljšanje uvje-ta istraživačkog rada u RH, a ujedno i poboljšanje uvjeta za postizanje vrhunskih istraživačkih rezultata koji će osigurati doprinos i akademskoj zajednici i cjelokupnom društvu RH.

1 https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/strategy/goals-research-and-innovation-policy/open-science/eosc_en2 https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/research_and_innovation/funding/documents/ec_rtd_he-partnership-open-science-cloud-eosc.pdf3 https://www.eosc.eu/sites/default/files/EOSC-SRIA-V09.pdf

https://www.eosc.eu/sites/default/files/list_of_provisional_members_and_observers.pdf

https://www.eosc.eu/sites/default/files/list_of_provisional_members_and_observers.pdf

https://www.eosc.eu/

https://www.eoscsecretariat.eu/node

https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/strategy/goals-research-and-innovation-policy/open-science/eosc_en

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/research_and_innovation/funding/documents/ec_rtd_he-partnership-open-science-cloud-eosc.pdf

https://www.eosc.eu/sites/default/files/EOSC-SRIA-V09.pdf

Član

ci


U okviru projekta EuroCC članovi projektnog konzorcija izradili su prvu verziju Smjernica NCC Hrvatska (engl. National Competence Centre). Smjernice sadrže detaljan plan aktivnosti za vrijeme trajanja projekta s perspektivom održivog nastavka rada centra i nakon završetka projekta. Smjernice će biti ažurirane dva puta za vrijeme trajanja projekta. Aktivnosti rada NCC-a Hrvatska grupirane su unutar 7 zadataka: Upravljanje, Edukacija i razvoj vještina, Transfer tehnologija / razvoj poslovanja, Suradnja s gospodarstvom, Mapiranje tehničkih kom-petencija iz HPC (engl. High Performance Computing), HPDA (engl. High Performance Data Analytics) i AI (engl. Artificial Intelligence) područja, Olakšavanje pristupa znanstvenim i tehničkim eksperti-zama i bazenima znanja, Podizanje svijesti i suradnja. Aktivnosti će rezultirati omogućavanjem pristupa konkretnim eduka-cijskim programima članova konzorcija usmjerenim na HPC/HPDA/AI područja, treninzima i radionicama prilagođenima za akademsku zajednicu, industriju i javni sektor. Unutar zadataka Transfer tehnologija / razvoj poslovanja i Suradnja s gospodarstvom, predviđena je suradnja s partnerima iz industrije s fokusom na MSP (mala i srednja poduzeća). U nekoliko iteracija predviđeno je mapiranje nacionalnih kompetencija. Također je predviđena suradnja s ostalim nacionalnim centrima kom-petencija u EU s ciljem razmjene znanja i iskustava. Svi članovi kon-zorcija radit će na diseminaciji smjernica NCC Hrvatska kao središnjeg

Napredno računarstvo

Smjernice hrvatskog centra kompetencija za računarstvo visokih performansi U okviru projekta EuroCC napravljena je prva verzija Smjernica hrvatskog centra kompetencija za računarstvo visokih performansi (NCC Hr-vatska), dokumenta koji sadrži opis aktivnosti koje će NCC Hrvatska provesti za vrijeme trajanja projekta u svrhu realizacije ciljeva projekta

mjesta za koordinaciju nacionalnih inicijativa olakšavajući nacionalnim korisnicima pristup nacionalnim i europskim HPC kompetencijama i mogućnostima u različitim granama i sektorima industrije.Praćenje rezultata aktivnosti uz odgovarajuće ažuriranje Smjernica trebalo bi omogućiti realizaciju dugoročnih ciljeva projekta, a to su: y pozicioniranje NCC-a Hrvatska kao centra koji će doprinositi osna-živanju postojećih i razvitku novih kompetencija iz HPC područja

y stvaranje pretpostavki za sinergijsko djelovanje na izgradnji politi-ka financiranja i upravljanja resursima u HPC/HPDA/AI područjima

y uspostava platforme za suradnju s relevantnim industrijama olakšavajući pristup HPC resursima i znanju.

Platforma će omogućiti pristup portfelju usluga prilagođen nacio-nalnim potrebama znanstvene i akademske zajednice, javne uprave i industrije kroz: y pružanje pristupa portfelju obrazovnih aktivnosti povezanih s HPC/HPDA/AI područjem

y razmjenu znanja između NCC-a Hrvatska i HR-ZOO-a o potre-bama korisnika

y uspostavu mreže stručnjaka koji će krajnjim korisnicima pružati naprednu podršku u korištenju HPC resursa

y olakšavanje pristupa europskim HPC centrima i kompetencijama y suradnju s drugim europskim centrima kompetencija za HPC s ciljem osiguranja integracije Hrvatske u Europski istraživački prostor te korištenje bespovratnih sredstava EU programa na-mijenjenih za razvoj istraživanja i inovacija

mr. sc. Nadica Ćurić-Segarić, Sektor za računalne sustave Srca

Hrvatski centar kompetencija za računarstvo visokih performansi

Partner i voditelj konzorcija: y Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce)

Povezane treće strane i članovi konzorcija: y Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) y Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuči-lišta u Splitu (FESB)

y Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehno-logija Osijek Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (FERIT)

y Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci (RITEH) y Sveučilište u Rijeci (UNIRI) y Institut Ruđer Bošković (IRB)

Web-sjedište: www.hpc-cc.hr

Naslovnica dokumenta Smjernice hrvatskog centra kompetencija za ra-čunarstvo visokih performansi

Članci


Sustav AAI@EduHr je autentikacijska i autorizacijska infrastruktu-ra sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Temelji se na sustavu imenika u kojima su pohranjeni elektronički identiteti korisnika. Pojedine imenike održavaju ustanove iz su-stava znanosti i obrazovanja dodjeljujući elektroničke identitete svojim studentima, djelatnicima i suradnicima. Prilikom dodjele elektroničkog identiteta svaki korisnik dobiva vjerodajnice (kori-sničku oznaku i zaporku) koje koristi prilikom prijave za korištenje usluga koje se oslanjaju na sustav AAI@EduHr za autentikaciju i autorizaciju. Korištenjem sustava AAI@EduHr omogućuje se jedinstvena autenti-kacija korisnika (Single Sign-On − SSO), odnosno omogućuje se da se korisnik u sustav AAI@EduHr prijavi samo jednom i nakon toga pristupa svim aplikacijama koje koriste SSO servis bez potrebe za ponovnim unosom vjerodajnica. Uporaba Single Sign-On servisa znatno poboljšava doživljaj korisnika prilikom prijavljivanja u veći broj aplikacija.Postupak autentikacije započinje korisnik unosom vjerodajnica, nakon čega se provodi njihova provjera u imeniku odgovara-juće ustanove te slanje informacija o korisniku usluzi u koju se korisnik želi prijaviti. Kako bi se čitav postupak proveo na siguran način, sustav AAI@EduHr koristi standardne autentika-cijske protokole. Od samog početka rada sustava AAI@EduHr (od 2006. godine) podržan je autentikacijski protokol Security Assertion Markup Language (SAML), trenutno u verziji 2.0, a od 2017. godine podržan je i protokol Central Authentication

Novosti iz sustava AAI@EduHr

OpenID Connect (OIDC) - novi protokol za autentikaciju korisnikaOIDC omogućuje sigurnu autentikaciju i razmjenu korisničkih podataka između davatelja identiteta i same usluge koju korisnik želi koristiti. Temeljen je na protokolu OAuth 2.0 i koristi HTTPS/JSON tijekove za prijenos poruka, što ga čini jednostavnijim za imple-mentaciju u usporedbi s protokolima poput SAML-a

Service (CAS). Većina usluga trenutno koristi protokol SAML, što zbog dulje podrške od strane sustava AAI@EduHr, što zbog njegove popularnosti u akademskoj zajednici na europskoj i svjetskoj razini. No zbog rasta popularnosti novijeg autenti-kacijskog protokola, sustav AAI@EduHr u prosincu 2020. go-dine nadograđen je mogućnošću korištenja protokola OpenID Connect (OIDC).Kao SAML i CAS, OIDC također omogućuje sigurnu autentikaciju i razmjenu korisničkih podataka između davatelja identiteta (matične ustanove) i same usluge koju korisnik želi koristiti, no to čini na drugačiji način. OIDC je temeljen na protokolu OAuth 2.0 i koristi HTTPS/JSON tijekove za prijenos poruka, što ga čini jednostavnijim za implementaciju u usporedbi s protokolima poput SAML-a. Dizajni-ran je tako da ga je moguće koristiti u svim tipovima klijentskih apli-kacija uključujući JavaScript aplikacije (aplikacije koje se izvršavaju samo u pregledniku) te u izvornim aplikacijama (npr. Android, iOS).Protokol OIDC namijenjen je davateljima usluga koji žele ugraditi autentikaciju korisnika preko sustava AAI@Edu-Hr, kao alternativa već podržanim protokolima SAML i CAS. Više informacija o tome kako implementirati autentikaciju preko sustava AAI@EduHr koristeći protokol OIDC dostu-pno je na poveznici https://wiki.srce.hr/pages/viewpage.action?pageId=59867172.

Marko Ivančić, Sektor za posredničke sustave i podatkovne usluge Srca

Prikaz procesa autentikacije

https://wiki.srce.hr/pages/viewpage.action?pageId=59867172

https://wiki.srce.hr/pages/viewpage.action?pageId=59867172

Član

ci


Kako bi potaknulo digitalnu transformaciju visokih učilišta, Srce je u sustav ISVU implementiralo podršku za izdavanje potvrda s elektroničkim pečatom.Prednosti izdavanja potvrda s elektroničkim pečatom iz ISVU-a: y Student može predati zahtjev za izdavanje u bilo koje vrijeme preko web-sučelja ili kioska Studomata.

y Student dobiva zatraženu potvrdu na svoju adresu elektroničke pošte na visokom učilištu.

y Nakon inicijalne konfiguracije sustava i ISVU modula nije potre-ban dodatan angažman djelatnika ustanove.

y Za razliku od klasičnih potvrda student ne mora fizički dolaziti na svoju ustanovu.

y Potvrde se izdaju bez svrhe, što znači da se mogu višestruko koristiti. y ISVU podržava izdavanje sljedećih vrsta potvrda s elektroničkim pečatom u formatu PDF (engl. Portable Document Format): potvrde o upisu na visoko učilište na hrvatskom i engleskom jeziku te po-tvrde o upisu s prijepisom ocjena na hrvatskom i engleskom jeziku.

Konfiguracija sustava ISVUKako bi visoko učilište omogućilo izdavanje potvrda s elektroničkim pečatom za svoju ustanovu, potrebno je osim nabavke certifikata za e-pečat napraviti i konfiguraciju sustava ISVU za svoju ustanovu te instalaciju dodatnog ISVU modula, što podrazumijeva: y definiranje koje vrste potvrda s elektroničkim pečatom visoko učilište želi koristiti (moduli ISVU Studiji i Studenti ili ISVU Posli-jediplomski studiji)

y opisivanje parametara potvrde s elektroničkim pečatom (moduli ISVU Studiji i Studenti ili ISVU Poslijediplomski studiji). Potvrde s elektroničkim pečatom imaju predefinirani sadržaj i izgled te s opisom ovih parametara visoko učilište može prilagoditi sadržaj i izgled potvrda svojim potrebama

y registraciju (modul ISVU Admin Koordinator) i instalaciju modula za generiranje potvrda s elektroničkim pečatom − modul se instalira kao servis na jednom poslužitelju visokog učilišta.

Pripremili smo i upute u kojima su opisani svi koraci potrebni za uspostavu potvrda s elektroničkim pečatom na visokom učilištu koje su dostupne na web-stranicama sustava ISVU: https://wiki.srce.hr/x/w4DRAw. Za sva dodatna pitanja korisnici se mogu obratiti na službeni e-mail Centra potpore ISVU-a: [email protected].

Postupak izdavanja potvrda s elektroničkim pečatomZahtjev za generiranje potvrda s elektroničkim pečatom mogu postaviti studenti na Studomatu ili djelatnici studentske službe kroz samosto-

jeće aplikacije ISVU Studiji i studenti te ISVU Poslijediplomski studiji. Postavljene zahtjeve periodički čita modul za generiranje potvrda s elektroničkim pečatom, na temelju kojih izrađuje potvrde s elektro-ničkim pečatom visokog učilišta. Generirane potvrde šalju se na služ-benu adresu elektroničke pošte studenta na ustanovi. Jezik poruke elektroničke pošte za dostavu potvrda može biti hrvatski ili engleski ovisno o jeziku sučelja Studomata na kojem je student zatražio po-tvrdu. Generiranje i slanje generiranih potvrda nije istovremeno, nego se događa asinkrono. Studenti mogu pratiti status svojeg zahtjeva kroz sučelje Studomata, dok djelatnici studentske službe mogu pratiti status zahtjeva kroz samostojeće aplikacije. Ispravnost izdane potvrde s elektroničkim pečatom može se provjeriti na: https://www.isvu.hr/provjeraepotvrda/. Generirane potvrde s elektroničkim pečatom ču-vaju se u sustavu ISVU najmanje 12 mjeseci od trenutka generiranja.

O elektroničkom pečatuElektronički pečat (e-pečat) je podatak u elektroničkom obliku koji je prilo-žen ili logički povezan s drugim podacima u elektroničkom obliku kako bi se osiguralo njihovo podrijetlo i cjelovitost. Elektronički pečat izrađuje prav-na osoba, za razliku od elektroničkog potpisa koji izrađuje fizička osoba.Na potvrde se dodaje PAdES-B (engl. PDF advanced electronic signature basic profile) elektronički pečat. Za izradu takvog elektroničkog pečata koristi se infrastruktura javnog ključa (Public Key Infrastructure − PKI) temeljena na asimetričnoj kriptografiji. Elektronički pečat izrađuje se cer-tifikatom visokog učilišta za e-pečat, koji se može nabaviti od certifikacij-skog centra (Certification Authority − CA), npr. Financijske agencije (Fina).E-pečat dodaje se kao svojstvo digitalnog dokumenta te nije vid-ljiv na samom dokumentu. Za pregled e-pečata koristite se opcije posvećene za njegovu inspekciju koje imaju preglednici PDF doku-menata. Uobičajena praksa je ispis dodanih informacija o e-pečatu na kraju samog dokumenta (npr. informacija o vlasniku certifikata, gdje se vjerodostojnost može provjeriti i sl.).

Matija Kranjčina, Centar potpore ISVU, Srce

Informacijski sustav visokih učilišta − ISVU

E-potvrde s prijepisom ocjena iz ISVU bez muke!Generirane potvrde šalju se na službenu adresu elektroničke pošte studenta na ustanovi. Studenti mogu pratiti status svojeg zahtjeva kroz sučelje Studomata, dok djelatnici studentske službe mogu pratiti status zahtjeva kroz samostojeće aplikacije

Izgled e-potvrde iz ISVU-a

https://wiki.srce.hr/x/w4DRAw

https://wiki.srce.hr/x/w4DRAw

mailto:[email protected]

https://www.isvu.hr/provjeraepotvrda/

https://www.isvu.hr/provjeraepotvrda/

Članci


eduroam

CAT − Configuration Assistant ToolUnaprijeđen sustav za konfiguraciju uređaja za korištenje eduroama

Kao nacionalni operater i koordinator uslu-ge eduroam, Srce od uspostave ove usluge radi na razvoju alata koji omogućuju jedno-stavno i pouzdano konfiguriranje korisničkih uređaja (računala, tableta, pametnih telefo-na) za pristup mreži po eduroam standardu.Tijekom 2011. u produkciju je pušteno web-sjedište https://installer.eduroam.hr/, kraće nazvano Installer, koje krajnjim korisnicima omogućuje jednostavno i po-uzdano konfiguriranje uređaja (računala, prijenosnika, pametnih telefona), a admini-stratorima s matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr jednostavno postavljanje po-dataka potrebnih za konfiguraciju uređaja njihovih korisnika (naziv i logotip ustanove, podaci o certifikatu poslužitelja). Uz podršku za konfiguraciju najkorištenijih operacijskih

sustava Installer sadrži i odgovore na najče-šća pitanja korisnika i administratora.Gotovo istovremeno s Installerom u okvi-ru serije projekata GÉANT nastao je CAT (Configuration Assistant Tool), https://cat.eduroam.org, alat razvijen s identičnim ciljem kao i Installer, ali i s mogućnošću pokrivanja šireg spektra autentikacijskih metoda u odnosu na standarde koji se koriste u okviru AAI@EduHr i usluge eduroam u Hrvatskoj.Budući da su funkcionalnosti CAT-a u me-đuvremenu razvijane i unapređivane, Srce je odlučilo iskoristiti taj sustav i povezati ga s Installerom tako da Installer koristi CAT za generiranje i dohvat potrebnih konfiguracij-skih profila za sve podržane vrste korisnič-kih uređaja odnosno operacijskih sustava.

Na ovaj su način korisnicima eduroama u Hrvatskoj na raspolaganju rezultati rada glo-balnog razvojnog eduroam tima koji prati razvoj operacijskih sustava i redovito funk-cionalno nadograđuje CAT, čija će najnovija inačica 2.0.4 biti dostupna u veljači 2021. godine.Krajnji korisnici eduroama u Hrvatskoj i da-lje mogu koristiti Installer na adresi https://installer.eduroam.hr. Jedina je promjena u dijelu web-sučelja koji se odnosi na pre-uzimanje konfiguracije, za koji će se sada koristiti CAT. Promjena za administratore s matičnih ustanova nema, oni će podatke o svojim ustanovama administrirati kao i do sada.

Dubravko Penezić, voditelj usluge eduroam - Roaming pristup mreži Srca

Web-sjedište https://installer.eduroam.hr/ Popis podržanih operacijskih sustava

https://installer.eduroam.hr/


https://cat.eduroam.org

https://cat.eduroam.org



Član

ci


Srce je u suradnji s Nacionalnom i sveu-čilišnom knjižnicom u Zagrebu u razdoblju od 22. prosinca 2020. do 7. siječnja 2021. provelo deseto harvestiranje hrvatskoga weba. Prikupljeni su i pohranjeni javno do-stupni sadržaji svih mrežnih sjedišta na vrš-noj domeni .hr, uključujući from.hr i .com.hr.Uspješno je odrađeno 180 379 532 upi-ta putem kojih je preuzeto 19 TB sadržaja spremljenoga u format WARC. WARC dato-teke komprimirane su te zauzimaju 11 TB diskovnoga prostora.Korišten je popis od 111 357 aktivnih domena koji je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavila CARNET-ova DNS služba, a pobiranje je provedeno pomoću alata otvorenoga koda Heritrix. Robot koji je provodio harvestiranje do-lazio je s poslužitelja u Srcu s adresom 161.53.3.11 i predstavljao se kao Mo-zilla/5.0 (compatible; heritrix/3.4.x; + https://haw.nsk.hr/cesta-pitanja/).Podsjećamo, za prvo harvestiranje provedeno 2011. godine korišten je popis od 85 764 aktivnih domena i odrađeno je 65 525 756

HAW – Hrvatski arhiv weba

Provedeno je deseto harvestiranje nacionalne domeneSadržaj desetog harvestiranja domene .hr dostupan je na stranici Hrvatskoga arhiva weba, gdje se mogu pregledavati sadržaji po-hranjeni u prethodnih devet harvestiranja

nja, tematska harvestiranja, kao i sadržaji prikupljeni selektivnim pobiranjima.

Hrvatski arhiv weba: https://haw.nsk.hr

Draženko Celjak, voditelj Službe za podatkovne

usluge i kolaboracijske alate Srca

upita te preuzeto 3,1 TB sadržaja koji zauzi-maju 2,3 TB diskovnog prostora.Sadržaj desetog harvestiranja domene.hr dostupan je na stranici Hrvatskoga arhiva weba, gdje se mogu pregledavati sadržaji pohranjeni u prethodnih devet harvestira-

Naslovnica Hrvatskog arhiva weba

Vremeplov HAW-a gdje se mogu naći sva dosadašnja harvestiranja

https://haw.nsk.hr/cesta-pitanja/

http://haw.nsk.hr/

https://haw.nsk.hr

http://haw.nsk.hr/

http://haw.nsk.hr/

DEI 2021


Prošlogodišnja konferencija Srce DEI morala je biti otkazana pred samo održavanje zbog pandemije bolesti COVID-19. U međuvre-menu doživjeli smo puno promjena u svakodnevnom životu, a teh-nologija je postala neizostavan dio gotovo svih naših poslovnih i privatnih aktivnosti. Usprkos svim promjenama pokazali smo koliko smo sposobni na brzu i uspješnu prilagodbu novim i nepoznatim okolnostima. Kako je povratak u “staro normalno” ipak još uvijek upitan, prilagođavajući se postojećim okolnostima najavljujemo ovogodišnju konferenciju Srce DEI koja će se održati virtualno 28. i 29. travnja 2021. godine. Srce svojom godišnjom konferencijom Dani e-infrastrukture, koja se standardno održava u travnju, okuplja predstavnike uprava viso-kih učilišta i javnih instituta, istraživače, nastavnike, IT stručnjake, urednike znanstvenih časopisa, knjižničare i sve zainteresirane za unaprjeđenje sustava znanosti i visokog obrazovanja uz pomoć tehnologije. Ove godine konferencija Srce DEI, ujedno i konferencija nacionalnog projekta HR-ZOO (Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak), održat će se u virtualnom okruženju 28. i 29. travnja 2021. godine. Poznava-

Ususret konferenciji Dani e-infrastrukture 2021 i konferenciju projekta HR-ZOO

Konferencija Srce DEI 2021 u virtualnom okruženjuPovratak u “staro normalno” ipak je još upitan: najavljujemo ovogodišnju konferenciju Srce DEI koja će se održati virtualno 28. i 29. travnja 2021. godine

telji rada Srca već uočavaju da je 29. travnja ujedno i datum osni-vanja Srca. Rođendan ćemo, dakle, proslaviti radno predstavljajući vam novosti u našim aktivnostima, značajne nacionalne i europske inicijative i projekte koji već doprinose unaprjeđenju sustava ili će značajno doprinijeti u budućnosti.

Što pripremamo?Uz pozvana predavanja pripremamo niz predavanja, rasprava, okru-glih stolova i radionica usmjerenih na neki od relevantnih aspekata e-infrastrukture, sve s ciljem osnaživanja sustava znanosti i visokog obrazovanja te pripreme za promjene koje tehnologija donosi – digitalnu transformaciju. Ove godine u fokusu će biti teme vezane uz međunarodne i na-cionalne inicijative za otvorenu znanost, digitalizaciju mobilnosti studenata, razvoj kompetencija za računarstvo visokih performan-si, sigurnost i pouzdanost elektroničkih identiteta, informacijske sustave u znanosti i obrazovanju te učenje i poučavanje uz pomoć tehnologije. Sa željom da sudionicima konferencije omogućimo što više saznanja vezanih za ključne usluge Srca, tijekom konferencije

voditelji i članovi usluga su-dionicima će biti na raspola-ganju za pojedinačna pitanja. Vjerujemo da će svaki sudi-onik na konferenciji pronaći neki element koji će iskori-stiti za daljnje unaprjeđenje svojega rada, ali i rada svoje ustanove.

Pratite nas!Web-adresa na kojoj možete pratiti sve novosti o konferen-ciji Srca je dei.srce.hr. Iako smo priželjkivali i nadali se susretu uživo, vjerujemo da povezanosti, razmjene ideja ili brige za budućnost neće nedostajati. Veselimo se su-sretu s vama!

Suzana Kikić, predsjednica Organizacijskog odbora

konferencije Srce DEI 2021 i Sabina Rako, predsjednica

Programskog odbora konferencije Srce DEI 2021, predstojnica

Sektora za obrazovne usluge SrcaDetalj s konferencije DEI 2019. godine

http://dei.srce.hr


Izdavač:Sveučilište u Zagrebu Sveučilišni računski centar Josipa Marohnića 5 10000 Zagreb

Za izdavača: dr. sc. Zoran Bekić

Urednica: Nataša Dobrenić

Uredništvo: dr. sc. Sandra Kučina Softić, Petra-Marija Jelčić, Jasmina Plavac

Kontakt: tel.: 616 58 40 e-mail: [email protected]

Naklada: 3.550 primjeraka

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb

Obrazovne usluge Srcawww.srce.unizg.hr/edu• Osnovni i napredni informatički

tečajevi

• Online Tečajevi Srca

• Tečajevi Centra za e-učenje

• Obrazovni programi iz statistike

Obrazovni programi za IT-specijaliste• Linux

akademija Srca

• Obrazovni program za IT-specijaliste edu4IT

• Ispitni centar za Pearson VUE

Srce novostiSrce Novosti su besplatni službeni bilten Sveučilišnog računskog centra putem kojeg Srce obavještava članove akademske zajednice i druge potencijalne korisnike o svojim uslugama.

Na taj način Srce ispunjava svoju obavezu da usluge koje se financiraju javnim sredstvima učini dostupnima i poznatima što širem krugu potencijalnih korisnika. www.srce.unizg.hr/srce-novosti

ISSN 1334-5109

On-line

29. travnja 2021. - pedeset godina od odluke o osnivanju srca ......srca, koju je 29. travnja 1971....

Documents