3. gloalni izvjeŠtaj o uČenju i obrazovanju odraslih 3 ... · (učenje i obrazovanje odraslih) je...

3. GLOBALNI IZVJEŠTAJ O UČENJU I

OBRAZOVANJU ODRASLIH Uticaj učenja i obrazovanja odraslih

na zdravlje i blagostanje; zapošljavanje i

tržište rada; društveni život, građanstvo i život u zajednici

Ključne poruke i

sažetak

UNESCO

United Nations Educational, Scientific and

Cultural Organization

UIL

UNESCO Institute for Lifelong Learning

3. GLOBALNI IZVJEŠTAJ O

UČENJU I OBRAZOVANJU

ODRASLIH

Uticaj učenja i obrazovanja odraslih

na zdravlje i blagostanje; zapošljavanje i

tržište rada; društveni život, građanstvo i

život u zajednici

Ključne poruke i sažetak

3 . G L O B A L N I I Z V J E Š T A J O U Č E N J U I O B R A Z O V A N J U O D R A S L I H | 3

PREDGOVOR

Treći Globalni izvještaj o učenju i obrazovanju

odraslih/Global Report on Adult Learning and

Education (GRALE III) zatiče nas u vremenu

kada međunarodna zajednica ulaže napore u

ostvarenje Agende za održivi razvoj 2030.

Ističući značaj koji učenje i obrazovanje

odraslih može imati u brojnim sektorima

društva, uvjerena sam da će ovaj izvještaj biti

vrijedno oruđe za postizanje ciljeva nove

globalne agende.

Sva tri GRALE izvještaja predstavljaju

referentne dokumente zagovaranja, pružaju

informacije za analitičare i nosioce političkih

odluka, te podsjećaju države članice da su

2009. godine na Šestoj međunarodnoj

konferenciji o obrazovanju odraslih

(CONFINTEA VI) preuzele obavezu da

pomognu pri monitoringu implementacije

Belémskog okvira za akciju (BFA).

U GRALE III će tvorci politika naći

visokokvalitetne dokaze za opravdanost

politika, strategija i budžetskih proračuna.

Interesne skupine će naći uvjerljive

argumente u prilog tvrdnji da učenje i

obrazovanje odraslih promovira održiv razvoj,

zdravija društva, bolja radna mjesta i aktivnije

građanstvo. Istraživači će pronaći ishodišta i

ideje za buduća istraživanja.

Ovaj izvještaj ima tri cilja: kao prvo, analizirati

rezultate monitoringa UNESCO-ovih država

članica i ustanoviti da li države ispunjavaju

obaveze preuzete na CONFINTEA VI; drugo,

jačati poziciju učenja i obrazovanja odraslih uz

pomoć dokaza o pozitivnom utjecaju na

zdravlje i blagostanje, zapošljavanje i tržište

rada, te društvo, građanstvo i zajednicu; i

treće, stvoriti platformu za debatu i akciju na

nacionalnim, regionalnim i globalnim nivoima.

U GRALE III možemo vidjeti da države

izvještavaju o napretku u implementaciji svih

oblasti BFA. Pa ipak, još uvijek imamo 758

miliona odraslih, uključujući 115 miliona

osoba u dobi od 15 do 24 godine, koji ne

znaju čitati ili napisati jednostavnu rečenicu.

Većina zemalja je „promašila“ cilj

Obrazovanja za sve da se postigne 50 %

poboljšanja po pitanju pismenosti odraslih do

2015. godine. Pismenost i bazične vještine

odraslih ostaju glavni prioritet u većini

zemalja bez obzira na prihod.

Rodna nejednakost je sljedeći veliki razlog za

zabrinutost. Većina onih kojima nije

omogućeno školovanje su djevojčice, 9,7 %

širom svijeta u poređenju sa 8,3 % dječaka.

Također, većinu (63 %) odraslih sa niskim

stupnjem pismenosti čine žene. Obrazovanje

je od vitalnog značaja za ljudska prava i

dostojanstvo i pokretač je osnaživanja.

Obrazovanje žena snažno utiče na porodice i

obrazovanje djece, te ekonomski razvoj,

zdravlje i građanski angažman u društvu.

U iskoraku naprijed, učenje i obrazovanje

odraslih mora biti dio holističkog,

međusektorskog pristupa. To zahtijeva

aktivnost diljem sektora s obzirom na nužnost

snažnijih partnerstava. Moramo nastaviti

informiranje svih sektora o esencijalnoj

važnosti obrazovanja općenito.

Monitoring i evaluacija učenja i obrazovanja

odraslih su neophodni. S obzirom na to da se

učenje i obrazovanje često odvija u

nedokumentiranim neformalnim i

informalnim uvjetima, teško je napraviti

preciznu procjenu. Moramo nastaviti s

pojačavanjem vidljivosti učenja u svim

oblicima i stremiti bližem praćenju i

prikupljanju tačnih informacija za što

učinkovitije informiranje nosilaca odluka.

P R E D G O V O R


P R E D G O V O R

U novembru 2015., na 38. zasjedanju

UNESCO-ove Generalne konferencije, države

članice su usvojile revidirane Preporuke za

razvoj obrazovanja odraslih (1976.). Pod

nazivom „Preporuke za učenje i obrazovanje

odraslih“, ovo revidirano izdanje će biti vodič

za širenje jednakih prilika za učenje, za mlade

i odrasle širom svijeta. Uvjerena sam da kako

BFA tako i Preporuke predstavljaju snažno

oruđe za promociju učenja i obrazovanja

odraslih kao dijela Agende obrazovanja 2030.

Počevši od 2017., nosioci odluka na visokom

nivou će se sastati s ciljem srednjoročnog

preispitivanja CONFINTEA-e VI. GRALE III

predstavlja izvor informacija za prikaz stupnja

napretka implementacije BFA od 2009.

godine. Također će pomoći učesnicima da se

pripreme za promociju učenja i obrazovanja

odraslih kao dijela Agende 2030 i Okvira za

akciju.

U završnici želim zahvaliti direktoru UNESCO-

ovog Instituta za cjeloživotno učenje,

gospodinu Arneu Carlsenu, za njegovo

liderstvo. On je predvodio ovaj projekt od

samoga početka, pružajući smjernice i

intelektualni pravac i koordinirajući

istraživačke timove, uposlenike i partnere.

Duboko sam zahvalna svim našim partnerima

za njihov značajan doprinos ovom radu koji

će, sigurna sam, potaći diskusiju, izgraditi

nova partnerstva i ojačati angažman.

Irina Bokova

Generalna direktorica UNESCO-a


K L J U Č N E

P O R U K E

KLJUČNE PORUKE

1.

DRŽAVE IZVJEŠTAVAJU O NAPRETKU U

SVIM PODRUČJIMA BELÉMSKOG

OKVIRA ZA AKCIJU 2009.

Politika: 75 % zemalja izvještava da su

njihove politike učenja i obrazovanja

odraslih (ALE) značajno unaprijeđene od

2009. godine. Njih 70 % provodi nove

politike. Velika većina zemalja (85 %)

navela je da su njihovi glavni politički

prioriteti bili pismenost i bazične vještine.

71 % zemalja izvještava da su

uspostavljeni politički okviri za

priznavanje, validiranje i akreditiranje

neformalnog i informalnog učenja.

Upravljanje: 68 % zemalja izvještava da se

provode konsultacije između tvoraca

politika i civilnog društva kako bi se

osiguralo da su programi ALE usklađeni s

potrebama polaznika.

Finansiranje: za ALE se još uvijek izdvaja

mali dio javnih sredstava: 42 % zemalja

troši manje od 1 % javnog budžeta za

obrazovanje na ALE, a samo 23 % zemalja

troši više od 4 %. Međutim, 57 % zemalja i

90 % zemalja sa niskim prihodom planira

povećati javna ulaganja u ALE.

Participacija: stopa participacije je

povećana u tri od pet zemalja, ali je još

uvijek previše odraslih isključeno iz

programa učenja i obrazovanja odraslih.

Skoro jedna od pet zemalja navodi da

nemaju informacije o promjenama u stopi

participacije.

Kvalitet: 66 % zemalja prikuplja

informacije o stopi završetka, a 72 % o

certifikaciji. 81 % zemalja nudi programe

obučavanja i usavršavanja edukatora za

odrasle.

Kompletni rezultati istraživanja mogu se naći

na http://uil.unesco.org/grale. Ova web

stranica će pomoći analitičarima da steknu

potpuniji uvid u globalno stanje oblasti učenja

i obrazovanja odraslih.

2.

UČENJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH SU

KLJUČNE KOMPONENTE

CJELOŽIVOTNOG UČENJA I ZNAČAJNO

ĆE DOPRINIJETI OSTVARENJU AGENDE

ZA ODRŽIVI RAZVOJ 2030.

GRALE III pokazuje da ALE (učenje i

obrazovanje odraslih) donosi značajnu

dobrobit u različitim područjima. Mnoge

zemlje izvještavaju o povećanju dokaza da

ALE pozitivno utiče na zdravlje i

blagostanje, zapošljavanje i tržište rada, te

društveni život, građanstvo i život u

zajednici.

Pismenost je ključna za razvoj vještina, a

65 % zemalja je identificiralo nepismenost

kao glavni faktor usporavanja pozitivnog

učinka učenja i obrazovanja odraslih na

zdravlje i blagostanje. Pismenost je

također neophodna za učinkovito i

sigurno funkcioniranje radnika na radnim

mjestima. Nadalje, dvije trećine zemalja

koje su sudjelovale u istraživanju

provedenom u svrhu izrade GRALE III

navode da programi opismenjavanja

pomažu u razvoju demokratskih

vrijednosti, mirne koegzistencije i

solidarnosti u zajednici.

35 % zemalja navodi da slaba

međuresorna saradnja usporava pozitivan

učinak ALE-a na zdravlje i blagostanje.

Samo jedna trećina zemalja navodi da

postoje koordinaciona tijela za

međuresornu ili međusektorsku saradnju,

koja promoviraju ALE u kontekstu ličnog

zdravlja i blagostanja.


K L J U Č N E

P O R U K E

64 zemlje koje su sudjelovale u

istraživanju za GRALE III navode da

nedostatak ili neprimjerena raspodjela

finansijskih sredstava značajno umanjuju

utjecaj učenja i obrazovanja odraslih na

zdravlje i blagostanje.

Više od polovine zemalja se slaže da ALE

može imati „umjeren“ do „jak“ utjecaj na

zapošljivost.

Oko 53 % zemalja navodi da je baza

znanja na tržištu rada, koja proizlazi iz

ALE-a, poboljšana.

Devet od deset zemalja navodi da, u

odnosu na 2009. godinu, sada znaju više o

utjecaju ALE-a na društvo i zajednicu.

ALE ima snažan utjecaj na aktivno

građanstvo, politiku, socijalnu koheziju,

različitost i toleranciju te stoga pozitivno

doprinosi društvenom životu i životu u

zajednici.

3.

NIVOI PISMENOSTI ODRASLIH OSTAJU

ALARMANTNO NISKI

Oko 758 miliona odraslih, od kojih je 115

miliona u dobi od 15 do 24 godine, još

uvijek ne zna čitati ili napisati jednostavnu

rečenicu. Većina zemalja je „promašila“

cilj Obrazovanja za sve da se postigne

50 % poboljšanja na nivoima pismenosti

odraslih do 2015. godine; samo 39

zemalja je postiglo cilj.

85% zemalja navodi da su pismenost i

bazične vještine bile glavni prioritet u

njihovim programima ALE. U većini

zemalja, tvorci politika učenja i

obrazovanja odraslih i provajderi posebnu

pažnju posvećuju odraslima s niskim

stupnjem pismenosti i bazičnih vještina.

Postizanje stručnosti u oblasti pismenosti i

bazičnih vještina ostaje glavni prioritet u

velikoj većini zemalja, bez obzira na

prihod.

4.

RODNA NEJEDNAKOST JOŠ UVIJEK

ZABRINJAVA

Nejednakost u smislu podrške i

vrednovanja obrazovanja žena i njihovog

sticanja kvalifikacija ostaje dominantan

problem. Većina onih kojima nije

omogućeno školovanje su djevojčice,

9,7 % širom svijeta u poređenju sa 8,3 %

dječaka. Također, većinu (63 %) odraslih s

niskim stupnjem pismenosti čine žene.

Ipak, neki podaci obećavaju, kao

naprimjer da u 44 % zemalja koje su

učestvovale u istraživanju žene koriste

programe ALE više od muškaraca.

Međutim, oko 24 % zemalja nije

raspolagalo potrebnim informacijama.

Unapređenje rodne ravnopravnosti je od

ključne važnosti, jer kako poboljšanje

individualnih života tako i obrazovanje

žena ima snažne sekundarne efekte na

njihove porodice i obrazovanje njihove

djece. Obrazovanje žena također ima

jakog utjecaja na ekonomski razvoj,

zdravlje i građanski angažman.


K L J U Č N E

P O R U K E

5.

UPRKOS PRIMJETNOM NAPRETKU

PROCESA MONITORINGA I EVALUACIJE

OD 2009., OSNOVNI PODACI O

UČENJU I OBRAZOVANJU ODRASLIH

SU JOŠ UVIJEK NEPRIKLADNI, A STOGA

SE I PRAVI EFEKTI POGREŠNO

INTERPRETIRAJU

Problemi vezani za podatke su prisutni u

svim regijama svijeta, čak i tamo gdje se

koriste razvijeni informacioni sistemi.

GRALE III poziva na diskusiju o tome kako

na najbolji način osmisliti sisteme koji će:

a) prepoznati probleme koji predstoje

prikupljanju podataka; b) biti prilagođeni

trenutnim i budućim finansijskim i

ljudskim resursima zemalja.

6.

POGLED U BUDUĆNOST (2030.): KAKO

UČENJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH

(ALE) MOŽE PRIPREMITI LJUDE ZA

ZAHTJEVE BUDUĆNOSTI

Tokom sljedećih 15 godina i nakon toga,

države će se susretati s kompleksnim

izazovima vezanim za problematiku

migracija, zapošljavanja,

neravnopravnosti, ekološke održivosti i

ubrzanih tehnoloških promjena. ALE

(učenje i obrazovanje odraslih) je

centralna komponenta javnih politika koja

može pomoći da se odgovori na ove

izazove.

ALE doprinosi prevenciji konflikta

i siromaštva, pomaže ljudima da nauče

živjeti zajedno, da budu zdravi i

napreduju, bez obzira na ekonomsku,

društvenu i kulturnu pozadinu. ALE

značajno pomaže ljudima u

kontinuiranom unapređenju znanja i

vještina tokom cijelog života, kako bi se

održali kao zdravi i produktivni članovi

društva.

Agenda za održivi razvoj 2030. sadrži i

obećanje svjetskih lidera da će „omogućiti

cjeloživotno učenje za sve“, unaprijediti

pismenost odraslih i jačati druge

neophodne vještine i znanja. ALE će

doprinijeti svim ciljevima održivoga

razvoja, od suzbijanja siromaštva do

hvatanja u koštac s degradacijom okoliša.

Belémski okvir za akciju (BFA) i Preporuke

za učenje i obrazovanje odraslih (RALE) će

biti važni alati za promociju ALE-a u

godinama koje predstoje. GRALE će pratiti

implementaciju i BFA-a i RALE-a. Ovi

komplementarni okviri će pomoći

internacionalnoj ALE zajednici pri

upravljanju razvojem ALE politika i praksi

u državama članicama UNESCO-a.

Srednjoročna revizija CONFINTEA-e VI,

zakazana za 2017. godinu, će omogućiti

zemljama promociju ALE-a kao

integrativnog dijela Okvira za akciju

Obrazovanje 2030.


S A Ž E T A K

SAŽETAK

UVOD:

SVIJET UČENJA I OBRAZOVANJA

ODRASLIH

Treći Globalni izvještaj o učenju i obrazovanju

odraslih (GRALE III) sadrži vrijedne podatke i

praktične primjere koji demonstriraju kako

učenje i obrazovanje odraslih (ALE) pomaže

ljudima da postanu i ostanu zdraviji,

poboljšaju ekonomske prilike, te budu

informirani i aktivni građani, bez obzira u

kojem dijelu svijeta žive.

Tvorci politika širom svijeta prepoznaju

važnost učenja i obrazovanja odraslih. Većina

od 139 zemalja, uključenih u istraživanje

provedeno u svrhu izrade GRALE-a III,

pozitivno gledaju na potencijal koji ima ALE,

te mnoge navode i pozitivne primjere (vidi

Okvir 1)

Svjetski lideri su 2015. godine obećali poticati

ALE, o čemu svjedoče brojni transformativni

međunarodni dokumenti, uključujući

Preporuke za učenje i obrazovanje odraslih

(2015.); Agendu za održivi razvoj 2030.; i

Okvir za akciju Obrazovanje 2030.

Obećanja koja sadrže ovi sporazumi temelje

se na Belémskom okviru za akciju (BFA) iz

2009., usvojenom od 144 zemlje na Šestoj

međunarodnoj konferenciji o učenju i

obrazovanju odraslih u Brazilu. U okviru BFA

predstavnici zemalja su se dogovorili da će

raditi na unapređenju ALE-a u pet oblasti:

politika, upravljanje, finansiranje, participacija

i kvalitet.

Okvir 1

Prednosti učenja i obrazovanja odraslih:

nekoliko primjera

Na Filipinima su ALE programi

vezani za promociju dojenja i

prehrambene potrebe

novorođenčadi pomogli u

smanjenju smrtnosti

novorođenčadi.

U Sjedinjenim Američkim

Državama je uz pomoć ALE-a došlo

do poboljšanja ponašanja u

pogledu zaštite okoline i

unapređenja pismenosti.

U Kini su fizičke vježbe i muzičke

aktivnosti pomogle odraslima da

poboljšaju svoje mentalno zdravlje

i otpornost.

Brojne studije u Evropi pokazuju da

ALE donosi ekonomsku dobrobit

poslodavcima.

1.

GRALE III: PREGLED

Prvi cilj ovog izvještaja je monitoring

implementacije Belémskog okvira za akciju na

koju su se zemlje obavezale. U Poglavlju 1

ispituje se svaka od pet akcijskih oblasti i to

uglavnom na osnovu odgovora 139 zemalja

koje su sudjelovale u istraživanju za GRALE III.

Drugi cilj izvještaja je ispitati vezu između

ALE-a (učenja i obrazovanja odraslih) i ishoda

u tri važne domene: zdravlje i blagostanje

(Poglavlje 2); zapošljavanje i tržište rada


S A Ž E T A K

(Poglavlje 3); društveni, građanski i život u

zajednici (Poglavlje 4). Kako za analizu

podataka istraživanja provedenog u svrhu

monitoringa tako je i u svakom poglavlju

konsultirana relevantna literatura,

predstavljene su informativne studije slučaja i

ubjedljivi razlozi za dalje investiranje u ALE.

Treći cilj izvještaja je usmjeravanje tvoraca

politika i praktičara na putu koji predstoji.

Poglavlje 5 sumira saznanja iz tri GRALE

izvještaja objavljena od 2009. godine. Ovdje

se također razmatraju i potencijalne

posljedice glavnih šest globalnih trendova na

ALE. Poglavlje 6 ispituje na koji način je ALE

zastupljen u Ciljevima održivog razvoja. Ističu

se i principi i preporuke u oblasti politike, koje

bi zemlje trebale razmotriti, imajući u vidu

srednjoročnu reviziju CONFINTEA-e VI koja će

se provesti u 2017. godini.

2.

MONITORING NAPRETKA U UČENJU I

OBRAZOVANJU ODRASLIH: BELÉMSKI

OKVIR ZA AKCIJU

U svrhu monitoringa učenja i obrazovanja

odraslih (ALE) od 2009., 195 zemalja članica

UNESCO-a je kompletiralo anketu od 75

pitanja u 2015. Anketa je kreirana u saradnji

sa stručnjacima UNESCO-ovog Instituta za

statistiku, UNESCO-ovog Globalnog

monitoring izvještaja o obrazovanju, Svjetske

zdravstvene organizacije, Međunarodne

organizacije rada i Organizacije za ekonomsku

saradnju i razvoj. Pitanja su obuhvatala svaku

od pet akcionih oblasti definiranih u

Belémskom okviru za akciju. Ukupno, 139

zemalja (71 % zemalja članica UNESCO-a) je

popunilo cijelu ili veći dio ankete. Njihovi

odgovori nude značajan uvid u razvoj i

trendove u ALE-u.1

Na početku ankete je trebalo navesti da li u

zemljama postoje službene definicije učenja i

obrazovanja odraslih i, ako postoje, kako su

se mijenjale od 2009. godine.

1 GRALE III ističe ključne rezultate ankete. Tamo gdje

su rezultati prikazani kao postotak radi se o proporciji zemalja koje su odgovorile na neko specifično pitanje. Rezultati cijelog istraživanja su dostupni na web stranici www.uil.unesco.org/grale.

75 % zemalja navodi da imaju službenu

definiciju za ALE. U Južnoj Americi i

Karibima u 84 % zemalja postoje

definicije; u Sjevernoj Americi i Zapadnoj

Evropi samo u 52 %.

13 % zemalja je od 2009. godine značajno

izmijenilo definicije učenja i obrazovanja

odraslih. U 62 % zemalja se definicije nisu

mijenjale, dok su u 25 % minimalno

izmijenjene.

3.

JAČANJE POLITIČKE PREDANOSTI


Belémski okvir za akciju poziva zemlje na

političku predanost učenju i obrazovanju

odraslih (ALE), odnosno obavezu u smislu

donošenja i prilagođavanja politika i

zakonodavstva. U istraživanju za GRALE III

ispitano je da li je došlo do unapređenja

politika od 2009. godine. Također je

postavljeno pitanje o važnim političkim

ciljevima, kao što su poboljšanje pismenosti i

bazičnih vještina; inkluzija marginaliziranih

grupa; priznavanje, validacija i akreditacija

neformalnog i informalnog učenja.

75 % zemalja navodi da su od 2009.

značajno unaprijedili ALE politike i

zakonodavstvo. U 70 % su usvojene nove

politike.

Za 85 % zemalja su pismenost i bazične

vještine glavni prioritet u ALE

programima. Međutim, u Centralnoj i

Istočnoj Evropi oni su u samo 57 %

zemalja najviši prioritet.

81 % zemalja navodi da su njihove politike

usmjerene na odrasle s niskim nivoom

pismenosti i bazičnih vještina. Ipak,

nekoliko grupa ostaje marginalizirano: ALE

politike su u samo 18 % zemalja

prilagođene etničkim, jezičkim i vjerskim

75 % zemalja izvještava

o značajnom

unapređenju njihovih

politika i zakona o

učenju i obrazovanju

odraslih od 2009.

godine.

manjinama; samo 17 % migrantima i

izbjeglicama; i samo 17 % osobama s

invaliditetom.

http://www.uil.unesco.org/grale


S A Ž E T A K

41 % zemalja navodi da su i prije 2009.

godine postojali zakonski okviri za

priznavanje, validaciju i akreditaciju

neformalnog i informalnog učenja. 30 %

zemalja je uspostavilo zakone nakon

2009., dok 29 % taj posao još uvijek ima

pred sobom.

4.

POBOLJŠATI UČINKOVITOST

UPRAVLJANJA UČENJEM I

OBRAZOVANJEM ODRASLIH

U Belémskom okviru za akciju države su se

zavjetovale da će uspostaviti strukture

upravljanja koje će unaprijediti učinkovitost,

transparentnost i jednakost u učenju i

obrazovanju odraslih (ALE). Anketa za GRALE

III obuhvatala je i pitanja o tome da li je ALE

decentraliziran s nacionalnog na regionalne i

lokalne nivoe; da li su relevantne interesne

strane uključene u razvoj, implementaciju i

evaluaciju politika i programa učenja i

obrazovanja odraslih; i da li je unaprijeđena

međuministarska saradnja u oblasti učenja i

obrazovanja odraslih.

42 % zemalja se slaže da je od 2009. ALE

postao u većoj mjeri decentraliziran, dok

se 26 % dijelom slaže. 32 % se ne slaže ili

se dijelom ne slaže. Iskustva različitih

zemalja sugeriraju da decentralizacija

funkcionira bolje ako nacionalne

institucije osiguraju koordinaciju,

finansijska sredstva i strukture

upravljanja, te implementaciju programa i

identifikaciju obrazovnih potreba.

68 % zemalja navodi da se od 2009.

kontinuirano provode konsultacije sa

nosiocima odluka i civilnim društvom po

pitanju ALE politika.

Skoro 90 % zemalja navodi da je

međusektorska koordiniranost u pogledu

učenja i obrazovanja odraslih ojačala u

odnosu na 2009. godinu.

5.

OSIGURAVANJE PRIMJERENOG

FINANSIRANJA UČENJA I

OBRAZOVANJA ODRASLIH (ALE)

Belémski okvir za akciju (BFA) uključuje

nekoliko obaveza vezanih za finansiranje ALE-

a. Uporedo s povećanjem javnih ulaganja

generalno, BFA poziva na razvoj integriranih

strategija finansiranja, bolje poticaje za

pokretanje biznisa, ulaganja NVO-a i

pojedinaca u ALE, te više pažnje za ranjive i

marginalizirane grupe stanovništva.

Za učenje i obrazovanje odraslih se

odvaja relativno mali dio od ukupnih

javnih izdvajanja za obrazovanje. 42 %

zemalja troši manje od 1 % javnog

budžeta za obrazovanje na ALE, a samo 23

% izdvaja više od 4 %.

46 % zemalja navodi porast ulaganja u ALE

od 2009. do 2014. godine, a 13 % bilježi

pad ovih ulaganja.

Postoje i neke pozitivne naznake za

budućnost: 57 % zemalja i 90 % zemalja s

niskim prihodom navodi da je planirano

povećanje ulaganja u ALE.

Zemlje iz svih regija su razvile inovativne

mehanizme za finansiranje učenja i


6.

DOSTUPNOST I PARTICIPACIJA U


(ALE)

U Belémskom okviru za akciju predstavnici

zemalja su pristali poduzeti mjere za

povećanje participacije u ALE programima, te

povećati mogućnosti/prilike za učenje za žene

i ugrožene grupe, uključujući etničke manjine,

izbjeglice, migrante i osobe koje žive u

siromaštvu ili u udaljenim ruralnim

područjima.

Bilježi se pozitivan trend u sveukupnoj

stopi participacije u ALE. 60 % zemalja

navodi porast od 2009. godine, a samo 7

% navodi da je stopa participacije u

opadanju.

60 % zemalja navodi

da je od 2009.

godine stopa

participacije porasla,

ali se za ALE još

uvijek izdvaja mali

dio javnih sredstava.


S A Ž E T A K

Razlika u participaciji u pogledu spolova

generalno se smanjuje. Međutim,

muškarci češće sudjeluju u programima

formalnog tehničkog i stručnog

obrazovanja, a žene u neformalnim

programima ALE-a.

50 % zemalja izvještava da se, u odnosu

na 2009., povećala stopa participacije

mladih koji nisu u procesu obrazovanja

niti su zaposleni ili uključeni u neki vid

obuke. 28 % zemalja navodi da se stopa

participacije starijih odraslih povećala.

Podaci o participaciji još uvijek nisu

adekvatni. 62 % zemalja nije navelo

podatke o participaciji etničkih, vjerskih i

jezičkih manjina. 56 % nije navelo podatke

o migrantima i izbjeglicama, dok 46 % nije

navelo podatke o osobama s

invaliditetom.

7.

UNAPREĐENJE KVALITETA UČENJA I

OBRAZOVANJA ODRASLIH

Monitoring istraživanje provedeno za GRALE

III razmatra nekoliko načina za unapređenje

kvaliteta učenja i obrazovanja odraslih (ALE).

Oni uključuju: sistematsko prikupljanje

informacija o ishodima ALE-a; programe

obrazovanja i obučavanja edukatora; zahtjev

za inicijalnim kvalifikacijama edukatora;

usavršavanje i kontinuirana obuka edukatora;

istraživanje i analiza u oblasti učenja i


Većina zemalja sistematski prati

administrativne ishode učenja i

obrazovanja odraslih: 72 % prikuplja

informacije o izdatim certifikatima i

stečenim kvalifikacijama, dok 66 % prati

stopu pohađanja i završavanja programa.

Samo nekolicina zemalja prikuplja

podatke o ekonomskim i društvenim

ishodima ALE-a, kao npr. o zapošljavanju

(40 %) ili zdravlju (29 %).

81 % zemalja provodi inicijalne programe

obrazovanja i obuke za ALE. Ovaj postotak

uključuje 92 % arapskih zemalja, ali samo

67 % zemalja u Latinskoj Americi i

Karibima. Samo 46 % zemalja kaže da su

inicijalno obrazovanje i obuka neophodni

za edukatore u oblasti učenja i


U 85 % zemalja se provode programi

profesionalnog usavršavanja, dok 54 %

navodi da se u okviru njihovih programa

ne raspolaže s dovoljno kapaciteta.

8.

UTICAJ UČENJA I OBRAZOVANJA

ODRASLIH (ALE) NA ZDRAVLJE I

BLAGOSTANJE

Tvorci politika trebaju razumjeti i jačati vezu

između učenja i obrazovanja odraslih,

zdravlja i blagostanja, iz tri ključna razloga:

S obzirom na opterećenost javnih

budžeta zdravstvene zaštite, ALE može

biti isplativ način informiranja ljudi o

preventivnim zdravstvenim mjerama i

usvajanju zdravih oblika ponašanja.

Naše današnje razumijevanje zdravlja

uključuje i blagostanje. Učenje i

obrazovanje mogu pomoći ljudima da

preuzmu veći dio kontrole nad kvalitetom

i smislom njihovih života te da razviju

kompetencije za snalaženje u stresnoj

svakodnevnici.

U Ciljevima održivog razvoja se poziva na

politike „cjelokupne upravljačke

strukture“2, a brojne studije pokazuju da

čovjekovo zdravlje zavisi od puno više

faktora, a ne samo od sistema

zdravstvene zaštite.

Put od boljeg obrazovanja do boljeg zdravlja

je rijetko linearan. Tokom života se obrazovne

i zdravstvene potrebe čovjeka konstantno

mijenjaju, kao i način na koji stiče znanja,

vještine i obrasce ponašanja. Osim toga,

obrazovne i zdravstvene potrebe variraju u

zavisnosti od društveno-ekonomskog i

kulturološkog konteksta; ono što se u jednoj

zajednici smatra zdravim ponašanjem, u

drugoj sredini smatraju nezdravim i sl.

Ipak, rezultati ankete za GRALE III pokazuju da

se 89 % zemalja slaže oko toga da učenje i

obrazovanje odraslih vrlo pozitivno utiče na

lično zdravlje i blagostanje. Štaviše, dokazi za

pozitivnu vezu između zdravlja i obrazovanja

su snažni. Za pojedinca dobro zdravlje znači

bolje ishode učenja i pozitivniji angažman u

porodici, zajednici i na radnom mjestu.

89 % zemalja se

slaže da učenje i

obrazovanje odraslih

vrlo pozitivno utiče

na zdravlje i

blagostanje.

2 Pojam „whole-of-government“ podrazumijeva, između

ostalog, integriranu međusektorsku saradnju uz

optimalno korištenje raspoloživih resursa i

instrumenata kako bi se prevazišla fragmentiranost

javnog sektora i izolirano djelovanje (op.prev.).


S A Ž E T A K

Za društvo, zdravo stanovništvo znači

razvijeniji ljudski kapital i aktivniji doprinos

ekonomiji i životu zajednice. Vodeće studije

ističu niz specifičnih dobrobiti od ALE-a:

Zdraviji oblici ponašanja i stavovi:

Obrazovane osobe češće usvajaju zdrave

životne stilove i znaju kako voditi računa o

zdravlju. ALE može pomoći ljudima da

steknu samopouzdanje i znanje o

korištenju zdravstvenih usluga.

Duži životni vijek i život bez invaliditeta:

Obrazovane osobe žive duže, a kvalitet

života im je rjeđe narušen posljedicama

invaliditeta i bola.

Manje oboljenja uzrokovanih životnim

stilovima:

Obrazovane osobe rjeđe pate od srčanih

oboljenja, infarkta i dijabetesa. ALE može

pomoći u osvještavanju o štetnosti

nezdrave ishrane i zagađenja okoliša.

GRALE III otkriva velike izazove u odnosu na

zdravlje. 65 % zemalja je identificiralo

nepismenost kao najveću prepreku uticaju

učenja i obrazovanja odraslih (ALE) na

zdravlje. Nejednakost je ovdje, također,

faktor vrijedan razmatranja: marginaliziranim

grupama su često manje dostupni kako

usluge zdravstvene zaštite tako i obrazovne

aktivnosti sa pozitivnim učinkom na zdravlje.

Države također moraju više brinuti za rodnu

jednakost, naročito s obzirom na nizak

stupanj pismenosti žena. Pored toga, zemlje

se bore s raspodjelom budžeta. 46 % navodi

da neadekvatna raspodjela sredstava

umanjuje učinak učenja i obrazovanja

odraslih. Najveći dio javnih sredstava za

zdravstvo je usmjeren na akutnu njegu i

bolnice, a ne na preventivno obrazovanje.

Budući da je svako ministarstvo odgovorno za

svoj budžet, ograničeni su poticaji koji bi ih

naveli da razmotre pozitivne i negativne

efekte njihovog rada na druge sektore.

Agenda za održivi razvoj 2030. predstavlja

početnu tačku za holistički pristup u stvaranju

politika i budžetiranju. Kako stvari stoje, 35 %

zemalja smatra da slaba međusektorska

saradnja koči uticaj učenja i obrazovanja

odraslih. Samo jedna trećina zemalja navodi

da postoji koordinirajuće tijelo za

međusektorsku saradnju, koje promovira ALE

i njegov značaj za zdravlje i blagostanje.

Globalni cilj 3. za održivi razvoj glasi:

„Osigurati zdrav život i promovirati

blagostanje za sve ljude u svakoj životnoj

dobi. “ Ovo će biti nemoguće postići bez

usklađenih napora zdravstvenog i obrazovnog

sektora.

9.

UČENJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH I

VJEŠTINE ZA ZAPOŠLJAVANJE I TRŽIŠTE

RADA

Svijet rada postaje sve kompleksniji i

neizvjesniji:

Nove tehnologije mijenjaju tipove

vještina koje su ljudima potrebne na

radnom mjestu. Odrasli trebaju podršku

pri sticanju novih vještina i snalaženju sa

fizičkim, mentalnim i emocionalnim

zahtjevima tržišta rada.

S obzirom na duži životni vijek, starijim

generacijama treba posebna podrška

ako žele ostati duže na tržištu rada.

Prekogranične i ruralno-urbane migracije

predstavljaju prilike i izazove za tržišta

rada, kako u zemljama i gradovima

domaćina tako i u onim koje su migranti

napustili.

ALE može pomoći ljudima da se prilagode

ovim promjenama. Velik broj istraživanja

pokazuje da ALE ima pozitivne ishode na

tržištu rada za pojedince, poslodavce, društvo

i ekonomiju. Obrazovanje dopunjuje i

poboljšava vještine, a stručne osobe se lakše

zapošljavaju, uspješnije su i fleksibilnije na

tržištu rada, te bolje zarađuju. Za organizacije

i privredu ova individualna dobrobit znači viši

nivo produktivnosti, poduzetništvo, porezne

prihode i ekonomski rast generalno.

ALE također ima i indirektnih uticaja na tržište

rada. Doprinosi poboljšanju zdravlja i

blagostanja, povećava samopouzdanje ljudi i

sposobnost organizacije života. Sve to može

biti značajno za zadovoljstvo i predanost na

poslu, zdraviju radnu snagu te funkcionalnija

tržišta rada i socijalnu koheziju.

Kako bi se maksimizirali pozitivni učinci

učenja i obrazovanja odraslih, tvorci politika

se moraju uhvatiti ukoštac s problemom

rodne nejednakosti. Povećanje (ženske) radne

snage može značajno ubrzati ekonomski rast.

Ali programi stručnih obuka – oblik učenja i

obrazovanja odraslih najdirektnije vezan za

finansijsku dobit – često su usmjereni na

Istraživanja pokazuju

da učenje i

obrazovanje odraslih

povećava šanse na

tržištu rada, ali ipak

više muškaraca nego

žena učestvuje u

stručnim obukama.


S A Ž E T A K

muškarce i oni ih najčešće i pohađaju. 54 %

zemalja koje su sudjelovale u istraživanju za

GRALE III navodi da muškarci više od žena

participiraju u stručnim obukama. Uprkos

novim zakonima i programima koji zabranjuju

diskriminaciju, društvene norme i dalje

sputavaju žene pri zapošljavanju i sticanju

dobiti na osnovu njihovog obrazovanja.

Rasprostranjenost nejednakosti može

značajno uticati na rezultate učenja i

obrazovanja odraslih na tržište rada. U

slučajevima visoko izražene nejednakosti,

nacionalni prosjek može pokazati poboljšanja

u obrazovanju, produktivnosti i inovativnosti,

ali sakriti položaj marginaliziranih grupa koje

su često izložene eksploatatorskim i

nereguliranim radnim uvjetima. Poslodavci

radije ulažu u učenje i obrazovanje radnika s

već priznatim kvalifikacijama. Programi

opismenjavanja su potrebni kako bi se

ugroženim grupama pomoglo da steknu

znanja o tržištu rada, zadrže radno mjesto ili

lakše nađu posao.

Uticaj učenja i obrazovanja odraslih također

zavisi od tržišnih strategija koje poslodavci i

tvorci politika koriste da pojačaju

produktivnost. Ako je strategija usmjerena na

poboljšanje vrijednosti roba (tržišno

natjecanje na temelju kvaliteta), postoji jasan

poticaj za ulaganje u ALE, budući da se tako

jačaju inovativnost i razvoj. Ako je strategija

samo smanjivanje troškova (cjenovno

orijentirana), ni poslodavci, a ni uposlenici

neće biti spremni za ulaganje u ALE.

Većina zemalja vjeruje u važnost ALE-a za

tržište rada. Više od polovine zemalja koje su

sudjelovale u istraživanju smatra da ALE ima

„jak“ ili „umjeren“ uticaj na zapošljivost. Na

pitanje o tome koji oblici ALE-a imaju

najpozitivniji učinak, 53 % zemalja navodi

inicijalno stručno obrazovanje i obuku. 53 %

također ističe da se njihova baza znanja na

tržištu rada povećala u odnosu na 2009.

Pojedinci vjeruju da ALE povećava njihove

šanse za zapošljavanje. U zemljama koje su

sudjelovale u OECD-ovoj PIAAC studiji o

vještinama odraslih, 80 % do 90 % odraslih

kaže da koristi programe ALE-a zbog razloga

vezanih za posao.

Uprkos snažnim dokazima i pozitivnoj

percepciji, javna ulaganja u učenje i

obrazovanje odraslih su još uvijek

neprimjerena. Javna ulaganja mogu biti i

poticaj za pojedince i kompanije da

investiraju, naprimjer kroz instrumente

podjele troškova ili ublažavanja rizika. Kako bi

obezbijedili dodatne poticaje, tvorci politika

trebaju promovirati priznavanje i validaciju

svih oblika učenja i obrazovanja odraslih,

povezujući pri tome neformalno obrazovanje i

i informalno učenje s priznatim

kvalifikacijama. To uključuje i borbu protiv

stigme vezane za neformalno učenje i

obrazovanje odraslih ili druge

„nižerangirane“ oblike obrazovanja.

Agenda za održivi razvoj 2030. nudi ključan

politički impuls za ulaganje u ALE. U okviru

Cilja za obrazovanje (SDG 4.), četiri se

aspekta vežu direktno za učinke na tržištu

rada. ALE može predstavljati i značajan

doprinos Cilju 8., koji se fokusira na

zapošljavanje i dostojanstven rad za sve.

10.

ZNAČAJ UČENJA I OBRAZOVANJA

ODRASLIH ZA DRUŠTVO,

GRAĐANSTVO I ŽIVOT U ZAJEDNICI

Hamburška deklaracija o učenju odraslih,

usvojena na Petoj međunarodnoj konferenciji

o obrazovanju odraslih, CONFINTEA V 1997.

godine, ističe da je „obrazovanje odraslih

kako posljedica aktivnog građanstva tako i

uslov za potpuno učešće u društvu“. To

implicira da ALE može dovesti do društvenih

promjena ali i da građanske i socijalne

strukture utiču na dostupnost i kvalitet ALE-a.

Postoje snažni dokazi da ALE može pomoći

građanima da postanu aktivniji i snalažljiviji

članovi svojih zajednica. ALE ne samo da

pomaže pojedincima da poboljšaju svoju

jezičku i numeričku pismenost i praktične

vještine nego jačaju i životne vještine kao što

su otpornost, samopouzdanje i rješavanje

problema. ALE može ohrabriti ljude da

postanu tolerantniji u pogledu različitosti,

pozorniji u pogledu pitanja održivosti, i

svjesniji značaja umjetnosti, etike i kulturnog

naslijeđa.

Sve gore navedene koristi od učenja su

dobrobiti po vlastitom pravu. Međutim, one

mogu proizvesti i šire, društvene, koristi. U

svijetu koji oblikuju društvene promjene,

migracije i etnička heterogenost, ALE može

ALE može ohrabriti

ljude da postanu

tolerantniji u

pogledu različitosti,

pozorniji u pogledu

pitanja održivosti, a

svjesniji značaja

umjetnosti, etike i

kulturnog naslijeđa.


S A Ž E T A K

pomoći pri promociji društvene kohezije i

stvaranju tolerantnih i povjerljivih društava.

Također može opskrbiti ljude kapacitetima i

znanjem potrebnim za sudjelovanje u

političkom životu.

Dvije trećine zemalja koje su sudjelovale u

anketi GRALE-a III navode da programi

opismenjavanja pomažu razvoju

demokratskih vrijednosti, mirnog suživota i

solidarnosti u zajednici. ALE može osnažiti

ugrožene grupe stanovništva i poboljšati

njihovu društvenu povezanost i

komunikacijske vještine. To, s druge strane,

može pomoći pri uvezivanju sa širom

zajednicom i tržištem rada, promovirajući

društvenu integraciju. Kao što je potvrđeno

2013. godine u Pekinškoj deklaraciji o

izgradnji gradova koji uče, ALE potiče

„zajednice koje uče“ i „gradove koji uče“ koji

su u stanju iznaći rješenja na glavne izazove

poput održivosti okoliša.

Društveni razvoj i razvoj zajednice zavise i od

kapaciteta žena. UNESCO procjenjuje da 481

milion žena, od 15 godina i iznad, još uvijek

nisu na osnovnom nivou pismenosti, a u

subsaharskoj Africi samo je dvije trećine

djevojaka pismeno. Žene još uvijek nemaju

dovoljno mogućnosti za učešće u programima

ALE-a. Na radnim mjestima nemaju dovoljno

prilika za usavršavanje, a njihove sposobnosti

se ne vrednuju pravedno. ALE može

senzibilizirati dječake i muškarce za pitanja

rodne jednakosti i ono što mogu poduzeti

kako bi postigli promjene.

Najugroženije i najsiromašnije grupe ljudi su

najčešće isključene iz aktivnosti učenja i

obrazovanja odraslih. Osobe s invaliditetom,

hroničnim oboljenjima i poteškoćama u

učenju, naprimjer, su među onima do kojih

programi ALE-a najteže dopiru.

Agenda za održivi razvoj 2030. predstavlja

novi politički impuls vladama koje

promoviraju ALE za bolje društvene ishode.

Podcilj 4.7 Četvrtog cilja održivoga razvoja je

ovdje naročito relevantan (vidi okvir 2).

Okvir 2

Cilj 4. Održivog razvoja, Podcilj 4.7

„Do kraja 2030. osigurati da svi

učenici steknu znanja i vještine

potrebne za unapređenje održivog

razvoja, između ostalog i putem

obrazovanja za održivi razvoj i

održive stilove života, ljudska prava,

rodnu jednakost, promociju kulture

mira i nenasilja, globalno

građanstvo i poštovanje kulturne

različitosti i doprinosa kulture

održivom razvoju.“

U mnogim zemljama se u političkim

smjernicama priznaje relevantnost učenja i

obrazovanja odraslih za promociju aktivnog

građanstva i socijalne inkluzije. Međutim,

politike često prioritet daju ekonomskim

ciljevima, fokusirajući se više na formalni ALE i

ishode tržišta rada nego na neformalni ALE,

što često daje manje opipljive rezultate u

zajednici.

11.

LEKCIJE I TRENDOVI ZA BUDUĆNOST

UČENJA I OBRAZOVANJA ODRASLIH

Rezultati istraživanja za GRALE III ukazuju na

napredak u učenju i obrazovanju odraslih.

Međutim, taj napredak je još uvijek nejednak

i neizvjestan.

Pismenost, koju uključuje pravo na

obrazovanje i koja predstavlja osnovu za

cjeloživotno učenje, ostaje veliki globalni

izazov. Oko 758 miliona ljudi još uvijek ne zna

čitati i pisati. Samo 17 od 73 zemlje, sa

stopom pismenosti ispod 95 % u 2000. godini,

su uspjele postići međunarodni cilj

unapređivanja pismenosti odraslih za 50 % do

2015. godine.

Velika većina zemalja koje su sudjelovale u

anketi GRALE-a III, identificirala je odrasle s

niskim nivoom bazičnih vještina kao glavnu

ciljnu grupu njihovih ALE programa. Napori se

i dalje ulažu i na globalnom nivou.

66% zemalja

navodi da programi

opismenjavanja

pomažu razvoj

demokratskih

vrijednosti, mirnog

suživota i

solidarnosti u

zajednici.


S A Ž E T A K

UNESCO je pokrenuo Global Alliance for

Literacy (GAL) u okviru cjeloživotnog učenja,

koja će ujediniti javne i privatne sektore u

borbi za dostizanje novih ciljeva vezanih za

pismenost unutar 4. cilja održivog razvoja. U

međuvremenu, novi koncepti pismenosti

prepoznaju pismenost ljudi na različitim

nivoima. U Preporukama za učenje i

obrazovanje odraslih (2015.) se tvrdi da ALE

podržava odrasle u kontinuumu učenja i

dostizanja većih nivoa stručnosti.

Rodna nejednakost u obrazovanju ostaje

velika prepreka održivom razvoju. Nasilje nad

djevojkama i ženama je rasprostranjeno.

Diskriminacija na radnom mjestu je barijera

za žene koje su direktno pogođene, ali i za

njihove porodice, zajednice i društva koji ne

mogu profitirati od njihovog obrazovanja.

Procesi prikupljanja podataka o ALE-u su u

mnogim zemljama poboljšani. Četiri od pet

zemalja za GRALE III navodi da su od 2009.

godine razvile učinkovitije sisteme

monitoringa i evaluacije. Međutim, još uvijek

je vrlo teško doći do solidnih podataka. Izazov

je činjenica da različite javne institucije i

privatni akteri dijele odgovornost ponude

učenja i obrazovanja odraslih i upravljanja

znanjem. Osim toga, ALE koje se odvija u

neformalnom i informalnom okruženju je

teško kvantificirati i mjeriti.

12.

UČENJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH U

AGENDI ZA ODRŽIVI RAZVOJ 2030.

Agenda za održivi razvoj 2030. i Akcioni okvir

za obrazovanje 2030. odlučno koriste učenje i

obrazovanje odraslih (ALE) u globalnim

naporima da se iskorijeni siromaštvo,

promoviraju ravnopravnija društva i održivi

razvoj. Pri tome su odrasli identificirani kao

učenici koji zahtijevaju pažnju. Nekoliko

ciljeva održivog razvoja eksplicitno poziva na

promjene odnosno unapređivanje oblasti

učenja i obrazovanja odraslih. Podciljevi

također obuhvataju sva tri područja učenja

pomenuta u Preporukama za učenje i

obrazovanje odraslih (2015.): pismenost;

kontinuirana obuka i profesionalni razvoj;

aktivno građanstvo. Agenda za održivi razvoj

2030. jače se fokusira na ALE nego Milenijski

razvojni ciljevi, a njen uticaj doseže dalje od

specifičnih ciljeva i podciljeva. Agenda sadrži

sljedeće implikacije po pitanju politika u

zemljama koje nastoje transformirati ALE do

2030.:

1. Obrazovanje, uključujući ALE, je

fundamentalno ljudsko pravo. Izazov u

ostvarenju ovog prava, u slučaju

obrazovanja odraslih a za razliku od

inicijalnog obrazovanja, leži u tome da je

teško zamisliti i obrazovanje odraslih kao

besplatno i obavezno. Međutim, zemlje

će morati osigurati učinkovit pristup

kvalitetnom obrazovanju. Pod

učinkovitošću se ovdje smatra

adekvatno informiranje odraslih o

mogućnostima za učenje i obrazovanje,

te osiguravanje finansijske i drugih

oblika podrške kako bi se te mogućnosti

mogle optimalno iskoristiti.

2. ALE je dio izbalansiranog obrazovnog

života. Koncept cjeloživotnog učenja

predstavlja izazov za dosadašnje

tendencije da se fokusira (i ulaže) na rano

životno doba. Trenutna izdvajanja nisu

dovoljna da odgovore na potrebe miliona

učenika koji napuštaju školovanje bez

bazičnih vještina, 120 miliona djece i

mladih koji nikada nisu pohađali školu, i

mnogih odraslih koji moraju usavršavati

svoje vještine na radnim mjestima i u

zajednicama.

3. ALE je dio holističke, međusektorske

agende. Različite politike i prakse ne

mogu više biti tematizirane zasebno.

Prepreke, poput diskriminacije na tržištu

rada, mogu se prevazići samo ako se ALE i

druge oblasti politike razmatraju zajedno.

Zemlje prepoznaju potrebu za

međusektorskim pristupima, ali pojedini

sektori nastavljaju štititi vlastite interese,

dok administrativne odredbe sprečavaju

međusektorsko ko-finansiranje.

4. Potrebna je intenzivnija sasradnja brojnih

interesnih strana. Ovo naročito važi za

ALE, gdje pružanje i finansiranje programa

obuhvata širok spektar različitih aktera,

uključujući vlasti, privatne organizatore,

poslodavce, organizacije civilnog društva

kao i same polaznike.

80% zemalja navodi

da su razvile

učinkovitije sisteme

monitoringa i

evaluacije učenja i

obrazovanja odraslih

od 2009.


S A Ž E T A K

5. ALE mora postati dio podatkovne

revolucije. Akcioni okvir za obrazovanje

2030. poziva na unapređivanje procesa

monitoringa i izvještavanja u obrazovanju

i „kulturu istraživanja i evaluacije“ kako bi

se unaprijedile politike. To je velik izazov,

naročito u oblasti ALE-a, gdje je baza

znanja još uvijek slaba, čak i u zemljama s

visokim dohotkom. Svi napori za efikasno

prikupljanje kvalitetnih podataka moraju

uzeti u obzir raspoložive resurse i pažljivo

postaviti prioritete.

Mnogi od ciljeva održivoga razvoja (SDG)

sadrže implikacije za ALE, uključujući Cilj 3.

(zdravlje), Cilj 5. (rodnu ravnopravnost), Cilj 8.

(svijet rada) i Cilj 11. (otpornost gradova). Cilj

4. se izričito odnosi na obrazovanje i

cjeloživotno učenje, s ciljem da „osigura

inkluzivno i kvalitetno obrazovanje i

promovira mogućnosti cjeloživotnog učenja

za sve“. Od sedam podciljeva u okviru Cilja 4.

održivog razvoja, sljedećih pet se odnosi

direktno na učenje i obrazovanje odraslih:

podcilj 4.3 poziva države da osiguraju

pristup tehničkom, stručnom i tercijarnom

obrazovanju;

podcilj 4.4 poziva države da omoguće

ljudima više prilika za obuku kojom će

sticati vještine potrebne za pronalaženje

pristojnog posla;

podcilj 4.5 poziva države da uklone

nejednakosti među spolovima u

obrazovanju;

podcilj 4.6 poziva države da osiguraju

„jezičku i numeričku pismenost svih

mladih i značajnog postotka odraslih“;

podcilj 4.7 pokriva obrazovanje za održivi

razvoj, ljudska prava, rodnu jednakost,

mir i globalno građanstvo.

PRIDRUŽITE SE GRALE ZAJEDNICI

GRALE ne nastoji ponuditi jedan najbolji

praktični model u učenju i obrazovanju

odraslih (ALE). Međutim, on ipak poziva

zemlje da preduzmu hitne korake za primjenu

principa cjeloživotnog učenja u praksi. Čitaoce

ohrabrujemo da „zarone“ u rezultate i analize

predstavljene u ovom izvještaju, kao i ideje i

inovativne praktične slučajeve. Čitaoce

također pozivamo da posjete GRALE web-

stranicu (http://uil.unesco.org/grale), koja

koristi anketu GRALE-a III kako bi se

predstavila velika količina podataka o ALE-u.

Korisnici mogu pratiti napredak u svojim

zemljama i porediti iskustva s kolegama.

Analitičari imaju mogućnost razmotriti

podatke za stvaranje kompletnije slike stanja

ALE-a na globalnom nivou. Tokom

srednjorčnog ispitivanja CONFINTEA-e VI,

predstavnici država će razmotriti kako GRALE

na najbolji način može pratiti napredak u

narednim godinama. Izazov će biti razvijanje

integrativnog pristupa, koji obuhvata sve

obaveze u oblasti ALE-a preuzete u okviru

Preporuka za učenje i obrazovanje odraslih

(2015.), Agendi za održivi razvoj 2030.,

Akcionom okviru za obrazovanje 2030. i

Belémskom okviru za akciju. GRALE IV,

predviđen za 2019. godinu, fokusirat će se na

indikatore koji omogućavaju efikasniji

monitoring i evaluaciju učenja i obrazovanja

odraslih i cjeloživotnog učenja. UNESCO-ov

Institut za cjeloživotno učenje se raduje

razmjeni sa čitaocima i partnerima u procesu

pripreme GRALE-a IV.

Učenje i obrazovanje

odraslih mora biti

dio podatkovne

revolucije.

NESLUŽBENI PREVOD

DVV INTERNATIONAL - URED ZA BOSNU I HERCEGOVINU

http://uil.unesco.org/grale


Objavljeno 2016. godine

Izdavač:

UNESCO Institute for Lifelong Learning

Feldbrunnenstraβe 58

20148 Hamburg

Njemačka

©UNESCO Institute for Lifelong Learning

UNESCO Institut za cjeloživotno učenje (UIL)

je neprofitni međunarodni institut UNESCO-a.

Institut se bavi istraživanjem, izgradnjom

kapaciteta, umrežavanjem i izdavaštvom u

oblasti cjeloživotnog učenja sa fokusom na

kontinuirano obrazovanje, pismenost i

neformalno obrazovanje. Njegove publikacije

su vrijedan resurs za istraživače, organizatore,

tvorce politika i praktičare u obrazovanju.

Dok su UIL-ovi programi uspostavljeni u

skladu sa odredbama UNESCO Generalne

skupštine, publikacije Instituta su samo

njegova odgovornost. UNESCO nije

odgovoran za sadržaje publikacija.

Gledišta, odabir podataka i izražena mišljenja

su autorska i ne odražavaju nužno službene

stavove UNESCO-a i UIL-a. Korišteni nazivi i

pojmovi, kao i prezentirani materijali, ne

impliciraju izražavanje bilo kakvih mišljenja u

ime UNESCO-a i UIL-a u pogledu pravnog

statusa bilo koje države ili teritorije, ili

njihovih vlasti, ili u pogledu određivanja

graničnih područja bilo koje države ili

teritorije.

Fotografije naslovnice izvornika

S lijeva na desno:

© Hero Images/Getty Images

© G.M.B. Akash/Panos

© Giacomo Pirozzi/Panos

© INEA

© M. Crozet/International Labour

Organization

Dizajn izvornika

Christiane Marwecki

Štampa izvornika

Albert Schnell GmbH+

Publikacija je dostupna u Open Access pod

licencom Attribution-ShareAlike 3.0 IGO (CC-

BY-SA 3.0 IGO). Korištenjem sadržaja ove

publikacije obavezujete se na poštivanje

uvjeta UNESCO Open Access Repository

(http://www.unesco.org/open-access/terms-

use-ccbzsa-en).

3. gloalni izvjeŠtaj o uČenju i obrazovanju odraslih 3 ... · (učenje i obrazovanje odraslih) je...

Documents