30 sintaksa hrvatskoga književnog jezika

7/30/2019 30 Sintaksa Hrvatskoga Knjievnog Jezika

1/287

BibliotekaJEZIN PRUNICI

Uredncaademk DABOR BOZOVI

BANKO A, prof.

:=E @KMlx]_KQcfL I zOliKQafb

AKR_xtKmsK i UclctK itfbt_QK JK]}VO

H@ 4#1.$ (23

KTIr. FKTylKGctKiK Miy]K iufcWvx] gX_iN

I FKTxnK @Kc_ ) {yOylfKvx dT JK]~VO7


2/287

-W],8dD .l7 Zl1 +,=q


3/287

Prvr

Uvn nn Uz ee anj.P lavnObavjtPrblPvvnj aObvjn ustrjsv n.Saan ustv nGraat rjtv rn

vPrat

Patn Pratn atrj

bjtPln zn

ObjDn bjtInrn bj

Obt ntvu.Obt atvu

SADRAJ

Obj ntmnal V bt azn pamPrln bj

Dun

PrbJ mt uttva rnNnjPtnjlPtjPvObln b j n

H

I

2H

A&H

fH

H

5H

f5H

2H

fH

H

$H

H

)H

H5NH

,H

,2H

H

5H

7H

$7OH

75H

77H

72H

$)H

$,H

7H

7OH

$H

$5EH

75H

752H

753H

$5H

&H


4/287

Slnje e eenc jen

Nesn slene reence

Stne reencestne reence

Stne reenceIetne reenceZlne reenceObjsnbene reence

Zsn sene reence Bez reble utrjst)sne reence mest se rtn glnu

Zsne renice sj sjeg rtnOnsne reenceMjesne eence

Nnse reence

Vremense reence .Une eeniceNmjee reence

jene reence

gbene reenice Dusne eence

Izrne reene

Zsn une reencesn icjne reenceUrn neurn gr

e

Dmene snh reenic

sn sne reenc s reblm srsAtribc

res ribuImen rb

rjeln trbut

Be insi rl trbAzci .

retn rrmens r

gls rr nfntzc Nmnlcij .

e re

Kzl rje jm (zr g zerSrj grfm zr erg Hlzer

3H

J24H

J2H

J2H

e&&H

J&H

J3H

e3H

39H

e3H

A3H

ATH

AEH

44H

44H

4EH

42H

4&9H

434H

3H

TJH

T49H

T93H

T29H

E22H

E3 H

EH

9H

&H

&H

H

2&H

&4H

&3H

3 H34H

3H

H

9&H

94EH

9EJH

99H

PREDGOOR

Oa je Sintaa izadena kiru pjekta )}Gramatika hvatoga knjieng jei ft je anan i tarje e u Zad a jezi k Intitta al-lgij ilkliik Zageb

Kada e jeen amatala na rada na tj 1)elikj gamatici,pa je nsila pjekta, tadanji diektr ntita a jeik a demik Ljdeit nke i mene na atanak u pte Rareda a llg Juglaenkeademe gde u e kupili i na kje e pmial da bi mgli pm pielikm pl t e pa na Ja am e d tada bi e bai p imjenmnajuremenih jeiklnih tea na pi intaktiih pjaa hratkmeknjienm jeiku i natja am aaditi pritup kji bi a u aptaktnprecint ta azmi i uptebi iim krgima baanih tateaSmata am da bi te ideje mgle biti kine pi iadbi intae a n ipin gamatik i kad am dbi e pedli am da ih neem u uilelabatu N per Jke me je prejeka u g i da d nanja da tu

ni ptrebni nikai elabati ni ajetdai neg uradnii kji e peetibeu da atki iade pjedine dele gamatike. Odgi am tada dane bih tu ped tim. Dk am dgaa ii je mjem jeanju a

gr kji am j petkm edeetih gdina na hdnik tada aim negade Filkgak/teta Zageb di pkjnim akademikm MatmHatm On je bi l ubaan i dbrhtan prema meni a gei truin me je da e lim kak lngiti ad kaka je mj tek me dati eltata kji bi i praktii bii piii Da e iaa tm ten lila jedan Tak q e aim neean, naa me du aurima e7 rama tike i pee aatak da napiem naj di intae a kji am ima e pemenih amili Dgi je a intake ima biti per Jnke

Stai u medtim dle tak da am ka ar intake ta m Da bihpe mga pet raditi na njj mra am pr iiti bee kje amtada e ima prema nakladniim Pela je tak tei e i tea gdina d

nga atanka ptama Akademe dk am e pra pihati pla naintai Napeda je rl pr je je aal gaditi i temea a bi amim tga piien pet pet pekidati taj ad i na nek e eme peiatidugim adaima. u \'ij pga dijela preda am ntitt a jeik tanju dug emelji draden ibnj kpi druggamng penega dela peda am ujk

Od petka ada bial je e janije da pr nke nee imati i ei nage da e temeite pabai m ina, a kamli da jj t pidne

H


5/287

o autor Morao sam dakle prema mjeri svojih snaga i mognosti s" obraditi sve to sam smatrao prebnim doista, ba godin dana poto je rkopisbio predan i sin/akii dio gramatikoga projekta time osvaren napstio nasje proesor J onke zavije Zdrave mu je posednjih godina bilo slomeno inaogled su ga ostavale ne samo svaralake nego i ivotne sile ako on nikada ne ni vidio kopisa ove Sintae o vane je da se ovdje istae kako

je on jo punoj snazi, stajao na poetku ovoga pothvata kako je bitni poticajza nj doao upravo od njega, ko be njega ove sintae ne bi bilo pa ta i

ona treba da bude trajan zalog egovoj uspomeniVoditei projekta i drugi autori Celo urednivo velke gramatike po-

svetili su radu na ovoj Sintai pnu brig Na svakoj sjednici raspravalo se i onjoj pa sam kao pisac i preko mjere to se postava administratinim oiromprojekta zahvalan i aduen toj legalno j sradnji Boidar Fin i AntnOjat, koji s posle judevita onkea stali na elo Zaoda svojs; su se brinliza moj sintau pa im na tome srdana hvala

Ta se sradna sada nastavila i time L su voditei projekta Gramatikehatskoga knjievnog jezi i Uprava Zavoda za jezik smatrali da e biti korisno ako se kopis kav je predan objavi i tako uini pristupanim znanste-noj i kulturnoj javnosti. Razred zalolog goslavenske akademe nanosti imjetnosti pokazao je interes da ov Sinta kao nacrt za veliku gramatikuratsga knjievnog jezika objavi medu svojim izdanjima i Zavod m je stavio rukopis na raspolaganje. Zahvalan sam i Razred i Zavod na LO spremno-sti sobit pak hvalu izriem profesoru Sepanu Babiu koji je o recenzentRazreda a llogu ne ale truda porovno itao moj rukopis i iznosio sveprimjedbe na koje se makar i najmanje osjetio ponukan me m i je z pozo-renja na propste nedostatke dao mnogo poticaja za dotjerivanje i danje raz-anje misli to s u mojem tetu bile zartane. Zbog svega toga ostajem traj-nO njegov dunik

a sam predlog da se intaa objavi kao posebno djelo rado prihvatiojermislim da e moj rad tako biti korisi i bre se oploditi nego da o elaborat Iovi projekta lei u Zavod A i kada se na temeu svega izraenog materala bde objavila itava gramatika nee ova vea Sintae postati suvna.Konana e redakca jamano zahtevati saet i prika neke podrobnosti e njoj morati izostati a pogotovu e se morai ivriti strog izbor meu skupe-nim primjerima A ba opirnost zahvata i obie materijala anima e dubezainteresirane meu tateima pa e se vjerojatno posezati za ovom verom ionda d se na njezn temeu izradi i objavi sintaa u oiru itave gramati-ke. Potrebno je stoga z tet koji se ovdje objavuje dati neka objanjenja

Radoslav Kati

1

ODNE NPOMENE

Rkopis oe sintae predan je kao elabora oir projekta da poslio materal pri konanoj redakci gramatiga teta, prema iterima zakojese redno tada bude odllo To je prema tome gramatii tet, a ne

sintaktika rasprava isac nastoji dosljedno provesti i razmio prikaaisvoje gledite koje je odabrao kao najprimjerene i ostaje pri tome oirpojmovnoga aparata koji je oslanjajui se na gramatiku tradicu i na poj-move suvremene lingistie teore sm odabrao i izgradiO Nema stogarasprave s drkim pristupima niti izriitoga odvagavanja mogunosti meukojima se pisac morao odluiti za jed Razme se da se pri tav izlaganjune navodi i literatura jer tomu nema mjesta gramatici koja se ne obraasamostrunim ugovima nego u pvom redu kultuj javnosti Tek znalac edakle raabiati kojoj se kol, ako ikojoj, pac kojem pitanju priklonio

Najte!e je od svega bilo skpiti materal i dati ooj Sintai loloke te-mee no to bi tu doista vaalo: odabrati i sstavn ispisati obilan i repre

zentativan korpus tetova ne se moglo uniti. Da se pisac sm prihvatio

toga posla bilo bi se pisae Sintae otegnulo unedogled a Institut za jezikne imao mognosti da mu dade suradnike koji bi taj posao po njegovim putama razmjeo bro mogli obaviti isac se stoga morao pomagati kako jenao i umio i to je osavilo trajan trag na ovoj Sintai

Ne se moglo polaiti od cjelovita materala, a bilo je opet neprihvativoda pisac na teme svoje teoretske koncepce i dotadaega gramatikogiskusta nstrira sintau aiomatsk, uzimaji primjere samo kao ilustrace ili ih ak imiajui Trebalo je dakle poi srednjim ptem pa su se tekom rada u podenakoj mjeri na jednoj srani obradivakupni primjerida bi se na temeu pojava uoenih u njima ormulirala pravila, i na drugojsai primjeri da se njima ilustriraju pravila to se formuliralama poznatim i uoenim nezavisno od materala

ako ne bilo sustavnoga i ujednaenog eerpiranja pri obradbi ove Sin-tae sueno je, rasporeeno i zabieeno golemo jezno blago Najvie je

tu pomogao materal ispisan svojevremeno za sinta oblika to se pod vod-stom prof esora Jonkea spremala Instittu za lingvistiku lozoskoga akl-teta u Zagreb Taj je materal posle pohranjen u I1s(itnanjem Zavodu 9staven mi je na potp uno raspolagnje dok sa m iraivaoSinta Bio je dodue vrlo obilan, ali i dosta jednostran, kako po izbo pisa-ca tako i po gleditima ispisivanja i jeinm pojavama koje se njime iltrirajEcerpiranje toga materala bilo je prekinto prije nego je bilo dovreno, aplanom projekta i ne bilo predvieno da se obuhvati cela sitaa nego samosintaa oblika Mora o sam dakle, crpsti primjere od drgdje Ne bi mi bilo

I I


6/287

mogue izraditi ou Sintau be primjer to sam ih pod sintaktii rlevant-nim natuiama naao u velikim rjenicima: kademinu Brovekovie i onom Srpske ademije remda taj jo ne izaao ni do poloice. osobito mi

je mnogo pomog ao zahalan sam Srpskoj akadem i i nstitu u a srpsko -hats jeik Beogradu to su mi pomogli poslu poklon ii mi se sesk eReni koji su do sada izali Gra pripena za taj rjenik bila mi jemeutim. pristupana i pre objaene sintaktike literature u kojoj se obilnoupotrebaa i naodi Rade na Sintai doii sam neposredno koli je

blago i za taj posao skupeno u Akademinu i Brovekovievu rjenikuUprao oni esto ode do najtemeih rakoanja i do najprvotnih sintak-tikih odnosa U ihoim se primjerima einom jasno aabire najei i naj-derenirani sintaktii sustav

Uza sve to sam a elo vreme rada na Sintai i sm obilno ecerpirao reprentatine tetoe hatske jnosti. natoje da dopunim i upotpunimgradu to m i je bila na rpolaganju i da ta neutaliiram njeinu jednostnostOsim toga je bilo sintakih poda ja sam ogao obraditi jedino na temeuvltita ecerpiranja Ta je zbor primjera uz pojedna poglava morao ostatinejedna ne se pojae pri onanoj obdbi nalo obie primjera. a dru-

ge su ostali oskudni za neke su se tu i tamo ak moli konstruirati A isto se ta odpojave do pojae manje ili ie raliye izbor pisca ih se djela donose pri-mjeri Tek cjelina Sintae daje u tom pogedu donee zao1enu sliku

U akom poglavu navedeno je onoli primjera koliko ih se nalo u raspo-

loioj gradi ek d im ne bi bilo iole raumne mjere. uen je izbor nae imnam nastojao oniti brj jedno ato da bi se u njima ogledala izraajna jeli-na hratske jievno i kontinuitet njezina nootosga standarda a dgoato da bi se u svam paragrau supilo to e priunoga gradia za njegoupodrobnu radbu u blioj daj budunosti Primjeri tako postaju pojetnika j neraiena pitanja i znlaga taea vode do toga da boe idi relati-nost neh rdnja postavenih praVima Obiem primjera ova se Sintaa problematizia i tako se sara nuna pta apodiinosti s kojom se. po naavi

gamioga disrsa m oju inositi osobine oa sintaig modela

alja osim ga uek dati na pameti da se sintai odnosi ne odava-Ju iravno primjera nego su primj eri s edovi re odrenim obliima kins potiu da ih raumemo ovim ili onim sintaktikim odnosom Sintaa stogane govori o primjerima o oni stoje a papiru. nego samo o mogim i priad-nim ihoim interpretacama Oni sami ostaju pri me naelno ieznani ipretavaju tako ujedno i dokumen tiranost ove sintae i njeinu otvorenos

Obie primjera funkionaln o je u jo jednom smislu Sintaa kojeg a kn jievno g je ka ako e biti d obro utemeena treba da polai od osje \osti zaira!ajne vrijednosti i da odi k Sintaa tako prirodno ;ire u stilis i7ei broj primjera daje c mnogo potpnu ilustraCu i upuuje jeloite nairaajne mogunosti o ih pru=aju pojedine osobine sintaktioa strojsaUjedno taa sintaa daje I zanim ivu presjek u pre gled knjienos ti k ojoj seopisuje jezik a to je jedin podloga na kojoj se me raumjeti njegoa izraaj-nost Da je to mogu. najboe bi bilo kad bi svi primjeri bil antologski

12

Odatlese sam o d sebe zadaje oir (e iz kojih su se crpl primjeri z a ovuSintau On obuhaa su hratsku knjievnost novotokavskoga standarda odprih njegoih poetak oko poloice J*stoea pa do pisaa koji danas ive idjeluju Donja je granica pri toe negdje kod narataja roenog oko Ukueni su tu i primjeri i dnnog i ednog tis Pored djela hatske jievnosti meu jima su dakako predstaveni i njezini srps pisci uzimali seprimjeri i i taih dje la srpske j ievnosi novookvskoga jezinog standrdakoja odigrala znatniju ulogu u hrakoj jievnoj sredini i uecala na rojizrajnih rednoti njezina jeZika o su birke narodnih umoorina i klasiniprevodi uka Stefanovia Ka radia i ure Dania a donekle i ostala njihova djela su tetoi legli u jedan sloj hatsga jenog iraa, a i dalje suprisutni ao potenalni potiaji i moi uori ako njihoo ujuivanje urpus hraske kjienosti oara neke probleme i nedoumie, i moe izazvatiodreene prigovore, njihovo bi iskuiae iz korpua oe Sintae bilo ne-dostatak vei i tei nego su problemi Io ih oara njihoo ukuanje

Do jaega uljuvanja najranih djela onih iz J4 stoea pa i ne dolo ia naelnog opredjeenja Do njega je doveo najprvo Ademin eni onako ga je anovao uro Dani. izotaivi nja goo ha jienost stoea Ne dake preostalo dgo nego da se pu i ramatu p-mjeri iz paca AJ4stoea,jer su oni u Rjeniku obilno zstupeni kd se onda poalo se sjajni i rjni primjer mo nai u njih i oni. a razl od jostaih paca po ojoj sintai dota pripdaju dannjem jnom jiua se starinke crte je ih ve na pi pogled staaju na njego rani poetakpostalo je jno da bi sli bila nepotpuna dse z njih ne bi c pmjer i netooblne Ni tome se, narano. nije moglo postupa sim no

Po skpenome materalu sada se lijepo moe idje bi neprimjerenobilo da su se u Sintau unosili primjeri iz narodne jievnot, to e se usprsne'm ntandardnim rtama nhoaj i mnogima uniti o prodno i nno.a da su iostaeni pisci stoea to se do sada rdilo kao da je samo sobomrazumio Ti pisi naime nisu bitno dai od dananjea standadnoga zusa nego

su narodne pjesme nego bi bio Mrani da se na njegov jeik nmo priviklive od etinjst a jedna su u odnosu na temeni pi narodnih umoto-na postaeni su ta u praV povesnu perspeiu a Sintai se pouje iv-sa boja ranoga hatg nootovskog sandarda u evs to se java po-negdje tetoima narodne jenosti. pa je od ega toga s potpna

Ujvanjem temenoga matejala ji jedo o poecima nootosgahag standarda doba je oa Sintaa htorijs dimenu ja joj je poebnda bi se u njoj rcaa s lti punina ioga jevnog izraja m e ona ne po-

staje hitors sintaa jer suipoi i ednosti s'koga sing iraa se donose u njinim primjema i dans iva zajna monost hkogaivnog ji o to pomogne da se u nas pone ovjetne ralikovati starin-s od zastaeloga pos e oa jiga j o jednu vnu srhu

Neke e itatee jerojatno pa zbunjia stari boja jednoga dijela pr-mjera ali e ubo osjetiti da oni govore ie od mnogih noijih ji ne bunjujunim nego se sojom bbojnou potpuno uklapaju u saa oekianja vrhun

njoj.


7/287

'

) O} I.A 9 > d I n+I T ! ! (

\ ,w$ ! 2 h H :#

& } = ,

h .( ; am vQ~T =

W]; & LG ? . ;P {-4

;W D0 A5Ue "#

7 6 2 #:# b;

0 i + 1 9 !

D U X @M: )&

& R V . w "7 R


8/287

UZ DRGO IZDANJE

Ne o dozelo temete doavae ovoga acrta. Sga mu dnig

daje la epomeeo to se e stakkoga opa egoe edbeDakako, tebalo je poprat otkee pogeke doeat edaku kolko eto blo mogue odao e kaalo Zahauem som tama O SU meupooraval a pogre edostatke tme ato olaal ta posao Zahvau-em fto s u upooaal a oo to su samo msl da u ogrk edostaje su m e me p otakul da sve t o pojerm o e udm soje gledaea staktka ptaa hakoga kjeog je

8 ou 991

Radosav Katii

U TREE IDNJE

Dago mi e I se ova taka eto poavue teem dau. Oa tatestvu oto pobudu je zamae. Zahauem aklado ku Globu igospodu Tomslau Pueu osobo to u ovm tekm emema su ustuk-ul ped tm pohatom elm da odatle bude kost sma oma smogustrpea odaost da aumu to m ta kjga goo o hatskom ek pada m se od toga otaau mog pogled a ee ga samo boe azumjetego e boe pa lae psa me

8 Zagbu, 7 kolovoa 200Radosla Kat

16

f@S:Mirotvorci ageb 96. &)s

Jo \Mkod emom, grb 96 HB

Franjo HR{ d-4asma udes Zageb 9 T*

7&H


9/287

Joza S h aeg so aloa 905 elo aro Zagreb 912 N

ko bp(SMlaka koa Zagreb 1960 c

Vojin bndel lepo pjeaj Zagreb 953 cv

Vjekosla Oj[

I.

Na menj Zagreb940

I ) Da paine Zageb 1964 i re 0

etao na 'V Zagreb 950 Daa N4

rona pozadini Zagreb 935 lako u

F li jesmo il nimo Zagreb933 Mi mo za praic Zagreb 942

osp .l. Poar trati Zagreb 1912 . l)2 abrane roet Zagreb 950 7

nte ( Uregistrafri Zagreb 9 (A. (

[van_ (9

Poea proa Zagreb 963 _Ian /\

ka ego, Zgreb 91 an /(

am ojek Zagreb 1937 /(Sile ? $(

jesme Zagreb 948 P$)GstaQv

!abrane pjeme Zagreb 1947 ma Marna ipna iz provine Zagreb 1956. ;

Mrola1[I. irika Zagreb 1949 ;Q2

atsk bog Mar Zagreb 945. Q2 -Poatak Fpa atnoica Zagreb 19 y1 3). Glembaje drame, Zagreb 954. ; fiL oj obran njima Zagreb 932 2

Jaa ;0U proep, Zareb 194 3 0V

Jo=o Co)tolomi Zareb 1960 J0

anko '=.4ripoeti grb A Ao J=.

18

Mao lak eg Zagreb 1963

Vjekosla $nenik Oenaeka Zagreb 1938 $

Ran P9 Proe, Zagreb 194 N ke Sarajeo 964 q - Glora Zagreb 196 -

Maran

Da eeja atske dramatrge Zagreb 90

Antn Gtav DZl Ierje Noo ivee Zagreb 193 0 I ) abrane pjesme Zagreb /954 D - Umoe prie Zagreb 1909 0

ran UMladtradot Zagreb 190 (F. 1C

Ivan 1xpSmrt mal-age enga, izd. Maran jesme, uak924 1y

tjepan oYaka nka, Zagreb 1964, $ ?

Eem kZ. Zeleno bsenje Zagreb 898 uik

E Na obal Bone, Zagreb1900.

Cjq Ala eA

Bajram rtava Zagreb 93 eVladimr #/

1. Hath ae Zagreb931 # 2 Knjga jeama Zagreb 92 #x 2- Pre Zagreb 947 #/ -

lobodan #Trd grad Zagreb 196 F

Min ? fi?$4Vci Zagreb 1928 # $

Lka


10/287

>'h'n SpeI. Mrdd U\id] (* (Sp \ @dVdV hVj V UVid] (%* (Spe

MdVSeged[ Asd_V]tV ?diV (%* (eged [2 KV' Npxd{V(%* (eged 2. Bdsk UVid] (* (ee .

>'i' eoaPdV|V ]'W UVhd] (* (eoa

>' ?V{ MuddUVhd] (!* (A.

PXkVmFdk}ktdk{ UVid] ("* (S. )

Al~ mu[ daV UVid] (* uoi [*J{ UVhd] (%* muo +/ R'bV UVhd](* (Smo -

>' oja1. LV ]' pyd!VUVid] ("%* (oa )2 EVwo dUVhd] (%(* (Slja

G poljaSdVV VbdV ' VV UVhd] (%* (polja

AVh'l TadaoM d U\id] (%* aao)

Jm} rleRgkY i i s' VV UVid] (%* (Triler

>'i'n UjeI. O'}d UVhd] (#* (Uje I)*Q}Vd }VV UVie] (* Uje 2). Hs'nVVnV hnl d UVhd] (* (Uj 0

TVakn Vd: Msdd UVif ($* (Vdr)

Dki Vez .Msdd UVid] ("* (Ve

Vjes, ZageVes u sed age (VUS

EfiVojo:l DdVk' UVhd](* (Voj l)2 C}k q UVhd] )* (ojo 2- JV{VVdk 'V UVid] (* (ojo0 J)

Is'] WeseMsdd UVhd] (* (Wese)

0

1

1

3

UVOD

inks e dio grmtike koji prouav reeo utrojsvo. Pemet su

mu pavil po kojma se ije slau eence Pr ome se preposvjad su poati glsovi od koh se e sastoe ol kojima sejvlaj aeje oj nos p s e promatr s amo o kako se oe sau ueeice

Njmjjed kojom snaks baat est dale je u kojem od svoiholik jvea e ree

9Z?x@ je grma k teni pee iz rkog otjee od grke rieiauv"; (synxis) koj znai s\agje, reivje Ivede je od glagolaavtca (sn3ss5) sastvjti stava I redR

Kao gamti te jj se ve kod stoih lozofa rvo onaujesvko slgaj eznh jenc, e samo jei nego gsov Ali ve a sejavlj u zaenju koje je blisko naemu dnnjem eiookom. ako kod

Hrispa, ponaog soik - st. pr. e) i kod grmak Apolo Dskol *st pr . e) su ziv od rh pezei olask gramati i o izvoom obu

y@[ Odale je peo ovije evopske jeke hrvaskom se poeddienVZ javljju osobto u stam kgma, i neke kovie: n_Zela Bea, $8*9 tul $9#6 vd"ZiVzd (Voli %92, Vfl{[zd(Bbuki &931 VcsV (Muan 94:


11/287


12/287

Tr toke n a poetku dskursa oznauj da se on nsavlja na nezreeno:. . .!e na ug petroejka ampaSvjeto enkatoUuNa debeo bato ajtaroga potaldve, ti ige na putu Dobia Cesar)

I O Ka se u dssu n jezn znako, potebna je sana pozoost jeeu nJ a postoJ odnos zavsnost pa se znao ne mogu rzumjet ako se od?os ne prate zavsnost ne uoavaju Dulj b dskus zato preopteeto

aIJu pnJ u da su odnos meu njegovm znakovma jednolko rpoeel da se usakom njegovu djelujavjaju podjednako gso o se meum ne

dgaaJc su du dskus oganzn ako da aoeoj panj u phaljIm azmama puaju plku za poeban odmo

Plke za odmor daju se ako to se zavsnost meu jeznm nakomagtVO sasvm predaju kolko je to samo mogue unua dskusa eznajedIa omeena akm ama zove se reenia

.U goo s reenne ne oznauju posebnm obrsma nonje, a

psmu pravopISnm znakovma okom, uptkom usklnom

1 U svaoj s u een odno s meu jeznm znakoma tao potpu za-

2

oren d b njen aj mogao bt ujedno kaj dskusa Reena se grana zato moe opsa I kao mogu kaj dskursa U dskusu

Bi se oujaita do obora

Grme (aanmamo tr reene Na kraju svake kod sake oke mogao b zavt dskus , a na raju ree dos saa e reene mamo u oom dsusu

Raaani noktuoLie nou paaou mjeec bdiReka premjetabike A zemapebrojava noumvae i pjea esna Pan 19)

. j dsuvekj

e kaj reene kao o j e kaj reene uje kraj

e, a ka fJe UJek k slogaRena gana je mogu kaj dssa Zato je reea akav do

dskusa koj b sam mogao b dskus_ ono o osaje od dssa kad se zdvoj eena sstoj se nuno od

eena a nj zao ed sto ono b smo mogo b dskursU dsusuama na puiniovjek poadi.amoa pama anan

sak se od r een moe zdot po tom rteju

13

4

15

Govok obkuju dskus, moa, ve pma njegooj dujn uspoeban boj eennh gana Pr tome je slobodan hoe tak ganusta na mjes gdje su se azjedle eze meu jeznm znakoma l neen mora staat reenne grane al sam ba na kojm e h od moguhmjest dosa sa

ako sm odeuj e kolko e en b u dsusu i kolko e opeepmaoeu pnju To je aan elemena sobode u oblkoanju dskusa

Najpotpunj mogu odmo unutar dskusa dolaz amo gdje ga goo

nk dade

OBAVIJEST

U opsvanju sntakh odnosa van je pojam obaeti bajes j euklanjae nezvjesnos Zato svak podatak koj pdonos da se on a uklon umanj nos obavjes

Tako eena Ve e ruinos obavjes je ukanja popu nu nejesnos oome to se dogaa pk nas ostavjanejesnos o oe o se u, a naano o ome ojegaj e o oda Reea Ono e ve rui uklanja nejesnos oodu zato nos ve obavjest nego pva, al ostalja nezjesnos o tome oje a apvo Reena Drvo e veriuklanja t nezesnost, pa zato nosnajve obajest od svh rju

Podaak katkada uklanja nedoumu koje nema ako u reen Ti mi to nedazamjena tipokuje da se ad O dgom lu a to se bez nje e zna poglagoskom obku da ReeaNe da mi tone ostaja nas Ikakoj nedoum koje b ns ona pa reena oslobaala ako gomanje obajeskoja nje pjeko poebna zoe se alihotje se obajest p om slae kao nazalhu

PREOBLKE ' .

naktk se odnos eso mogu najprkladnje opa kao pomene ojese re n adanm reenama po odeenm opem pama e sepomjene zoupeobike. akve eene maju soj emeljan Hsoj peoblen

oblk Medu njma posoj odeen sadaj odnos Tao se mogu opsvattemeljn o blvee je prolitaloRua je rumenaNetko true nogamaMadi ideadi pjeva

preobkeptostabujapomenenjeslapanje

peoblen obJe i d:ee poitalo?Rmena Suganje nogamaYdi ide i pjeaA1di ide pjeaui

5


13/287

6

6

OVEZVE REEC

Dkurs S atoji od edne l ve reenia Svretak e vake obljeje

znakm recne granIe govo e to iraava intonaiom, a pmu

reem nakovima: tokom upinkom uklinikom Nova e reenapoine velikim lovom

Svaka je reena tako omeena prema ljedeoj Znak reenne ganetavlja e i na kaju poedne rne dikuu jer e time pokue da edovrena.

Toka je neutraan renini nak Ona onaue amo to da je eenaavrena nta ve

Pase s mesm usma ea t U vd az svu sjenu msdae tam dug as j ma ve mad mesa ga su sve bac se danm dugm tme negv mes Des mu se meutm da je sta bez baJednga ne dsga je ga ne b a n dugga je ga e da dnea(Eopove bne 2

oka e izotavja a nalova kad toi dvoen inad tekta a kadikad ene ava ni iza polednje eene u dikuru_ govo e tada puta gla tako onaue reenina gana.

nak reene gane moe e promenti tako da vie ne onaujeamo vetak eenie ngo to da li e njome kle il pita

Uklik iptne onauu e u govo dzanjem gla na kaju reene a u

pImu reem znakovima uptnkom i klinikomKad e od edne reene iato hoe uputt na dg koa dikuu do-

a za ne zmenuje e toka iza pe dvotokom me gv a va

Zvdum et zve me va:Jes seman Jes a (obra Cear)

G6 e emu vd?aza tdese e gdna!emu Tagdna samtaMam me ce das (Jule Benei

Saven be sa svm bm deK tm anm: v nea vdeDg ga vs seb zgnjer ne da m e suze e obria Cea

evna eena naue e u govor neodrenom vinom ga nakra zreke a u p mu ma tokama ili rtom

a n ne b nma dba aja . inko munoviTava na begu 'anan)

oke e meu kada e nevrena reena moe lako nadopuniti i e tanadopuna nevana, a ra kad e reena ne moe lako nadopniti

Reene ne toe dikru jedna do dge nepoeane nego o elnu ukou u vrto uloplene o klapane reene u dkur ov e eane

taa su a ed tam Ua je a fa ae ta aavgas tea bat aevh zama t e g Fa n se uznem, dagae net bud. Van ba ved tavanjsju, aja su s se t e uce ue vese zazvn Pate svju vvu

aut se sam eaa d bedemm sae vave sjeaju nu suna vn vang dma u nsncama. (M. Kea, Filip 1)

Povezivanje reena dikur et operaia kojoj e eene mogupodvri nekim problikama eene kae e aVau u dikuru niu zatonuno uvijek ite kake bi bi e da toje amotalno

emeljni oblk reenie ie ona u dikuru, nego je to onaj amolniU diku e tako avlau reee:Pged namten na ulc Ima u nma n stan a

dan u nede n jevi One u oeraiom povezivana oene jelinu oj je Pged

namjeen na uc a z temejan oblik koj je pri kapanju u dikuoo nepromijenjen. aprotiv reena ma u njma nt stan a dan nede podvrgnuta je pri opeji povezvanja neko problii tajui jeonako u dikuru tono namo emu to ma ne san Tu obavet naime imo i pretodne reene. Ako e pak duga reenia dvoi iz dkura promara amotano ne za e ve emu to ma ne stan dvaanjem te eene i dkua naje dake manak obavijeti, pa idvoena reena ve ne on koa je bila u du a b i p idvaanu otala itaporebno je ivit promjenu njo pa e amoalna glti: Ima gedmanet stan dan nede

Ako e p idvajanu mora neto prometi b reenia izdvoenaotala po obavijet koju noi prodno je pretpotaviti da e time pontavapreobika rena pri poveivanju te reene u dku

Samoan obik eee pue po tome temelan Od nega e po pvma poveziva moe do do obika uopenog dikur ai e od nega idvoenog bez dodatn obaveti ne moe doi do pnog oblka Kad ema u nma

ne stan dan u nede dvojeno i dikura nikako e ve ne na kakoje treba nadopnti, ako e t obavet ne ume iz pretodne reene avaje areenia potpuna jo amo navedenom diku a ne zan nega Zato e obikIma u gedma net stan dan u nee temean Kad e vee u di pretodnom reeniom: Pged su nameen na uc , zamenuee u drgoj eengedma nma Obaviet koja e tom preobikom gub uamo ree otje auvan I ein dikra pa e p idvajanu reenie idkua moe ponti preoblika rena p njezinu povezvnu

7


14/287


15/287

Tema je dakle ono to je ve zateeno, a to se nadovezje a rema jeono to se o tome zre kao novo.

Nivima grkoga podreta odgovara b dake doma dano noo Oe lako mogu potebjavati u sasvim stom znaenj

26 Tema rema (dano i novo) tvore cenu odreen zalho obavje.Ta e ceina zove ika

Iskz je dake eec promatana s gledta nezna obavjnog srojsa

Usrostvo skza moe e odredt samo prema diel diskrsa ko mu

3

pretod Ev o nekoliko prmjea tave ralambe ema je isknta abije arema ae:

itam pima P i u m i flmske dive, marIze krojae, keri fnasijskh vemoa, sudnce, Missov nagaene eeae razi arod(ev 438, )

A i kubiti vakako hoe da SH liriari On i S e p ro p i nj I I i rk e v i i n e briui ag stvarno, seju Uevi 43,

Suha i topa vemena potajaa u duboo u jeen T e e n e dj ej eI o k t o b r u ad maim gradom sjalo e bezgraino unano jutro.ena 47 3)

Jedino je Milen bio neto razvezani O n j e j o K a lu d a oj e d a n o d u Lj i o d g o v o r kOjije pruao ako neba odgoneku,a oobar eku ujehu (Desnica 7, 7

Jednog dana unao e Mica, puei ilo ulu, ped mom N ij e m i o a i Ln l t r a u depu nie mao pare a a vjeru mu njesu dainita (enoa 4 130, 3)

Jeen je ve bila poa, i tadoe e javati pri vjesnici otre agorkezime e c j e I e j es e n i bo sam jako sab iako e ba bolesa noipak m d oe u Tiovo majka da m e jeguje i uva (mnov 6)

Sagnut nad mrvm mavinjakom, glavom meu ukama ojeio je navojoj i topao dah K aj nj eg a svu cr, blijeda proeda sta-jala je Ksea lea Fp \8 2)

- Palaa! Podrugio e io

A p e d p a / a o m jzero! pokazje Pero Lovak 457 14Ve e iz navedeh prmea vdivo d a span zahot ee e uvek

jedn ak Njezna obavijenst moe bt vea il manja ai je uvek manena s

obzirom na obavest reme. To je ba aaka nhova odnosaTo se moe pokazat na dem zu reencaVrata u na minu debelim lotom akuana L o k o t j e zarao U

z i d o aste dra Na k o v u je propalo nekoiko rulh daaka (ovrak 457)

Ta se z satoj o d etir eenie T su od njh analizre kao sk az Upo e tema okot. Ova e vo malo obavjesna jer ponavlja dio prethodnereenie Teme iduih dviu reenca uz idove na ou obavenije je ne

9

0

ponavljaju to je ve bl o reeno. pa k s manj obavijee o d ea' svoiiskazma One govore o deovma zgrad koja se ve poela pat Kad Jeve bio govo o vatma mo se oekvati da e biti govora o zidova orov Zbog tga s ti delovi saza manje obavijesni i time su oede kaonjegove teme eme s naprotv, oni delov oj nose punu obaves

lanjenje ikaza na tem reu ne vri se uvek amo na temeu onogato e pre izreeno napano. Ono me proizlazti i z sacie od koje epoazi. U pmjeu

ako bi li mli nar i mli nari a a oboje bi i tvrda i kri v i n a re a Brli-Man Sne dever 6 l)

dioba n a tem reu nie izedna n iz ega to je eeno pr ie jer taj skaoj i na potku pripovetke, pa ipred nega nema niega Tema e todreena itaom poetka pripoviedanja, u kojo se oeuje da se kae kaoe nto bio

Obian e red dieova kaza takav da prvo doi ema a onda remaTema ko stoi be onomu na to nadoveze

Kada je redoslijed obut tme se osobito ite remai rh bda toji tena S tr i u n e b o kamen Nazor)Ali ti ue tamniaro jadna iva panko jadna J e r e v o n a t u p a u k v e t i teb aurani 4 7

U poednjem e pme rema staknuta pooaem a tema ijecomi

pa su ttao ob e istknuteReca moe ne mat teme Ona e I takvm suaevima izostva kao

zalihosnaUto inenada pnu gom r o O r j s e n a ku i a t e l iR v a i e a t a v e (Lovak462 16)ini e odpopene poa ae vna maglo u gLai D a m I a d a G o b a k u p i l a l u k a p u e Desnca 0, )Sjedim u kavani za tolom ii eim d ke, pevaen preko eveta. o Ia e n a n c i i g O v o r e m i, a i n e b In e n e n a aj n e t va r i. (UvTak se ski bez eme zbog smanjne zaihost osjeaju stiki kao i-

vaa i zgrovt izraz

[z svega to je reno I ovom poglau vdivo je daj tema ono o em govor a rema daj ono to e o tome kaze . o su upravo dfnicetjek-ta i predkaa ako se obno e u gramati e e dnie odnosena temu i reu Sbjek i predikat, kako ih m i danas shvaamo ppadau kaopojmovi gmatiom, a ne obavjesnom ustojst reni vidi t 44 Razlka izmedu uobiajene dencje zbljke porabe ti naziva natla e odatl tse e bilo jsno razo gamatko stojsto reene od obavjenoga to se t podazmijevalo da je nomala sa u oje j subjek tea

3 1


16/287

2

4

5

6

32

predika rema. Prime navedeni I ovom poglavlu pokazuu da o nikako nemora biti tako to j u isku tema, ato rema zavis edino od obavs dob-vn an nega

SDRNO USROSVO RNC

Kolko god razliii bili sadai to ih reeni izu ipak s u njima ra-

bir dno sadno usrosvo koga s bitn znaak ponavlau u svakojV po om svom usosu akav e sada rnni i bez obzia na ostasintaktike odnose Kao samosaan dio diskusa reenia e obilena i imeto o sadra oblikovan na odrn nain

Pored obavjsn alze mogua stoga adana Takav e psp sem-tk Sm je nauka o ezinim sarjima Im o j gko: V(smank zdno od grkoga glagola V (sman6) ozvaznamnovat Po tom e ona unur zkoslova nauka o znanu

Semanika e naeu razliita i nezavisna od sinaks ali e s nome umnogo pogleda ko povezana Vaan sinakiki opis nie mogu ako s u nn uku i smanika gledia

obavesn u!roso r u vzi S njm sadam, pase nzina oganizaia kao iska i osniva na nmu (vidi No urosvo s

iskaza mli na kolii obavisi o e nos ngovi dilovi svoim sa-daem a ne na om o a sada kae P o tome to trovo ij es tobaviesn, a ni smantiko

olina pak obavisti zavs od onoga o e pri eeno i to otriepozao Zato j urosvo iskaza uvtovao odnosima o postoj zmeurni noga sadaja i sadraa onoga dijea diskursa koi ptho di to reeni idok sadano nezino ustroso uvetovo odnosima znaena to postounutar sam t rnie

Po sadranim svoi m odnosima rna s la na svo sadan dije-lov i su dlovi ri ili skupin i odrn samo svoim sadrajem ibez obzira na svoa gramaika svostva to h imau po svoo ppadnosivrstama rei i po tom o s avau kao oblii morfooki odren

svako se renii iie neka radna neko zbivanje il neko sane Po

om j svom sadajnom odnu rna upravo rnia ma dklereenic u kojo s n bi nalazio dio to ze ba to aj j do mjna di-a nzina sadanoga utojstva i zove se Onj ono naosnovnj toj urenii izreno Ho i se r ek shvaii kao radnja kao zbivanj i kao san- avisi donkl i od gledia s koga s proma

Rk j rzliit od reme po tome to odren samo anskim odnosi-ma unuar sam nie Po nma on osnovan nzin dio o muim nzna da j nno nanepozna i navaji oj e to biti n visi od

7

8

9

sadranih odnosa reei samo ngo od onoga o e pie ne reno Onapak nezin dio koi s oga gldia melan zov se ema pripada nezinuobavisnom usosu

Rek tmelna dna sadanoga uosva rnic nosi ga loSv dgi dlovi toga ustosta samo su dodai riku ko ga pobodreuju [ nasloenie usos o reeninoga sadaa samo e proien rk On sa svojim odredbama vor to usroso, pa mu zao u irem smisu isozna

Odedb kaesu:srdsodu/ukppdk

ili gslili

sumsoiv

li fkli obji

okilimjs oddbms odd is odd ii

mpormod

r posdne odredb mogu se obuhvait naivom/ ili dvbo su ostali dieovi sadanoga osa rni Sva od nh soi u

izravnom odnosu s jkom kao negova susvom pedvna odrdba doda dijov n stoe izmu sb ni u kakvm zvnim odnosma ngo samo

niravnim pko rkao odrdb mogu do uz riek zavisi od ngovih znanskih svosavaUz svk s ek moe javiti samo dna odrdba ste vrste ali s ona n morasasojai od samo dne ii

nii se ne morau izrei sv odrdb koe sadano usosvo prdvia uz nezin ek

Kako odredb n stoe izmeu sebe ni u kakvim izravnim odnosima niko s od nih uzaamno ne skluuu nego sv mogu supostoa u danomusrosu en ako to 'k omoguuj svoim znskm osma

a Ako rijk rdn ona je ic ili gs ivo bi (osoba) koe viu radnju Riek koji n omoguu da se a n ir i vrila bz ian e (Vid 1 99 i 4 9

b Ako j k radna, onda e sdso ili sum predmt koim s e a

radna vrc Di ii so ivo b (osoba zavano sadajm kakoe smo n vr nkakve rad Po tom j ono ku i viocu ako ga imakao pridueno

d Ako riek radna onda uk fkiiv predmet koi prozai z adne kao nzin posledak Oda prozlazi da unak mo kao odredba stajati samo takav ek ko iz kakvu pozodnu radnu, pa makr i unaim smislu

33


17/287

40

42

4

adak jv * - ? G \ X 0 k 1

H

Mjn dd ka 08 " - 1 "* $

I

n odda t " - M F $

& Nfka odda | -

F K G - F

-

T , ? *

& A r & 1& k #

1 "$ - wl

& j 1 d I 4

W O * * 3 " &

z7 U , , " *& * A q 1 $ }c

$E? @

$*

U M\ $ 7 , ; $ $ -

- ) K 3 & 0 H

o } 0 "23R

Su zov Saag,d St kulsvoje,A u hgvj Te$2# L)

U 3 M? fl

08B zv 5"3 Sa # " $

$ 7C ug #- , " 6 ud Stc ku , hgovoj

= 2" 2E y 1 5A

$ "

0B aga * 13 :a # M f "

$

? S sd ku svoj *2 C So g v -b

$ @ G 0$

]x: u h * 0 z * -& # , x

U ] b " $ $ $ F 5 NC

086 ud svoj * ku * ,

Ht u o

zvd tna.N nouh tk n,A n uh n T# 1 9

q $ 3m U b - I U5N:6 o!u 2"7B ht su # " 2$

6

8


18/287

dg:jek be e aje)dak vbnje ev redmet zahvae ajem)dedb mjet u nju a p je adj u Su

d) Dotje bo te ude npt e 5 ejed reec am jedm drm trjvm

jek: dostje bio zbve Rtje)adk te ude npt pedm zahvae zbajem ajem)

U ppaku je t adra tjvjek te tje)adk uds npsti pedme zahvae jem)

u je d ppatk j jed urjvjek: ude te)ppadak: npsti predme zahvae ajem)

e) eg vot otud sut tto je o gzb bud m veGdjeje tjn due oju uc n Ma 1 43)

dvje eece Sdraj je j pejek otd zbvje)dk: vieg ivot utnj t to je o gb bud mi cve

redmet zahvae zbvem)

Ua pak ve eece laz e pet jed j:jek bd rada)red m cve edme kjm e vr a rada)ak vieg ot ut t to je edme kj prozz adje)aka dredb o gzb

Sred et ad tav adraj jvjek ms zbvaje)pad cve pedmet avae zbvae}

lHuak ad av draj jjek ut t o je zbvaje)pradak vieg vo redme zahvae zbvaem)

tm u trjt adaa dva dajj Jed jek:jek t aje)adak sutnj, to je redme zahvae jem)

dg patkjek veg taje)pdk vo redme zahvae ajem)

Dae e rdak ga d va pjedja dv urjva la vkrjek (on to je aje)adak ut pedme zahvae ajem)

Sadaj je jv drge reece:rek gdjeje zbvaje)ppadak: tjn due oju du n redmet zhvae zbvajem)

ptkje ak adra jed:jek: n radj)vrac ui cve uzet k kja vr rd)dak tjn de oju redmet zahvae rdjm. a e jj pr z-

vd)

prakj eturjv:rek de tje)rdak: tjn ju (redme zahvae jem)

et u ppakuek on j taje)adk tjn pedmet zahvae tajem)

f etde m ei Ma I, 17U tj e eec am jed jv

rjek netde zbvaje)dac m be zahvaee zbvajem)ppadak ei predme zahvae zbvajem)

g) Tje en muv 12)kH je eec m ed daj ujv

jek en je taje)dulac t, a pu je adaj Mt ba zahvaea tajem)

h) U pzemu desnog i e de be mnti m im tdoe od inog dop pe ju mv R18

U j u eec zdrea dva adaja rjva v:rje be mnts m t)mjea dredba pemu denog i oe zde

dgjek: tdoe pei ada)ak u edme kj pozaz z ade)prpadak od vnog dop pedme kj e zhvae djm. je

jj rvd)mjea dredba tmo a u j dj: piemu denog o

se gdeaka dedba:

tva t u djevma h dvaju e aajju e vdje dae eje rema zj3jem aem k t Sva atje d eka pptk

37

.


19/287

8

) vee a e Cgama a em lm (Nazor 2 I l )U ovo je reenici jedno sadrano sovo:

rek e e (saediac ve Cgama (osobe zahvene anem)mena odredba za amem lmnans odredba zva

U menoj odedbi e sostvoek a mem (stae)

pripadak lm pedmet zahvaen snem)) Suraa pe ve ug eme a lae (Nazo 2 255

U o e eenci edno sdano sovoek ver ug vreme a lae (sane)vremenka odredb uraannska odredb pe

U reu su sadaa danja sosvijek er (stae)ppadak vreme (pedmet zahvaen sanemek ug (stae)pripadak reme (predmet zahvaen sanem

te napokone a lae (anjepipadk vreme pedme zhven em)nainsa ozaa e

k) e aa ale zazve a crv v (Cesaec 7U toj e eenici samo jedno sdano utrosvo

e al e (adna)sedstvo (pedmet koim e v ada)mesn odredb e ba a ae a rv

) I ra ga prepra mm mam (Cesaec 9U o e reenici jedno adajno ustrovo

ek prepr (adn)dac s mm mam (osob zhvaena adnom a ne vi e)nains odedba j ra ga

a u negov dioco ednoiek mm (neduic mam (osoba ahvena sanem

m) Severac eprea ra (Koa 28U o e eenci smo edno sdano stosvo

e ra (radnsredsvo eerac (pedme kojm se dn v)nanka odedba eprea

n) apa ra amrge z u plal p Ra (Koar 8U oj e reenici jedno sadrno osvo

ek zapa amrge (adnavia F (ivo bie koe vi raduuink za pla p Ra predmet zahvaen rdnom a nie

jo proiodu riek je sadno edno stovo

iek amrge (anje

dac e izeen ai se moe sposavi kao ra (vo bie za-hvaeno radnom)i nku o edno

ek u pla (radndac p Ra (ivo bie zahvaeno adnom)nainska odedba za?

o) Spe me gpm prferm (Ke Zstve 4 207Tu e dano usojsto

e pe (dnvic moe se povi v (oob a oa i adndriac mee gpm prferm (osobe zahvaene radnom , a

ne ve eU druioce osvo

iek gpm (ane)dac prferm (osoba zahvaen sanem)

p Ove prr ela Ral (Ke, Zastave 4, 07T je adano usosto

ek e (sane)duiac prr ela }Ryal (osoba zhvena sanem

U druioce osvoek ela Ral (snedi ac prr (ooba zahvaena nem)

U jeu e uovoe Rya/ (staneppadk el pedmet zvaen sanem

q Uve e mpl bl eprave a a ve var a eave a a e (ea ve 2U o e renici edno sadrano sovoek bl e eprae (zbivane)di c neizeeno v (oob zahvaena zbivanem)vemenka odredb uvenainska odredba mp a a u e

ar a jeave a e


20/287

U nanskoj odrdbi sadrano e usrosvo:k noavn u (sanpadak v tva (rdm zahvae sanm)nainska odrdba tako, o a n

U akU e nadale usosoik: v (sanpradak tva (rdmei zahvaeni stanm

kolko ana n nsa z la Da nov un. ovolo a u ol u Lku (Desnca 165

va od o v dvie renic ima sadrano usroso

k: nta (zbvanedulac: Da nov un (osob zahvaen zbvanmmjesna odrdba: lavrmenska oddba nkolko ana kan

U vrocue usrosvoek: nov (sanjdulac un (osob zahvan sanm

U vrmnsko j odrdb uosvo

riek: nkolkoadak ana kan

rjek kapadak: ana

ga od dvie rec ma ovakvo sadrano usrosvojek olo (radnauinak a u ol Lku (prdm koj roizzi z radne

U uinku j usrosoek a u ol (radnavrac ne zen, aJ s moe usosavi kao Dao nova

una (osobe ko v radnumsna odrdba: Lku

s a kuka pkunuo vo (nica 299U ovo e renc samo dno sadrano usoso

rjk pkutnuo (radnapadak: vo (redme ko zahaen dnom a n nezn poz

vod

msna oddba: a ku[ma zloga pomlai dae sadano ustosvo renc moda ednako

za sv ezke kao o . o samo voo naravi za sve jdnako i obavjesnusoso Ako ak\'a rposaka osnoana lkuu s rnice znih zika samo svoim gramakim usrosom (vd dj

O odnosu smankoga (sadrang rosva rma gramakom vdosobo 44 870 e 9 - 9 98

44

45

46

MAIO USTROJSVO RNI

vod

Grmaiko je uosvo rice rzlio od obavjesnoga od sadanoga Ono nma vez s rennim sadam ngo rozlaz z gamakisvojsava oblka u koma s jei uvavau u reenicu o om s akvousoso zov graako

To je usroso ko odreu odnose mu obicima e u rncama

Okrvau ga uvruu ga razumemo rencu Kada ga ne momoaoznai, osa i rnca nrazumiva li ba nasna oznavanj ogausosva u na kako s ec razmju gade ek po gamakomeusrosvu oe s sadrano do u odrobnos recizno Ono zao osobovao od sarn j o sdin od sinaks

Grmaiko usosvo enic oddno m kako s ri uvravauu reencu o uvravan nie naroso redn Reenica ne samo niz enego u njo mu nima posoe posb odnosi

R jednh gramakih svosava posavlau d se u renc naazer dgh l i sh gramakh svosava ako se o svosmaedne esazna neo i o svosma dug

a ko se zna da u renc so imenca u akuau a ne za ni mu nvrm onda s zna da akvo rc so il rza gagol l jdan oddva prdeva uan i vol l i pak iria kao lc u lc. S navom se veroanou mo rposavii daje rzan gagol e j o naje ako

Znamo da s u rnic nalaz akuzav u momo goovo sa sgrnou rosavi da u no so kakav rlaan glagoL doisa se u oreenc z koe e u akuavuavla glagol namu ko relazan

Samo vlk pnk mo namtnu u (Gri, Provnca dsa 14 2

b ko s u nci nalaz pdev u koj odu bou adu zna s dae u noj bi mnca isoga oda broa padea

Znamo l da s u rci nalz dv u nominavu dnne mukoga rodavla momo so rposvi da u no soi kakva imenca mkog rodau nomi dnne Hdois s u o reeic iz koe uze rdv vlanava menca m koa mukog oda i u nomnavu j sngulara

Ta vlan m ml - to mo Chopn ( oska 08 3ojav rnc obika s nekm grmaim svostima mo dak

prposavla osoan u soj rnc dugoga oblka s odrednm gramakm svosma vi s obik uvava u nicu po om svojm odnosu rma dgom b j po om odnosu do njeza usosa

edan se oblk uava u rncu o dugom Ta nhov odnos i s gramaiko reenno usoso muim n nuno aaman pv oblik


21/287

47

48

4

pretposavlja postoanje reenici i drgoga ai drugi e petpostavlja posto-aje pvoga, o ga samo omoguuje.

Pridev va pretpostavlja da istoj reeici postoji imenica mukogaroda nominativ jednine kao ms Al se e moe trditi obuto: imeicams e preposavlja da se ree alazi i pridjev mukoga roda omina-tvjedie Reeica bi naime, mogla gasiti i ovako

aj ms zeme - t e mj Cpojava rijei ms kao imeice mukoga roda omiaivujede omo

guuje da se pridjev va uvrsti reenicu Ona ne bi mogla glasiia va eme - t e m CpAkuzativstegpretposava kao ajvjerojatju izmeu vie moguosti

da se istoj reei ci javlja koji prelaz gla gol kao ametnt Ne moe semeuim rdii obuo prelazi glagol nametnt e pretostavlja da se reeici alazi i imeia u akuzatvu Reeia bi moga glt ovako

am ve pjesn me namett.Ona meutm e bi mogla glasiti

am ve pes me seb ametntOdate proizai da pojava zamjenice (ili imeice) dativu uz prelazan glagolamett pretostavlja da se u istoj reeicijavja jo i imeia ili zameca)u akuzaiv, naem primje steg U jemu se dake seb odnosi prma nametnt steg kao steg premaamett To je upravo odos koji tvori grama

tiko ustrojsvo reeice On se zove ds vtavanja.Oblik koji pretpostavla postojae u stom reeninom ustostu, dugo-ga oblika s ne kim odreenim gramatikm svojstima jest oblk vte Oapak dgi kojega se posojanje preostavla i koji omoguuje pojavu pogaoblika jest oblik koji prvomu tvaa mjest eennom utrojstu

U pmerima koji su se go re razmatrali raporeuju se ob lici po oj diobiovako

uvrteistegseb

koji im ovaaju mjestanamettnamett steg

van msMjeso rijei u eeici e dakle ezi poloaj u redoslijedu jei, ego je

oo odredeo odnosom uvravaja To zai da gajeda rije dobiva od dge

Odnos uvravanjae akav da se po gramatikm svojstmajdnih i ureeic sazaje eto o gramatikm svojstvima drugih jei u joj Time sesmajue obaviesos ozak gamaikh svojstava jer oe u taku ree-iom urojsu oznauju neto o se ve od dugdje moe zat pa ako euklanjaju neizvjsnost i zato nose manje obavijesti ego im je po sebi daoStoga je odos uvrtavaa svojevsa alihost gramatkih svojtava To jeoda i itavo gmatiko ustrojsto reeie jer se oo satoji od odosuvravana 0 t

9

50

l

2

3

4

Zalihosa narav odosa uvrtavja vidljiva e i a primjema koji su segore razmatali

Po tome to e ametnt prelazan glagol amo ve da steg mora bitiakuzativ Ipakje ta obik ozae kao kav avkom paje on kao ozakaakuzativa om skopu zalihosta Nije aravo, zalihosta kao oznaka jedn-e i enskog roda jer se gramatika svojsa ne mogu petkazai po preaznosti glagola nametnt

o ome o je ms nominav ednie mukoga roda zamo ve da i

va mora to biti pak je j oblik natavkom oznaen kao nomiaivmukoga da pae a ozak om pogledu zaihosa Nije, meutim, zaliho-sa kao ozaka edie jer isi asavak i ozauje i omiativ moinemukoga roda, pa se kod vasamo po m za daje jedia a e moia

Gramatko ustjso reenice zaovao je kako se pokazalo na poaviobavijesnosti i zalhost o tome se ono ne razikuje od obavijesnoga usto-sva Rzlika je meu jima u tome o je obaviesno usoso reeice zo-vao a obavi jesnosti i zalihosi reeninoga sadraja a gramaiko tojstvoa obavijesnosti i zalihosti gramatkih svojstava rijei

Obavijes usrosvo reenice obavijesn je i zaihosno s obzirom na onoo se kauje a gramatiko je obavijes i zlihoso s obzirom a ono i me sekazje

To s u dva psupa aambi reeice s gedit koja se uzajamo is-kjuuju

Re i koje se uvrtavaju a mjes predviea reeniim usrostvomzovu se een de.

Svaki reenini dio ima svoje ime To su pedat sbet, advebna ilipa) zaa i bjet.

Predikat

Odnos e uvrtavanja takav da u reeiom strostu jedna ie otvaamjesto dugoj edna je dake uvrtea j po drugoj

U svakom je, meum, pojediom reeniom ustojstvu broj rijei konaan To pak zai da u njem mora biti je koja otvara eso dgima, ai ga

nikoja e ota njoj Takva re i e uvrtea u reeio usrosvo ego jesama negov temelj

Ta se emeljna e reenici zove pedtU nao gramaiko teinologiji postoi za predika jo naziv p

Bio je svojsvo predikata daje no silac reenoga ustrojsa Taj oso bijegov p ooaj oznae e i osobii m gamakm svojstima koja ppadausamo predikatnoj ei. To su kaegorije lica vremea naia i vida

43


22/287


23/287

65

66

67

68

69

4

1 6 ) - iP e ti s u jeen jabuke (Kaani 3 3 ) - Dani s d g iNazor II 1 54, ) TinanadAmaem og r o m n a je (Pe32l,3)izme s b i e vrlo l ij e p e (BrlMara, Hlapi ) U labirinmapoeze svi s putei bj e k i v n i (ja 179 2) Kako l ij e p i oblaci te rumene iae vjetra (Erav 25) - Umje/nic i ubavn p r o t l o v n i s u (GriRako Kolo 871734) - Krevet Vampia bi o j e pr a an (9 1) Obzja su pr az na esnaParun 4)

Imenski predika moe bt zamjenia, i o menikaTo s a m j a To s a m samo - j a (Kranjevi II I I) - Spasite s it i To i j e s t o n o J. Kozarac Biser Kaa 35) zdajia j e n e t ko- To n ij e b i l a o n a (Krlea Glembajev Zageb 95 184)

i pridjevskaLenik j e t aj - Sdoci j e s o v i (Kai Razgovor 284 Zgradaj e o n a E v o t a k a v s a m T Ujevi imnodato mou soma) Ruak j e n e k a k a v - T a k v i mi i j e s m o (Kan Moj pijae Pe213) - Kravaje na a - On je s v oj (Kranjevi3 95, d)

redikato me moe bi i brojMogunosti s u / r i Kada s a m b i o e t vo r i e a n a (J Pupa-i moja brata) - Oni u e t v o r i a D va s u mo ra VesnaPaun 13 9)- Zorani je dr ug i

Predikao ime moe staja i I insrumentalu. Po ome se i poznaje mekoje je dio predikaa to osm u nominatv, glavnom padeu predika, dolaz i instmenau, dgom njegovu padeu pa se jedan moe zameni ti dugim

Kuzmi bijaened vojnim (enoa) - Bogjojje svjedokom (Kranjevi29 - Miuli m bae akom jo u aradinu (Mao 89) - Dvorana jebila tamnicom (Nehajev 52) Tuje bio pisarom (Koar 1 26) - Poetu jenjievnost bila samo sredsom (Barac 5)U svim se tim primjerima isrumenal moe zamijenii nominativomKuzmi bae nekad vojnikTu je bio pisaritd

Osim glagola i mena koji se najee spominj, predkata rije moe bii prlog:

Ljeti j e ouda l j e p o (Pe 204 4) - O p a n j e nagnuti se naprozor Pre podne j e n aj lj ep e (Lovrak 54 4)Mjsto predikatne rijei moe sajai i itav prijedln izaDesniaj e moja o d m ejda na (Kai Razgovor53 -Negda bi eu o b a s ti (Doen 13 3) - Bilo j e u j e k u proetnog oraa(Des 93 2 - Pero j e n a m u c i (Lovrk 65 Na b l u zeme sm o(Pei 78 4)

l

7

71

7

73

74

7

Mjesto predikae riei moe stajati padei izrz koji se sastoi od imenice i pdeva u getivu a oznauje kakvo svojsvo koje s ppisje subeku

van b i e s r e a m i l o s t i v a (Kai, Razgovor 2 1 - Kozljevi j eb i o s l a b e s r e e (Stj Kranjevi 3 32 Mae j e b i o d o b r asr ca ( 3 3 19 - Oboje bjee b ajne ljepo te (Krei 21 8 9 - Ona b ij a e r o d a v i s o k o g a (BrliMarai 5)

j e o k o s i t e v o lj e Neajev 327) s r a j e b i o m e k a (im-novi , 1 29 ) V i s i n e b ij a e o s r e d n j e ( 2 2) Ma k j eovog / rent b i o s u m n j i a vo g r a s p o l o e n j a (Prica9)(Vd t. 9 1 i 958)

Genv izraz u predika moe oznavati i ppadnosToran je oje majke Ugarci su mojega oca (Pei 9 ; problkom)

Ako se genitivni ir sa znaenjem prpadnosi sastoji samo od menie,preoblikuje se u posvojni prdjev

Knjiga je brata

Raj je zeme

Olimp je bogova

preoblkuje se Kigaje bratovaRajje zemaski

Olimp je boanski

Rubacje ene t Rubacje eninma je opine Zema je opinska

(O oj preobic v t. 870 d 99923 i 928935

Predikaa e moe biti padeni zraz u da vu Takav padeni izrzzie iso kao prjedon zr s kod za

Danas tebi sjutra meni - Bre da i gradu Vurnu - Kad su bili dvodjevojaom - Kadje bio pobraim vome Knjigaje tebi - Kuaje bratu(Bai Besjede 22)

redikaa e moe ii i inniiv akav predika izrie da laili mora da bude o o zai gagol koji j u infivu idi i . 0 58 . O sa-mom infnitvu kao pedikatu vdi t 4 10 a

Priznati jeoati jeOdluti seje

Bje brati a ne spa I U grm glave ne verai (H nar. pjes , 19) Bje plati da smo s e raali (L eikanovi Upuenja 17 - Svudjeii alije kui doi Via 272

Nek glagol nemaju sami zase kao prdikati puno znaenje, neo ga dobi-vaju tko to se pro dugim izrazima i izraz koj i upotpunjj znaenjeglagola kao predikata zovu se proirc

Proir su meske ie nominaivu insmentalu akav e pje-dloni izraz.

4

i


24/287

6 Ima gagola koji s e kao predikat poiuju menom Takv su onda predika

7

8

9

80

48

i gagos menski Predkao ime i t soji noinatvu i u smenuTakv su gagoiposai iziCi pokaai se gradii eoai ispasi pavii e prevaai eiii se uiii e privia se igledaipriiai e ukaivai se kaai se

imj s pedikam menom u nomnavu

Devo osade a od gube Na pr 86) -Ru posade drava Maej2 3) - Malo po malo iie o abogai Nar pr 12 ) Treuak seio povoa - Gla e od og rua ii (Doen 1 9) - A ovamo e edevoe (Rejkovi 93) - Gradi se bga Na pos 130) - Da se mi poemo valai (Konanma 2 3 7)b) Pmjei s predikatnm menom u istrmeau:Ledim u osai mrcem (anjevi 148) Posao e u malo godia plemiem Nehajev 5) iuacia posade o eugodom (oar 130) -Svar poae obiom (Mainkov, Ruke 128) Sad udom mi e e(anjev )$HMei e uue milosivom Najev 64) ivo se opepriia lepim oar 99) A moda bi e prevarla uvreeom (So-bodan Novak 29) - Tu e dakle iva poala dobroiieiom (oar48) - Pravim e avom (Novk Simi 69) -No ek u adru posao ePreradovi haki pesim (Baac, H knj 288)Takv se proiri javjaju u neke preane gagoe Vdi t 258 259 rmje s padenim azom u geniv:Levo lio ilo osae ragiog izraza (Mato 21)

Tako s e mogu por i dg gago ako se umu u naenju koje je bsko onomu upravo nabrojeni

Ma!am iui o blim o priim uvremeikom (rnji)Gago siui se ovdje upoebjava naenju koje ga pbava g agou

poai se

U neke se pene gagoe j ajaju pror u insmentau i u akiv J tome vd 256 U dge nominavu J ome vid t 259

edikani proii mog bi piedon a Jajaj u se u neke pe-

aze gagoe V 258 259raa u maali a leu - Priali su sraca kao mraca

Predika moe ostai i nereen ako su ieen dgi eenin deovikojima on ovaa mjeso reenii i ako se njegov sad aj da ako uspostaviti opega smsa eenie Takva reenia onda nije be predikaa, nego se on unjoj neieen podzueva osavjanje predikaoga gagola i ma sis koobijeje voga ppovidanja

8

82

83 84

Skoim s koa e raireih ru premagrm Murani 2 98) Uiimah otvori se carski dvor a z ega auomobil a eii oira od geeralogaba (F Mauani 2 9) - Qui vra< Pa pred ar dvoracF Maurn 2 8) Naboe e ada epozaim sazama vrovima(Savko Mai 242)

(Vd t. 369370)

Iosavjenom se predikanom gagou pomom gagoom moe odeditvrijeme i nain:

Na Ludbreg emo i preko Drave Neajev 33 - Aa u s obom a buba (oara, 2 3) - Nasro e mra a gole hvoe i brige a aaogoela srca (Mato 179) Dobro, pa emo ivovice (oa 59) Paemo uz breg Maan 2 8) Ove e a paak ured dolieNaor 3 308) Ova bi perom u re oveku Nehajev 316) -Ne amgde bi i u koa vemea Begov 9) - Pak bi rado oslobodii se oga(oso 2 36) Ne ao o bi, i k bi (oa 30)

Vd . 369-370)

U pedikanoj spon kad je u eem iu mogu se osavi enkiiniobiie akva preobika daje i ssko objeje jedr seos puku neposednos

Sudbiaaa Mlado ludos - Doli ako i praici - Pekli se kolaspuane enkiike u soem gagoskim ob ima osoba je naajka

pukoga ppovjednoga saila saha i sveka (ubei, Na p 22) - Nek bili i i oac (ubeN p 182)Do akvoga iostavjaa najee doai na poeku pipoveke i ee u

gavnm eenama nego u avisim

ad predikatna rje ne gago ona moe osa t neogagojena kpuomosobio ako e vijeno reenno sojsvo. ada i neogagojena rje nosieeu

Magup' (Mao 87) Glupa Novak Simi 7) Pesa mog deitva (e i 1893) Radio Zagrebao neogagojen predika javjaju se i uviEvo vam au via (Mao 65) ao si ga pobraime, ama osor 207 ) No, eo ih, ulae (Novak S ii 20) -Evo i$

aread (Pe ))+H Hao vk moe se javii pade a akavli da, vraga (ea 2 21) ubaza sve eoma rdaa ure(rea, Davn d 34)Uviima su si dgi neogagoje ai ko pedkaiNa oge se, draga ee moa (i, govor 5 5) Dobar iar, Trivieovi (a govor 126)

H


25/287

8

86

87

88

9OH

;Z_zM_{rZ ZWdwMZWc ZZZ I MzdM dwM MwM MM

Mroslav Krlaasav

>?.+37(D;- 8(C.1l _MMdwd MwM ddawMZ_dqM WZWrZWMwzZZWdwM

ZWdwMM MMd dZ dZZd ZZdUZ BzTW _MdTO_M

Mdwj ZdSOM MMz ZZdUZwM qZdZrZWdoUZ

7Ow rZ I ZWdwMeT M MwZW Zedq TZM' dZVla wMZ_lrM zTWM ZM qZdda _MdZqM e eT _MMdwda MwM

MWMfa eM wMZ_qMM+w ZM e rZ MdlUMqZTrZwMM

W d ZWMMWZMZdTMdMd Z ZMdeUMrZ ZWdwMMZd

Mw W zdXgMwdW WMdWMMw W ZZP dMwdW MdQ M 163)

> zdUZeZ TdMZMw Z\ Zd WMrZTrZw ZWdwMdd dWMrZy ZjZ TaM\ d_dw

Al pra ngo gnmo / ho brao da s agrlmo 7Me ?R_17) Odomo 7Mdzd 1 3) N al m s nadamo sva as ZM3 305) Vramos u dvoranu ZM 3 287) - rugov / raspnmo jdra/mo s hadu svjlos puov nah dana 7wzZU >qZdwedM 17) - sv odmah rmo o da nas md a n rauna DM

89

HI 919

1I

92

H

WdrMd BMTMZ rZZ 7) - Moda mo s bo sv vra (zqM +_e zqWeM :r ]ZU - Obojca smo gubn =MUMMM:Med 8) -Nasda mo m >M UMMM :Mdd 68) m donsmo r nc s nah sanova 7 73) - a da, sad mo omalo u mu 7MzZT I :

,_ Z zdUZTdMMw ZbZZd WMrZZWdwM TrZwzMzMU

wrZ Z_jw TMM

Mol pos, cvl i su pro/va / lmonu d nju majkom nav

7Mpzc 65) - T s u bo najarogann spram nj 7|ZM 0dze 132) - ao ga ujadnoga? +ZdUM 158) -Pogldaj cnjak Mw 5 1 1 ) u slo 6M 2M 53) - Odmah joj saglda urobu9wzZU 2. 12) ku ;MZOw )- Tamo na lava nosorogaloparda slona, hnu akala dvg b / :MMd 2, 158) -v s1M :)5)

EZZ ZzdUZTdMMwZ Z Zd WMTqZw ZWdwMfln sZdd _

dw ld |MzMU

Ovh dana bo j d Bob na vrjdan karsk homan 7zZM 0d|d158) Jdan hras na sancpun srna Ze 207, 3) anasjp danrujna FMWdrMd 5) - rohjal su jkov vjkova 7M qZd 2 1 1 ) Vol s o pos sla dd 223) - lal su vudavu ulcu7MzZT I 18 1 )

7MZ_erM eWMdzeMZwMMWdM WdqZ_MMdwZ MwZ E svn dzdpvan dnsvrn dzdmprfkvan dW

HMw wrdZ rZ ewfl$wMd Mze zMZwdrZdUdM _M

MdwMMwM dWMTd ZZZ _zM_| MwWMRwdeM r dW MqZdT _MMdwZ MwZ dWMr ZW dzZxdwedT W_MM rZ_M_|M_zM

;Zwj _}M_zi WdWwl MZZTMMr MWrZW MWW_

dW MWM dwMw n uZ zwd MZ dM dMrZdMWM

Wr _zM_zwZTZ dzdzZwdwz_dr Z G dMxdrZTd M WMMwl

ZWdwMe dM M eMe _MMdw Mw eWM!

BZd jW elZZMWqM TdMrZ d~dRqZwMwdMe ZTe

TZTdM M dqZwZZM wq Z ZWerMr dzdr ZZp r Z

EMw dZZo _zZWMrZwMZWrZ}rdM Ur Z|eMrZ ZMZMrZd rZZ

w rZ TeTdzdM ZZd r dad _d WdrZzd" KM MWrM# TdMr Zdzd

MrZ dZZd Zd dW wz rZl rZY d TaMZe W r Z_M\wM W rZ_M wMrN IdM rZTZTdM M r rMr Z

oo Rva od gor Babn 7Md ?M_ 7) - Na Tur j Spudaro 7Md$ @R_ 67) - Pak pod adom lagum ugo 7MdAM_ 17 ) -Na slu u osvoj njga 7Md AR_ 17) A slnosvjlo ko son vona Sa vonk blh, pam /udojsvn: svjlos sa Sona 1O 1 . 0) o s aua 1M .45) - bdnu

5 [


26/287


27/287

gm|tn n nn~ n~~ ~~m ~n tm

mu p~mmn~m ~~ ~ ~n~mm m nn

n|p t|

MC h mn~ m~ n n~~ ~~m mm ~ | nOm

~~ m ~ en ~~ |n~P

n|q m m|

n

t| n t|

ME fm|p ~~ m m| tm~n~ n n|n m

d ~~ m[ m| tm ~ n ~n ~~ ~~n

m|mm mm

U| ~~ m[ m|tn~ m~ n ~~ ~

~ n m|mm nm

MJ Y m~ m|m m~~nm n m|m n n~ n n|

tn~ q ~ ~mmn ~ fl~|vnn |n~ n

n~ mn n vm ~ n|p n|n ~n p

~ n|m m| tn n n|n n

Ym ~ m t| ~|nn mm m ~

~|u~ m|~ tm n nm ~n~ ~~ ~ ~nm|mn

nm m |~m ~~ ~ ~n

MM c~n~ ~~n n ~ ~ ~rqYn m|m n ~ n ~nmv tn mn

m t| m mn nmt

|

/-- f n mm nn ~~n nm ~ ~n m m ~| m tmm n nnn

~m | n~qnvn t~ ~q ~ ~|m ~~

~|~m m ~ n n ~ m cn ~ ~

nm

0-1 l~~n ~nwm ~n ~t~ n t |tn

mm m~~n |mn ~ a~ ~ ~ |n~ n|t ~

~ ~ em diendi n n|n ~n ~ |~ t| m~~n ~ n n nn~n~ ~~n

in m|p ~~t n| t~ ~~ emugendi) ~ ~ |m ~n mn~ n~ ~~m

2-6 dmtm ~~ mn ~nn ~m n|tfl ~ ~

>;

~ x oun mm ~nm ~n n|t ~ ~ ~~ eivn

S n mtn ~~ |~|ntm ~~nm n~nm ~

n mtn t~~m m ~~n

1-9 8 nm ~mm ntm ~~ nn ~n ~ ~n

m|m j m m|t ~tnn nn|p ~ ~| n

n|m | ~~ m ~ ~m ~ ~ m |

n ~|n _~~ |n tm ~| ~

~ n|n c ~~ ~ ~ c |n n ~

m~ ~ m t|)

2-


28/287

Reativna se sadnost oe odnositi na prolo vrieme Peent koi seona ie ove se *".T"H .#H Zbog negove siisike vriednos (v t02) ne se ne saop proli dogaai nego se amo pria akvi seprian nae prala ekspresivno uivlava proli dogada

a Hisosk preent od nesvrenh gagolaH J.H ."H H H (Kai. govor 3 D w+H "#Hrk9A"H H H ]-H ( Mun 2 3) B jH .H .MH ._#H &"H H H OT""H H (Mao 223 B ]FH "H ! "

(Neaev 82 B X1H ] " H H *_."3H cH "H (Maiko-v, Proe 8 B nH $H 4H H AH (Barkov 68)

b Hisorski preen od svrenih glagolaHH MH 8"H "H (anev B H HH ""HH3H (F Murai 6) B DH ""H H H k9H (Mao 2 NgH #H .H _3H H (imunovi 3 6) L J~H "HH H (Kosor 2,223 B 7H .H H H .H AH (Bara ,0 CFH *"$H "OH "-H A*H (Tadianovi 6) L "H

.H H .H #H.#"H (Goran ,8) B X{H H "aH (Goan 9 NHH (Goran ) B H H ."H H v#HH (Hoat

Reaivna poaba soskoga preena koi s e p iiio onaue b oprlonom onako pologa vemena

0H "zH H 3""H $H -.-H O 3-.H ( Man2 blo paralelnom poraom glagosk oblka o i apsolnu prolost

.. *H H "HH H"H "VH (Gora 6a dgde se ope sav iria prilagoue relaiv sadosi prlagouuose prione onae, pa se pria proli dogaaa moe rei

"HH _H "VH H H H "*H .H (Ranko MarnkoviPoe 8

Reaia se sadanost oe odnosii na bdu ve Nesvren preen koim se irie dunos vrlo e ekspreivan

UuH k9HH MZH H MHH d$""H (Mao 66 -Z H H a#"H H .1"H HH (Kosor 2, 20 B HH Y9H #uH pIH

H "H - HuH "H "H (Mankov, Ruke 6 Preent svrenih glagola ne poeblava sm a relativnu sadnos

kada se ona odnosi na bde vrieme nego e onaen odan plogoaobinii e t plog VH

5H H "H #H 3 H (Perkov 4) B BH SH "H H H"-VH (Bakov , 233) B VH H zH H . "H "."H (Barkovi

Ovamo ide i per H /H "H+H Nar pes 2, 63

koi se ovo skop spomne nao graaiko erari ""Hima siskisnano obileen vrednos odanoga priloga

U tim primrima svren preen iie relaivn sadnos koa se odnosi na ude veme so onako kako e o sasv obino avisnimreeniama nia konekst glavna eenia i venik, ia vrednost modanoga prga

H H H Y9"H H H H #"H _H H "H.[H "HH #k9yH(an Muani 2, 7H +H TH "_H H H _H"H "H.hH H"HH H H nH H .H "HMH (Marnkovi, Ruke L "gH H "H+H"H"H"H "HH H H _."HH H .H #H H -"H "-a

A H (Barkovi 29 +H _*H#"H H "H-_H (lea 2,62) B NH .9~H H .w"[H pJH MH (Kaleb 2, B D3HMH HH H V""H (Bakovi . ) B H H $ "H H OH AH#"H gH "H H 9H ."H .uH (Hova 2 B 73H H{H H -."H H (Barkovi l , L DHM.H "H "M.H / HH ~HN.H "#HJ.H (pos 20) NH H "H #p9"H a*HH H H H H (Mari, sveni 3 2) B D+H"H #H H#"H .H p =j z"H F.H "H "H (enoa 2,2 @ zH H V H YH H_H H Np , 2 @ H'.gH #a."H +H H NposI B@"H"H +H $"gH H H 8H H erkovi 6-

@H .H $cgH MH _H .H ""H .H (Sobodan Novak 2) Reaivna se sadanos oe ne odnosi n n koe odreeno vreme,

nti na prolo nii na budue nego s e e ako da s odnosi na svako amsi-vo vee kHtakva se elaivna sanos ie preentom nesvreni isvenm Ta se poraa peena naiva . H Kad doai poslov-ama naiva se H

a Svevemenski preent od nesvreni glagoa@H$A H H ..H / .H "[H /[H "H.o H /H "uH .H Kai Rgovor B 5H *"H "H Mauani 2, ) B H H "H F Maan 9 AH"FH H (Nehaev ) B XHH "##_H AH (Begov 0 BH H 9H $u~H H (Tadanov B _H ."H H H H.OH (Kolar 0 L #.9H H .H H H Marnko

v Rke 6) B }H k9H H (Slobodan Novak 08) B.HH "H $H "H .H (SL Novak 80) L@"H#".H .H #.#"H _H H H ."H } H Novak 3) L X"H "H "H . H ".H H .H Vesnk 9 6 s ) .n"H "HH H "_H (Naeak 8 ) B jH H .H ."H "H (aeak60 B 7H"H H Vk9H .~H (Nametak ) B#HHOH "H .H$H .H (riler 2)


29/287


30/287

Perfekt to izr gtovu sadanjst, apslun li raivnu me s pznai p me t ga n mgu zmjnii arsm a j d svrenga glagla n mprem ako e d nevrenoga a da s pr tm n prmniznaenj nce Tak vdje n ide Jdan mmak ba v u zak.

U8 Gva sadnjs m bi i relavna se sb db vidi kada seavja z hsrski przen paj njoj ednak kao i njm vrmenska oznaka sasi i be s znak reaivn prbi dn se na prlos Razika izm prekta i preznta tada sam u govs.

Oac kau, a maka naa pla pa sm m da aplakal F Mara 2 90) N p/a / gl s pdug a pn (rkv 41) - @HIgnac Svc vs ka pdan kapu k su m v pmdl (la 2 294) - Nau ahvu, u uga pa p amak44) - Dal su mu lvn n dak h s mukm pm s msa (Marnkvi 28)

U 9 Gva sadnjst zna e s ka relativna prnm okamaTa bal b da am v lan db dluku (Mat I )

2 Rlatvna gva sadanst avla s i uz apslutu pro st ka s e zapslu prs t java i reava ngva sadans (hssk prznt

Pdu/ ssnu pd nm na akpan gpdn ablsal mu lan na psma (Grn O7 1) - Zaga d pua a d vd daanmla u m a la (Nar 3 19 5) - Jdn Zl n nnad supa u al plan (Law 34)Fm pmje perk n nnad izrie vrm s naizinom

prkom p gtvosti izrie po tom apsnu ngotvu plst bi mgl saat: Jdn Zl s n znnad a da se n izmin sadraj rnice pom s njme pa prl dgaa Naproiv a u plan sa/kal zrirlanu gv sadanjost koja se odnsi na prs t pa s ne me zamijniisa supa salan jr s im gbi gvst radne rmti dnos izmebajgagla Jdin Zl s n znnad kupa su akal plan ili Jdn Zls n nnad kupa u sakal plan t s razlikj d Jdn Zl n nnad ska a/ plan Ypva dva slaa stvrmen Z li n pmanjkane inanja i saj to je naal ka posldca zadkga kvanja paa U rm isvrmn lin pomaanj iznnaena sa zajdnik kvanje pla

2 S apsolutnm polsti m s nai i gtva sadanjs t apsln pra-b On ada n st na istj vrmensk ravnini ng pa ize prldgaaj a dga sadan stane proizal iz proh dgaaja

Mng m gb mnga ma m /ud mng klsu azbal sla m ( Marn 2 6)

22 Gva sadanjs mo s e rlaivn pabi odnsti i na budnst6

Sam nm/ za p ana Ivh ppal (M 66) Samm nk spam pb am ngu (Ksr 2 28)

Svvrmnska e gnmska praba u primjer: Bada naala a pam n dnla t 23)

2 rek izr gtovu sadans apslu i ratvn m s izsaviti spona o na biva kd bi jj bik bi ime s psti snanaeksprsivnost i aka siska bonos izaa

aan p uhnul (adanov 98) Zla ua mava duna /Na

ablu sku INgnua sala IJsna / uvnula (adianvi 2) Odlua baac md nbk pun (Marinkvi Prze 9) - Lic mupcl a a zagala (B l 9) Obaml/ ubula duu vala l (Jz a )

537540 548 657 676 e 665-670)

Opka m vrmnima p gvsi m s neuralizirai: izgubi seznaa gtvs a staj sam vmnska

eek kji p sb zni gvu sadans n zri ada vie gvs akako ga ba gvst dino i v za sadans p kdau znake gtvstisa sm dna zbvan i stanje o ppada prols kak bil pnerza dkj znaka gvsi prl radnu zbiva i snj bvezvala za sadanst

Kad se nralizira preka p gvsti radna zbivanje i snj prpada

j sam prlsi erek ada izrie j sam pro vrim me s sanjs utvre pra zbla

2 5 Prkm naiziranim p gtvsi iz se tak prls nbijena pbli e najpniij zraz grmaik znak prloga vrmnapa j zto haskom knjvnm z nai i stils naman zrait

va s prolos ima od nesvrnh gagola p/m ngv ad u a sabm pzal (F Maan 13 ) - Napv mga /ana gadl su kuu ( Muran 2 135) A ha va zmu zlnh vh pa zda pk nba amna (Mato70) - Nlk u asa muali bica (muvi 3 57) - T su s nil smk (imnvi 3 95) Maka dm/avala maamu (Ksr 2245) a su n dv (Bgvi 1 39) -Sunc aml na zapadu(azr 3 18 0) Dv am n m mnalnm sluavma

(Ka2 237- T dlval dln (Klar 9) [gali m s pkasm (adianvi 6) Sgun f su pl p u nma (Gran ,9) - m vavm ampu (Gran 1 55) - Bda gha a bguncma (Goran I 69) - Jaca aa b (Gorn I 7 Va dakl hvaa nvn dv za bazvan nada (Bara l,7) - Sunc kl l h Nam 47) - 8 va su ml dmac(B 1 9 7) J vl u n dvav (Bi 1 2 5) Nzn


31/287

ta b (Mankov, Ruke 5) -Pataj zaa ba kdna (Marinkovi Ruke 205) - g j tga za nj (Mainkov Ruke 4) baaj tnc tk (vko Jli 9) A vdaj tcaa z vatana dvt (Slobodan Novak 1 ) akj bva v n(Sloodan Novak 2) Hcnjaj d nj (Prca 64) LHna daa (a I l) -Mtj bj vj z pola 209) - vanj j knza ta poar 22) L Sav aa nLau 9) - Skn aja v VUS 1 967 str 5

a jdnako i od svrenihgj njgv bjga z dvt bat ao 4) adnaj taaj za hav -atj bz a bvn (imunovi , 32) A ttka j a naa (Bgov 2) - Onj k ta vj k na na a azor 3 40) - Obaa j va za v za a Nazor 3, 3) takj atna aa tnj bjnj Krla 2 63) [za z n kb fc (rlea 2 2) Bj n a cv ng nagadva ncan naa Krla 2, 2) - kj d Za nag bd (Kola 23)- h

j da n (Goa 7) -Pd aa ka (Goan 1 , 73) -Ng a a nkov Ruke 2 ) -av vank agaca b van (arinkov, Ruke 2) - a gaj njnca zata (arnkovi Ruk 7) - Zvcna taka na hnj vata(Zivko Jli 4)- nda a zah tak a gt Sobodn o

vk 126) Nt j j dn t ngaa (ra ) -aa j jn (ca 71 ) L Ona dvjca n na jkn(po2) jnc ta na j v azgaa pola 6)erekt o p o neualiza opek po goovosti znai proost moe se

poznati po tom o ga moge zamniti aorisom ako od svenoga gagola ii mpefekom ako e od nsvrenoga ii hsoriskim przenom a da spri om n promn znaene rnic

1 6 razlkovanj opke p o goovos i nezna nualizaia prisu 's o

62

kao mogunosti oznaivan kagore vrmena Oda proizl velika gkos u zianu razmievan vrmnskih oznaka Do onoga koi govor ilpi i do onoga koi slua l ta soi hoe l primi katgoriu vmnaproirenu oprekom po goovos i e t oprku nalizia

k s reenini sadra ko mogue razumti samo s om opr

kom li samo z nzinu nualizaiu Obno oi samo a i sab sugrra edno ili drugo a moge ih makar s nagom z ili rzumti i naedan i na dugi nain Psa i itaac govok i slualac mogu se dakl, utom i razlkovati

Tako prmr da djtnj jdng d najh kva na jvnt(Krklec 2, 194)

nikako n sno da li s izre sadana olnost kaa odvianm oga detinsva il smo prolo ngovo odvane o zavs od oga uke i soprka po goovosi il ne D a sto: T dvja djt takv dvostkmogunosi n bi bilo Bilo bi asno izrno prolo odvan dinva

Jednako u pimrima va vaaa vjta t d bga Tadianovi 6)

se moe zei da s govoi o sadanem seanu o pro lom svianuPa na a a n osor 2 97)

u e ri l o sadanm umor i o prolo mciNkada j n ka vat vn (rkov, roz 1 )

Lt se iz l sadn iskusvo l pro lo nasoanM j dd a kd gvt kanc (Mnkoviroze 246)

l se re sadana upuenost l poo sluanPvk thd dc poa 70)

u kaze ii kakva e odluka sada il kako s pi psovaozda j dad dvt jga jaa (adanovi 22)

se zrie il i negova sadana kvarano psnikm opusom i ngovoprolo pesniko svarane.

j av ka (Marinkovi, Ruk 8 [ t s izr kakav e sada i to se u prolosi s nm dogodilo.

U svm im primerima ne io te dvosuk mognos da e u nmaupotrieben mprk li aorist ada b pooala amo dga mognost navdna svaki pmr

Zanimljivo je u isom smisl provjeriti sv prmjr naveden za prfekt u

znanju goovsadanj qsti iIznanju prolosi.2 Od postoana opek po gotovost meu vrmenskm oznakama i od s lo-

bodne mognosti da s oa neuralzra pozl z hrvaskom k evnomeziku stilstka mnogosonost to znatnia to se odno na izcane pdkaa,na kom e zsnovano sv rno stroto

Raumljivo e tako da s razgovoom zk za poednosavnenm oga sonoga sustava ko pu na anko rzluvan o mo

ako prvladava nuralizaa oprk po goovopak se u nevznom azgovou 4 l t 97 mogao zabei ova lomak daloga

a a nt ta ng nt daanj-a a

u prekt zazio v za sadno i za an o nasalo od zvrnadn prole adne On se bol moe rum kao izz gotove sadnos

6

. ,


32/287

oHPs d=s Rv= tv=H tvsesR 2tvHd= ts PsssRoR\HG=deH oRv=Pss}sm

HRd =n= H Rso ts o\ s\ ts=\H v>eRdsoR \R

8 )=F H oHv=eRRv= stvHd= ts PsssR RvYHH tHvOHdsm =ms =tseo= =oHS vHe=Ro= tvsfs

29 &t=o\Hm tsoH sBeRd tHvNHd= GsBR= H o\ HPss\ oHx=eRRv=os\tsv=BUH= HdtvHRos R=H= o=BRs tvRts\ HF=dsP= Re=

U po obe neo visjelo ko lampa )v=o\ KT 3) U i mojoj slavilaubav ripud HPsR l 8) opor onja srao iz saje 0=sv 370) -

Sjedjeli eovi u ravi 0=sv 3, 68) Razgovor pomalo oivavao )se=v14) U dnu hodnika alono i pravo kiila mala perolej )se=v140) Moraom hladnom svesili me%sv=o 1 41 ) Vabio upnikJa nekolio pa ksebi %sv=o 64) - ! a dan gonio dan 0=mHd 7) -Moj oa bio lobodan seak0=mH=d ) Nailazili udi !soHR 8) Zkula una majka )v=o ]HR 1 3 1 ) Civaria sao oblevai ledeniznoj /=s ) - Krimir Tr hvaio mjeso uu )se=v 4) - Nesala u pa i posednjami nada )se=v e 45) -Doaoja Blagaj 0=mH=d 9) - Goovo neujno dopuao aobs !soHR 1)

eR Oko spilo zaore 5, /RQ=eR 4) 7 Psss d=s G=oR\ HoHx= eRRv=o=

0 #dtvHUos _HmosPs m=o\= d=GH sBeRdtsoHaL RtR tsvHG sBgRd=tsv=nH =m \HoRCHe 7=dSm H Rt=o \Hm=ms de=o\= lR \HGeRoRQ esPs=R tsRI H= Pe=ds= Rv==

Bacao se vrd pesnivi komis u prozore eaonica +eH= , 3) - To seeso ponavalo %sv=o l 69) - Osvevao se milima /=vSndsS4dH 8 ) - Filip e ek u samo poveerjepeo svojom uzbrdiom sR I1 89) Nesania se sidrila u dubin noi Rds HeSR ) - Tozub seo/eao revima 6gsBsG=o 0s=d 1 ) Sad se osjeao umorantse\=v ) - Vodilo e rauna ojaanju bdeske rezeve ; \HoRd 19 e 94 st. ) Udala se ek u rideeoj godini /=s 1 0 ) - Sjeio se

jadnik saroga ae voga /=s 16 ) - Ona se lenla 3HwdsR 9) Nauio e ak Pali ih smrovnica )zeH= , 443) Napokon seJaa pomiri a sudbinom %sy=o , 6 ) Srana sla uvukla se njegovo sre %sv=o Z 7) On se rodio erdee dana posle smri svogoca 7=GR \=osR 1) - Sveci e odali pjanevanju /=vRodsR 3vsH16 ) A mislila e raalio na divan svom kabine /=xSodsR 4dH9) - Nagnuo se dbe (ss -=R 8 )

U l 1Hs \ H J= HdtvHRos S=ds Rso=m=o \Ho= d=GH sBeRdtsv=qH

64

=m \HoRDHse RtUsBeRdtsoH suemu se u slav i pjeme pjevale $ /=y?oR ) - Vraa e otorila/=s - [eaci se zabrl /=s 1) - Povrdili e glai 0HQ= \H3) - Djevojkama e eeli obrazi HPsR 0) - zme njih izmjenji

vali se piomi vinogradi )sh=v 89) Pod birim udarima neba kovalase zvona ss .=R 7)

32 3vses {Y]HmH sGoHvHoRQ Pe=Pse= RvRH H RmtHvNHdsm

3sv=B= RmtHvOHd= oR\HI Q~=dsm do\ RHosm \HRd RidR oH{=jo=0H xHH E w=Pss}sm \HRd HmsCRso=eos oKv=eoRm R\H> Rm=rR {oRm HdsRm= 3vRt=G=Sv@Rs H=osm Rdo\RHosm R{Z= \

tsB \ H=vRodS Ps=\ RBGRs\H=\ GRsoR= BsP=s\ do\ RHos\ y=G RCR

\R=eU

o\ Rm> d=GsGPs=v= o\ RQs Re nR_Hv[HG=d Ro=e=R H Ro= me=GRmRo=\vHmHoR \Rm=


33/287

Ii,

Ii:

\3 5

13 6

137

38

139

140

# C#C" " #( - Blz njih stjh nformrn stJe DAL| $ C#%CB " ) (

< J 5 I

2 2 4

Kd se snoc enje, stric ne pte kad se renje i strnu pripite 3R M #(

G +


34/287

*

s ; 3 W @

f W1 T@

4& J2 P *Q97 & @

b U 3 YF ,d 2 1 8 *4 b ,4 @

JV1 P Tc _ ,

?4 2 P & > q Se leee ad mlih preje D* l,>/ - Sarice! Bak Izeh jj ri Kae ke i ark ih bih DO : >/

=N D b3

D * , 1 G @

3 3


35/287

3 v :00 "0 Y 0& - L& v " 0 &

5 =" l :&l

r D0& " ! :Q E ! }0>

& ! 0 V &! >

Q ls

v ! &4 5 I 0d 5

& 0& &= 0 8& ! 0 :&=

! 0 M ! ! ~

o 5 = r Z}0 4% w F MFO :

0 &O

h & 5 {} :&=

"i5 = ZfK> 8*. ZU

d !&

153a 0 :>! >U 5g2:Dfl }O:O |F}F ^F 4"& / !::}O flFOJ:g:O |O 4"H I JJ O:O flF} D@:(7 ! 6 ?

#flOflF^ FfF DOO flF|J: k}: 4 3/ /Fk: flO:O }O}:|:D: :} F}OI:A O"FJF DFOfl 4 %66 0FJ ::

flF| OJ:: flF| F _G 6 3:J flFD:: pF@vcFOAFD 5 N % O F :D} |F}F flFO:O D ? $ @F&;F flF}OOD:OnpF:" = % / % 5]Ff flF:D:O fXF 5p:'

JD}O| |F}O|: 2 & J Fh O:f D:}: i ~

%J JF flF&:[A: wb@OOFAF Fp f? Q& =i3J 4::}: Dz: K~UcFD:J}F :|F 2 Ffl: flFVbF }: A DTcFp

:|F 5 N -2 : fl :| J: }OO 4= x B; (A} JuO@:s ; +: @OflF:kc: / D@D}F G|F F}: y& h ?/

15 u0 0 :U! G

3

/;@O flF:f D: /:p|:ATc *OnO(@: w!= xQJ; .lF} fl}O" :F ^ f }O":F (:F :}F (_ s;N

6/ 2:pZ flFFO@} OyDO 4"0& n ? ; %|:j flFF

JFD: Y 4Q">Q N %;; J flFF:}F@:}:|TbFO 9> :| F}O hD JpFD: w ! %/ 5O }OflF| :F@FFm L L! L ] T ! &g

4:f D:} :f D: :f O (:D :sWFflO D:}FflOflF0dFM D FD(D

% + FFAD:flFO:flO:4 f D} JF D? 2 2 5F|

|F }]F@Op:F y}F -F O|F@p:Op DQ@ flF}:FD: }

ODf @}:@D: mF} flFsYAFF|: :O|: :pF OJpFD:O p:

_:I y -F FD} TcF }FJ flFNO K| }:F'}| :MOF Ff:pDF w 'm :Q 44; 6 %

M Zg}0 "& | U "

&Qnt T3 " :> &; WU! O7

Z0 d O FD:A )R }::O}Oe

O & 0 :!& ZL0 " O M

E !F FN Zl0 J}|fW ( D= Of flFD:O FD }FJ | flFofl| |Ff: :OJ:O f FpF: @OflFO :|:: 0D|fp F}: ]F flF^ FO

E


36/287

={|

=!fl

! =

=!

!

=!%

Goova se budunostizrigagolskimpridjevomaktivnims ftrom4 od

gagoa KZZZpZ ZPZ DZ{Epd DmR RRDp DZZZpD

DD j RT D

T jR RRD{ZZ RRPZKZZD{P DPZ{ZZDPZ R

PX{e(Jermi-

a $ #pDanii) - 7PKDgR P DpR &DDD P 2&pRP6 TD

9DDD D RflpDqW T D{gR D{ZpDD DTKRpDpR

Pp{ZLR PKDu Rp %RLRT ZR ZR PK{Z ZTDPD p

pDP PPD PDjRjRTD TD TD %RLR TZZ ZZ pjR L

RPZZ DflRTDDPD {RRZ{Z PDKZZPD D{TDDR Sp jmRV

KZRF ZZLD{ PDjR R tpZ T DKZ jZ Dj Zp{DP

=Z pD pjX RZjRZp : Budmani,Rad (9 #A$##$ jC.

Gotova se budunost naee ize reativno i to ako da se odnosi naroost e s njom bez pun e siguosti rdi neto o zbivanju koe je u rolosi roizeo neko stan:

x Z P jR DPj p j MRRfDR{ jKZZ jRPZ PD. (Bui-Bervadi Kronotaksa soinskih bisku 5Axl A MRKZyZ jXRpDpD j RZNZ{ZDDPflR PTR RD +,R DPD

Dj R KZ{RPTR KjR ZPphR jRZD{ ? -R{ zZKD{ DPD{R

pj ZZ (imunovi +LDO {ZjR@{DVRLLR T{RPDY

D

D}~ TPjRjRKZ0 Z9D{ZD pMD DpjR 9D{RRRRK]&- R&8

(imunovi +$j+%

Gotova se budunost u hrvaskom knjivnom jeziku izr vro rij o samo kad s u vezi s njom osjea oreba za veikom iziosti StogaoJ J prisua siska vednost brijive doreenosi.

Kategora naina obuhvaa eiri gamatike oznak: ZPZpDZ ZRDZ pPZL ZD{ i DZ

Indikativ e neobien nain pa se naoj gramatikoj pki o?ino ma kao da on i nie nain Kao o nainima govori se samo o obJezem nanma Svi 1aoski obici koi su se razmarai u vezi s kategorijom vremnaobieenisnainom indikativom a o e ei da su nan neoieni St?ga se o njima ovdje i govoio bez obzira na nain Indkatv se od sVhnaina sobodno spaa sa svim gramakim oznakama u katgo vemenaOstai su naini u om jako oganien

Kao primei za indikaiv mogu s dak zeti svi oni rimeri to su navede za porabu vrmenskih oznaka

[mperai, kondiciona i opaiv jesu obijeni naini mperaiv izrie zaoied kondiciona mogunost a opativ eu

mperativ se povee samo s vremenskom oznakom sadanosti Nim seize zap ovid otica i i oziv moba ii nutkan i to se uviek odn navim govorena

=!{

Reei s predikatom impeaivu esto se doda ozi v vokativu a nakau o se mo staviti uskinik

!D jRZ jD @{DPZZD (Kai azgovor +C 9QR R R {Zt T P (Kai azgovor z# !D KRRPR p G.R j KRZPRDZO 1TD DflR (vanoi +C - ZRRZP pR Tadijanovi 5 - 9 PDj Zp{ Nametak x / RPZRjDZR {ZR KRZR TD(Boi 5 p%


37/287

166 n d t& 5 Q {5 3 F @

Svaka ena budi mu mati, sva o\ekotac(F. 2# 2 98) - Budi

dakle Vaa presvetlost sona naimpotenim molbama i potdi se za

nasu svojoj osobito ovjeanskoj sHcuti kod zvienog Vea *(

102) - Ostani nam manje, nego toje malo, budi namgore, nego toje lo

2 26) Ako naelnik oli dajepokladna makara pred itaim

selom, budi mu na vesee 2 2 12)

6 ! 0 # Tek Bog m prost 1:Q - 28) Slaa m menu bud 8 -1 5 ) - Pomoz Bog kumov! 2 58) Hala bud Bogu, gospooKaarno ' 1M( H 27) -Bog paj 1*b( H 327) -Bogouaj *b( H327) - Al Bog m bud svjedokom 2 3 8 ) Ne bud m poueno8 2 10 ) Bog e ptaj kamo 8 2 89) Se o kako soj stvoro

je Sam Gospodn Bog (slaa Mu bud dka 8S 2 ) Prao t budd svakome jeruje l 1)

68 o,I0 0t 0Og * & - ! W F 4 -5v- ZL b b r Lmg b !L L4B L L L L L L )KL L LL cTL U#L L

uL L >L aL L L L ,L " L KL LLeL {L

t b rd bl prl bnu pp svh dt pstu vuljm im un prdmt j b n nu umnji kupl l tunnpustl B+L l E35L% L L #osL L >"L G7L4YL L L \l7L!L

L L L L"KLqL L L L d ! L .L LL L}L

ptn nvn b b nps bg d dj /TL*L - 9 0 LI L L &L L L L 4 ML L LL LLL

a `L L LL L H tLrd b b r dj /SL*L 0 L L L BL +ML &L LL L LL L L uTL %,IML

D m ns u lu pslDn bh s b n +L E65L

:,LsL L 4 L L )"L i tTL GL L LiL L

j t jmlujr dj ump Zvn m sl glb b du ugj u p b mt b gu db ngdu tpdmr t dug *&L 2!L11-0L

L L0L fd&MLu nmn n nrd b b s nm mm zdv B&+L 1LE15L bhm j p d vjtv mvt b b g sgu rtl d j ]L 1!LEE5L Ppst m jdn Kp b b jur gun prp d dlu n nj stn jur ,L- 25L Bl b g stl d n u pdnj dz dj HrtwIL -880L D ns j t u b b pml d lj fH"AKL

UL -965L D n bl ng prdrng pgld pln b bldl d j Brndn sm dbr tc C* L .10L B b spvmng d +L9k0L

184


40/287

s e~~ e

Od znenadne b ad b ada aman kna% ts}n} s {} e fqm e e f q{ f

fq s {t qe s t lqt

af ~ q {~ }tfle f q~n}e OQf }'f {ufqf }

*C Zj~ u u u e uu e fqe ~ W ~s u

}s uf ~f s }u sfe f fi~us {'s f df s fqe f

~fff

,CB Zf~ u hff {e{} }q s fq~ Z u uqe f f ~

~ne ff ffs s e lu f 'q }l'%

Db d uka kvp Sf~ ]i{ +D6 Bg ub duu nmu k e uzk uau vmu ]t } -6( Ev kuev, veaaevn u e na unu d a a am eb naa devku

L'Vh e . =D - v b gpdau L~V ff + 8 + And e dee Bg ga ubVf_ L l) -/bane nam ade va ga ep Ve +6 [apve nam kade vaz e kpa Vf + 8 Bgmu da a veee Vf 8 + M Bg ga ub Ve + +( Bgmu p vnk du Vf +:6 Sve b na maka, ak du b,zma anm zm Wfse 88 - Bg duu pmva Wfte =- av bZj} uel uqf lq qs}| q us}| {f{f

ubjekt

,CC cu~f sq}ef ff us u f }u 't

e} aef u }xffl}v u ubek.U f {'fe} y}{ } }e lu ~i pde

D(

,CE ls s j e{e sq}f n ~l% Js uq}e ~~

q{u }n lu s l~~ f}f e s}nf { q q{{e

of

e u u gradu a p u h Sf~~ =F - Ja dem I veL~Ve 'e} +8 -a adh Wffi 6 6(8 8 - Da m pu eu akupm vank pe pbm Sf~ ]f{ 6/6 Ah e kem e m een Adamv nv d am ]e} ? M e adaba nadam Yh' 6 60 1 : M ve ne znam Tf :6B + AK m e d pa pekdm afq f~ +AD - T, Anda, e na

au]s } (6

T

ma zna +8D- A

de nu kaeanan Ye +FD F - V u au zbae U'f :6A 6 Take v vana ne uda pavedn Vet 68 6D V e gunpa eu bbeku sf : - A ( 6

,E) bff s ls e }f t'u t e~ uqe sqe

qss! Seq s f }t lt s t kvennm e se : + B F 2 : A zna kke Mt~nf - + D: Odmah memee a va Ue :=8 = Ok pn vam e he Wi66FFF

3E, Sfq s fe lu f 'u u }s l }j

M e ne nam Tu am enk me pm Uk ;6B - A m na gde e, kazu e vad mau ~ -8D +B

3E7 J u 'sq~e ss ~n l t t l} l ~ f ~s~nf" ls

4E9

sl}~ ~f u}nf }~f fiuu{e ~nf ie }} uq'usfH

M M Se~ ]e { @( Pae Mua Se~]f{' +:A Peke u uzePeg~ -DF - Pe zma [w 88+ 6 Kanavau em Wf ~~ 6+6 - Ra e neea lqe We 8 6B Onh va Nsne -:( +6 One h V~ Wp|f s Te d baUe SS, 2) Nek da Lel}bue # 86: Sv pavau [s}+68 8 T m m ctf \f +D= Sfqeu lu hf f unf , s fqe re~ j e 'uu~nf f

effs}nftt } }~ }q} = - 6 Rq"A8=}q D(D }q$

Xut q | uu~nf { u qeu 'ul~f ~z} }q~ %- ( + F ~q%

f s f ~~z ee uunff e l s"Ne u na a veka k uman dde pa ak muc seVf s d Mu~B= - Gae b ak zau lqe Wf Oflq qs~ 6=F - Dbe vde vg bveg uen navakvm meu f U eRF Gavn me db u Ve qfa | e se + F=

I fq s ls }e h s}ne ss{f }nf t l}~ }s

m e vra Ue :=: 6Peea u avu Msnf + 8 + =

D 5

194 Ako je prdkaa r j pdjvska ilo da s ad o imskom prdat li d) B j i i i k d ji b ji ji i i d


41/287

194 Ako je prdkaa r j pdjvska ilo da s ad o imskom prdat lio gagolskom kojega je obik sloe moa se i u rodu slagai sa subjkom.

Vikaje pba ivko eii @I) - Dai dgi (Nao 0 "#8e Kje ppaen oa 8-/ "8 Pr je Gald (e / Frmaje bilapraea (sa "8? Nada je sak(i il se abl Lovrak 8#e 5L- Sala su repi (ei "8-0o slagaj prdka i suja u iu boju i rodu ov s ngea

ili r

\ Kogja j katkada prava ii dvojbea

)

a) Ime mukoga oda a a kao sluga, sarjeia jda, gadamogu s u mo slaga s prdaom rie eskoga roda

Slge S phiali Sge su phialeSarjeine s abrini Sarjeie su abrinue

lagaje sa eskim rodom slsk j obijo Od jga za posaj svai.

Lirejai sluge i su ampaja (Tomi ' - - Sarjeie se esi rad slule njime (sia " / - Pale nas sarjeine ask Bid pre )-

b) bie imee a kao baa gspda, lasela djea slau s s glagol-skim olikom u moii

Braa sesla - Gspda ragaraju Djea i- Gspda imaj ra

ga a kma (oa Seljaka bua " " - Veli gspda beaaj a nedaaj Nhv Rakova # -Pana gspda desa jim gspdam omi)

ai siski obiljeeo:

Redm em gspda dhdi (Hv ar pjsme #/ - " Gspa Sam blm sdi (Mai Osvii / " ) Kad s pedkaa je mijeja i po rodu, sa se s jima kako i s i

ekivao u jd skoga roda

Braa s slna Gpda se raila - Djea s se pigrala Gledalas srana gpda odk Z # - Klk smarala gspda gdim(rei "/K- - Ka s mja braa nesrpia (Goova Laarva pj-vaja)

) Ka dje predkaa ij broj da, ba, ri ili eiri slae s s omiaom po-sba olka aj j omaiv jdak giiv jde ovmo ga dalm(djinm za raziku od sgulaa i puraa Taj se iv odomaio u ama-oj radiji. Boj bi odgovarao avpakal (maia) jr oauj da suprdmea dva go da i j vi od jdoga maj od pe

Ka s da - jeka Sl i - Djejke dije Lisa s eir - Oka ba

d) Broje imi a ia kao djica, bjia rjia erica, peria d.slau s s gagolsm okom u mo

Djia dlae Objia predahe - Peria grabeKad se predkata rje mijja i po rodu sla s s jima kako b s i

okivalo, u jdi skoga roda

Djica su dla Objia su ba esrica imaklae) roje m sedjga rod a kao dje bje rje, ever, peer idsau se s predkaom rji u jdii.

Dje ragara- Trje prilai Obje aKad s prdikata rj mjja i po rodu sla se s jima kako s

okivao u jedi sredjega roda

Objeje d Trje je bespmn - Peer se spasil

196 rod s od e poklapa uvijk s gramaikim ti prdi roj s gamaikim rojm av la su kogueje grmaka pa s odos n gramard roj No soos moe po prodom odu roju a ao se sla-gae ka da j p smislu ad sesm, ka syesin

Mmad pjeaju - enskje apjeale edan drugga gledaju -Trubil je preera Rail se druna - Skupili se sa ard- Braa se psaali

96a Kakerska e raaja usmeog epskog pjsiva da s u slui sujkoga omaiva javlaju i o vokaiva jed mkoga roda Ta j po

java ogaa ugavom a m koj oauju kakv osou, ii se pri ak-vu zrau pomljaju kao osob. ilski j akva pojava jako objea i odmah upu uje a juau pjesmu

Padnuje Radsae s druinm ince pii (Bugari Kekz - Uamnii sjae Kmjene Jagili Bugae Kkz \- Rabl seNemaji Sipane Kai, Razgovor8) - Bie bae skpi jnik (Ka-i Rzgovor "# -E de Skederbee bae (Kai, agovor Ode ima aarfrancene/p imenu I Kapisae (Ka, Ragovor# \ Gri Sarembere ee (Ka Rgovo - ma bieRakii Garane Ka, Rgovo K#-0) Pehaik je, ujem,brsare / se e dreie kare (vaoi - Urani sarackalere / na Dua, a d sdenu (Npj ? -# - Dalek ga krauugleda (Np ? Vide le dude d Mleaka Np I # T jjree Janki Sjane (Np I - A besedi Galrane Luk (Np /@8 gri sari Vj

30 sintaksa hrvatskoga književnog jezika

Documents