37096376 pravilnik za izgradnju nadzemnih vodova 1kv 400kv

7/18/2019 37096376 Pravilnik Za Izgradnju Nadzemnih Vodova 1kV 400kV

http://slidepdf.com/reader/full/37096376-pravilnik-za-izgradnju-nadzemnih-vodova-1kv-400kv 1/77

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA

IZGRADNJU NADZEMNIH

ELEKTROENERGETSKIH VODOVA

NAZIVOG NAPONA

OD 1 kV DO 400 kV*

* „Službeni list SFRJ“, br. 65/88, i „Službeni list SRJ“, br. 18/92.



Pravilnik o tehnič kim normativima za izgradnju nadzemnih i. 1.00

elekroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV

2

Sadržaj

II. UVJETI PRORAČUNA...........................................................8

1. Temperatura............................................................................................8

2. Dodatno opterećenje ..............................................................................8

3. Vjetar.........................................................................................................9

III. PROVODNICI I ZAŠTITNA UŽAD................................11

1. Izrada......................................................................................................11

2. Najmanji dozvoljeni presjeci...............................................................11

3. Naprezanje.............................................................................................12

4. Nastavljanje provodnika i zaštitne užadi .........................................14

IV. RASPORED PROVODNIKA I ZAŠTITNE UŽADI .....18

1. Sigurnosni razmaci...............................................................................18

2. Zaštitna zona.........................................................................................20

V. IZOLATORI I IZOLATORSKI LANCI.............................21

1. Opće odredbe ........................................................................................21

2. Mehaničko dimenzioniranje ...............................................................21

3. Električno dimenzioniranje.................................................................22

4. Pojačana izolacija..................................................................................25

5. Učvršćivanje provodnika ....................................................................25

VI. STUPOVI...............................................................................26

1. Vrste stupova ........................................................................................26

2. Naprezanje stupova .............................................................................27

3. Opterećenja............................................................................................28

4. Natpisi na stupovima...........................................................................29

VII. UZEMLJENJE......................................................................29

1. Opće odredbe ........................................................................................29

2. Uzemljenje u mrežama s kompenziranim zemljospojem i sizoliranom neutralnom točkom..............................................................30

3. Uzemljenje u mrežama s uzemljenom neutralnom točkom ..........31

4. Uzemljenja za zaštitu od groma.........................................................31

5. Uzemljenje zaštitne užadi ...................................................................32

6. Vodovi za uzemljenje...........................................................................33

7. Uzemljivači............................................................................................34





3

VIII. PRELAZAK VODOVA I NJIHOVOPRIBLIŽAVANJE OBJEKTIMA..............................................35

1. Opće odredbe ........................................................................................35

2. Nepristupačna mjesta ..........................................................................35

3. Mjesta nepristupačna vozilima ..........................................................35

4. Mjesta pristupačna vozilima...............................................................36

5. Zgrade ....................................................................................................36

6. Zgrade pogonskih postrojenja............................................................37

7. Zgrade sa zapaljivim krovom.............................................................37

8. Objekti u kojima se nalazi lako zapaljivi materijal..........................37

9. Naseljena mjesta ...................................................................................37

10. Sportska igrališta ................................................................................38

11. Javna kupališta i kampovi.................................................................38

12. Skijališne skakaonice..........................................................................38

13. Šume i drveće......................................................................................38

14. Regionalni putovi, lokalni putovi i putovi za industrijske objekteizgrađeni kao putovi za opću uporabu.................................................39

15. Magistralni putovi..............................................................................39

16. Auto-putovi.........................................................................................39

17. Naseljena mjesta .................................................................................40

18. Pijace i vašarišta..................................................................................41

19. Parking i stajališta autobusa .............................................................41

20. Tramvaji i trolejbusi ...........................................................................41

21. Splavne rijeke ......................................................................................42 22. Plovne rijeke i kanali..........................................................................42

23. Mostovne konstrukcije.......................................................................43

24. Antene televizijskih i radio-prijemnika...........................................43

25. Antene predajnih i prijemnih stanica..............................................44

26. Ukrštanje visokonaponskog voda s drugim visokonaponskimvodovima i njihovo međusobno približavanje ....................................44

27. Ukrštanje visokonaponskog voda s niskonaponskim vodom injihovo međusobno približavanje .........................................................44

28. Ukrštanje elektroenergetskog voda s telekomunikacijskimvodom i njihovo međusobno približavanje..........................................46

29. Prelazak telekomunikacijskog voda preko nadzemnogelektroenergetskog voda .........................................................................48

30. Žičare....................................................................................................48

31. Metalne i žičane ograde.....................................................................49

32. Žičane mreže .......................................................................................49





4

33. Plinovodi, naftovodi, parovodi i sl..................................................50

34. Stogovi i sušare ...................................................................................50

35. Groblja..................................................................................................51

36. Zračne luke i heliodromi...................................................................51

37. Protivgradne postaje ..........................................................................51

38. Željezničke pruge koje nisu predviđene za elektrifikaciju snadzemnim kontaktnim vodom ............................................................51

39. Elektrificirane željezničke pruge s nadzemnim kontaktnimvodovima...................................................................................................54

40. Industrijske pruge i kolosijeci...........................................................55

41. Staklenici i stakleni vrtovi.................................................................55

IX. DRVENI STUPOVI..............................................................55

1. Određivanje dimenzija ........................................................................55

2. Spajanje...................................................................................................57

3. Mjere i oblik stupova ...........................................................................59

4. Zaštita od truljenja i korozije ..............................................................59

X. ČELIČNI STUPOVI...............................................................60

1. Način preračunavanja rešetkastih stupova ......................................60

2. Način izrade rešetkastih stupova.......................................................61

3. Koeficijenti sigurnosti i određivanje dimenzija...............................62

4. Stupovi izrađeni od cijevi....................................................................62

5. Zaštita od korozije................................................................................63

XI. ARMIRANOBETONSKI STUPOVI.................................64

1. Opće odredbe ........................................................................................64

2. Određivanje dimenzija i konstruiranje stupova..............................64

3. Izrada stupova ......................................................................................65

XII. USIDRENJE STUPOVA ....................................................66

XIII. TEMELJI..............................................................................67

1. Opće odredbe ........................................................................................67

2. Fundiranje drvenih stupova ...............................................................67

3. Fundiranje čeličnih i armiranobetonskih stupova...........................70

XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ............................77





5





6

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za izgradnju nadzemnihelektroenergetskih vodova (u daljem tekstu: vodovi) koji služe za prijenos irazvod električne energije, nazivnog napona od 1 kV do uključivo 400 kV.

Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na kontaktne vodove zaelektričnu vuču i na nadzemne kablovske vodove.

Članak 2.

Niže navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju sljedeća značenja:1) nadzemni elektroenergetski vod je skup svih dijelova koji služe za

nadzemno vođenje provodnika koji prijenose i razvode električnu energiju, kojimsu obuhvaćeni: provodnici, zaštitna užad, zemljovodi, uzemljivači, izolatori,nosači, konzole, stupovi i temelji;

2) niskonaponski vod je vod čiji nazivni napon ne prelazi 1000 V;3) visokonaponski vod je vod čiji nazivni napon prelazi 1000 V;4) nazivni napon je napon prema kome je vod dimenzioniran, građen i

nazvan;5) maksimalni pogonski napon je vrijednost napona između faznih

provodnika koja u normalnom pogonu ne smije biti prekoračena;6) provodnici su metalne žice ili užad koja služe za provođenje struje;7) zaštitno uže je uzemljeno uže koje služi za zaštitu voda od atmosferskih i

pogonskih prenapona;8) sigurnosno uže je uzemljeno uže koje služi za zaštitu od dodira s drugim

vodom;9) stvarni presjek žice je geometrijski presjek žice, a stvarni presjek užeta je

zbir geometrijskih presjeka svih žica u užetu, bez obzira na to da li su žice odistog materijala ili od različitih materijala;

10) zatezna čvrstoća žice je najmanje naprezanje pri kojem dolazi doprekida žice. Vrijednosti zatezne čvrstoće su u skladu s vrijednostima zateznečvrstoće prija produžavanja i navedene su u odgovarajućim jugoslavenskimstandardima;

11) sila kidanja je 95% od računske sile kidanja za jednometalno uže, a 90%od računske sile kidanja za dvometalno uže. Računska sila kidanja utvrđena je upropisima o jugoslavenskim standardima za metalnu užad, a prekid na čvrstoćaizračunava se iz tako definirane sile kidanja i presjeka užeta;

12) maksimalno radno naprezanje provodnika, odnosno zaštitnog užeta jeodabrana računska vrijednost koju vodoravna komponenta zatezne čvrstoćepostiže na temperaturi od -5°C pri normalnom dodatnom opterećenju, ili natemperaturi od-20ºC bez dodatnog opterećenja;

13) normalno dozvoljeno naprezanje provodnika, odnosno zaštitnog užeta je naprezanje koje se ne smije prekoračiti pod normalnim uvjetima, tj. natemperaturi do -5°C pri normalnom dodatnom opterećenju i na temperaturi od -





7

20ºC bez tog opterećenja i odnosi se na vodoravnu komponentu naprezanja;14) izuzetno dozvoljeno naprezanje provodnika, odnosno zaštitnog užeta je

naprezanje koje se ne smije prekoračiti pod izuzetnim uvjetima, tj. na temperaturiod -5°C pri izuzetnom dodatnom opterećenju i odnosi se na naprezanje u točkiučvršćenja;

15) sila naprezanja provodnika, odnosno zaštitnog užeta je proizvodstvarnog presjeka i maksimalnog radnog naprezanja;

16) dodatno opterećenje je opterećenje provodnika, odnosno zaštitnogužeta od inja, leda ili snijega, a djeluje vertikalno naniže i dodaje se težiniprovodnika, odnosno zaštitnog užeta;

17) težina provodnika, odnosno zaštitnog užeta (s dodatnim opterećenjemili bez njega) koja opterećuje točku učvršćenja je proizvod jedinične težineprovodnika, odnosno zaštitnog užeta po metru (s dodatnim opterećenjem ili beznjega) i gravitacionog raspona izraženog u metrima;

18) gravitacioni raspon je udaljenost od najniže točke lančanice s jednestrane stupa do najniže točke lančanice s druge strane stupa;

19) ugib provodnika, odnosno zaštitnog užeta je vertikalni razmak odprave koja spaja točke učvršćenja do provodnika, odnosno zaštitnog užeta, mjerenna sredini raspona;

20) raspon je vodoravni razmak između dva susjedna stupa;21) zatezno polje je dio voda koji se nalazi između dva susjedna zatezna

stupa;22) raspon ukrštanja je raspon u kome vod prelazi preko nekog objekta

navedenog u glavi VIII ovog pravilnika;23) susjedni raspon je raspon koji se nalazi neposredno do raspona

ukrštanja;24) polje ukrštanja je zatezno polje u kome vod prelazi preko nekog objekta

navedenog u glavi VIII ovog pravilnika;25) susjedno polje je zatezno polje koje se nalazi neposredno do poljaukrštanja;

26) pojačana mehanička sigurnost je pojačana sigurnost voda postignutaizolacijom koja je u mehaničkom pogledu jače dimenzionirana;

27) pojačana električna sigurnost je pojačana sigurnost voda postignutaizolacijom koja je u električnom pogledu jače dimenzionirana;

28) sigurnosni razmak je najmanji dozvoljeni razmak između dijelova podnaponom, odnosno između djela pod naponom i uzemljenog djela voda, zaodgovarajući nazivni napon;

29) sigurnosna visina je najmanja dozvoljena okomita udaljenost

provodnika, odnosno dijelova pod naponom od zemlje ili nekog objekta pritemperaturi +40ºC, odnosno pri temperaturi -5°C s normalnim dodatnimopterećenjem bez vjetra;

30) sigurnosna udaljenost je najmanja dozvoljena udaljenost provodnika,odnosno dijelova pod naponom od zemlje ili nekog objekta u bilo kom pravcu pritemperaturi +40ºC i opterećenu vjetrom od nule do punog iznosa;

31) stup je bilo koja konstrukcija koja nosi izolatore, provodnike i zaštitnuužad (npr. stup, zidna konzola, nosač i sl.);





8

32) noseći (linijski) stup je stup koji nosi provodnike i zaštitnu užad;33) zatezni stup je stup koji služi za zatezanje provodnika i zaštitne užadi;34) normalni slučaj opterećenja stupa je slučaj koji nastaje kad su svi

dijelovi voda neoštećeni;35) izvanredni slučaj opterećenja voda je slučaj koji nastaje kad se jedan

provodnik ili jedno zaštitno uže s jedne strane stupa prekine;36) uzemljenje je električno provodno spajanje pojedinih dijelova voda sa

zemljom;37) otpornost uzemljenja je zbir otpornosti rasprostiranja uzemljivača i

otpornosti zemljovoda;38) otpornost rasprostiranja uzemljivača je otpornost zemlje između

uzemljivača i referentne zemlje;39) referentna zemlja je područ je zemljišta koje je od pripadajućeg

uzemljivača udaljeno toliko da se između bilo kojih točki tog područ ja nepojavljuju znatnije razlike potencijala;

40) izolacija koja se sastoji od zračnih razmaka i izolatora u dodiru s

zrakom koji su podvrgnuti dielektričnom naprezanju, atmosferskim i drugimutjecajima (vlaga, prašina, nečistoća itd.);

41) izolator je dio montažnog sklopa koji služi za električno izoliranje imehaničko spajanje provodnika s nosećom konstrukcijom;

42) izolatorski lanac je montažni sklop jednog ili više izolatora i opreme zanošenje, koji služi za električno izoliranje i mehaničko spajanje provodnika snosećom konstrukcijom.

II. UVJETI PRORAČUNA

1. Temperatura

Članak 3.

Provodnici i zaštitna užad proračunavaju se za slijedeće uvjete:l) minimalna temperatura -20ºC2) maksimalna temperatura +40ºC3) temperatura pri kojoj postoji dodatno opterećenje na vodu -5ºC

2. Dodatno opterećenje

Članak 4.

Prilikom izračuna provodnika i zaštitne užadi uzima se da se na njimastvara dodatno opterećenje od inja, leda ili mokrog snijega (u daljem tekstu:dodatno opterećenje).

Smatra se da dodatno opterećenje djeluje vertikalno naniže i ono se dodajetežini provodnika, odnosno zaštitnog užeta.





9

Članak 5.

Za normalno dodatno opterećenje g uzima se najveće dodatno opterećenjekoje se na odnosnom mjestu pojavljuje prosječno svakih pet godina, ali u svakomslučaju ne manje od:

g = 0,18√d(daN/m)gdje je d promjer provodnika, odnosno zaštitnog užeta, u milimetrima.Za procjenu dodatnog opterećenja koje se uzima pri proračunu voda

koriste se podaci koji se dobivaju od hidrometeorološke službe i izmjerenevrijednosti na postojećim nadzemnim elektroenergetskim vodovima itelekomunikacijskim vodovima duž projektirane trase. U pravilu, računa se sasljedećim vrijednostima za normalno dodatno opterećenje:

1,0 · g1,6 · g2,5 · g4,0 · g

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovogčlanka, mogu se uzeti vrijednostirazličite od navedenih, ali ne manje od 1,0 g.

Članak 6.

Za izuzetno dodatno opterećenje uzima se najveće dodatno opterećenjekoje se na odnosnom mjestu pojavljuje prosječno svakih 20 godina, ali ne manjeod dvostrukog normalnog dodatnog opterećenja iz članka 5. ovog pravilnika.

Članak 7.

Ako je na vodu ili dijelu njegove trase rezultanta sila pritiska vjetra i težineprovodnika, odnosno zaštitnog užeta bez dodatnog opterećenja veća od težineprovodnika, odnosno zaštitnog užeta s izuzetnim dodatnim opterećenjem, kaoizuzetno dodatno Opterećenje uzima se veća vrijednost.

3. Vjetar

Članak 8.

Opterećenje od vjetra je proizvod površine objekta, pritiska vjetra,koeficijenta djelovanja vjetra i sinusa napadnog kuta. Pri tom se uzima vodoravnipravac vjetra, a opterećenje od vjetra uspravno na napadnutu površinu.

Članak 9.

Pri izračunavanju opterećenja od vjetra, za površinu objekta uzima sestvarna površina, bez dodatnog opterećenja, napadnuta vjetrom, a za cilindričneobjekte uzima se projekcija te površine. Za rešetkaste stupove uzimaju se samopovršine okrenute prema vjetru.





10

Članak 10.

Pritisak vjetra p izračunava se prema slijedećem obrascu:p = v2/16 [daN/mm2]gdje je v = maksimalna brzina vjetra (m/s) koja se na istom potezu trase

pojavljuje prosječno svakih pet godina, a za vodove napona 400 kV - i u dužemperiodu. Brzina vjetra određuje se na osnovu mjerenja, primjenom statističkeobrade mjernih podataka. U nedostatku dovoljnog broja mjernih podataka, brzinavjetra se procjenjuje korištenjem raspoloživih podataka.

Pritisak vjetra iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se za osnovnu visinskuzonu od 0 do 40 m iznad zemlje i ne smije biti manji od 50 daN/mm 2. Dobiveneračunske vrijednosti za p povećavaju se do prve veće vrijednosti iz slijedećeg niza:

60, 75, 90, 110, 130 daN/m2 Na dijelovima koji se nalaze u zoni između 40 m i 80 m iznad zemlje

uzimaju se povećane vrijednosti pritiska vjetra, prema tabeli 1.

Tabela 1.Visinska zona voda Pritisak vjetra, daN/m2

Vodovi s ukupnom visinomdo 15 m iznad zemlje

50 60 75 90 110

Osnovna visinska zona od 0do 40 m iznad zemlje

60 75 90 110 130

Dijelovi voda u zoni između40 m i 80 m iznad zemlje

75 90 110 130 150

Za pritisak vjetra na provodnike, odnosno zaštitnu užad mjerodavna jevisina njihove točke učvršćenja u stezaljci na odnosnom stupu. Vrijednosti iz

tabele 1. mogu se povećati ovisno od uvjeta terena.

Članak 11.

Pri određivanju koeficijenta djelovanja vjetra uzima se u obzir djelovanjevjetra na pritisak i usisavanje, djelovanje vjetra na zadnju stranu rešetkastekonstrukcije, kao i smanjenje djelovanja vjetra na provodnike i zaštitnu užad zbogtoga što se maksimalni pritisak nikad ne javlja istovremeno duž cijelog raspona.

Koeficijenti djelovanja vjetra za pojedine dijelove voda su:1) za stupove četverokutnog presjeka…………………….....…………….1,42) za stupove šestokutnog ili osmokutnog presjeka….....……………….1,0

3) za stupove kružnog presjeka………………………………...…………..0,74) za dvostruke stupove četverokutnog presjeka, za vjetar u pravcu ravni

koja prolazi kroz obje ose stupova (ako je razmak osa manji od dvostruke stranepresjeka)2.0

5) za dvostruke stupove kružnog presjeka, za vjetar u pravcu ravni kojaprolazi kroz ose stupova (ako je razmak osa manji od dvostrukogpromjera)………….....1,0

6) za rešetkaste stupove od profiliranog čelika u ravni…………..….….….1,4





11

7) za rešetkaste stupove od cijevi u ravni…………………………...……….1,18) za četverokutne rešetkaste stupove od profiliranog čelika….......………2,69) za četverokutne rešetkaste stupove od cijevi……………….....…….……2,010) za trokutne rešetkaste stupove od profiliranog čelika…......……....…...2,811) za provodnike i zaštitnu užad……………………………....…….............1,0

III. PROVODNICI I ZAŠTITNA UŽAD

1. Izrada

Članak 12.

Za izradu žica i užadi upotrebljavaju se: aluminij, aluminijske legure, bakari čelik. Aluminij i bakar moraju biti tvrdo vučeni. Čelik mora biti trajno ipouzdano zaštićen od korozije (npr. pocinčan vrućim postupkom).

Članak 13.

Ako se upotrijebe kombinacije metala iz članka 12. ovog pravilnika,njihovih legura ili drugih materijala, žice i užad moraju biti dovoljno žilavi ipostojani prema atmosferskim utjecajima.

Članak 14.

Za vodove koji se grade prema odredbama ovog pravilnika može seupotrebljavati samo gola užad.

2. Najmanji dozvoljeni presjeciČlanak 15.

Najmanji dozvoljeni presjeci užadi su:1) od aluminija i njegovih legura............................................................25 mm2 2) od al-čelika............................................................................................16 mm2 3) od čelika................................................................................................16 mm2 4) od bakra................................................................................................10 mm2 Užad od drugih materijala mora imati takav presjek da sila kidanja bude

najmanje 380 daN.





12

Članak 16.

Presjek užadi mora biti dovoljno veliki da ukupna temperatura užadiuslijed zagrijavanja strujom ne bude viša od + 80°C, pri čemu se računa stemperaturom okoline od +40°C.

Članak 17.

Zaštitno uže mora biti takvih dimenzija da pri jednopolnim kratkimspojevima ne bude termički preopterećeno.

3. Naprezanje

Članak 18.

Maksimalno radno naprezanje, tj. odabrana računska vrijednost kojuvodoravna komponenta naprezanja na zatezanje postiže pri temperaturi od -5°C snormalnim dodatnim opterećenjem prema članku 5. ovog pravilnika, ili pritemperaturi od -20°C bez dodatnog opterećenja, ne smije prelaziti vrijednostnormalnog dozvoljenog naprezanja.

Članak 19.

Naprezanje na zatezanje u točki učvršćenja provodnika pri temperaturi od-5°C s izuzetnim dodatnim opterećenjem prema članku 6. ovog pravilnika nesmije biti veće od vrijednosti izuzetnog dozvoljenog naprezanja.

Članak 20.

Normalna i izuzetno dozvoljena naprezanja koja se odnose na računskipresjek užadi za razne materijale ne smiju biti veća od vrijednosti danih u tabeli 2.

Tabela 2.Dozvoljeno naprezanje daN/mm2

MaterijalOdnos presjeka, za užad od dva

materijala, približno normalno izuzetno

Al/Č= 0,86 27,5 52

Al/Č= 0,95 27,5 51,5

Al/Č= 1,4 24,0 45

Al/Č= 1,7 22,0 41

Al/Č= 4,3 14,5 27

Al/Č = 4,4 14,0 26

Al/Č= 6 13,0 24,5

Al/Č= 7,7 11,0 21

Al/Č= 11,3 10 18,5

Al/Č = 14,5 9 16,5

Al-čelična užad

Al/Č = 23,1 8 15





13

Dozvoljeno naprezanje daN/mm2 Materijal

Odnos presjeka, za užad od dvamaterijala, približno normalno izuzetno

AlMgSiE/Č = 0,86 30 56

AlMgSiE/Č = 0,95 29,5 55

AlMgSiE/Č = 1,4 26,5 48,5

AlMgSiE/Č = 1,7 24,5 46,5

AlMgSiE/Č = 4,3 18 34,5

AlMgSiE/Č = 4,4 18 34,5

AlMgSiE/Č = 6 16,5 31

AlMgSiE/Č = 7,7 15,5 29,5

AlMgSiE/Č = 11,3 14,5 27

AlMgSiE/Č = 14,5 14 26

AlMgSiE - čeličnaužad

AlMgSiE/Č = 23,1 13 24,5

AlMglE/Č = 0,86 29 55

AlMglE/Č = 0,95 29 55AlMglE/Č = 1,4 25,5 48

AlMglE/Č = 1,7 22,5 42

AlMglE/Č = 4,3 17,5 32

AlMglE/Č = 4,4 16,5 30,5

AlMglE/Č = 6 14,5 27

AlMglE/Č = 7,7 14,5 27

AlMglE/Č= 11,3 12,8 24

AlMglE/Č= 14,5 11,7 22

AlMglE - čeličnaužad

AlMglE/Č= 23,1 11,6 21,8Aluminijska užad 6 11

AlMgSiE- užad 10,5 20AlMglE—užad 9 17ČEAL - užad 45 84Čelična užad

Čelik I 14,5 26,5Čelik II 26 49Čelik III 49,5 93Čelik IV 59,5 111Bakarna užad 16 30Bronzana užad

Bz I 19,5 36,5

Bz II| 23 43,5Bz III 26,5 49,5

Za materijale koji nisu navedeni u tabeli 2 uzima se:- kao normalno dozvoljeno naprezanje: 40% od računske sile kidanja;- kao izuzetno dozvoljeno naprezanje: 75% od računske sile kidanja.





14

Članak 21.

Opasnost od zamora materijala zbog vibracija sprječava se odgovarajućimmjerama (npr. postavljanjem prigušivača ili smanjenjem naprezanja).

Članak 22.

Prilikom izračuna naprezanja, za fizička svojstva materijala koriste sevrijednosti navedene u tabeli 3.

Članak 23.

Prilikom izračuna naprezanja provodnika na visećim izolatorima u strmimi neravnomjernim rasponima mora se uzeti u obzir otklon izolatora u smjeru trasevoda (preračunavanje pomoću "idealnog raspona").

4. Nastavljanje provodnika i zaštitne užadi

Članak 24.

Za nastavljanje provodnika, odnosno zaštitne užadi upotrebljavaju se, upravilu, spojnice odnosno stezaljke od istog materijala od kojeg su i provodnici.Spojnice, odnosno stezaljke od čelika moraju biti pocinčane vrućim postupkom iliizrađene od nehrđajućeg čelika.

Članak 25.

Za vodove u istom rasponu dozvoljen je najviše jedan nastavak poprovodniku, odnosno po zaštitnom užetu.

Članak 26.

Provodnici, odnosno zaštitna užad različnih presjeka ili od različitihmaterijala smiju se nastavljati samo na mjestima na kojima su mehaničkirasterećeni. Korištene stezaljke moraju biti takve konstrukcije da se pouzdanosprječava elektrolitsko razaranje.

Članak 27.

Nastavci provodnika, odnosno zaštitne užadi u rasponu moraju izdržatinajmanje 90% sile kidanja provodnika, odnosno zaštitnog užeta, pri čemu jedozvoljeno upotrijebiti i više od jedne spojnice.





15

Spojnice koje su takve konstrukcije da se njima postiže pouzdan provodanspoj i da imaju najmanje 100% sile kidanja provodnika, odnosno zaštitne užadi(npr. kompresione spojnice) ne smatraju se nastavcima.

Tabela 3.

Materijal

Odnospresjeka zaužad oddvamaterijala

Broj žica u užetuGustina 103

kg/m3

Toplotnikoeficijentlinearnogširenja10-4/ºC

ModulelastičnostidaN/mm2

Al/Č = Al Č

0,86 78 91 5,45 13,7 13400

0,95 18 19 5,33 13,3 13000

1,40 14 7 4,91 15,0 11000

14 19

1.70 12 7 4,66 15,3 10700

4,30 30 7 3,75 17,8 8200

4,40 30 19 3,64 18,0 80006 1 19,2 8100

26 3 18,8 7700

6.00 26 4 3,50 18,8 7700

26 5 18,7 7700

26 7 18,9 7700

24 7 19,6 7400

7,70 54 7 3,36 19,4 7000

54 19 19,4 6800

11,30 48 7 3,20 20,5 6200

14,50 45 7 3,09 20,9 6100

Al-čeličnaužad

23,10 72 7 2,98 21,7 6000AlMgSiE/Č AlMgSiE Č

0,86 78 91 5,45 13,7 13400AIMgSiE -čelična užad 0,95 18 19 5,33 13,3 13000

14 7





16

MaterijalOdnospresjeka zaužad od dvamaterijala

Broj žica u užetuGustina 103

kg/m3

Toplotnikoeficijentlinearnogširenja

10-4

/ºC

Modulelastičnosti

daN/mm2

1,40 14 7 4,91 15,0 11000

1,70 12 7 4,66 15,3 10700

4,30 30 7 3,75 17,8 8200

4,40 30 19 3,64 18,0 8000

6 1 19,2 8100

26 3 18,8 7700

6,00 26 4 3,50 18,8 7700

26 5 18,7 7000

26 7 18,9 7700

24 7 19,6 7400

54 7 3,36 19,3 700054 19 19,4 6800

11,30 48 7 3,20 20,5 6200

14,50 45 7 3,09 20,9 6100

AlMgSiE -čelična užad

23,10 72 7 2,98 21,7 6000

AlMglE/Č AlMglE Č

0,86 78 91 5,45 13,7 13400

0,95 18 19 5,33 13,3 13000

1,40 14 7 4,91 16 11000

1,40 14 19 4,91 15 11000

1,70 12 7 4,66 15,3 10700

4,30 30 7 3,75 17,8 8200

AJMglE-čelična užad

4,40 30 19 3,64 18,0 8000





17

Materijal

Odnospresjeka zaužad od dvamaterijala

Broj žica u užetuGustina

103 kg/m3

Toplotnikoeficijentlinearnogširenja

10-4

/ºC

Modulelastičnosti

daN/mm2

6 1 19,2 8100

26 3 18,8 7700

6,00 26 4 3,50 18,8 7700

26 5 18,7 7000

26 7 18,9 7700

24 7 19,6 7400

7,70 54 7 3,36 19,3 7000

54 19 19,4 6800

11,30 48 7 3,20 20,5 6200

14,50 45 7 3,09 20,9 6100

AlMglE-čelična užad

23,10 72 7 2,98 21,7 60007 6000

19 2,7 23 5700

37 2,7 23 5700

Aluminijskaužad

61 5500AlMgSiE-užad iAlMglE-užad

7 6000

19 2,7 23 5700

37 2,7 23 5700

61 5500

7 1600019 6,87 13 15700

37 6,87 13 15700

ČEAL-užad

61 15500

7 18000

12 17500

19 7,8 11 17500

37 17500

Čelična užad

61 17500

7 11300

19 8,9 17 10500

37 8,9 17 10500

Bakarna užad

61 10500





18

IV. RASPORED PROVODNIKA I ZAŠTITNE UŽADI

1. Sigurnosni razmaci

Članak 28.

Udaljenost između dijelova pod naponom, kao i udaljenost od dijelova podnaponom do uzemljenih dijelova i do dijelova stupa, uzimajući u obzir djelovanjevjetra ili dodatnog opterećenja, mora biti najmanje jednaka sigurnosnomrazmaku.

Članak 29.

Sigurnosni razmaci (cm) moraju odgovarati slijedećim vrijednostima:

Nazivni napon UN (kV)Vrsta naponskog naprezanja

izolacije do 10 20 35 110 220 4001) Atmosferski prenaponi 12 22 32 90 175 280

2) Sklopni i dugotrajni prenaponi 10 20 25 80 155 2703) Naponi industrijske frekvencije(normalni i pogonski uvjeti)

-- 7 10 30 55 90

Sigurnosni razmaci računaju se za slijedeće slučajeve:1) pri neotklonjenom izolacijskom lancu,2) za P = 0,15 Pmax 3) za P = Pmax

gdje je Pmax - maksimalni pritisak vjetra, premačlanku 10. ovog pravilnika.

Članak 30.

Smatra se da je zahtjev iz članka 29. ovog pravilnika u pogledu udaljenostiizmeđu provodnika, odnosno između provodnika i zaštitne užadi u srediniraspona ispunjen ako udaljenost D u sredini raspona u uvjetima bez vjetra natemperaturi +40°C iznosi najmanje:

D = k√f + 1 + sigurnosni razmak određen za sklopne i dugotrajneprenapone (cm)gdje je:

f - ugib provodnika, odnosno zaštitnog užeta na temperaturi +40°C, u cm,bez obzira na usvojenu maksimalnu temperaturu provodnika;l - dužina izolacijskog lanca od točke učvršćenja do provodnika, u cm, za

sva učvršćenja (ili dijelove učvršćenja) koja se ne otklanjaju u smjeru uspravnomna pravac voda, kao i potporne izolatore, zatezne izolacijske lance i zaštitnu užadl = 0;

k - koeficijent čija vrijednost ovisi od rasporeda dva promatranaprovodnika, odnosno provodnika i zaštitnog užeta, a određuje se prema





19

obrascima iz članka 31. do 33. ovog pravilnika, u kojima je α kut otklonaprovodnika, odnosno zaštitnog užeta od punog pritiska vjetra, računatog premačlanku 10. i 11. ovog pravilnika, na uže, bez leda, izražen u stupnjevima.

Prilikom izračuna udaljenosti između dva različita provodnika, odnosnoizmeđu provodnika i zaštitnog užeta koje nije izvedeno isto kao i provodnik, za

svaki provodnik, odnosno i za provodnik i za zaštitno uže udaljenost Dizračunava se prema obrascu iz stavka 1. ovog članka, a odabira se veća vrijednostza D.

Prilikom prelaska s jednog rasporeda provodnika na drugi rasporedprovjeravaju se rastojanja na najkritičnijem mjestu, s tim da se u obrazac uvrstivrijednost ugiba na tom mjestu.

Članak 31.

Pri vodoravnom rasporedu uzima se da je:k.= 4 + α /25, ali ne manje od k = 6.

Najmanja udaljenost je D = 60 cm, ako sigurnosni razmak nije veći.Za vodove nazivnog napona do 20 kV koristi se obrazac iz stavka 1. ovog

članka i kad raspored (projekcija) provodnika, odnosno zaštitnog užeta nijevodoravan.

Za slučajeve iz stavka 3. ovog članka, vodoravna udaljenost provodnikaiznosi 20 cm kad zbog vremenskih prilika (snijeg, led. inje) postoji vjerojatnostdodira, odnosno preskoka napona.

Članak 32.

Pri kosom rasporedu uzima se da je koeficijent:k = 2 + α/10, ali ne manji od k = 7.

Najmanja udaljenost je D = 70 cm, ako sigurnosni razmak nije veći.Za vodove nazivnog napona većeg od 20 kV takvo izračunavanje

udaljenosti (projekcija) dozvoljeno je samo pod uvjetom da je ujedno i vodoravnaudaljenost između provodnika, odnosno između provodnika i zaštitnog užetanajmanje jednaka sigurnosnom razmaku.

Ako je vodoravna udaljenost između dva koso raspoređena provodnika izaštitnog užeta jednaka ili veća od udaljenosti D izračunate prema članku 31.ovog pravilnika, udaljenost je dovoljna.

Članak 33.

Pri okomitom rasporedu uzima se da je koeficijent: k = 4 +α

5, ali ne manjiod k = 14.Najmanja udaljenost je D = 140 cm, ako sigurnosni razmak nije veći.Udaljenost iz stavka 2. ovog članka potrebna je samo za vodove nazivnog

napona većeg od 20 kV i u slučaju kad raspored nije potpuno okomit, ali jevodoravna udaljenost manja od sigurnosnog razmaka.





20

Članak 34.

Kut otklona izolacijskog lanca α računa se s 70% pritiska vjetra naprovodnike, odnosno s 50 % pritiska vjetra na provodnike u snopu. U oba slučajakut otklona računa se za provodnike bez leda. Pritisak vjetra računa se na načinodređen u članku 10. i 11. ovog pravilnika.

2. Zaštitna zona

Članak 35.

Pod zaštitnom zonom podrazumijeva se prostor ispod zaštitnog užeta ukome su provodnici dovoljno zaštićeni od utjecaja atmosferskih prenapona.

Članak 36.

Provodnici se, u pravilu, moraju nalaziti u granicama zaštitne zone dužsvih raspona i na svim temperaturama od 0° do 40°C u uvjetima bez vjetra.

Članak 37.

Na vodu s jednim zaštitnim užetom zaštitna zona obuhvaća prostor ugranicama kuta od najviše 30° s obje strane zaštitnog užeta, mjereno od vertikale.

Članak 38.

Zaštitna zona između dva zaštitna užeta obuhvaća prostor ispod luka kojidodiruje oba zaštitna užeta, čije je središte iznad užeta, a polumjer luka iznosi 0,58

d, gdje je d međusobna udaljenost zaštitne užadi (slika 1).

Slika 1.





21

V. IZOLATORI I IZOLATORSKI LANCI

1. Opće odredbe

Članak 39.

Na vodovima se upotrebljavaju potporni i viseći izolatori.Potporni izolatori spajaju se čvrsto sa stupom.Viseći izolatori spajaju se sa stupom tako da se mogu slobodno klatiti oko

točke učvršćenja.

Članak 40.

Za određeni vod biraju se odgovarajući tipovi izolatora, pri čemu se vodiračuna o mehaničkim i električnim opterećenjima tog voda.

2. Mehaničko dimenzioniranjeČlanak 41.

Potporni izolatori na nosećim stupovima moraju biti takvih dimenzija daprijelomno opterećenje iznosi najmanje 2,5 puta težine provodnika s dodatnimopterećenjem, s tim što se, ako je opterećenje provodnika uslijed djelovanja vjetraveće, uzima u obzir to veće preopterećenje.

Potporni izolatori na zateznim stupovima moraju biti takvih dimenzija daprijelomno opterećenje iznosi najmanje 2,5 puta sila zatezanja provodnika.

Članak 42.

Kapasti izolatori, odnosno kapasti izolatori u izolatorskim lancima nanosećim stupovima moraju biti takvih dimenzija da imaju elektromehaničko,odnosno mehaničko opterećenje najmanje tri puta veće od težine provodnika sdodatnim opterećenjem, s tim što se, ako je opterećenje provodnika uslijeddjelovanja vjetra veće, uzima u obzir to veće opterećenje.

Kapasti izolatori, odnosno kapasti izolatori u izolatorskim lancima nazateznim stupovima moraju biti takvih dimenzija da imaju elektromehaničko,odnosno mehaničko opterećenje najmanje tri puta veće od sile zatezanjaprovodnika.

Članak 43.

Masivni i štapni izolatori, odnosno masivni i štapni izolatori u izolatorskimlancima na nosećim stupovima moraju biti takvih dimenzija da imaju prekidnoopterećenje najmanje tri puta veće od težine provodnika s dodatnimopterećenjem, s tim što se, ako je opterećenje provodnika uslijed djelovanja vjetraveće, uzima u obzir to veće opterećenje. Masivni i štapni izolatori, odnosno





22

masivni i štapni izolatori u izolatorskim lancima na zateznim stupovima, morajubiti takvih dimenzija da imaju najmanje tri puta veće prekidno opterećenje od silezatezanja provodnika.

Članak 44.

Dozvoljena je uporaba višestrukih izolatorskih lanaca pod uvjetom da je unormalnom stanju osigurana ravnomjerna raspodjela opterećenja na pojedineizolatorske lance.

3. Električno dimenzioniranje

Članak 45.

Izolator, odnosno izolatorski lanac kompletno sastavljen kao nanadzemnom vodu sa zaštitnom armaturom ili bez nje, mora zadovoljitivrijednosti dane u tabelama 4,5 i 6.

Tabela 4.Nazivni podnosivi atmosferski udarni

prenapon (temeljna vrijednost) (kV)stupanj izolacije

Nazivninapon

(kV)

Najviši naponopreme Um (efektivnavrijednost)

(kV)

snižen pun

Nazivni kratkotrajnipodnosivi napon

industrijskefrekvencije (efektivna

vrijednost) (kV)

1 2,0 3 4 5

3 3,6 20 40 10

6 7,2 40 60 20

10 12,0 60 75 28

20 24,0 95 125 50

35 38,0 145 170 70

Stupanj izolacije voda (snižen ili pun stupanj) bira se s obzirom naizloženost atmosferskim ili sklopnim prenaponima, način uzemljenja neutralnetočke i vrstu prenaponske zaštitne naprave ako je primijenjena.





23

Tabela 5.

Iz tabele 5 bira se jedan stupanj ili više stupnjeva izolacije za pojedinestandardne vrijednosti najvišeg napona opreme. Ako je dano više stupnjevaizolacije, viši stupanj izolacije je prikladan za opremu u mrežama skompenzacijom struje zemljospoja ili gdje je faktor zemljospoja iznad 1,4.

Tabela 6.





24

Članak 46.

Vrijednosti iz članka 45. ovog pravilnika važe za izolatore pod slijedećimuvjetima:

1) atmosferski tlak......................................................................1013,25 mbar;2) temperatura.........................................................................................+20°C;3) vlažnost...............................................................................................11 g/m3.

Članak 47.

Za dijelove voda na većim nadmorskim visinama, vrijednosti ispitnihnapona iz tabela 4, 5. i 6. iz članka 45. ovog pravilnika množe se slijedećimfaktorima:

1) 1.075 - za nadmorske visine od 1000 m do 1500 m;2) 1,150 - za nadmorske visine od 1500 m do 2000 m;3) 1,225 - za nadmorske visine od 2000 m do 2500 m.

Članak 48.

Na vodovima ili dijelovima vodova u predjelima s povećanim stupnjemzagađenosti atmosfere (npr. u blizini obale mora, kemijske industrije, toplana,cementara i dr.) moraju se upotrijebiti specijalni izolatori s produženom strujnomstazom.

Članak 49.

Prema stupnju zagađenosti, izolatorski lanci, odnosno izolatori morajuimati specifične nazivne strujne staze najmanje prema tabeli 7, s tim što se uzimanajviši napon opreme Um.

Članak 50.

Položaj izolatora, odnosno izolacijskog lanca na vodu mora biti takav dabitno ne smanjuje njegova izolacijska svojstva.

Tabela 7.

Stupanj zagađenostiSpecifična nazivna strujna staza između faze i

zemlje (mm/kV)I - Mala zagađenost 16

II - Srednja zagađenost 20III - Velika zagađenost 25IV - Vrlo velika zagađenost 31





25

4. Pojačana izolacija

Članak 51.

Izolacija voda pojačava se, po potrebi, mehanički, električno, odnosno

mehanički i elektri

čno.

Članak 52.

Izolacija voda je mehanički pojačana ako se:a) za potporne izolatore upotrijebe dva ili više izolatora, tako da, u slučaju

prijeloma jednog izolatora, preostali izolatori budu dimenzionirani prema članku41. do 44. ovog pravilnika, uzimajući u obzir raspodjelu opterećenja na neoštećeneizolatore;

b) za viseće izolatore, odnosno izolatorske lance upotrijebe dva lanca iliviše lanaca dimenzioniranih prema članku 42. do 44. ovog pravilnika za normalno

stanje voda, kad je opterećenje ravnomjerno raspore

đeno na sve lance, a ako seprekine jedan lanac, preostali lanci smiju biti opterećeni najviše s pola iznosa od

elektromehaničkog opterećenja, odnosno minimalnog prijelomnog opterećenja.

Članak 53.

Izolacija je električno pojačana ako se:1) za potporne izolatore izabere izolator za prvi viši izolacioni nivo,

odnosno izolator s povećanom dužinom strujne staze;2) za masivne i štapne izolatore izabere izolator s povećanom dužinom

strujne staze;3) za kapaste izolatore, odnosno kapaste izolatore u izolatorskim lancima

stavi jedan članak više, neovisno od naponskog nivoa.

5. Učvršćivanje provodnika

Članak 54.

Na potpornim izolatorima nosećih stupova provodnici se, u pravilu, vezujumekanom žicom od istog ili sličnog materijala od kojeg su i provodnici. Promjer

žice ne smije biti manji od 2,5 mm.Članak 55.

Na kutne stupove provodnik se postavlja tako da je potporni izolator utupom kutu i da je veza rasterećena.





26

Članak 56.

Na zateznim Stupovima provodnici se učvršćuju na potporne izolatoreomčom koja je zatvorena spojnicama ili vezom.

Članak 57.

Nosači potpornih izolatora dimenzioniraju se tako da izdrže opterećenje izčlanka 41. ovog pravilnika, s mehaničkim faktorom sigurnosti najmanje 2 sobzirom na prekidnu čvrstoću materijala.

Članak 58.

Stezaljke i ostali metalni dijelovi u sastavu izolatorskih lanaca, kao ioprema za učvršćivanje zaštitnog užeta moraju biti takvih dimenzija da izdržeopterećenje prema članku 42. i 43. ovog pravilnika, s mehaničkim faktorimasigurnosti od najmanje 2,5 s obzirom na silu kidanja.

Stezaljke i ostali metalni dijelovi za učvršćivanje provodnika i zaštitnogužeta moraju biti izrađeni od istog ili sličnog materijala od kojeg su provodnici,odnosno zaštitna užad ili od čelika pocinčanog vrućim postupkom, odnosno odnehrđajućeg čelika.

Članak 59.

Kod višestrukih izolatorskih lanaca, pri prekidu jednog lanca metalnidijelovi ostalih lanaca moraju biti takvih dimenzija da izdrže opterećenje premačlanku 42. i 43. ovog pravilnika, s mehaničkim faktorom sigurnosti od najmanje

1,7 s obzirom na silu kidanja.

Članak 60.

Sila izvlačenja iz nosećih stezaljki za provodnike i zaštitnu užad ne smijebiti manja od 60% sile zatezanja.

VI. STUPOVI

1. Vrste stupova

Članak 61.

Stupovi mogu biti noseći (linijski) i zatezni.Noseći stupovi se, u pravilu, postavljaju samo u pravolinijskoj trasi.

Naprezanje provodnika, odnosno zaštitne užadi kod nosećih stupova u obaraspona je jednako, a provodnici i zaštitna užad nisu s njima čvrsto spojeni i nastup se ne prenosi direktno njihova sila zatezanja s jedne strane stupa, nego seprenosi samo rezultanta sile zatezanja s obje strane, ako ta rezultanta postoji.





27

Kod zateznih stupova naprezanje provodnika, odnosno zaštitne užadi nemora biti jednako u oba raspona, provodnici i zaštitna užad su s njim čvrstospojeni i na stup se direktno prenosi sila zatezanja svakog provodnika i zaštitnogužeta sa svake strane stupa.

Stupovi mogu istovremeno biti i noseći i zatezni (npr. stup na kome se vododvaja je u odnosu na prelazni vod noseći, a u odnosu na ogranak je zatezni).

Članak 62.

Stupovi se mogu nalaziti u pravolinijskoj trasi (linijski stupovi) ili na kututrase (kutni stupovi). Noseći i zatezni stupovi mogu biti linijski ili kutni.

Članak 63.

Na vodovima s visećim izolatorima ne upotrebljavaju se kutni nosećistupovi na mjestima na kojima kut skretanja trase iznosi više od 20°.

Članak 64.

Dužina zateznog polja, tj. udaljenost između dva zatezna stupa, ne smijebiti veća od 8 km, niti smije sadržati više od 30 raspona.

Kraća zatezna polja primjenjuju se ako posebne prilike na trasi tozahtijevaju (klimatski uvjeti, teren, ukrštanja, veći broj kutova i sl.).

2. Naprezanje stupova

Članak 65.

Stupovi moraju biti takvih dimenzija da naprezanje materijala ne prekoračigranicu dozvoljenog naprezanja ni u jednom slučaju opterećenja.

Za proračunavanje pojedinog djela stupa bira se ono opterećenje kojeuzrokuje najveću silu u njemu, s tim što se pri tom ne uzima da razna opterećenjaiz članka 68. i 69. i opterećenja iz članka 209. ovog pravilnika djeluju istovremeno.

Članak 66.

Dozvoljena naprezanja za pojedine vrste materijala određuju se posebno zanormalne slučajeve opterećenja, a posebno za izvanredne slučajeve opterećenja.

Normalni slučajevi opterećenja nastaju kad su svi dijelovi neoštećeni.Izvanredni slučajevi opterećenja nastaju kad je jedan provodnik ili jedno

zaštitno uže s jedne strane stupa prekinuto.





28

3. Opterećenja

Članak 67.

Opterećenja navedena u članku 68. i 69. ovog pravilnika odnose se na

stupove vodova s visećim izolatorima i na stupove vodova s potpornimizolatorima, a naprezanje se izračunava prema odredbama članka 70. ovog

pravilnika.

Članak 68.

Normalna opterećenja su:1) za sve vrste stupova (noseće i zatezne):

a) opterećenje pri čijem se proračunu uzima:- težina stupa, izolatora, pribora, provodnika i zaštitne užadi;- težina dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi;

-

rezultanta pune sile zatezanja svih provodnika i zaštitne užadi s objestrane stupa;b) opterećenje pri čijem se proračunu uzima:

- težina stupa, izolatora, pribora, provodnika i zaštitne užadi;- pritisak vjetra na stup i na sve provodnike i zaštitnu užad upravno na

vod, odnosno u pravcu simetrale kuta trase;- rezultanta od dvije trećine sile zatezanja svih provodnika i zaštitne

užadi s obje strane stupa;c) opterećenja pri čijem se proračunu uzima:

- težina stupa, izolatora, pribora, provodnika i zaštitne užadi;- pritisak vjetra na stup i na sve provodnike i zaštitnu užad u pravcu

voda, odnosno upravno na simetralu kuta trase;- rezultanta od dvije trećine sile zatezanja svih provodnika i zaštitneužadi s obje strane stupa;

Članak 69.

Izvanredna opterećenja su:1) za noseće stupove:

a) Opterećenje pri čijem se proračunu uzima;- težina stupa, izolatora, pribora, provodnika i zaštitne užadi;- težina dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi;- polovina sile zatezanja jednog provodnika ili jednog zaštitnog užeta s

jedne strane stupa, a za provodnike u snopu -četvrtina sile zatezanjaprovodnika jednog snopa;

2) za zatezne stupove i za kutne noseće stupove s uglom skretanja trase većim od20°C; a) opterećenje pri čijem se proračunu uzima:

- težina stupa, izolatora. pribora, provodnika i zaštitne užadi;- težina dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi;- puna sila zatezanja svih provodnika i zaštitne užadi u oba pravca trase,

osim jednog provodnika, odnosno jednog zaštitnog užeta s jedne strane





29

stupa, a za vodove s provodnicima u snopu - puna sila zatezanja svihsnopova provodnika i zaštitne užadi u oba pravca trase, osim jednogsnopa, odnosno jednog zaštitnog užeta s jedne strane stupa.

Ako je pritisak vjetra veći od 60 daN/m2, odnosno dodatno opterećenjeveće od 0,18 √d daN/m, izvanredna opterećenja ne uzimaju se u obzir za

jednostavne konstrukcije drvenih stupova, ni za vodove do 35 kV, osim nadionicama s težim atmosferskim uvjetima.

Članak 70.

Pri izračunavanju naprezanja stupova uzimaju se u obzir:1) težina provodnika i zaštitne užadi i težina dodatnog opterećenja,

izračunate za gravitacioni raspon stupa definiran u članku 2. ovog pravilnika;2) pritisak vjetra na provodnike i zaštitnu užad u pravcu simetrale kuta

trase, izračunat za poluzbir susjednih raspona, vez ikakve redukcije s obzirom nakut trase;

3) pritisak vjetra na provodnike i zaštitnu užad u pravcu simetrale kutatrase, izračunat za poluzbir susjednih raspona, s redukcijom, s obzirom na položajprovodnika i zaštitne užadi prema pravcu vjetra, ali tako da je jednak najmanječetvrtini pritiska u pravcu simetrale kuta trase;

4) ako nije određeno koji je provodnik, zaštitno uže ili strana stupa upitanju, uzima se najnepovoljniji slučaj.

4. Natpisi na stupovima

Članak 71.

Na sve stupove moraju se postaviti trajni natpisi s upozorenjem naopasnost od električne struje.

VII. UZEMLJENJE

1. Opće odredbe

Članak 72.

Pri uzemljenju vodova primjenjuju se i odredbe propisa o tehničkimnormativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V.

Članak 73.

Metalni i armiranobetonski stupovi visokonaponskih vodova, metalnasidrena užad i metalne trake na drvenim stupovima koje služe za zaštitu stupovaod udara groma moraju biti pouzdano povezani sa zemljom. Ako se temeljenjemstupova i ukopavanjem sidara ne dobije zadovoljavajuće uzemljenje, postavljajuse dopunski uzemljivači, odnosno poduzimaju se druge dopunske mjere.





30

2. Uzemljenje u mrežama s kompenziranim zemljospojem i sizoliranom neutralnom točkom

Članak 74.

U mrežama visokog napona s izoliranom neutralnom točkom i mrežama skompenziranom strujom zemljospoja uzima se da je trajanje zemljospoja duže, pa

otpornost uzemljenja Ru kod stupova na obradivim površinama, pored prometnihputova i u naseljenim mjestima ne smije prijeći vrijednost danu obrascem:

Ru ≤ Uz/Iz Gdje je:Uz - 125 V - najviši dozvoljeni napon na uzemljenju;Iz - stvarna struja zemljospoja (A), koja teče na mjestu zemljospoja.

U mrežama s izoliranom neutralnom točkom Iz je kapacitativna strujazemljospoja, a u mrežama s kompenziranim zemljospojem - preostala strujazemljospoja.

Smatra se da je stup pored prometnog puta ako se nalazi na udaljenostimanjoj od 15 m od ivice kolovoza.Vrijednost otpornosti uzemljenja iz stavka 1. ovog članka ne smije biti

prekoračena ako se stup voda nalazi na udaljenosti manjoj od 15 m od stambenezgrade, u ograđenom dvorištu, u okućnici koja se koristi kao obradivo zemljište, uparku ili na šetalištu.

Članak 75.

Na vodovima sa zaštitnom užadi uzima se ukupna otpornost uzemljenja,računajući i vezu preko zaštitne užadi.

Članak 76.

Prekoračenje vrijednosti otpornosti Ru dozvoljava se ako se poduzme jednaod slijedećih mjera:

1) uporaba neprobojnih masivnih ili štapnih izolatora;2) redovna kontrola izolatora, a najmanje jedanput godišnje;3) ugrađivanje uređaja za signalizaciju zemljospoja i neposredno

automatsko isključenje voda čim nastane kvar.Posebne mjere za smanjenje napona koraka nisu potrebne ako je poduzeta

jedna od mjera iz ovog članka.





31

3. Uzemljenje u mrežama s uzemljenom neutralnom točkom

Članak 77.

Nadzemni vodovi koji pripadaju mreži s efikasno uzemljenom neutralnom

točkom moraju imati ure

đaje za brzo automatsko isklju

čenje pri zemljospoju, kojipouzdano isključuju dionicu u kvaru i tako odstranjuju opasnost od djelovanja

napona na mjestu zemljospoja.

Članak 78.

Stupovi nadzemnih vodova iz članka 77. ovog pravilnika imaju u praviluuzemljivač u obliku jednog ili dva prstena oko svakog temelja ili oko svih temelja

jednog stupa. Najmanja dubina ukopavanja uzemljivača je 0,5 m.Udaljenost prstena od temelja, odnosno stupa mora biti takva da se

postigne povoljnije oblikovanje potencijala, što ovisi od oblika i konstrukcije

temelja stupa.Članak 79.

Odredbe članka 78. ovog pravilnika ne primjenjuju se na stupove u terenu svelikom specifičnom otpornošću, u kome se, uz racionalnu uporabu materijala, nemogu postići zadovoljavajući rezultati otpornosti uzemljenja. Stupove naovakvom terenu ne treba uzemljiti.

Članak 80.

U pogledu zaštite od opasnog napona na mjestu zemljospoja ne trebapoduzimati druge posebne mjere osim mjera predviđenih u članku 77. do 79.ovog pravilnika.

4. Uzemljenja za zaštitu od groma

Članak 81.

Da bi se pri udaru groma u stup ili zaštitno uže smanjila opasnost odpreskoka na provodnike, treba, prema odabranom stupnju izolacije voda, odreditimaksimalno dozvoljenu otpornost uzemljenja, uzimajući u obzir učestalost i

jačinu gromova u područ ju trase, sigurnost voda i učestalost kvarova.

Članak 82.

Ako se uzemljenjem izvedenim prema članku 78. ovog pravilnika nepostigne otpornost koja osigurava zaštitu od groma, potrebno je međusobnopovezivati pojedinačne uzemljivače ili postaviti još jedan prsten oko svih temeljastupa na dubini od 1 m, odnosno položiti zrakaste uzemljivače ukupne dužinepribližne dužini uzemljivača prstena, ako je to povoljnije s obzirom na teren.





32

Ako se postupkom iz stavka 1, ovog članka ne postigne otpornost koja štitiod povratnog preskoka, odustaje se od daljnjeg polaganja uzemljivača.

Članak 83.

Povratni preskok na provodniku nije vjerojatan ako je za otpornostuzemljenja ispunjen uvjet prema slijedećem obrascu:Ruz ≤ Ui/Iu Gdje je:Ruz - otpornost uzemljenja Ω promatranog stupa, bez veze sa zaštitnom užadi;Ui - podnosivi udarni napon (kV) izolacija promatranog stupa u suhom;Iu - temena vrijednost udarne struje groma (kA) za promatrani stup.

Pri izboru Iu kao orijentacija mogu poslužiti vrijednosti dane u tabeli 8, kojepokazuju za koliko postotaka od svih udara groma, uzetih kao 100%, vrijednoststruje iz prvog reda tabele 8 neće biti premašena. Vrijednosti struja manje od 20kA mogu se uzeti samo za vodove napona do 35 kV.

Osnova za određ

ivanje struje od udara groma su podaci o učestalostiatmosferskog pražnjenja, broj grmljavinskih dana u godini ili broj udara groma po

jedinici površine, distribucija temene vrijednosti struje u stazi groma i željeni nivosigurnosti s obzirom na vjerojatni broj povratnih preskoka u jednoj godini.

Tabela 8.Struja od udara groma u stup

(kA)5 10 15 20 30 40 50 60

Postotak od svih udara groma 14 40 62 79 91 95 98 99

Članak 84.

Otpornost uzemljenja s kojom se računa pri udarnim naponima gromapribližno je jednaka otpornosti uzemljenja koja se dobiva uobičajenim mjerenjima.

5. Uzemljenje zaštitne užadi

Članak 85.

Zaštitno uže na metalnim stupovima može se uzemljiti preko konstrukcijebez posebnog voda za uzemljenje ako je konstrukcija uzemljena. Iznad temelja

konstrukcije mora postojati stezaljka za priključak uzemljivača.

Članak 86.

Zaštitno uže na armiranobetonskim stupovima može se uzemljiti prekočelične armature u betonu ako presjek armature iznosi najmanje 50 mm2 i ako svidijelovi armature koji služe za uzemljenje imaju pouzdan kontakt.

Odredba stavka 1. ovog članka odnosi se i na nosače izolatora.





33

Ako armatura armiranobetonskih stupova služi za uzemljenje, mora imatiizvod iznad temelja za priključenje uzemljivača.

Članak 87.

Na drvenim stupovima uzemljenje se ne izvodi, osim ako nose zaštitno užeili ako metalne dijelove treba uzemljiti. U tom slučaju, uzemljenje se izvodi kaokod metalnih i armiranobetonskih stupova.

Ako nosači izolatora nisu uzemljeni, vod za uzemljenje zaštitnog užetatreba odmaći ili izolirati od glave stupa i time spriječiti galvansku vezu snosačima.

Na drvenim stupovima zaštitno uže mora se uzemljiti na svakom stupu,najmanje na svakih 300 m dužine voda.

Ako su drveni stupovi usidreni, moraju se uzemljiti metalni dijelovi zapričvršćenje izolatora i sidra, kao i sidro u zemlji.

6. Vodovi za uzemljenjeČlanak 88.

Vodovi za uzemljenje (zemljovodi) postavljaju se radi galvanske vezeizmeđu zaštitne užadi i uzemljivača.

Najmanji dopušteni presjeci vodova za uzemljenje su:l) za čelik pocinčan toplim postupkom........................................................50

mm2;2) za aluminij...............................................................................................35 mm2;3) za bakar....................................................................................................16 mm2.

Stvarni presjeci vodova za uzemljenje moraju biti dimenzionirani premaočekivanoj struji zemljospoja.

Članak 89.

Ako se goli zemljovodi polažu u zemlju, smatraju se dijelom uzemljivača.

Članak 90.

Ako se na mjestu prelaska zemljovoda u zemlju očekuje pojačana korozija,potrebno je vod zaštititi premazivanjem, povećati presjek ili primijeniti nekadruga zaštitna mjera.

Članak 91.

Ako postoji opasnost od mehaničkog oštećenja, zemljovod se mora zaštititi.





35

VIII. PRELAZAK VODOVA I NJIHOVO PRIBLIŽAVANJEOBJEKTIMA

1. Opće odredbe

Članak 96.

Prilikom prelaska vodova preko objekata, odnosno pri približavanjuvodova objektima, sigurnosna visina je jednaka sigurnosnoj udaljenosti ako zasigurnosnu visinu nije navedena posebna vrijednost.

Članak 97.

Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti iz članka 100. do 224. ovogpravilnika odnose se na vodove nazivnog napona do 110 kV.

Članak 98.

Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti povećavaju se u odnosu nasigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti za nazivni napon 110 kV. i to:

1) za 0,75 m - za vodove nazivnog napona 220 k V;2) za 2,0 m - za vodove nazivnog napona 400 kV.

Članak 99.

Odredbe članka 121. do 129., članka 142. do 148. i članka 178. do 181. ovogpravilnika primjenjuju se i kad se vod približi auto-putu, magistralnom putu,

žičari, plovnoj rijeci ili plovnom kanalu na udaljenost manju od visine stupa iznadzemlje, s tim sto se ne primjenjuju odredbe o sigurnosnoj visini.

2. Nepristupačna mjesta

Članak 100.

Za nepristupačna mjesta (npr. gudure, sjene, neplovne rijeke, močvare i sl.)sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:

1) sigurnosna visina...................................................................................4,0 m;2) sigurnosna udaljenost................... ........................................................3,0 m.

3. Mjesta nepristupačna vozilima

Članak 101.

Za mjesta nepristupačna vozilima sigurnosna visina i sigurnosnaudaljenost iznose:1) sigurnosna visina............................................................................................5,0 m;





36

2) sigurnosna udaljenost.....................................................................................4,0 m.

4. Mjesta pristupačna vozilima

Članak 102.

Za mjesta pristupačna vozilima (oko naseljenih područ ja, iznad polja okokojih se nalaze poljski putovi, iznad livada i oranica, iznad poljskih putova išumskih putova), sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznosi:1) sigurnosna visina.............................................................................................6,0 m:2) sigurnosna udaljenost……………...………………………………………..5,0 m.

5. Zgrade

Članak 103.

Vođ

enje vodova preko zgrada koje služe za stalan boravak ljudi može seizvesti ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 104. do 108. ovog pravilnika.Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje vodoravne

projekcije najbližeg provodnika u neotklonjenom položaju od zgrade manje od 3,0m za vodove nazivnog napona do 20 kV i manje od 5,0 m za vodove nazivnognapona većeg od 20 kV.

Članak 104.

Za nepristupačne dijelove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosnaudaljenost iznosi 3,0 m.

Članak 105.

Za stalno pristupačne dijelove zgrade (terasa, balkon, građevinske skele isl.) sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:1) sigurnosna visina..............................................................................................5,0 m;2) sigurnosna udaljenost.......................................................................................4,0 m.

Članak 106.

Okomita udaljenost između provodnika i dijelova zgrade ispodprovodnika (sljeme krova, gornja ivica dimnjaka itd.) za vodove s visećimizolatorima iznosi najmanje 3,0 m i u slučaju kad u rasponu ukrštanja postojinormalno dodatno opterećenje, a u susjednim rasponima nema tog opterećenja.

Članak 107.

Za vodove iznad zgrada potrebno je električno pojačana izolacija, a zavodove iznad stambenih zgrada i zgrada u kojima se zadržava veći broj ljudi (npr.škole, vrtići itd.) potrebna je i mehanički pojačana izolacija.





37

Članak 108.

Na stambenim zgradama nije dozvoljeno postavljanje zidnih konzola ilizidnih i krovnih nosača za nošenje vodova.

6. Zgrade pogonskih postrojenjaČlanak 109.

Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od zgrada koje pripadaju istompogonskom postrojenju čiji je i elektroenergetski vod (elektrane, transformatorskestanice, razvodna postrojenja), a ne služe za stanovanje, mogu biti i manje odvrijednosti iz članka 103. ovog pravilnika ako se predvide odgovarajuće zaštitnemjere za sprečavanje slučajnog dodira provodnika (npr. postavljanje ograde, lakouočljivih natpisa za upozorenje i sl.).

7. Zgrade sa zapaljivim krovomČlanak 110.

Za zgrade s krovom pokrivenim zapaljivim materijalom, radi zaštitevodova od oštećenja sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose, bez obzirana napon voda:

1) sigurnosna visina.................................................................................12,0 m;2) sigurnosna udaljenost............................................................................5,0 m.Za zgrade iz stavka 1. ovog članka važe i odredbe članka 103. do 108. ovog

pravilnika.

8. Objekti u kojima se nalazi lako zapaljivi materijal

Članak 111.

Nije dozvoljeno vođenje vodova preko nadzemnih objekata u kojima senalazi lako zapaljiv materijal (skladišta benzina, ulja, eksploziva i sl.).

Na prolazu pored objekata iz stavka 1. ovog članka, vodoravna sigurnosnaudaljenost jednaka je visini stupa uvećanoj za 30 m, a mora iznositi najmanje 15,0.

9. Naseljena mjesta

Članak 112.

Za vodove u naseljenim mjestima sigurnosna visina iznosi 7,0 m. Izolacijamora biti električno pojačana.





38

10. Sportska igrališta

Članak 113.

Ako vodovi prelaze preko igrališta, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) sigurnosna udaljenost mora iznositi 12,0 m;2) izolacija mora biti mehanički i električno pojačana:3) dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitnih

užadi mora se smanjiti na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20.ovog pravilnika;

4) nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitnih užadi.

Članak 114.

Nije dozvoljen prelazak vodova preko strelišta. Sigurnosna udaljenost vodaiznosi 12,0 m.

11. Javna kupališta i kampovi

Članak 115.

Nije dozvoljen prelazak vodova preko javnih kupališta i kampova.

12. Skijališne skakaonice

Članak 116.

Nije dozvoljen prelazak vodova preko odskočne i dosko

čne staze.Sigurnosna udaljenost od odskočne staze iznosi 8.0 m a od doskočne staze -

12,0 m.Izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.

13. Šume i drveće

Članak 117.

Sigurnosna udaljenost od bilo kojeg djela stabla iznosi 3.0 m.Za vodove nazivnog napona 110 kV i za više nazivne napone sigurnosna

udaljenost mora se održati i u slučaju pada stabla. pri

čemu se sigurnosnaudaljenost mjeri od provodnika u neotklonjenom položaju.





39

14. Regionalni putovi, lokalni putovi i putovi za industrijske objekteizgrađeni kao putovi za opću uporabu

Članak 118.

Sigurnosna visina voda iznosi 7.0 m.Članak 119.

Udaljenost bilo kojeg djela stupa od vanjske ivice puta, u pravilu, ne smijebiti manja od 10 m, a u izuzetnim slučajevima može se smanjiti na najmanje 5 m.

Izolacija mora biti električno pojačana.U rasponu ukrštanja dozvoljava se jedan nastavak po provodniku ili

zaštitnom užetu.

Članak 120.

Kut ukrštanja voda i regionalnog puta, u pravilu, iznosi najmanje 20°.Za lokalne putove i putove za industrijske objekte kut ukrštanja nije

ograničen.

15. Magistralni putovi

Članak 121.

Sigurnosna visina voda iznosi 7,0 m.

Članak 122.

Vodoravna udaljenost bilo kojeg djela stupa od vanjske ivice puta iznosi 20m. Kad vod prelazi magistralni put, udaljenost bilo kojeg djela stupa može bitimanja ako to uvjetuju lokalne prilike, ali ne smije biti manja od 10,0 m. Izolacijamora biti mehanički i električno pojačana.

Članak 123.

Kut ukrštanja, u pravilu, iznosi najmanje 30°.U rasponu ukrštanja nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitne

užadi.16. Auto-putovi

Članak 124.

Sigurnosna visina voda iznad auto-puta iznosi 7,0 m.





40

Članak 125.

Udaljenost bilo kojeg djela stupa od ivice auto-puta iznosi najmanje 40,0 m.Kad vod prelazi preko auto-puta udaljenost bilo kojeg djela stupa može biti

manja ako to zahtijevaju uvjeti tla, s tim da ne smije biti manja od 10,0 m.Izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.

Članak 126.

Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitnih užadismanjuje se na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20. ovogpravilnika.

Članak 127.

U rasponu ukrštanja nije dozvoljeno nastavljanje provodnika, odnosnozaštitnih užadi.

Članak 128.

Kut ukrštanja ne smije biti manji od 30°.

Članak 129.

Pri vođenju vodova paralelno s auto-putem, udaljenost voda od auto-putana potezima dužim od 5 km mora biti:

1) za vodove napona do 35 k V - najmanje 50,0 m;2) za vodove napona većeg od 35 kV - najmanje 100 m.

U brdovitim i šumovitim predjelima udaljenost voda od auto-puta može sesmanjiti na 40,0 m.

17. Naseljena mjesta

Članak 130.

U gusto naseljenim mjestima, sigurnosna visina voda mora iznositi 7,0 m.

Članak 131.

Izolacija mora biti električno pojačana a na mjestima ukrštanja s ulicama iliputovima i mehanički pojačana.

Članak 132.

Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitnih užadismanjuje se na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20. ovogpravilnika.





41

Članak 133.

U rasponu ukrštanja vodova s putovima u gusto naseljenim mjestima nijedozvoljeno nastavljanje provodnika, odnosno zaštitne užadi, a u susjednimrasponima dozvoljen je samo jedan nastavak po provodniku, odnosno zaštitnomužetu.


Članak 134.

Ako je rastojanje vodoravne projekcije najbližeg provodnika uneotklonjenom položaju manje od 5,0 m izolacija mora biti mehanički i električnopojačana.

18. Pijace i vašarišta

Članak 135.

Ako vodovi prelaze preko pijaca i vašarišta, moraju biti ispunjeni sljedećiuvjeti:

1) sigurnosna udaljenost mora iznositi 12,0 m;2) izolacija mora biti mehanički i električno pojačana;3) dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitne užadi

mora se smanjiti na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20. ovogpravilnika;

4) nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitnih užadi.

19. Parking i stajališta autobusaČlanak 136.

Ako vod prelazi preko parkirališta ili stajališta autobusa, sigurnosna visinaiznosi 7,0 m. Izolacija voda mora biti mehanički i električno pojačana.

Smatra se da vod prelazi preko parkinga, odnosno stajališta autobusa i kad je rastojanje vodoravne projekcije najbližeg provodnika u neotklonjenom stanjumanje od 5,0 m.

20. Tramvaji i trolejbusi

Članak 137.

Sigurnosna udaljenost voda od tramvaja ili trolejbusa, voznih i napojnihvodova, odnosno dijelova konstrukcije za njihovo nošenje iznosi 3,0 m.

Izolacija voda mora biti mehanički i električno pojačana.





42

Članak 138.

Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitne užadismanjuje se na 75% od vrijednosti navedene u tabeli 2. iz članka 20. ovogpravilnika.

Članak 139.

U rasponu ukrštanja nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitneužadi.

Članak 140.

Kut ukrštanja voda ne smije biti manji od 30°.

21. Splavne rijeke

Članak 141.

Sigurnosna visina voda od najvišeg vodostaja rijeka na kojima jemogućnost splavarenje iznosi 7,0 m. Izolacija voda mora biti električno pojačana.

22. Plovne rijeke i kanali

Članak 142.

Sigurnosna visina od najvišeg vodostaja pri kome je još moguća plovidbaiznosi, u pravilu, 15.0 m.

Članak 143.

Vodoravna udaljenost bilo kojeg djela stupa iznosi najmanje:1) od obale....................................................................................................... 10 m;2) od stope nasipa..................................... ........................................................6 m.Izolacija voda mora biti mehanički i električno pojačana.

Članak 144.

Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitne užadi

smanjuje se na 75% od vrijednosti navedene u tabeli 2. iz članka 20. ovogpravilnika.

Članak 145.

U rasponu ukrštanja nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitneužadi.





43

Članak 146.


Članak 147.

Pri vođenju vodova paralelno s plovnim rijekama i kanalima na potezimadužim od 5 km, udaljenost od obale, odnosno od nasipa ne smije biti manja od 50m.

Članak 148.

Odredbe članka 143. i 144. ovog pravilnika primjenjuju se i kad jevodoravna udaljenost otklonjenog provodnika od obale zbog djelovanja vjetra pri+40°C za vodove nazivnog napona do 110 kV manja od 2,0 m.

23. Mostovne konstrukcije

Članak 149.

Sigurnosna udaljenost voda iznosi:l) od pristupačnih dijelova mosta.................................................................5,0

m;2) od nepristupačnih dijelova mosta............................................................3,0

m.Ako vod prolazi kroz otvor mosta, sigurnosna udaljenost mora biti jednaka

sigurnosnom razmaku iz članka 29. ovog pravilnika.Na mostu se mora ugraditi zaštitna ograda koja će onemogućiti dodir s

dijelovima pod naponom.

24. Antene televizijskih i radio-prijemnika

Članak 150.

Prelazak vodova preko antena televizijskih i radio-prijemnika dozvoljen jeako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) sigurnosna udaljenost mora iznositi 5,0 m;2) izolacija mora biti mehanički i električno pojačana;3) normalno dozvoljeno naprezanje ne smije prelaziti 1/3 prekidne čvrstoće

provodnika i zaštitne užadi.Ako je raspon ukrštanja ograničen nosećim stupovima, mora se provjeriti

udaljenost kad u prelaznom rasponu ostaje dodatno opterećenje, a u susjednimrasponima nema dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi.Dozvoljena sigurnosna visina mora iznositi 2,0 m.





44

25. Antene predajnih i prijemnih stanica

Članak 151.

Prelazak voda preko antena predajnih i prijemnih radio-stanica nije

dozvoljen.26. Ukrštanje visokonaponskog voda s drugim visokonaponskim vodovima i

njihovo međusobno približavanje

Članak 152.

Sigurnosna visina voda iznosi 2,5 m, a sigurnosna udaljenost 1,0 m.Uvjeti iz stavka 1. ovog članka moraju biti ispunjeni i kad na gornjem vodu

ima dodatnog opterećenja, a na donjem vodu nema.Odredba stavka 2. ovog članka odnosi se i na provjeravanje maksimalnog

otklona provodnika donjeg voda.Vod višeg napona postavlja se, u pravilu, iznad voda nižeg napona.Gornji vod mora se izgraditi s električno pojačanom izolacijom.

Članak 153.

Najmanja međusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova mora biti jednaka udaljenosti D iz članka 30. i 32. ovog pravilnika. Pri najvećem otklonuprovodnika jednog voda zbog djelovanja vjetra, mora se provjeriti da međusobnaudaljenost provodnika paralelnih vodova nije manja od sigurnosnih razmaka zaviši napon, s tim da ne smije biti manja od 70 cm kad provodnici drugog vodanisu otklonjeni.

Članak 154.

Ako su dva voda ili više vodova na raznim visinama zajedničkih stupova,vod višeg napona postavlja se iznad voda nižeg napona.

27. Ukrštanje visokonaponskog voda s niskonaponskim vodom injihovo međusobno približavanje

Članak 155.

Prelazak niskonaponskog voda preko visokonaponskog voda nijedozvoljen. Sigurnosna visina voda iznosi 2,5 m, a sigurnosna udaljenost 2,0 m.Vod se mora izgraditi s električno pojačanom izolacijom.





45

Članak 156.

Iznad niskonaponskih provodnika moraju se postaviti dva obostranouzemljena sigurnosna užeta čija računska sila kidanja (mehanička čvrstoća) iznosinajmanje 1000 daN.

Članak 157.

Zaštitna užad iznad niskonaponskih vodova ne moraju se postavljati akosu za visokonaponski vod ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) da je izolacija u rasponu ukrštanje električno i mehanički pojačanaizolacija;

2) da normalno dozvoljeno naprezanje ne prelazi 1/3 prekidne čvrstoćeprovodnika i zaštitne užadi;

3)da je raspon ukrštanja ograničen nosećim stupovima, a sigurnosna visinaiznosi najmanje 2 m i kad u prelaznom rasponu postoji dodatno opterećenje, a ususjednim rasponima nema dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnojužadi.

Članak 158.

Ako uvjeti iz članka 156. i 157. ovog pravilnika nisu ispunjeni, vod niskognapona treba postaviti u kabl ili ga izmjestiti.

Članak 159.

Najmanja međusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova mora biti jednaka udaljenosti D iz članka 30. i 32. ovog pravilnika.

Pri najvećem otklonu provodnika jednog voda zbog djelovanja vjetra morase provjeriti da međusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova nije manjaod sigurnosnog razmaka za viši napon, s tim da ne smije biti manja od 70 cm kadprovodnici drugog voda nisu otklonjeni.

Članak 160.

Ako na zajedničkim stupovima ima više vodova na raznim visinama,visokonaponski vodovi moraju se postaviti iznad niskonaponskih vodova.

Niskonaponski vod mora se opremiti odvodnicima prenapona na početku ina kraju dionice voda koja je na zajedničkim stupovima s visokonaponskim

vodom, kao i na svakom eventualnom ogranku.





46

28. Ukrštanje elektroenergetskog voda s telekomunikacijskim vodom injihovo međusobno približavanje

Članak 161.

Na mjestu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda stelekomunikacijskim vodom sigurnosna visina između najnižeg provodnikaelektroenergetskog voda i najvišeg provodnika telekomunikacijskog voda iznosi:

1) za vodove napona 400 kV....................................................................5,5 m;2) za vodove napona 220 kV....................................................................4,0 m;3) za vodove napona od 35 kV do 110 kV..............................................3,0 m;4) za vodove napona od 1 kV do 35 kV...................................................2,5 m.

Članak 162.

U rasponu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom izolacija mora biti mehanički i elektri

čno poja

čana.

Članak 163.

Na mjestu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda stelekomunikacijskim vodom nije dozvoljeno postavljanje zaštitne mreže iznadtelekomunikacijskog voda.

Članak 164.

U rasponu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom nije dozvoljeno nastavljanje provodnika, odnosnozaštitne užadi.

Članak 165.

Na stupovima raspona ukrštanja elektroenergetskog voda stelekomunikacijskim vodom nije dozvoljena uporaba iskočnih i kliznih stezaljki.

Članak 166.

Kut ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s telekomunikacijskimvodom, u pravilu, ne smije biti manji od 45°, s tim da se izuzetno može smanjitido 30°.

Članak 167.

Ako elektroenergetski vod nema zaštitno uže, na stupovimatelekomunikacijskih vodova koji se nalaze na krajevima raspona ukrštanja snadzemnim elektroenergetskim vodom moraju se postaviti gromobrani čijeuzemljenje, u pravilu, treba imati električnu otpornost manju od 25 Ω.





47

Članak 168.

U zateznom polju ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda stelekomunikacijskim vodom najmanji dozvoljeni presjeci provodnika i zaštitneužadi iznose:

1) za bakar i čelik........................................................................................16 mm2;2) za al-čelik.................................................................................................25 mm2;3) za aluminij i legure aluminija...............................................................35 mm2.Uporaba jednoličnih provodnika i zaštitne užadi nije dozvoljena.

Članak 169.

Raspon ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda stelekomunikacijskim vodom, u pravilu manji je od susjednih raspona, ili sestupovi u rasponu ukrštanja proračunavaju za veći raspon.

Članak 170.

Na mjestima približavanja vodova, vodoravna udaljenost između najbližihprovodnika oba voda mora biti jednaka visini viših stupova, uvećanoj za 3,0 m.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka , dozvoljena je vodoravnaudaljenost jednaka sigurnosnoj visini iz članka 161. ovog pravilnika, s tim daizolacija voda bude mehanički i električno pojačana.

Članak 171.

Pri približavanju vodova na krivinama moraju se poduzeti mjere protivdodira otkinutih provodnika, i to:

1) raspon se mora smanjiti tako da otkinuti provodnik spojnog voda ostaneudaljen najmanje 3,0 m od najbližeg provodnika unutrašnjeg voda; ili

2) učvršćenje provodnika na potpornim izolatorima (sigurnosni stremeni ilislično) mora se pojačati.

Članak 172.

Odredbe članka 170. i 171. ovog pravilnika primjenjuju se i natelekomunikacijske vodove za koje su korišteni nadzemni (zračni) kablovi.

Članak 173.

Telekomunikacijski kablovi položeni u zemlju moraju se udaljiti odstupova elektroenergetskih vodova najmanje 10,0 m za nazivne napone do 110kV, 15,0 m za nazivni napon 220 kV, a 25 m za nazivni napon 400 kV.

Ako se ne mogu ispuniti uvjeti iz stavka 1. ovog članka, dozvoljeno je da setelekomunikacijski kablovi polože najmanje na 1 m od stupova elektroenergetskihvodova nazivnog napona do 35 kV.





48

Članak 174.

Postavljanje telekomunikacijskih vodova na stupovima nadzemnihelektroenergetskih vodova nije dozvoljeno, osim ako taj telekomunikacijski vodsluži za signalizacija i telekomunikacije u elektroenergetskim mrežama.

Članak 175.

Vodoravna udaljenost najbližeg provodnika elektroenergetskog voda dostupa telekomunikacijskog voda ne smije iznositi manje od 5,0 m. Taj uvjet morabiti ispunjen ako visinska razlika između najbližih provodnika oba voda iznosinajmanje 10,0 m.

Vodoravna udaljenost stupa elektroenergetskog voda od najbližegprovodnika telekomunikacijskog voda ne smije biti manja od 2,0 m.

Članak 176.

Ako su na mjestu ukrštanja telekomunikacijski vodovi izvedeni kaokablovski, vodoravna projekcija udaljenosti najbližeg provodnika nadzemnogelektroenergetskog voda od najbližeg stupa koji nosi telekomunikacijske vodove,odnosno izvod telekomunikacijskog kabla mora bili najmanje jednaka visini stupaelektroenergetskog voda na mjestu ukrštanja, povećanoj za 3,0 m.

29. Prelazak telekomunikacijskog voda preko nadzemnog elektroenergetskogvoda

Članak 177.

Prelazak telekomunikacijskog voda preko nadzemnog elektroenergetskogvoda nije dozvoljen.

30. Žičare

Članak 178.

Pri ukrštanju elektroenergetskog voda sa žičarom (iznad ili ispod žičare).sigurnosna udaljenost u najnepovoljnijem položaju dijelova žičare i provodnikaiznosi 5,0 m.

Članak 179.

Prilikom prelaska elektroenergetskog voda preko žičare izolacija mora bitimehanički i električno pojačana.





50

Za vodove nazivnog napona 110 kV i više, primjenjuju se odredbe stavka 2.i 3. članka 182. ovog pravilnika.

33. Plinovodi, naftovodi, parovodi i sl.

Članak 187.

Ako su plinovodi, naftovodi, parovodi i sl. postavljeni nadzemno,sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost voda iznose 8,0 m.

Izolacija voda mora biti mehanički i električno pojačana.

Članak 188.

Sigurnosna udaljenost voda mjeri se od plinovoda, naftovoda, parovoda ilisličnog objekta, kao i od njegove noseće metalne konstrukcije.

Članak 189.

Kut ukrštanja voda ne smije biti manji od 30°.

Članak 190.

Na mjestu ukrštanja voda i cjevovoda, nadzemni cjevovod mora bitiuzemljen na odgovarajući način.

Članak 191.

Ako se vod postavlja paralelno s nadzemnim plinovodom, naftovodom ili

sličnim objektima, sigurnosna udaljenost tog voda ne smije biti manja od visinestupa uvećane za 3,0 m.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, dozvoljena je manja sigurnosnaudaljenost pod uvjetom da se poduzmu mjere koje se poduzimaju pri ukrštanjuelektroenergetskog voda s cjevovodima prema članku 187. ovog pravilnika.

34. Stogovi i sušare

Članak 192.

Prilikom prelaska voda preko stogova i sušara, sigurnosna visina iznosinajmanje 12,0 m, a sigurnosna udaljenost mora iznositi najmanje 5,0 m bez obzirana nazivni napon voda.

Članak 193.

Odredbe članka 103. i 110. ovog pravilnika primjenjuju se i za zgrade ukojima se suši sjeno, žitarice i sl. (Staje, hambari i koševi).





51

35. Groblja

Članak 194.

Postavljanje stupova na grobljima nije dozvoljeno.

Prilikom prelaska voda preko groblja, na stupovima u rasponu ukrštanjaizolacija mora biti mehanički i električno pojačana.

36. Zračne luke i heliodromi

Članak 195.

Vodovi ne smiju prelaziti preko zračne luke.Udaljenost voda od poletno-sletne staze ne smije biti manja od 1000 m, s

tim što se pravac poletno-sletne staze ne smije presijecati na udaljenosti manjoj od3000 m.

Udaljenosti iz stavka 2. ovogčlanka mogu se smanjiti ovisno od terenskihuvjeta i namjene zračne luke.

Vodovi ne smiju da prelaze preko heliodroma niti se približavati osnovnimpravcima polijetanja i slijetanja na udaljenosti manjoj od 1000 m, a u ostalimpravcima ta udaljenost ne smije biti manja od 200 m.

37. Protivgradne postaje

Članak 196.

Vodovi ne smiju prelaziti preko protivgradnih postaja.

Udaljenost voda od protivgradne slanice ne smije biti manja od 200 mvodoravno, s tim što provodnici i zaštitna užad moraju biti u nižoj ravni odprotivgradne stanice.

38. Željezničke pruge koje nisu predviđene za elektrifikaciju snadzemnim kontaktnim vodom

Članak 197.

Najmanji dozvoljeni presjeci provodnika i zaštitne užadi u polju ukrštanjaiznose:

1) za uže od bakra i čelika.................................................................. 16 mm2:2) za uže od aluminija..........................................................................35 mm2;3) za uže od drugih materijala............................................................25 mm2.

Članak 198.

Najveće naprezanje na zatezanje (vodoravna komponenta), koje uprovodniku nastaje u najnepovoljnijim uvjetima, mora se u odnosu na normalno





52

dozvoljeno naprezanje materijala prema članku 20. ovog pravilnika smanjili, i to:za elektroenergetske vodove nazivnog napona do 50 kV na 2/3, a zaelektroenergetske vodove nazivnog napona većeg od 50 k V na 85%.

Članak 199.

Pri trostrukom normalnom dodatnom opterećenju mora se provjeriti danaprezanje provodnika u točki učvršćenja ne prelazi vrijednost izuzetnogdozvoljenog naprezanja materijala prema članku 20. ovog pravilnika.

Članak 200.

U rasponu ukrštanja voda nije dozvoljeno nastavljanje provodnika izaštitne užadi.

Članak 201.

U zateznom polju ukrštanja voda izolacija mora biti mehanički pojačana.Radi pojačane mehaničke sigurnosti na potpornim izolatorima, nije

dozvoljeno postavljanje izolatora jednog ispod drugog.

Članak 202.

U rasponu ukrštanja voda izolacija mora biti električno pojačana.Izolatorski lanci za napone od 35 kV ili više napone moraju biti uzemljeni i

zaštitnom armaturom zaštićeni od preskoka.Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na izolatorske lance na

drvenim stupovima.

Članak 203.

Na nosećim stupovima zateznog polja ukrštanja voda nije dozvoljenauporaba iskočnih stezaljki.

Članak 204.

U zateznom polju ukrštanja dozvoljena su najviše tri nosača stupa.

Članak 205.

U zateznom polju ukrštanja voda nazivnog napona do 20 kV saželjezničkom prugom mogu se za noseće stupove upotrijebiti jednostavni drvenistupovi ukliješteni u posebne nogare ili dvostruki drveni stupovi na kojima nesmije biti skretanja trase.

Za zatezne stupove moraju se upotrijebiti A stupovi ili drugi odgovarajućitipovi stupova.





53

Članak 206.

Za vodove nazivnog napona većeg od 20 kV dozvoljeni su i drveni Astupovi samo u pravoj trasi voda, a izuzetno i za kut skretanja do 5°, s tim što sestabilnost mora računski provjeriti. Za zatezne stupove moraju se upotrijebitistupovi tipa piramide ili drugih odgovarajućih tipova.

Članak 207.

U zateznom polju ukrštanja nije dozvoljeno usidrenje stupova za vodovenazivnog napona do 20 kV.

Članak 208.

Na stupove u rasponu ukrštanja nadzemnih vodova nije dozvoljenopostavljanje transformatora i uljnih prekidača, kao ni prekidača kod kojih mogunastati otvoreni električni lukovi.

Članak 209.

Stupovi raspona ukrštanja moraju se provjeriti za normalno i izvanrednoopterećenje prema članku 67. do 70. ovog pravilnika, a zatezni stupovi moraju seprovjeriti i za sljedeća opterećenja:

1) težinu stupa, izolatora, pribora, provodnika i zaštitne užadi;2) težinu dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi;3) silu zatezanja svih provodnika i zaštitne užadi u polju ukrštanja, a za

vodove s provodnicima u snopu-silu zatezanja svih provodnika u snopu i zaštitneužadi u polju ukrštanja.

Članak 210.

Na stupovima u polju ukrštanja nadzemnog voda moraju se uzemljiti svimetalni dijelovi koji služe za učvršćenje izolatora.

Članak 211.

Odredbe članka 81. do 84. ovog pravilnika primjenjuju se i za otpornostuzemljenja voda. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, otpornostuzemljenja voda može se ostvariti paralelnim spajanjem nekoliko uzemljenja

preko zaštitne užadi.

Članak 212.

Sigurnosna visina voda od gornje ivice šine mora iznositi 7,0 m.





54

Članak 213.

Ako u zateznom polju ukrštanja postoje noseći stupovi moraju se provjeritisigurnosne visine iz članka 161. ovog pravilnika za telekomunikacijske vodove ičlanka 212. ovog pravilnika ako u rasponu ukrštanja ostane dodatno opterećenje,a u susjednim rasponima nema dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnojužadi. U tom slučaju, sigurnosna visina može biti manja za 1,0 m od vrijednostiutvrđene u članku 161. i 212 ovog pravilnika.

Članak 214.

Kut ukrštanja ne smije biti manji od 45°, s tim što se, izuzetno, možesmanjiti do 30° za vodove nazivnog napona od 35 kV i više.

Članak 215.

Ako se vodovi postavljaju iznad staničnih perona, istovarnih rampi idrugih istovarnih površina, sigurnosna visina voda od gornje ivice šina ne smijebiti manja od 12,0 m.

Članak 216.

Pri ukrštanju ili približavanju voda i željezničke pruge, najmanjavodoravna udaljenost bilo kojeg djela stupa od najbliže željezničke šine trebaiznositi 10,0 m, s tim što se izuzetno može smanjiti na 5,0 m.

Članak 217.

Ako se vod približi kolosijeku željezničke pruge tako da je vodoravnaudaljenost između najbližeg provodnika i najbliže šine manja od 5,0 m, moraju sepoduzeti mjere zaštite kao da vod prelazi preko željezničke pruge, osim upogledu sigurnosne visine.

39. Elektrificirane željezničke pruge s nadzemnim kontaktnim vodovima

Članak 218.

Odredbe članka 197. do 204. članka 207. do 211. i članka 213. do 217. ovogpravilnika primjenjuju se i na elektrificirane željezničke pruge s nadzemnim

kontaktnim vodovima.Udaljenost stupa od najbliže željezničke šine iznosi 15,0 m, a uporaba

drvenih stupova nije dozvoljena.Sigurnosna visina voda za pruge koje su predvedene za elektrifikaciju, za

koje ne postoje podaci o visini kontaktnih vodova na mjestu ukrštanja selektroenergetskim vodom, mora iznositi 12,0 m.





55

Sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost nadzemnih elektroenergetskihvodova od kontaktnih vodova određuju se prema odredbama članka 152. do 154.ovog pravilnika.

40. Industrijske pruge i kolosijeci

Članak 219.

Sigurnosna visina voda od gornje ivice sina iznosi 7,0 m, a za pruge skontaktnim vodom određuje se prema odredbama članka 218. ovog pravilnika.

Članak 220.

Za pruge bez kontaktnog voda izolacija mora biti mehanički pojačana, a zapruge s kontaktnim vodom izolacija mora biti i električno pojačana.

Članak 221.

Na nosećim stupovima raspona ukrštanja voda i pruge nije dozvoljenauporaba iskočnih stezaljki.

Članak 222.

Kut ukrštanja, u pravilu, ne smije biti manji od 30°, ali se može smanjitiispod 30° za vodove nazivnog napona od 10 kV i više.

Članak 223.

U pogledu udaljenosti bilo kojeg djela stupa od željezničkog kolosijeka priukrštanju voda i pruge, primjenjuju se odredbe članka 216. ovog pravilnika.

41. Staklenici i stakleni vrtovi

Članak 224.

Odredbe članka 103. ovog pravilnika primjenjuju se i za prelaskeelektroenergetskih vodova preko staklenika i staklenih vrtova.

IX. DRVENI STUPOVI1. Određivanje dimenzija

Članak 225.

Pri statičkom proračunu uzima se da je drveni stup potpuno prav i da jepovećanje promjera stupa na debljem kraju u skladu s propisom o





56

jugoslavenskom standardu za drvene stupove za nadzemne elektroenergetskevodove.

Članak 226.

Naprezanje stupa ili njegovih dijelova od sila zatezanja, odnosno pritiska,koje je ravnomjerno raspoređeno po presjeku, ne smije prelaziti vrijednosti iztabele 10.

Tabela 10.

Zatezanje ilisavijanje

Pritisak upravcu vlakana

Pritisakupravno na

pravac vlakana

Smicanje upravcu vlakana

Smicanjeupravno na

pravac vlakanaVrsta

naprezanjamekodrvo

tvrdodrvo

mekodrvo

mekodrvo

mekodrvo

mekodrvo

mekodrvo

mekodrvo

mekodrvo

mekodrvo

Najvećedozvoljenonaprezanje

daN/cm2

150 190 110 120 40 50 15 20 30 40

Vrijednosti navedene u tabeli 10. određene su prema zateznoj čvrstoćimekog drveta od 550 daN/cm2, odnosno tvrdog drveta od 850 daN/cm2.

Pri izvanrednom opterećenju elektroenergetskog voda prema članku 66.stav 3. ovog pravilnika, vrijednosti u tabeli 10. mogu se povećati za 25%.

Članak 227.

Pri naprezanju stupa i njegovih dijelova na savijanje, maksimalno ivično

naprezanje ne smije prelaziti dozvoljeno naprezanje na savijanje prema tabeli 10 izčlanka 226. ovog pravilnika.

Slabljenje prosjeka zbog rupa za vijke, moždanike i dr. mora se uvijek uzetiu obzir pri djelovanju sile zatezanja.

Članak 228.

Naprezanje stupa i njegovih dijelova na izvijanje, izračunato premaslijedećim obrascima, ne smije prelaziti vrijednost dozvoljenog naprezanja napritisak.

Naprezanje na izvijanje proračunava se po obrascu:

δi = ω ⋅ F/S ≤ δt gdje je:ω - koeficijent izvijanja;F - najveća aksijalna sila (daN);S - neoslabljeni presjek, u cm2.

Koeficijent ω određuje se s obzirom na vitkost štapa, i to:





57

1za λ ≤ 75 vrijedi ω = −−−−−−−−−−−−

1 - 0,8 (λ/100)2

zaλ

> 75 vrijediω

=λ2

/ 3100Izvijanje iz stavka 1. ovog članka proračunava se za ravan izvijanja koja je

najnepovoljnija.Vitkost običnog stupa proračunava se po slijedećem obrascu:λ=Ii/igdje je:li - dužina izvijanja;i - polumjer izvijanja i = √ J/S;

J - moment inercije presjeka u pravcu izvijanja za koji vredi li (mala lokalnaslabljenja ne uzimaju se u obzir);

S - površina presjeka bez obzira na mala lokalna oslabljenja, u cm.Kao dužina izvijanja za ukopane A stupove uzima se razmak od sredineklina i vijka na vrhu do polovine ukopane dužine, a za ukopane trokrake,odnosno četverokrake piramide - razmak od sredine klina ili vijka na vrhu dopoprečnog spoja, odnosno od poprečnog spoja do polovine ukopane dužine.

Za stupove s nogarima, kao dužina izvijanja uzima se razmak od sredineklina na vrhu, odnosno poprečnog spoja do polovine razmaka između vijaka kojispajaju nogare sa stupom.

Članak 229.

Za dvostruke stupove koji po svojoj izradi ne ispunjavaju uvjete izčlanka236. ovog pravilnika, može se uzeti da imaju dvostruki moment otpora

jednostrukog stupa.Za dvostruke stupove koji ispunjavaju uvjete iz članka 236. ovog

pravilnika, uzima se da imaju trostruki moment otpora jednostrukog stupa akopravac sile leži u ravni koja prolazi kroz ose stupa.

2. Spajanje

Članak 230.

Sredstva za spajanje stupova treba da onemoguće međusobno pomican jepojedinih elemenata složenih stupova i ta sredstva moraju imati vrijednostimaksimalnih sila kojima se mogu opteretiti spojevi vijcima navedenim u tabeli 11.

Tabela 11.Maksimalno opterećenje, daN

Način spajanja Element spojaza meko drvo za tvrdo drvo

Unutrašnje drvo 360 d2 450 d2 Dvosečan spoj

Vanjsko drvo 260 d2 300 d2





58

Jednosečan spoj Jedan ili drugi 170 d2 200 d2 *) d - promjer spojnog vijka, u cm.

Članak 231.

Ako sila djeluje koso na pravac vlakana, pod kutom α s pravcem vlakana(član 230.), vrijednosti iz tabele 11. množe se slijedećim faktorom k:

α= 0° 15° 30° 45° 60° 85° 90°K = 1,00 0,95 0.91 0,87 0,83 0,79 0,75

Članak 232.

Ispod glave i ispod navrtke svakog vijka mora se postaviti okruglapodložna pločica promjera 3,5 d, odnosno kvadratna pločica iste tolike dužine

strana, gdje je d - promjer vijka. Debljina pločice mora iznositi oko 1/10 njenestrane (promjera), ali ne smije biti manja od 4 mm.

Članak 233.

Međusobni razmak između vijaka, kao i razmak od vijaka do kraja štapa, upravcu sile zatezanja, mora iznositi najmanje 7 promjera vijka, ali ne smije bitimanji od 10 cm.

Članak 234.

Moždanici stupova izrađuju se od tvrdog drveta. Pritisak između drveta imoždanika ne smije biti veći od pritiska dozvoljenog prema tabeli 10. iz članka226. ovog pravilnika, pod uvjetom da dužina moždanika nije manja od petostrukedubine zasjeka.

Svi dijelovi spojeni moždanicima moraju biti međusobno stegnuti vijcima.

Članak 235.

A stupovi se moraju na gornjem kraju spojiti bar jednim moždanikom odtvrdog drveta.

Približno u sredini slobodne dužine stupa mora se postaviti bar jedna

poprečna spojnica. Spojnica se sastoji od dva četvrtasta ili poluokrugla drveta i naobje strane pričvršćuje se vijcima za stup, ili se sastoji od jednog okruglog drvetačiji promjer ne smije biti manji od promjera stupa na vrhu, a steže se vijkom naj-manje M 20, postavljenim odmah ispod spojnice i paralelno s njom.

Na donjem kraju stupa postavljaj u se kliješta čije su gredice spojene sastupovima. vijcima promjera najmanje M 20.





59

Članak 236.

Dvostruki stupovi spojeni moždanicima moraju imati po jedan moždanikna svakom kraju, a ovisno od dužine stupa još 2 do 4 moždanika po dužini, i totako postavljena da se rupama za vijke i moždanike ne oslabi stup oko opasnogpresjeka. Neposredno uz svaki moždanik mora se postaviti najmanje po jedanspojni vijak. Za dvostruke stupove promjera 16 cm na vrhu, spojni vijci morajubiti najmanje M 16, a za deblje stupove najmanje M 20.

Članak 237.

Umjesto moždanika mogu se upotrijebiti i druga sredstva iste mehaničkevrijednosti (npr. buldog-pločice).

3. Mjere i oblik stupova

Članak 238.

Najmanji dozvoljeni promjer stupa na tanjem kraju mora iznositi, i to:1) jednostrukih stupova i elemenata složenih stupova koji su

opterećeni…16 cm;2) pomoćnih elemenata složenih stupova..................................................14 cm;3) A stupova i dvostrukih stupova spojenih moždanicima....................15 cm;4) nogara.........................................................................................................18 cm.

Članak 239.

Promjer stupova mjeri se na 30 cm od vrha, a određuje se na osnovuizmjerenog obima stupa.

Članak 240.

Stupovi za elektroenergetske vodove moraju biti pravi. Smatra se daje stupprav ako razmak od konopca zategnutog između vrha stupa i mjesta na komestup izlazi iz zemlje do površine stupa ni na jednom mjestu nije veći od polumjerastupa na izmjerenom mjestu.

4. Zaštita od truljenja i korozije

Članak 241.

Sve vrste drvenih stupova za elektroenergetske vodove, osim stupova kojipo svojoj prirodi nisu podložni truljenju, impregniraju se prikladnim sredstvimakako bi se osigurala njihova trajnost.

Zaštita drvenih stupova, u smislu stavka 1. ovog članka, mora biti u skladus jugoslavenskim standardima za zaštitu drvenih stupova.





60

Članak 242.

Svi rezovi i rupe na stupu moraju se zaštititi od razaranja.Nije dozvoljeno direktno betoniranje stupova u temelje.Čelični dijelovi koji su u dodiru s drvenim stupovima moraju se zaštititi od

korozije odgovarajućom zaštitom.

X. ČELIČNI STUPOVI

1. Način preračunavanja rešetkastih stupova

Članak 243.

Rešetkasti stupovi proračunavaju se kao prostorne rešetkaste konstrukcije.Ako se rešetkasti stupovi ne proračunavaju kao prostorne rešetkaste

konstrukcije, sile koje djeluju na stup rastavljaju se na komponente paralelne sa

stranicama stupa, a proračunavanje elemenata vrši se prema članku 244. 245. i246. ovog pravilnika.

Članak 244.

Pojasnici (kutni štapovi) rešetkastih stupova proračunavaju se naaritmetički zbir sila u odnosnim štapovima koje su prouzrokovane odnosnimkomponentama.

Članak 245.

Dijagonale rešetkastih stupova proračunavaju se prema silamaprouzrokovanim onom komponentom koja je paralelna s odnosnom stranom

stupa.

Članak 246.

Moment torzije od spojnih sila na rešetkastim stupovima pravokutnogpresjeka može se zamijeniti s dva jednaka para sila koje djeluju u međusobnoparalelnim stranama presjeka u ravni djelovanja torzionog momenta. Takav načinproračunavanja primjenjuje se ako odnos strana presjeka iznosi najviše 1,5, akostup ima oblik zarubljene piramide i ako su u ravni djelovanja torzionog

momenta ugrađ

ena vodoravna učvrš

ćenja u okviru presjeka stupa.

Članak 247.

Za pojasnike koji su prema projektu napregnuti aksijalnim silama pritiska,eventualna ekscentričnost tih sila može su zanemariti.





61

Članak 248.

Za štapove ispune, koji su prema projektu napregnuti aksijalnim silamapritiska, ekscentričnost tih sila može se zanemariti kad se štap sastoji od jednogugaonika koji je na kutne štapove ili na čvorni lim priključen samo jednimkrakom.

2. Način izrade rešetkastih stupova

Članak 249.

Najmanje dozvoljene mjere nosećih elemenata čeličnih rešetkastih stupovanavedeni su u tabeli 12. Pošto je najmanji promjer vijka 12 mm, ugaonici L 30 x 30x 3 i pljosnati čelik širine 30 mm mogu se spajati samo varenjem ili zakovicama.

Članak 250.

Najveće dozvoljene mjere zakovica i vijaka, ovisno od širine krakovaugaonika dane su u tabeli 13. Spajanje se može izvesti i jednom zakovicom.odnosno jednim vijkom.Tabela 12.

Element Oblik Najmanje mjereUgaonici profil 30 x 30 x 30Pljosnati čelik, neoslabljen širina b 30Hladno oblikovani profili debljina δ 3

širina b 30Pljosnati čelik oslabljen najviše jednom rupom zazakovice ili vijke debljina δ 4

ako vlaga može prodrijeti u cijev debljina zida δ 4Cijevi

ako su sigurno zaštićene od korozije debljina zida δ 2,5u najnižem polju promjer d 8Okrugli čelik zaprednapregnute dijagonale u ostalim poljima promjer d 6Zakovice promjer rupe di 11Vijci promjer navoja d 12

dužina 1 40na sastavima ugaonika i pljosnatogčelika debljina vara a 3

dužina 1 40Varovi

na sastavima cijevidebljina vara a 3

Tabela 13. (mjere u mm)Ugaonici Najmanja širina kraka 35 45 50 60 70 75 80

Zakovice Promjer rupe d i 11 14 17 20 23 26 29Promjer navoja d 12 14 16 20 24 27 30VijciPromjer rupe di 13 15 17 22 26 28 32

Tabela 14.Najmanji razmak Najveći razmak

Razmakredovno izuzetno noseće veze

konstrukcione veze

Između dvije susjedne zakovice ili 3,0 di 2,5 di 6 di 8 di ili 20 δ





62

upasovana vijka bez obzira napravac sileIzmeđu dva susjedna vijka bezobzira na pravac sile

4,0 di 3,5 di 6 di 8 di ili 20 δ

Od sredine zakovice ili vijka do iviceelementa u pravcu sile

1,8 di 1,5 di 3 di 4 di ili 8 δ

Od sredine zakovice ili vijka do iviceelementa, upravno na pravac sile 1,5 di 1,2 di 3 di 4 di ili 8 δ

Članak 251.

Razmaci za veze pomoću zakovica, odnosno vijaka navedeni su u tabeli 14.

Članak 252.

Pri spajanju štapova zavarivanjem, materijal mora biti zavarljiv, a težištevarova mora se poklapati s težišnom linijom priključenog štapa.

Članak 253.

Izrada rupa za zakovice i vijke probijanjem bez naknadnog provrtanjadozvoljena je samo ako debljina elementa ne iznosi više od 10 mm, u protivnom,mora se, u skladu s odgovarajućim propisima za čelične konstrukcije, ispitivanjemdokazati da pri probijanju oštećenja debljih elemenata ne dolazi do oštećenjanosećih elemenata.

Članak 254.

Navrtke vijaka moraju biti osigurane od odvrtanja.

3. Koeficijenti sigurnosti i određivanje dimenzija

Članak 255.

Za proračunavanje konstrukcija stupa primjenjuju se koeficijenti sigurnosti,ovisno od slučaja opterećenja, i to:

1) 1.50 - za normalno opterećenje;2) 1,10 - za izvanredno opterećenje (prekid provodnika ili zaštitnog užeta).

Članak 256.

Dimenzije elemenata stupova određuju se u skladu s propisima o jugoslavenskim standardima za čelične konstrukcije.

4. Stupovi izrađeni od cijevi

Članak 257.

Za izradu stupova mogu se upotrijebiti čelične cijevi.





63

Članak 258.

Za ukliještene stupove izrađene od jedne cijevi ili odgovarajućegpoligonalnog presjeka primjenjuju se koeficijenti sigurnosti, ovisno od slučajaopterećenja, i to:

1) 1,65 - za normalno opterećenje;2) 1,30 - za izvanredno opterećenje.

5. Zaštita od korozije

Članak 259.

Za dijelove čeličnih stupova koji su iznad zemlje, zaštita od korozije možese postići zaštitnim premazom protiv korozije ili metalnim prevlakama.

Članak 260.

Za prevlake od cinka treba primijeniti pocinčanje toplim postupkom ako tooblik čeličnih dijelova dozvoljava, a može se vršiti i metalizacija.

Članak 261.

Navoji i navrtke pocinčani vrućim postupkom mogu se obrađivati samoako je moguće njihovo neometano navijanje.

Članak 262.

Čelični dijelovi koji su u zemlji moraju se zaštititi premazivanjem

bitumenom ili nekim drugim odgovarajućim sredstvom.

Članak 263.

Čelični dijelovi koji se nalaze u betonu ne moraju se zaštititi od korozije.Premazivanje čeličnih dijelova zaštitnim sredstvima koja smanjuju priljubljivanjebetona i čelika nije dozvoljeno ako to nije uzeto u obzir prilikom proračuna.

Članak 264.

Na stupovima od čeličnih cijevi svi varovi moraju biti nepropusni da bi se

izbjeglo prodiranje i zadržavanje vlage u cijevi. Ako cijevi nisu nepropusnozatvorene, unutrašnje zidove cijevi treba premazati bitumenom ili drugimzasitnim sredstvima istog djelovanja.

Članak 265.





64

Ako je raspored elemenata na stupu takav (dijagonalni i vodoravni hodveći od 60 cm) da je otežano penjanje radnika, moraju se predvidjeti penjalice, stim da prva penjalica ne smije biti na visini manjoj od 2,5 m iznad terena.

XI. ARMIRANOBETONSKI STUPOVI

1. Opće odredbe

Članak 266.

Pri izradi stupova od armiranog betona, pored odredaba ovog pravilnikaprimjenjuju se i odredbe propisa o tehničkim normativima za beton i armiranibeton, odnosno propisa o tehničkim normativima za prenapregnuti beton.

2. Određivanje dimenzija i konstruiranje stupova

Članak 267.

Sile i momenti za određivanje dimenzija stupova proračunavaju se naosnovu statičkog proračuna, s tim što se moraju uzeti u obzir naprezanja stupovaprema članku 65. do 70. ovog pravilnika i ostala naprezanja (npr. pri prenošenju ipodizanju stupova).

Članak 268.

Četverokutni i pravokutni puni, razvijeni i šuplji koso opterećeni stupoviproračunavaju se za komponente u pravcu simetrale ili u pravcu dijagonalapresjeka, s tim što se naprezanja određuju aritmetičkim superponiranjem.

Članak 269.

Za uspravno livene stupove, određivanje dimenzija za usidrenje i nastavakna preklop glavne armature vrši se tako što se računski određene dužinepovećavaju za 50%.

Mjere iz stavka 1. ovog članka treba povećati najmanje za 100% zausidrenje armature stupa u temelje pod uvjetom da se ne predviđa efikasnije

osiguranje.

Članak 270.

Pri određivanju dimenzija stupova za transport, podizanje i sl., naprezanjamaterijala koja tom prilikom nastaju ne smiju prekoračiti dozvoljena naprezanjapropisana za izvanredna opterećenja.





65

Članak 271.

Dozvoljena naprezanja betona i čelika za armiranobetonske stupovenavedena su u tabeli 15. Ako se upotrijebe druge vrste čelika, potrebno je donijetidokaze o njihovoj čvrstoči i računati sa stupnjem sigurnosti predviđenim zamaterijale navedene u tabeli 15.

Tabela 15.Beton Čelik

MB20 MB30 Č.0300Č.0550Č.0551

RA 400/500

Naprezanje na pritisak daN/cm2 težišno Ivično težišno ivično

Naprezanje na zatezanje daN/cm2

Presjek bez obzirana oblik

A B A B A B A B A B A B A BPresjeci visinemanje od 12 cm

45 60 65 85 65 85 90 115

Presjeci visinenajmanje 12 cm

55 70 8O 105 80 105 120 1551600 1900 1900 2400 2200 2900

A - normalno opterećenjeB - izvanredna opterećenje

Članak 272.

Beton za izradu masivnih stupova ne smije biti marke niže od MB 20, abeton za stupove razvijenih, šupljih ili perforiranih presjeka, kao i za svemontažne dijelove ne smije biti marke niže od MB 30.

Članak 273.

Sva naprezanja na zatezanje treba u cjelini preuzeti armatura. Kosa glavnanaprezanja mogu iznositi najviše polovinu od dozvoljenih vrijednosti za odnosnumarku betona.

3. Izrada stupova

Članak 274.

Pri izradi betona za stupove, pored propisane čvrstoće za odnosnu markubetona, mora se osigurati i priljubljivanje betona i čelika od najmanje 7,0

daN/cm2.

Članak 275.

Beton treba pripremiti u miješalici, a ako se priprema na centralnommjestu, mora se transportirati na odgovarajući način i ugraditi prije početkavezivanja.





66

Članak 276.

Prilikom ugrađivanja beton se za sve stupove mora strojno nabijati:vibratorima, pervibratorima, centrifugiranjem ili drugim opće prihvaćenimpostupkom.

Članak 277.

Gotove površine betona, poslije skidanja oplate, moraju biti glatke, bezšupljikavih mjesta i gnijezda. Ako nastanu hrapavosti, šupljine, gnijezda i slično,moraju se popraviti neposredno poslije skidanja oplata.

Članak 278.

Gotovi stupovi moraju se prenositi i podizati tako da se ne oštete i da nebudu izloženi opterećenjima za koja nisu dimenzionirani. Manja oštećenja morajuse popraviti, a stupovi koji su toliko oštećeni da je ugrožena njihova stabilnost nesmiju se upotrijebiti.

Članak 279.

Ako se radi povećanja nepropusnosti vanjske površine betona ili radiboljeg izgleda stupovi premazuju (počokiraju) ili prskaju cementnim mlijekom, tose mora izvršiti neposredno poslije skidanja oplate.

Članak 280.

Prilikom betoniranja stupova na terenu, za svaki stup mora se uzeti probna

kocka, a pri serijskoj proizvodnji stupova probna kocka se uzima za svaki desetistup.

Članak 281.

Ako su za penjanje na stup predviđene fiksne penjalice od betonskogčelika, njihov promjer ne smije biti manji od 18 mm i moraju se zaštititi odkorozije. Prva penjalica ne smije biti niže od 2,5 m nad terenom.

XII. USIDRENJE STUPOVA

Članak 282.

Usidrenje stupova dozvoljeno je pod slijedećim uvjetima:1) konstrukcija usidrenog stupa, bez obzira na materijal, mora biti takva da

raspodjela opterećenja na usidrene i ostale dijelove stupa ostane uglavnomsačuvana i pri eventualnom malom popuštanju usidrenja;





67

2) usidrenje se izvodi pocinčanim čeličnim užetom presjeka najmanje 25mm2, pri čemu pojedine žice užeta ne smiju biti tanje od 2 mm, ili od punogokruglog čelika, promjera najmanje 8 mm.

Pri dimenzioniranju utega primjenjuju se koeficijenti sigurnosti u odnosuna granicu kidanja materijala, i to:

a) 2,6 - za normalno opterećenje;b) 1,7 - za izvanredno opterećenje;3) dubina usidrenja mora biti takva da stupanj sigurnosti na čupanje užeta

za usidrenje iznosi najmanje 1,5.Kut površine omotača zemljanog tijela uzima se iz tabele 16. članka 290.

ovog pravilnika, s tim što se moraju uzeti u obzir djelovanja uzgona, ako takvamogućnost postoji.

XIII. TEMELJI

1. Opće odredbe

Članak 283.

Stupovi nadzemnih vodova moraju se učvrstiti u tlu tako da budeosigurana dovoljna stabilnost i spriječeno nedozvoljeno pomicanje stupova pripredviđenom opterećenju. Pored geomehaničkih karakteristika tla, uzimaju se uobzir i sile koje djeluju na dijelove konstrukcije ispod površine tla (pritisak tla,trenje, uzgon i slično).

Članak 284.

Pri izradi temelja stupova, pored odredaba ovog pravilnika, primjenjuju sei odredbe propisa o tehničkim normativima za beton i armirani beton.

Članak 285.

Ako temelji stuba leže neposredno uz kosine ili u kosinama strmih padinaili u vodoplavnim područ jima, prilikom izračuna se mora voditi računa kako bi sepostigla ista sigurnost kao za temelje na ravnom terenu.

2. Fundiranje drvenih stupova

Članak 286.

Jednostavni i dvostruki drveni stupovi ukopavaju se u tlo srednje vrstemora biti ukopana najmanje 1/6 njihove ukupne dužine, ali ne manje od 1,60 m,ako po proračunu nije potrebna veća dubina ukopavanja. Jama oko stupa mora seispuniti materijalom iskopa, uz čvrsto nabijanje u slojevima ne višim od 30 cm.Srednjom vrstom tla smatra se vrsta tla koja je navedena u tabeli 16. pod C i F, izčlanka 290. ovog pravilnika.





68

Članak 287.

Radi postizanja potrebne stabilnosti, stupovi se, po potrebi, mogu ukliještitiu tlo pomoću dva vijenca od krupnog i čvrstog kamena ili pomoću vodoravnihdrvenih trupaca na dnu i na trećini dubine ukopavanja. Debljina kamenihvijenaca, odnosno trupaca treba biti približno jednaka debljini ukopanog djelastupa (slika 2.).

Slika 2.

Članak 288.Tlo oko stupa treba čvrsto nabiti i površinu izravnati s nagibom i

potrebnim uzvišenjem kako bi se spriječilo kasnijim slijeganjem nasipa stvaranjeudubljenja u kojima bi se skupljala kišnica. Na tom mjestu nije dozvoljenonabacivanje kamenja.

Članak 289.

A stupovi moraju biti stabilni za sile u ravni stupa, kao i za sile upravne natu ravan.

Članak 290.

Za A stupove s kliještama pri dnu i pločama u temelju (npr. rešetke odpragova), najveći pritisak na tlo ne smije prekoračiti vrijednosti dozvoljene u

tabeli 16. Sa strane suprotne od zatezanja, težina zemlje koja opterećuje pločuzajedno s vertikalnim silama stupa mora biti u ravnoteži sa silama zatezanja uravni stupa, s koeficijentom sigurnosti od najmanje 1,2.

Članak 291.





69

Ako se kao ploča za temelj upotrijebi čelična rešetka, međurazmaci manjiod 15 cm uzimaju se u obzir samo pri proračunu pritiska na tlo.

Za nagib stranica zemljanog tijela koje opterećuje temelj primjenjuju seodredbe članka 308. ovog pravilnika.

Članak 292.

Način proračunavanja naveden u članku 290. ovog pravilnika važi i za Astupove s kliještama pri dnu bez temeljnih ploča, s tim što se kao podloga zazemlju koja opterećuje temelj, kao i za određivanje pritiska na tlo, na stranipritiska uzima 1/4 površine kliješta pri dnu, računajući od njihovog kraja.

Članak 293.

Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i za nogare stupova koji seupotrebljavaju poradi produžavanja trajnosti ili povećanja stabilnosti drvenihstupova.

Članak 294.

Nogari stupova moraju biti izrađeni od materijala otpornog premaagresivnom djelovanju tla. Uporaba drvenih nogara dozvoljena je samo ako su onizaštićeni od truljenja nekim od metoda u smislu članka 241. do 244. ovogpravilnika.

Članak 295.

Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na stupove od armiranog betona

primjenjuju se i na nogare stupova od armiranog betona.

Članak 296.

Veza između drvenih stupova i nogara mora se izvesti tako kako se vodanigdje ne skuplja, te kako zrak i svjetlost mogu doprijeti do drveta i kako seovlaženo drvo može brzo osušiti.

Članak 297.

Dimenzije i konstrukcije veze između nogara i stupa moraju biti statički

besprijekorne i imati jedinstven prijenos sile.

Članak 298.

Za materijal nogara za stupove i dijelove veza sa stupom, osim za vijkeopterećene na smicanje, primjenjuju se dozvoljena naprezanja za stupove,odnosno za temelje, ovisno od materijala od koga su izrađeni, prema tabeli 10. izčlanka 226. ovog pravilnika.





70

Članak 299.

Dijelovi veza nogara sa stupom od čelika koji su opterećeni na smicanjedimenzioniraju se prema tabeli 11. iz članka 230. ovog pravilnika. Vijci se morajuponovo pritegnuti kad se drvo osuši.

Članak 300.

Pri određivanju dimenzija nogara mora se uzeti u obzir stabilnost nogara,kako bi se izbjegla nedozvoljena pomicanja konstrukcije u smislu članka 304. ovogpravilnika.

3. Fundiranje čeličnih i armiranobetonskih stupova

Članak 301.

Čelični i armiranobetonski stupovi moraju imati temelje, odnosno stope odploča ili pragova dimenzionirane tako kako pritisak na tlo ne bi prešao dopuštenuvrijednost za određenu vrstu tla. Za armiranobetonske stupove dopušteno jefundiranje direktnim ukopavanjem.

Članak 302.

Način izrade i oblik temelja (plitko ili duboko fundiranje, prizmatični ilistepenasti temelji, temelji od ploča ili pragova, raščlanjeni temelji, temelji odmontažnih elemenata, fundiranje na šipovima, ankerni temelji u stijeni i sl.)moraju odgovarati širini osnove stupa, veličini napadnih sila i momenata i slično.

Članak 303.

Stabilnost stupa s blok-temeljom smatra se dovoljnom ako njegov stupanjsigurnosti od prevrtanja pod djelovanjem najvećeg momenta vanjskih sila zanormalne slučajeve opterećenja odgovara vrijednosti koja se dobiva iz dijagramana slici 3., pri čemu se uzima u obzir odnos:

b širina temelja upravno na ravan momenta−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−

h dubina fundiranja

Za momente koji nastaju u izvanrednim slučajevima opterećenja, takodobiveni stupanj sigurnosti može se smanjiti za 15%.





71

Tabela 16.KARAKTERISTIKE TLA ZA PRORAČUN TEMELJA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Kut površ.om. zem.

tijelaGus

t-ina

γ

Dozvo-

ljenpritisakna tlo -σdoz

Konstanta

tla C nadubini od

2,0 m

Zateme-lje uzdra-vici -β

Zateme-lje unasi-pu -β

Kutunu-

tra-šnjegtrenjatla ϕ

Ez

tg2 (45°+ Vϕ/2)

γ ⋅ E

Koefi-cijenttrenja

izme-đubetona i tla- ρ

Grupa Vrsta tla

kg/m3

kg/cm2 kg/cm3 t/m

3

A Treset.blato i sl. 650 do 0,2 0,5 do 1 do 5° do 3° do 2°do2.8

do1,3

0,1 do0,2

Humus, oranice,vinogradi

1500 do 0,5 25° 2,5 3,70,2 do

0,3Nasipi od lake

zemlje1600 25° 2,5 4,0

0,2 do

0,3Vlažan sitan pjesak

1,2

30° 3,0 5,10,3 do

0,4

B

Meka vlažna ilovačaili glina

do 1,0

2 do 4

3° do10° 3° do8°

25° 2,5 4,250,3 do

0,4Srednje čvrsta suhailovača ili glina

5 do 80,3 do

0,4C

Suvsitan pjesakdo 2,0

6 do 9

8° do13°

6° do11°

30° 3,0 5,10,3 do

0,4Čvrsto staloženasuha ilovača ili glina

100,3 do

0,4D

Krupan šljunkovitpesak

do 3,011 do 13

12°do17°

l0°do15°

35° 3,7 6,30,3 do

0,4

Čvrsto staloženkrupan zrnastipesak

15°do20°

12°do17°

0,3 do0,4

E

Srednje čvrst lapor

do 4,00,3 do

0,5Čvrsto staloženšljunak i drobina

20°do25°

5° do20°

40° 4,6 7,8

0,4 do0,5

FČvrst suh lapor

1700

do 5,0

13 do 16

25°do30°

20°do25°

45° 5,8 9,90,4 do

0,6

Nemonolitna ili jačeraspucana manječvrsta stijena(pješčar, krečnjak isl.)

G

Vrlo tvrd zdravlapor u većimslojevima

2200 do 10,0 Neograničeno - - - - - -

H

Monolitna ilineznatno raspucanačvrsta zdrava stijenau povoljno

2400 do 20,0 - - - - - -





72

položenim slojevima

IMonolitnakompaktna i zdravaeruptivna stijena

2600 do 30,0 - - - - - -

Konstantu tla C treba odabrati prema zbijenosti i kakvoći tla u okviru navedenih vrijednosti. Zavlažno i manje zbijeno tlo treba uzeti niže vrijednosti, a za suho i jače zbijeno - veće. ZaSulcbergerov način računanja, konstantu tla C treba preračunati na cifru posteljice Cb za dno jame po obrascima C b - mC k; C k= Ch/ 2,0 gdje je m = 1,0 do 1,2 a h dubina ukopavanja temelja.Manje vrijednosti kuta β važe za slabije koherentno tlo, a veće - za vrlo koherentno i čvrstonabijeno tlo.Manje vrijednosti koeficijenta trenja ρ važe za beton u oplati, a veće - za beton bez oplate.

Članak 304.

Za temelje s odnosom b/h < 1 za utvrđivanje najvećeg dozvoljenogmomenta, za normalne i za izvanredne slučajeve opterećenja, može se usvojiti kaodozvoljeno naginjanje temelja 1:100. Dijagram na slici 3. upotebljava se prilikom

izračuna temelja prema metodi Kleinlogel-Bürklin.

Dozvoljeni moment (daNm) u odnosu na dno temelja za b/h < 1Slika 3.

Članak 305.

Pri preračunavanju temelja moraju se upotrijebiti konstante kojeodgovaraju stanju tla na gradilištu (dozvoljeni pritisak na tlo, konstanta tla, otportrenja između betona i tla i sl.). Pritisci na tlo dozvoljeni za normalne slučajeveopterećenja mogu se pri izvanrednom opterećenju povećati za 20%.

Članak 306.





73

Karakteristike za razne vrste tla uzimaju se iz tabele 16. iz članka 290. ovogpravilnika, ako ispitivanjem tla nisu uvrštene druge vrijednosti.

Članak 307.

Prilikom izračuna betonskih temelja gustina ne-armiranog betona uzima seu račun s najviše 2200 kg/m3, a gustina armiranog betona s najviše 2300 kg/m3.

Članak 308.

Masa tla uzima se iz tabele 16. iz članka 290. ovog pravilnika akoispitivanjem nisu utvrđene druge vrijednosti. Za određivanje mase tla kojaopterećuje temelj potrebno je uzeti zemljano tijelo omeđeno omotačem pod kutom β od okomite strane prizmatičnog temelja, odnosno ivice stope temelja, premaslici 4.

Slika 4.

Članak 309.

Ako od iskopavanja jame do betoniranja temelja prođe duže vremena,naročito pri nepovoljnim klimatskim uvjetima, prija betoniranja treba provjeriti dali je tlo zadržalo prvobitne karakteristike.

Ako su se karakteristike tla u međuvremenu pogoršale, dimenzije temeljatreba uskladiti s novim uvjetima.

Članak 310.

Naprezanje betona ne-armiranih temelja ne smije prelaziti vrijednostinavedene u tabeli 17. izmjerene na probnoj kocki 28 dana poslije njene izrade.





74

Tabela 17.

Opterećenje stupova Pritisak Zatezanje

Za normalno opterećenje1/4 od čvrstoće kocke na

pritisak posle 28 dana, ali neviše od 50 daN/cm2

1/20 od čvrstoće kocke napritisak posle 28 dana, ali ne

više od 4 daN/cm2

Za opterećenje pri prekiduprovodnika

1/3 od čvrstoće kocke napritisak posle 28 dana, ali neviše od 60 daN/cm2

1/16 od čvrstoće kocke napritisak posle 28 dana, ali neviše od 5 daN/cm2

Članak 312.

Za temelje od ploča ili pragova, za raščlanjene i podijeljene temelje, zatemelje na šipkovima ili za temelje drugog oblika koji se ne proračunavaju pometodama navedenim u članku 311. ovog pravilnika, stupanj sigurnosti odprevrtanja mora biti najmanje 1,5, a stupanj sigurnosti od pomicanja - najmanje

1,0.Članak 313.

Pri preračunavanju raščlanjenih temelja, masa tla se uzima prema članku306., a masa betonskog temelja prema članku 307. ovog pravilnika.

Članak 314.

Ako se u proračunu raščlanjenih temelja zanemaruje trenje prilikomizvlačenja temelja, za masu tla uzima se masa zemljanog tijela prema članku 308.ovog pravilnika.

Članak 315.

Prilikom izračuna raščlanjenih temelja mora se provjeriti da li konstrukcijastupa dozvoljava, odnosno omogućuje, da se vodoravna sila prenosi ravnomjernona sve temelje i da li vodoravni pritisak na tlo uslijed te sile nije veći oddozvoljenih vrijednosti.

Članak 316.

Naprezanje betona raščlanjenih temelja, ako oni nisu armirani, treba

ispuniti uvjete iz tabele 17. iz članka 310. ovog pravilnika, a ako su armirani -uvjete iz propisa za beton i armirani beton.

Članak 317.

Koso opterećene blok-temelje, za koje je pravac rezultante napadnih silabliži simetrali nego dijagonali temelja, dozvoljeno je proračunati za većukomponentu u pravcu simetrale. Ako je pravac rezultante bliži dijagonali temelja,





75

takav temelj može se proračunati za rezultantu zaokrenutu ka bližoj simetrali iliza obje komponente u pravcu simetrale, uz superponiranje rezultata, s tim dasuperponirane vrijednosti ne smiju prelaziti 4/3 dozvoljenog pritiska na tlo.

Članak 318.

Temelje u čvrstoj ili manje ispucanoj stijeni nije potrebno proračunati napritisak na tlo niti na prevrtanje. Dimenzije se mogu odrediti prema presjekustupa u osnovi, odnosno prema konstrukciji usidrenja u temelju i premamogućnosti iskopa jame do potrebne dubine i ispunjavanja preostalog prostorabetonom.

Članak 319.

Ako ima podzemne vode u nekoherentnom tlu, mora se uzeti u obzirsmanjenje mase zbog uzgona.

Članak 320.

Za stupove opterećene vertikalnim silama naviše, pri dimenzioniranjutemelja mora se uzeti u obzir smanjena sigurnost od prevrtanja zbog smanjenogpritiska na dno jame za temelj.

Članak 321.

Ako se betonski temelj sastoji od ploča na dnu i gornjeg djela (vrata)temelja koji se betonira posle ugrađivanja stupa, ploča se smije uzeti u proračunpri određivanju dimenzija temelja samo ako je odgovarajućom armaturom vezana

s vratom.

Članak 322.

Za ne-armirane temelje beton ne smije biti marke niže od MB 10, a zaarmirane temelje - marke niže od MB 15, s najmanje 250 kg cementa na l,0 m3 temelja. Za ugrađivanje betona u pravilu se upotrebljava pervibrator.

Članak 323.

U beton masivnih temelja dozvoljeno je ugraditi kod 25% zdravog i čistog

kamena. Veća masa kamena u odnosu na masu betona ne uzima se u obzir pripreračunavanju dimenzija i stabilnosti temelja.

U istaknutom dijelu ne-armiranih stepenastih temelja i iza korena stope uširini do polovine njegove slobodne širine C nije dozvoljeno ugrađivanje kamena(slika 4.).





76

Članak 324.

Visina stope h u korjenu stepenastih temelja od ne-armiranog betona morabiti jednaka najmanje 1,5-strukoj širini istaknutog djela stope (slika 4.).

Članak 325.

Betonski temelji bez armature moraju se betonirati odjednom bez prekida,osim ako se gornji i donji dio međusobno povežu odgovarajućom armaturom.

Članak 326.

Temelji za čelične stupove moraju biti najmanje 20 cm viši od terena, agornja površina temelja mora biti obrađena tako da se na njoj ne zadržava voda ida dijelovi stupa iznad temelja ne sprječavaju otjecanje vode.

Članak 327.

U plavnim područ jima temelji se proračunavaju za najviši nivo vode koji se javlja u periodu od 10 godina.

Za rešetkaste stupove, konstrukcija stupa mora se zaštititi od oštećenjaplovećim predmetima, i to do visine od 50 cm iznad najvišeg nivoa vode koji se

javlja u periodu od 10 godina. Ako se na plavnom područ ju u periodu od 10godina pojavio i led, mora se izabrati takav oblik za temelj i stup kako bi sezaštitili od gomilanja leda.

Članak 328.

Betonski temelji se ne žbukaju niti se obrađuje njihova površina, ali vidljividijelovi temelja moraju biti glatki.

Članak 329.

Ako se betonski temelji izrađuju u močvarama, na agresivnom tlu i sl.,moraju se primijeniti mjere radi sprječavanja štetnog djelovanja tla ili vode nabeton.

Članak 330.

Ako se stup fundira pločama, pragovima i sl., a dio čeličnog stupa u tlu nijeobložen betonom, čelični dijelovi koji leže u tlu moraju se zaštititi od korozijepremazivanjem bitumenom ili nekim drugim zaštitnim sredstvom.





Članak 331.

Zatrpana zemlja nad temeljnim pločama, pragovima i sl., ili oko temelja,mora se čvrsto nabijati u slojevima najviše od po 30 cm. Pri izravnavanju površinemora se uzeti u obzir i naknadno slijeganje nasutog tla.

XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 332.

Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na nadzemne elektroenergetskevodove čija je izgradnja započeta prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Članak 333.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o

tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova("Službeni list SFRJ", br. 51/73. i 11/80.), osim odredaba koje se odnose na

niskonaponske elektroenergetske vodove nazivnog napona do 1 kV.

Članak 334.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u"Službenom listu SFRJ".

37096376 pravilnik za izgradnju nadzemnih vodova 1kv 400kv

Documents