46 zarka vujic
DESCRIPTION
das asdTRANSCRIPT
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
1/27
9
M U Z E O L O G I J A 4 6
IZIDOR KRNJAVI
PIONIRMUZEALNE
ZNANOSTI U HRVATSKOJ
Dr. sc. ARKA VUJI
Iznimno je zadovoljstvo svakom profeso-ru pisati tekst koji e posluiti kao uvodi priprema za itanje rada njegova stu-denta. A upravo to osjea autorica ovog
priloga, koji je od poetka dogovaran kaoprolegomena sredinjoj temi ovog broja
Muzeologije- ureenome i dopunjenomediplomskom radu mlade arheologinje,povjesniarke te muzeologinje MartineMatijako pod naslovom Gipsani odljeviantikih umjetnikih djela u prostorijamaFilozofskog fakulteta u Zagrebu.No istodobno je iskoritena prilika i u
ovoj je prigodi jo jedanput istaknuto,ali i dodatno interpretirano, ono to jevebilo u odreenoj mjeri napisano oIzidoru Krnjavom u ratnim godinama1991. i 1992. unutar redaka o povijestiumjetnikih muzeja u Zagrebu.1Tome jepridrueno i dodatno istraivanje njego-va muzealnog djelovanja2te su ukljuenesve nove objavljene spoznaje o pojedinim
dijelovima njegova bogatog kruga pro-fesionalnoga i ivotnog interesa, i to izpera drugih autora.3Jasno je kako je rije
1 Vuji, . Postanak i razvoj umjetnikih mu-zeja i galerija u Zagrebu. Muzeologija, br.29/30, 1991.-1992., str. 12-141.
2 Vuji, . Izloba u Zagrebu 1881. godine.i-vot umjetnosti, br. 56-57, 1995. str. 14-19.
3 Olga Maruevski do kraja se ivota bavila
djelom Ise Krnjavoga. On je posredno za-stupljen i u njezinoj monograji o Drutvu
o takvoj kulturnoj golemoj stijeni unutarijeg e sastava svaka generacija ne samootkrivati nove slojeve i injenine po-datke vrijedne intepretiranja, nego pro-
nalaziti i kreativne poticaje za ponovnopromiljanje onih starih. No pritom valjanaglasiti i dosada uoenu razliku u pri-stupima. Naime, dok muzeolozi uzimaju,ili barem moraju uzeti u obzir rezultateostalih disciplina (ta je interdiscipli-narnost bitno obiljeje njihove temeljneznanosti!), drugaije se od njih ponaajunjihovi kolege specijalisti, posebice oni
s podruja humanistikih znanosti, kojirazmjerno tee uoavaju dokaze to govo-re u prilog postojanju muzeoloki oboje-nih promiljanja i praktinih muzealnihakcija i djelovanja u pojedinaca, pa tako iu Izidora Krnjavoga. ak se i nedavno,2006., naao opisan u poetnome kratkompredstavljanju kao povjesniar umjetno-sti, zastupnik podruja na Zagrebakomsveuilitu, slikar, pravnik, politiar,ministar kulture, autor razliitih studijai putopisa, kritiar, prevoditelj i tuma
Danteovih djela ...4, dok je njegova brigaza prosvjetu i voenje Ministarstva pro-svjete, kao i brojna muzejska postignuate organiziranje institucijskog ivota na
umjetnosti, svakako u monografskom prikazu
Palae za bogotovlje i nastavu itd. Koristi-li smo se i prilogom Tihane Petrovi Le oKrnjavome kao etnografu, mislima ZlatkaPosavca o Krnjavijevim estetskim nazorimate poticajnim doktorskim radom Libue Jir-sak, objavljenim u izvorniku na njemakom
jeziku, u nakladi Matice hrvatske 2006., jerbi, pretpostavljamo, hrvatska inaica moralabiti preraena i prilagoena viem doseguznanja o toj temi u Hrvatskoj.
4 Jirsak, L.Izidor Krnjavi und die Wiener Schu-
le der Kunstgeschichte. Elektronika izdanjaMatice hrvatske, knj. 6., str. 22.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
2/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
10
tom podruju i upravljanje njime ostaloizvan okvira citiranog nabrajanja. Nemadvojbe kako se upravo i zbog toga vrijedi-lo pribrati i pokuati jo jedanput oslikati
muzealni portret tog velikana, i to upra-
vo uoi 85. obljetnice njegove smrti, koja
se planira sveano proslaviti 2012. g. u
Zagrebu.
Pri tome se nije moglo iskljuiti ni osob-
no nagnue prema toj iznimnoj osobno-
sti, koje je nastalo tijekom rada na ma-
gisteriju, dakle na poetku akademske
karijere i u nezaboravnim okolnostima
druenja s profesorom na Odsjeku za
povijest umjetnosti Filozofskog fakulte-ta i nekadanjim konzervatorom za grad
Zagreb Tihomilom Stahuljakom. Nai-me, s malobrojnim kolegama dijelila sam
iznimnu mogunost posjeivanja njego-
va stana, voenja viesatnih razgovora,
druenja i etnji pojedinim dijelovima
grada Zagreba. U stanu sam kao posjeti-
telj u toplijim razdobljima godine sjedila
u profesorovoj spavaoj i radnoj sobi, ito na stolcu Ise Krnjavoga, s njegovim
pisaim stolom za leima i glasovitim
krevetom s baldahinom takoer u vido-
krugu.5(sl. 1) U tom okruenju znali smo
raspravljati i o muzealnim doprinosima
Krnjavoga, ali i o njegovim ivotnim
izazovima, a profesor je posjedovao i
arhivske dokumente kojima se u poje-
dinim trenucima razgovora koristio kao
argumentima. Kao muzeologu koji je ve
po naravi svoje znanosti obuzet potrebom
kontekstualiziranja batinskog svijeta,
taj netom opisani kontekst u kasnijim je
godinama postao kljuza razumijevanje
viegodinje osobne senzibiliziranosti za
Izidora Krnjavoga. No krenut emo re-
5 Te je ostatke nakon smrti Krnjavijeve supru-
ge Iskre profesor Stahuljak doslovno spasio
od odnoenja na otpad. Naalost, mi ih kao
zajednica nismo uspjeli, uza sve napore dje-
latnika Muzeja grada Zagreba, spasiti kao
Zbirku Stahuljak unutar spomenutog muzeja
i sada se nalaze u drugom okruenju, u stanu
antikvara J. Gaparca. Vidjeti vie, posebice
fotograje, u prilogu P. Ki Zbirka Stahuljak.Jutarnji list, 28. svibnja 2011., str. 67-69.
Slika 1. Krnjavijeva ostavtina iz zbirke Stahuljak (presnimka)
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
3/27
11
M U Z E O L O G I J A 4 6
dom osvjetljavati njezine detalje, posebi-ce one muzealne.Je li njima pripadao i Krnjavijev prvi
zapaeni nastup u domaoj javnosti
1868. g.? Mislimo, dakako, na njegovonastojanje na uspostavi institucionalnog
okvira za ivot umjetnosti u Zagrebu i
Hrvatskoj, odnosno na doprinos osnutku
glasovitog Drutva umjetnosti spomenu-
te godine. Naime, upravo je tada dokto-
rand Krnjavi(zapravo student zavrene
druge godine Studija filozofije u Beu)
proitao u Zagrebu, u gluho doba godine
u subotu 22. kolovoza 1868. u 17 h nasastanku zainteresiranih u Narodnom
domu, nacrt pravila Drutva umjetnosti6,
iako su neki umjetnici i prije njega, po-
put slikara F. Mckea, imali sline ideje.
I sam je Krnjavi priznao potakla se
u novije vrijeme pomisao utemeljenja
ovakova drutva istodobno u Zagrebu
i Beu.7Inae, Krnjavi je i prije toga
poeo u
Dragoljubuobjavljivati
Listo-
ve o praktinoj lozoji,u kojima je na
popularan nain mladim itateljicama i
ostaloj publici objanjavao osnovne poj-
move etike i estetike, to ih je zasigurno
svladao na studiju u Beu, u sklopu kole-
gija R. von Zimmermanna (Praktina -
lozojaiEstetika s vjebama, 1866./67.),
poznatog pobornika promiljanja J. Frie-
dricha Herbarta. Danas nam se tih de-
vet pisanih priloga iz Bea, prekinutih
u trenutku kad je Krnjavi odluio Stu-
diju lozoje pridodati i studij na Aka-
demiji likovnih umjetnosti u Beu, pa u
Mnchenu u posljednje vrieme u mom
ivotu toliko toga promijenilo, da mi je
6 Temelj Drutva umjetnosti u Zagrebu.Drago-
ljub, br. 34, 1868., str. 538-540.7 Krnjavi, I. Umjetniko drutvo u Zagrebu.
Narodne novine, br. 185, str. 3.
ovaj rad nemoguim postao8, doima pra-
vim mladenakim uradcima, uradcima
jednoga lucidnoga, naitanoga i pisanju
vinoga mladog ovjeka.Drutvo umjet-
nostibilo je ipak daleko ozbiljnija i zadomae okruenje vanija tema.
No unutar nje, unutar promidbenih tek-
stova o osnutku, kao i o ciljevima, svrsi i
pravilima Drutva, muzeji i galerije se ni
na koji nain izravno ne spominju. Sve je,
posebice cilj i sredstva kojima e Drutvo
djelovati u javnosti, podreeno stva-
ranju institucionalnog okvira za razvoj
umjetnosti, odnosno tome da se u nasumjetnosti prokri put.9Unutar precizno
nabrojenih i opisanih sredstava, kao mu-
zealno obojeno prepoznajemo samo isti-
canje potrebe izlaganja, kako suvremene,
tako, i ee, izlaganja umjetnina starije
kole.10To su mogli initi i izlobeni pro-
stori, ali i umjetniki muzeji, odnosno
galerije. Njihovu ulogu i snagu Krnjavi
je osjetio odmah nakon dolaska u Be,na studij povijesti umjetnosti, 1866. g.:
Kad sam doao u Be, bacio sam se
na prouavanje umjetnosti kao gladan
vuk na plijenIao sam u galerije 11
Dakle, iskoristio ih jeodmah za potrebe
uenja i praenja sveuiline nastave i jo
se k tome udio kako to drugi hrvatski
studentiu Beu nisu radili. Osim toga,
iz prve je ruke od svoga profesora Ru-
dolfa Eitelbergera, mogao uoiti vanost
osnutka zbirki u funkciji nastave. Upravo
je zbog toga profesor Eitelberger i uspo-
stavio prvi obrtni muzej u Monarhiji, a
8 Dragoljub, uvezano godite 1868., str. 712.9 Krnjavi, I. Nav. djelo, str. 3.10 Temelj Drutva umjetnosti u Zagrebu, str.
539.11 Krnjavi, I. Pogled na razvoj hrvatske umjet-
nosti u moje doba,str. 153.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
4/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
12
i Zbirku odljeva Akademije likovnihumjetnosti! Kad se njegov student 1868.
predstavljao javnosti u domovini, pa se
u nju i nakratko vratio kako bi osigurao
financijsku potporu za dodatno (itaj:praktino) umjetniko obrazovanje, ulo-
ga umjetnikih muzeja posve mu je bila
jasna, a i povezana s razmiljanjem o
napretku te javnosti. Umjetniki su mu-
zeji, uili su ga u Beu, svojim zbirkama
mogli utjecati na estetsko obrazovanje
drutva, a time i na oblikovanje (lijepih)
karaktera njegovih lanova: Pogledajmo
u inozemstvo. Vese djeci uz pisane riei
daju slike u ruke, pokazuju umjetnike
sbirke, a najmanja i najneznatnija slika
esto vie djeluje nego najpromiljenijarie.12Dakle, u jakome medijskom na-
stupu potkraj ljeta 1868. (Narodne no-
vine, posebiceDragoljub) Krnjavi prije
svega pokuava nadobudno mladiki
utjecati na razvoj nacionalne umjetnosti
12 Vidjeti biljeku 7.
Slika 2. Krnjavijevo vizualno sjeanje iz djetinjstva: Quodlibet, po. 19. st., Zaviajni muzej Naice
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
5/27
13
M U Z E O L O G I J A 4 6
jer je ona vaan faktor naobraenjai,prema njegovu miljenju, u sklopu toga,
umjetniki muzeji i galerije u kojima se
uva umjetnika batina imaju vano
mjesto. (sl. 2). No ini se kako Krnjaviveu tom trenutku na domau pozornicu
uvodi i novi muzejski koncept, koncept
muzeja za umjetnost i obrt, koji mu je bio
detaljno poznat iz predavanja i ivotnog
djelovanja vespomenutoga prvog pro-
fesora povijesti umjetnosti na Bekom
sveuilitu R. Eitelbergera. Naime, usu-
dili smo se to napisati uzimajui u obzir
retke zanimljivog priloga o Narodnomemuzeju u Zagrebu, objavljenoga takoer
u Dragoljubu u isto vrijeme kad su
objavljeni i ostali Krnjavijevi prilozi.13
Potpisali su ga predsjednik i tajnik Jugo-
slavenske akademije, dakle dr. sc. Franjo
Raki i uro Danii, no mislimo kako
je upravo Krnjavi svojim razmiljanjima
morao utjecati na njegov sadraj.
Prilog je i inae paradigmatian za pro-
miljanje o muzejima u nas u tom vre-menskom trenutku te moe posluiti i za
odmjeravanje Krnjavijevih kasnijih do-
prinosa podruju muzeja ili, kako je on to
sam rekao muzealnoj znanosti14i stoga
emo mu se malo detaljnije posvetiti.
Prije svega, iz cjeline teksta jasno je
kako je povod njegova nastanka nezado-
voljstvo novih vlasnika stanjem u Naro-
dnome muzeju. Valja podsjetiti da je odkonane potvrde Pravila Muzeja od cara
Franje Josipa I. godine 1866., slubenu
brigu o njemu preuzela Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti, to je
13 Narodni muzej.Dragoljub, br. 30, 1868., str.
475.-478.14 Krnjavi, I. Na arkeologijski muzej. Ob-
zor, br. 113, 1879., str. 2. ini se kako je to
bio njegov prijevod njemakog pojma za mu-zeologiju das Museumswesen.
znailo i osiguranje redovitijih, premda
i dalje skromnih, nancijskih sredstava
iz fonda Zemaljske vlade. No sve se to,
ini se, nije odrazilo na stanje zbirki Mu-
zeja, pa ni na ostalo muzejsko djelovanje.Autori teksta poznavali su inozemne pri-
mjere i na njima su gradili i svoju deni-
ciju i viziju te muzejske ustanove. Muzej
je za njih openito bioposvetno mjesto
gdje su te ljepote sastavljene u poveih
grupah, gdje se na oi gledaocu stavlja
razvitak svega onoga, to se po sadanjih
formah svojih moe nazvati liepo i ko-
ristno i gdje se napokon zrcali prolostpojedinih naroda.15Ima li jasnije izja-ve o tome da je muzej tada bio shvaenkao hram? Pod ljepotama se, dakako,razumijevala raznovrsna graa i njezinoprikupljanje i klasiciranje, to je staja-lo u sreditu denicije. Mogue je u njoj
razabrati i kriterije prikupljanja. Domi-
nirao je kriterij materijalno i oblikovno
lijepoga, ali se nazire i kriterij prenoenjakorisnih informacija gledaju te u oi i
mnogo se moenauiti, a s njim i kri-
terij sposobnosti svjedoenja o prolosti,
odnosno uvrivanja zajednikoga
(itaj: narodnog) pamenja. Posljednji
kriterij u preporodno je doba svakako bio
najvaniji i u tom smislu i navedena de-
nicija muzeja svjedoi kako se 1868. u
naemu skromnomu muzejskom svijetu
jo uvijek osjea preporodno doba. Vidlji-
vo je to i iz vizije Narodnog muzeja, koju
su autori teksta iznimno precizno formu-
lirali u nastavku:Na muzej treba da s
vremenom bude narodni hram, u kojem
e poviestnik nai sakupljene sve preo-
stale spomenike prolosti nae, u kojem
e prirodoslovac nai sve ivotinje, bi-
15 Danii, .; Raki, F. Narodni muzej.Drago-ljub, br. 30, 1868., str. 476.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
6/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
14
ljke i rude, tono ih imade naa domo-
vina u izobilju, u kojem e svaki sin do-
movine nai sustavno uredjene ostanke i
sakriveno blago ove majke svoje. Takav
muzej zahtieva nauka, zahtieva naa do-movina. Zanimljivo je da je upravo po-sljednji pojmovni par znanost i domo-
vina rasut cijelim tekstom nauci na
korist, a naoj domovini na slavu i
stoga nema dvojbe kako za autore upravo
on prezentira svrhu Muzeja sluiti zna-
nosti i domovini. Takvo e se razumije-
vanje ustanove muzeja u nas promijenit
dolaskom I. Krnjavoga u Zagreb potkraj1870-ih godina i postupnom realiza-
cijom njegova golemog projekta razvoja
umjetnosti, kulture i obrazovanja u Hrva-
tskoj. No sitno sjeme promjene, tvrdimo,
ostavio je Krnjavi ve1868. Bila je to
ideja o osnutka obrtnikog odjela Naro-
dnog muzeja U smislu pravila dieli se
(Muzej, nap. a.) u dva glavna razdiela: u
sbirku prirodnina, te u sbirku starina s
knjinicom: a imao bi se jo osnovati i
obrtniki odsiek.16Koliko nam je pozna-
to, dosada taj rani detalj u naoj sredini
nismo zapazili, ni odvojeno, a ni poveza-
no s naim utemeljiteljem, kako s pravom
za mnoga podruja kulture i obrazovanja
moemo nazvati Krnjavoga. Taj detalj
na neki nain potkrepljuje i kasnije ve-
likanovo razmiljanje o potencijalima
Narodnog muzeja s obzirom na sbirke
uzornih umjetnina u najirem smislu,
kakve su inile osnovu obrtnog muzeja:
U naem muzeju (Narodnom, nap. a.)
ima znamenita sbirka grkog posudja i
narodnih tkanina. To je poetak naem
obrtnom muzeju.17Vjerujemo da e se
16 Narodni muzej, str. 476.17 Krnjavi, I. Nov dar biskupa Strossmayera.
Vienac, br. 15, 1875., str. 245.
pronai jo i jaih dokumentarnih argu-
menata kojima bismo potkrijepili tezu
kako je tekstu Rakoga i Daniia ku-
movao Krnjavi.
U domaoj javnosti on ponovno nastupatek 1874. g. Do tada je uspio pohaati
nastavu na Akademiji likovnih umjet-
nosti u Beu (od 1869.) i Mnchenu (od
1870.), doktorirati na Studiju filozo-
je u Beu (1870.), oeniti se imunom
gospoicom iz obitelji Frschl (1872.),
nadasve putovati, posjeivati mnogobroj-
ne muzeje i galerije, boraviti i slikati u
Italiji itd. Taj novi i zreliji Krnjavijevnastup nije mogue sagledati izolirano,
i to prije svega izolirano od politikoga,
prosvjetnoga i kulturnog djelovanja
biskupa Strossmayera, koji je upravo te
godine u javnosti obznanio da odustaje
od ideje da se njegova zbirka preda Aka-
demiji tek nakon njegove smrti, jer se
osvjedoio da je glavnomu gradu ova
sbirka osobito nudna im prije toli ob-
zirom na sveuilite i nauku, koli obzi-
rom na umjetnost i vii obrt18. Jednako
tako, Krnjavijeve tekstove nije mogue
odijeliti ni od pravnika i publicista Ladi-
slava Lacka Mrazovia, s kojim ga veu
slina razmiljanja i koji je, jednako
kao i Krnjavi, biskupova intelektualna
mlada perjanica na politiko-drutvenoj
razini Zagreba. Njih dvojica 1874. dje-
luju sinkronizirano u Viencui Obzoru,
a sve kako bi zacrtali osnovu razvoja
umjetnikoga, ali i gospodarskog ivota
u Zagrebu i Hrvatskoj, dakako, u uskoj
svezi s pogledima biskupa Strossmayera.
Prvi se u Viencujavlja Mrazovilankom
Skrajnje je vrijeme, u kojemu naglaava
18 Tekst urednitva Vienca u nastavku Krnja-
vijeva prilogaNeto o razsvjeti nae galerije.Vienac, br. 40, 1874., str. 639.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
7/27
15
M U Z E O L O G I J A 4 6
ulogu umjetnosti u izgradnji nacionalnogponosa te u buenju i ouvanju nacio-nalnog identiteta. Kritiki se osvre napostojeu umjetniku situaciju, osobito
na umjetnine Narodnoga muzeja, koje suza njega tek sbirica. Upuuje na moguaskrivena blaga u nadbiskupskom dvoru
u Zagrebu, te u utvrenim gradovima na
Trsatu ili u Trakoanu, najavljuje do-
lazak Strossmayerove zbirke u Zagreb,
zalae se za postavljanje skulpturalnih
portreta na Zrinjevcu kaojednog muzeja
pod vedrim nebom, u kom e stotine njih
kao iz ive knjige uiti poviest naroda19
itd. Posebice je zanimljivo kako Mrazovi
odmah na poetku kao veliku zapreku
napretku kulture i umjetnosti spominje
injenicu da tada prema stajalitu Ze-
maljske vlade kazalita, muzeji, galerije
itd. spadaju u podruje tako zvanog unu-
tarnjega isto upravno politikoga odjela
umjesto u odjel nastavni, kamo bi po na-
ravi svojoj imali pripasti. Kasnije, u vre-menu Krnjavijeva politikog angairanja
u vladi (1891. 1896.), oito e doi do
promjene jer e Krnjavi biti predstojnik
Odjela za bogotovlje i nastavu te e time
postati odgovoran i za upravo nabrojene
kulturne ustanove. Jednako tako, valja rei
kako e za Krnjavoga one biti prije svega
vane ustanove u funkciji obrazovanja, ali
o tome emo kasnije neto opsenije.
Nakon Mrazovieva velikog priloga u
kojemu je obrazloio politiku vanost
umjetnosti, izlazi i onaj glasoviti pro-
gramski Krnjavijev Kako da nam se
domovina obogati.20U njemu se, zapra-
19 Mrazovi, L. Skrajnje je vrieme. Vienac, br. 7,
1874., str. 125.20 Vienac, br. 20, 1874., str. 317-318. Citati u
neposrednom tekstu u nastavku preuzeti su iztog priloga.
vo, s gospodarskog stajalita, a svakako
vrlo praktino ili, ondanjim rjenikom
reeno, materijalnoizlae zato je vano
pokrenuti umjetniki ivot na prostoru
Hrvatske. Razumljivo, Eitelbergerovustudentu ispisivanje rijei umjetnost po-
drazumijeva i umjetniki obrt, a voenje
brige o razvoju umjetnosti za njega
ide usporedno s brigom za razvijanje
umjetnikog obrta, koji je, u skladu s
tadanjim pogledima, trebao pridonijeti
i gospodarskom napretku. No nama su i
danas u ovom tekstu najvanija sredstva,
odnosno okosnice napretka umjetnikogivota. Prije svega, to je vezahtijevano
Umjetniko drutvo i njegove metode
podupiranja umjetnosti i umjetnikog
obrta izloba umjetnosti novije dobe u
Zagrebu, kupovanje i naruivanje umjet-
nina i grafikih djela, ee izlaganje
umjetnina starije dobiitd. Tu je i ute-
meljenje elementarne umjetnike kole,
svakako i one obrtne, i uz nju uredjenje
permanentne izlobe uzornih umjetnina
(itaj: obrtni muzej). Napokon je vaan
i zastupnik na sveuilitu(itaj: Kate-
dra, studij i profesor povijesti umjet-
nosti), a uz njega i Drutvo, koji su kao
zrake posloeni izvori umjetnike pouke
Strossmayerova zbirka slika koja e
doi u Zagreb, po ugledu na Francu-
ze sbirka kopia najboljih slika svieta
(bakropisi), kopije u sadri najvanijihplastinih umotvora stare dobi i srednje-
ga vieka (Gyps-Museum), i na razno-
like naine predoena zbirka najljepih
zgrada te arhitektonskih i dekorativnih
motiva. Dakle, funkcija svih nabrojenih
zbirki i onih originalnih umjetnikih
djela i obrtnina te ciljano nainjenih ko-
pija jest zorno po(d)uavanje o umjet-
nosti i obrtu te razvijanje ukusa uope.Edukativna zadaa glavni je smisao
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
8/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
16
njihove uspostave, a time i uspostavemuzeja i galerija. Tako je kljune rijeipoput znanosti i, prije svega, prolosti,
na kojima se temeljio koncept narodnog
muzeja, zamijenila (zorna) pouka u duhukoje je djelovao u drugoj polovici 19. st.
njegov dominantni muzejski koncept
obrtni muzej. Stoga ne treba uditi kako
i Mrazovii Krnjavi u svojim vizijama
i programima napretka umjetnosti po-
djednako naglaavaju i vanost domaeg
obrta i industrije ili, kako je posljednji
istaknuo, najvanije je prije svega: da
se uz umjetnosti goji umjetniki obrt zapoboljanje narodnog ukusa ne samo
vei poglavito za poveanje narodnog
blagostanja.
Dok pie taj tekst, Krnjavi se nala-
zi u Sorrentu i, kao svaki pragmatiar
koji se prema potrebi realizacije nekog
projekta oglaava teoretskim tekstovi-
ma, iznosi i praktine primjere iz svo-
ga okruenja. Tako tvrdi da u samomSorrentu puanstvo si obrtom mno-
go novca zasluuje i to tkanjem svi-
le i sainjavanjem mozaika od drva
tako zvanom intarzijom21Na temelju
toga ima pregrt prijedloga za domae
puanstvo, meu kojima je i ideja da bi
trebalo aktivno djelovati Drutvo umjet-
nosti itd. Pokuajmo jo jedanput donije-
ti zakljuke o Krnjavijevim muzealnim
promiljanjima na temelju ovog teksta,
koji ima najjae programsko obiljeje od
svih njegovih istupa. Pri tome valja uzeti
u obzir kako ga pie mlad ovjek koji nije
napunio ni trideset godina, no prije svega
ovjek koji je obrazovan na Studiju po-
vijesti umjetnosti Sveuilita u Beu, kod
profesora Rudolfa Eitelbergera, i koji do-
21 Krnjavi, I. Nav. djelo, str. 319.
bro poznaje njegova nastojanja da osnuje
Muzej za umjetnost i industriju 1864. g.,
kao i naela na kojima se taj muzej te-
meljio. Jednako tako, poznaje napor svo-
ga profesora na uspostavi zbirke sadrenihodljeva za potrebe nastave na Sveuilitu,
ali i na Akademiji likovnih umjetnosti.
Doista, Eitelberger je gipsanim odljevima
pridavao iznimnu pozornost. Prije svega,
sluili su za pouku, ali i za ostvarivanje
nancijske zarade. Uostalom, u njegovu
je muzeju izrada i prodaja trodimenzio-
nalnih uzoraka bila sastavnim dijelom
muzejskog poslanja.22
Krnjavi sve to dobro zna, upuen je u
stanje muzeja u Beu, jednako kao i u
Mnchenu, ali i u malim gradovima Ita-
lije koje posjeuje i u kojima slika. U svi-
ma njima nalazi poticaje za svoj iroko
zasnovan program napretka umjetnosti,
kulture i obrazovanja u Hrvatskoj. Unu-
tar tog programa muzeji i njihove zbirke
imaju ulogu mjesta za razgledavanje iistraivanje primjera i uzoraka, jednom
rijeju, oni su mjesta za opu pouku. Ako
njihove zbirke i ne posjeduju relevantne
originale, legitimno ih je dopunjava-
ti kopijama u svim moguim oblicima
uljanim kopijama, sadrenim odlje-
vima, bakropisima, pa i ilustrativnim
materijalom u knjigama, koji takoer
na svoj nain postaje sastavnim dijelom
zbirki. To je najbolje mogue razumjeti
iz dijelova Krnjavijeva priloga o zbirci
grkih vaza u Arheolokom odjelu Naro-
dnog muzeja. Prema njegovu miljenju,
ona je jo mogla kako-tako posluiti za
poduku o tehnologiji izrade keramike u
sklopu obrtne nastave, no da bi potpu-
nije sluila poduci, posebice studentima
22 Jirsak, L.Izidor Krnjavi und die Wienerschu-le der Kunstgeschichte, str. 109.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
9/27
17
M U Z E O L O G I J A 4 6
arheologije, trebalo bi nabaviti bar pojedan primjerak raznih doba i vrsti pra-
vih starogrkih posuda a uz to sbirku
popuniti, to obilnije dosad tampanimi
publikacijami , tako da uenik imadeprouiti u knjigah i slikah bogati mate-
rijal, a da mu zbirka bude za tehniku,
pri tumaenju velevanu stranu svesrd-
nom ilustracijom.23
Krajem iste, 1874. g. izlazi jo jedan
zanimljiv Krnjavijev prilog. Rijeje o
tekstu Neto o razsvjeti nae galerije,
objavljenome takoer u Viencu. Krnjavi
je i dalje u Sorrentu, ali i u Strossmaye-rovu drutvenom okruenju jer je tekst
intoniran u duhu potpore institucionali-
ziranju biskupove zbirke:Drim, da e
biskup smatrati za najbolju zahvalnost,
ako svaki prihvati njegove ideje, te po
mogunosti pridonese k oivotvorenju
njihovomu.
Dunost mi je dakle, da svoje misli
priobim i nainu, kojim se postupa-
ti ima kod razsvjete i smjetanja gale-
rije, na koja se naela nacrt obazrieti
ima24
Naravno, ta je galerija budua Stros-
smayerova galerija starih majstora u Za-
grebu, za koju je na samom poetku broj-
nih promiljanja o prostornom smjetaju
bila predviena dogradnja palae Narod-
nog doma u Opatikoj ulici. Krnjavi tada
jo nema njezin nacrt, a i slike biskupove
zbirke za njega su jo bez prave jasnoe
(itaj: nije ih dugo vidio), pa on naelno
pie o rasvjeti umjetnikih galerija tada
u Europi, to bi se moglo prispodobiti
konkretnoj zagrebakoj situaciji. Dakle,
23 Krnjavi, I. Sbirka grkih posuda u Zemalj-
skom narodnom muzeju. Obzor, br. 172,
1877., str. 3.24 Vienac, br. 40, 1874., str. 638.
on pie o specinome uskom problemu
s podruja primijenjene muzeologije, no
upravo ga po tome u naoj (povijesnoj)
muzeologiji, uostalom, kao i na drugim
podrujima kulture i obrazovanja koji-ma je uvelike pridonio, prepoznajemo
kao pionira u doslovnom smislu te rijei.
Jer, koliko je nama poznato, o rasvjeti u
umjetnikim muzejima i galerijama do
danas se u nas pisalo samo uzgredice, i to
ponajvie unutar brige o zatiti umjetni-
na. Stoga je Krnjavijev prilog do danas
ne samo prvi nego gotovo i jedini prilog
o toj temi na hrvatskom jeziku. U njemuon udruuje svoje znanje povjesniara
umjetnosti i iskustvo slikara i posjeti-
telja umjetnikih galerija du Austrije,
Njemake i Italije. Reenice koje se od-
nose na zgradu za galerije openito vesu
postale glasovitima: Slikam namienjena
sgrada mora biti udeena tako, da slike
budu to bolje razsvietljene, te da ih to
vie na to manjem prostoru namjetenih
biti moe, bez utrba uinka.25Poslje-
dnje se rijei odnose na modificiranje
prevladavajueg pravila, koje je podrazu-
mijevalo prezentiranje cijelog fundusa
na zidovima, to je u praktinom smi-
slu znailo izlaganje u nekoliko redova.
Krnjavi uzima u obzir potrebu kvali-
tetnog sagledavanja, dapae, pokazuje
kako poznaje i suprotan, proieni
nain postavljanja umjetnina: U Parmi
n.p. obstoje pojedine sobice, u kojih je
samo po jedna, osobito izvrstna slika.
On poznaje i stropno osvjetljenje, kao i
bono, kroz prozorske otvore, on zna da
smjetanje izlobenih prostorija na sjeve-
ru omoguuje stalno svjetloitd. No pose-
25 I ovaj i dva prijanja citata pripadaju Krnja-
vijevu lanku Neto o razsvjeti nae galerije.Vienac, br. 40, 1874., str. 638.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
10/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
18
bice je zanimljivo Krnjavijevo precizi-
ranje poslanja galerije, prema kojemu bi
ona trebala biti to jasnija i razumljivija
ilustracija poviesti umjetnosti, da i laik
pogledavi ju, bar slutiti moe razvojslikarstva u svieh faza svog napredka.
Slike dakle ne smiju biti pomieane s
obzirom na format i veliinu kao u Mo-
nakovu, mletcih i drugdje, vepoglavito
obzirom na kole i mjesta to ih slika-
ri zauzimaju.26Citatom smo uvrstili
tadanje vienje uloge muzeja i galerija,
koje se potpuno iscrpljivalo u pouci, i to
strunjaka (veza galerije i temeljne disci-pline povijesti umjetnosti), kao i obinih
posjetitelja. Vie od etiri desetljea ka-
snije potvrdio je to i sam Krnjavi: ilo
(se je, nap. a.)da galerija u neku ruku
bude i nastavni zavod za poduku publike
i naroito uee se mladei u povijesti
umjetnosti27
I daljnji Krnjavijevi prilozi iz tih godina
boravka u Italiji i intenzivnog druenjas biskupom Strossmayerom odnose se
na uspostavu i izgradnju zgrade za Ga-
leriju. Krnjavijev naglaeni pragma-
tizam iskazuje se prije svega u planu i
trokovniku male palae na grikom pla-
tou. Nije bez razloga biskup Strossmayer
kao prvu svotu za izgradnju izdvojio 40
000 forinti Ta mladi mu je nadobudni
tridesetogodinjak osmislio i gotovo za te
novce (za 50 000) ponudio prvo izvedivo
idejno rjeenje na spomenutom terenu.
Malo je etverokrilno stakleno zdanje,
osim Akademije s knjinicom u prizem-
lju i galerijom slika te drugim zbirkama
na katu, trebalo imati i staklom nadkri-
veno dvorite za skulpture (kipove) te
26 Isto, str. 639.27 Krnjavi, I. Povijest gradnje akademijine pa-
lae. Savremenik, br. 4, 1917., str. 156.
iskoriten podrumski prostor za izla-
ganje liepih predmeta umjetnosti i obr-
ta.28Dakle, i u tim poetnim, skromnijim
okolnostima doktor lozoje se, osim za
galeriju, brinuo i za prezentiranje obrtai za obrtnu kolu: U galeriji biti e dvo-
rana za sveane sjednice akademijine, u
galeriji biti e obrtnika kola, pri kojoj
e i uitelji realke sudjelovati, u galeriji
biti e predavanja o umjetnosti i obrtu za
uenike sveuilita29Zbog povezanosti
Akademije, Sveuilita i muzeja (Narod-
nog) te zbog injenice da su sve te usta-
nove bile na Gornjem gradu, Krnjavi sesnano zalagao za lokaciju na Griu. Kao
argument za nju isticao je i veu opasnost
od poara u Donjem gradu, u kojemu je,
prema njegovu miljenju, svakodnevni
ivot bio burniji, za razliku od onoga
mirnijeg u Gornjem gradu.
Godinu dana kasnije Krnjavi u Obzoru
obasiplje zagrebaku javnost primjerima
inozemnih galerija koje poznaje i kojisvjedoe o posebnim uvjetima potreb-
nima za takve graevine, a jednako tako
uvjerljivo nabraja i primjere stradanja
galerija i umjetnina u poarima30te po-
kazuje kako mu je pitanje sigurnosti mu-
zejskih zgrada bilo potpuno jasno. Nara-
vno, opasnost je rasla ako je galerija bila
u dodiru s nekom drugom ustanovom.
injenica da je Krnjavi odmah od
poetka u muzeoloki program
Strossmayerove zbirke slika ukljuio i
obrtni muzej, spojen sa kolom, nikoga
ne treba uditi. Bio je, ponavljamo, ve-
28 Akademika palaa u Zagrebu. Vienac, br. 1,
1876., str. 14.29 Krnjavi, I. Gdje da gradimo galeriju? Obzor,
br. 149, 1875., str. 1.30 Krnjavi, I. I opet: Sgrada za galeriju slika.
Obzor, br. 50, 1876., str. 1.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
11/27
19
M U Z E O L O G I J A 4 6
liki pragmatiar. Odmah je shvatio da enajveu ansu za realizaciju u Zagrebuimati zgrada za Strossmayerovu zbirku,
pa je stoga uz nju gurao ideju muzeja koji
mu je najvie bio i na umu i na srcu. Takobismo, naime, mogli pjesniki oznaiti
udio utjecaja kolovanja kod profesora
R. Eitelbergera u Beu, ali i udio vlastite
rane naklonosti prema obrtu i stjecanju
obrtnikih vjetina.31
Krnjavi je u vanost te nove vrste mu-
zeja bio uvjerio i samog biskupa. O
tome zorno svjedoi biskupova kupnja
predmeta umjetnikog obrta na drabinakon smrti slikara Mariana Fortunyja u
Rimu. Od poetka nismo dvojili kako je
tada, 1875. g., kupnji maurske keramike
zdjele, konatih tapeta, staroarapskog
sanduka, goblena iz Arezza itd. kumo-
vao Krnjavi.32U prilogu u kojemu te
predmete opisuje zagrebakoj javnosti33prvi put govori o vanosti i potrebi
osnutka obrtnog muzeja kojemu bi kaotemelj stajala sbirka uzornih umjetni-
na u najirem smislu. A za jednu takvu
zbirku nabavljene su i Fortunyjeve dra-
gocjenosti. Isticanje vanosti obrta i ba-
vljenja obrtom za gospodarski napredak
zemlje u spomenutom prilogu ne treba-
mo ni spominjati, jer su oni bili temeljna
poslanja te vrste muzeja.
Kampanju za osnutak takvog muzeja u
domovini Krnjavi indirektno nastavlja
31 Krnjavi je jo kao gimnazijalac u Vinkov-
cima uio lonarstvo, a poslije i uvezivanje
knjiga. Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti
u moje doba, str. 151.32 I sam je kasnije, 1878., u poznatom lanku
Pliene nas!(Vienac, br. 21, 1878.) otkrio kako
je u biskupovo ime predmete, a svakako i go-
blene iz Arezza, kupovao on sam.33 Krnjavi, I. Nov dar biskupa Strossmayera.
Vienac, br. 15, 1875., str. 245-246.
iste godine i dok svojim sunarodnjacima
opisujeBoinu izlobu austrijskog mu-
zeja za umjetnost i umjetniki obrti dok
ih upozorava da se nae stvari opet pod
tudjim vjesilom u svietu ire34, mislei pritome na izloene tkanine izraene u ino-
zemstvu, ali ukraene uzorcima preuze-
tima iz naih krajeva. Kampanju e oso-
bito osnaiti nakon svoga konanog po-
vratka u Zagreb i preuzimanja dunosti
prvog profesora povijesti umjetnosti i
arheologije na Zagrebakom sveuilitu
21. studenog 1877. U proljee 1879.
napokon e uspjeti osnovati Drutvoumjetnosti, koje u svibnju raspravlja o
mogunosti otvaranja Odjela za obrt
unutar Narodnog muzeja. U funkciji
kampanje koja e javnost, no prije sve-
ga tadanje vlastodrce, pripremiti na to
bit e poznata Krnjavijeva serija lanaka
u Obzorukoju smo veisticali Kako
su postali umjetniko-obrtniki muzeji,
Djelovanje umjetniko-obrtnikoga
muzeja, Organizacija itd. Takav
promidbeni nastup u podruju kulture,
posebice pri uspostavi nove vrste mu-
zeja, neemo pronai u nas sve do danas.
Krnjavijevo doziranje i gradiranje infor-
macija (od openito poznatih prvih pri-
mjera i njihovih uinaka do konkretnoga
domaeg sluaja), upravo je maestralno.
Ponovljeno je iitavanje pokazalo kako
ga valja shvatiti i kao dokaz da je raanje
koncepta muzeja za umjetnost i obrt sre-
dinom 19. st. revolucionaran preokret u
svijetu muzeja, kojemu paralelu moemo
nai samo u pojavi ekomuzeja poetkom
1970-ih godina.
Pri tome nikako ne moemo mimoii
Krnjavijevu priicu o stolaru u muzeju.
34 Vienac, br. 52, 1875., str. 854.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
12/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
20
Ona slikovitije i jasnije od bilo kojeg dru-gog teksta govori o karakteru i vanostispomenutog koncepta. Dakle, to se dogo-dilo zainteresiranom stolaru u muzeju?
Od prilike prije dvadeset godina doaoje u njeki muzej stolar. Vidjevi ondje
krasan ormar, zamoli pazitelja da si ga
smije prerisati.
Pitajte gospodina kustosa, odgovori
otaj, te ga uputi na namrgodjena buldo-
gu slina gospodina, koji se je zadubio
u debele knjiurine. Stolar ponovi svoju
molbu, ali naopako, jer se kustos na nje-
ga istrese: K ravnatelju!I tako se jednostavna potreba pretvorilau preteak zadatak za cijelu hijerarhijumuzejske uprave (kustos ravnatelj
ministarstvo), odnosno za inertno osob-
lje. U kozerski intoniranom nastavku
teksta Krnjavi se obruio i na minimal-nu otvorenost muzeja za javnost, i navisoki zid uenosti, i na besplodni znan-stveni rad s obzirom na predmete zbirki(petnaestogodinji nedovreni rad nakatalogu zbirke!). Tako je na svoj nainopisao ono to danas, stotinu i tridesetgodina kasnije, u nekim muzeolokimkrugovima u Hrvatskoj obiavamo na-zivati tradicionalnim muzejom. Dakle, i1879. postojali su tradicionalni i suvre-meni muzeji:Ovako su prije etvrt stoljea bili rav-
nani muzeji. Ravnatelj bio je svakomu
neprijatelj, koji bi ta vie od njega htio,
nego li obinstvo, koje na riedke dane
zbirke pohadja; on bi znao svim, koje
zbirka s kog razloga zanima, omraziti
muzej, uiniti mu nemoguim uporabu.
Muzealno ravnateljstvo bile su sinekure
za uenog kakvog pecialistu35
35 Krnjavi, I. Kako su postali umjetniko-obrt-niki muzeji. Obzor, br. 107, 1879., str. 2.
Nasuprot takvim muzejima, nova mu-zejska vrsta umjetniko- obrtniki
muzej, iji je razvoj zapoeo s osnutkom
South Kensington muzeja u Londonu
(dananji V&A Museum), temeljila se nasasvim drugaijim osnovama. Kakva jerazlika medju onim starimi muzeji i medju
novim? Zar nije svejedno kako su stvari
ponamjetene samo kad ih ovjek vidje-
ti moe?36, pitao se retoriki Krnjavi,ali i opisivao djelovanje obrtnih muzejakao ono koje se zasnivalo na dostupno-sti i otvorenosti publici, na sluenju po-
duci, posebice obrtnika, na praktinomspajanju izlagaa i onih zainteresiranihza kupnju itd. Naravno, veu prvom no-vinskom pripremanju zagrebake publikeza osnutak tog muzeja Krnjavi je moraospomenuti i svoj glavni uzor Austrijski
muzej za umjetnost i industriju, dijetenjegova profesora, u to vrijeme i kolege skojim je poeo razmjenjivati pisma, Ru-dolfa Eitelbergera.37I taj je muzej nastaona plodonosnome engleskom valu. Dak-le, muzejski p(re)okret irio se iz zemljeu kojoj je i zapoeo povratak vrijednostiobrtu, obrtnikim vjetinama i njihovimmaterijalnim rezultatima, a jednako jetako zapoelo i osnivanje zbirki uzorakau obliku muzeja, koji su takoer moglipridonijeti tom cilju.Krnjavi izriito spominje pojam pokre-ta: Stari, inae velevriedni uenjaci ali
za novotarije i napredak slabo zauze-
ti ravnatelji raznih zemaljskih muzeja,
36 Isto.37 Podatak iz doktorata L. Jirsak (str. 93. ). Posve
je razumljivo kako je njihova korespondencijamogla zapoeti tek u trenutku kad su na svojnain i do odreene mjere postali ravnoprav-ni, odnosno tek kad je 1877. Krnjavi postao
izvanrednim profesorom na Zagrebakomsveuilitu.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
13/27
21
M U Z E O L O G I J A 4 6
nerazumei ili nehtijui razumjeti nov
pokret, usplahirie se, bojei se da je
kucnula hora njihovom kontemplativnom
ivotu. I u nastavku dodaje objanjenje
svojih vepoznatih razmimoilaenja iproblema s arheologom i ravnateljem
Arheolokog odjela Narodnog muzeja
imom Ljubiem: Bilo svagdje borbei kreeva, ali napokon pobiedili mla-
dji, muzeji se razriedie u znanstvene
zavode, strogo arheologike i umjetno-
obrtnike muzeje.
Svakako nas je iznenadilo da je vetada
Krnjavi nastojao pridobiti javnost zasvoju izabranu vrstu muzeja i navoenjembroja posjetitelja Obrtnog muzeja u Brnu(u tri godine porast sa 16 921 na 19 935),ali i broja korisnika knjinice, brojasluaa predavanja te broja onih koji suprema izloenim predmetima crtali umuzeju. Naime, za Krnjavoga su sve tobili oblici djelovanja muzeja u zajednici.
U iduem broju
ObzoraKrnjavi jo je-danput naglaava svrhu i karakter obrt-
nog muzeja: takav muzej mora bitimjesto agitacije, upravo on mora biti
iv, djelatan u neposrednom dodiru s
praktinim ivotom38, da bi u treem pri-logu izrijekom spomenuo kako on trebabiti aktivanmuzej.39I po tom vanomdetalju Krnjavi je bio vjerni uenik R.Eitelbergera i domaoj je javnosti citiraonjegove rijei iz djelaDie Kunstbewegungin sterreich seit der Pariser Weltaus-
stellung (Be, 1867.):ovi obrtni muzejislijedili su sasvim drugaije namjere
nego li takozvani zemaljski muzeji koji
38 Krnjavi, I. Djelovanje umjetniko-obrtnikihmuzeja. Obzor, br. 108, str. 1.
39 Krnjavi, I. Organizacija umjetniko-obrtni-kih muzeja. Obzor, br. 111, 1879., str. 2.
su igrali vie jednu pasivniju ulogu.40Moderni versus tradicionalni, aktivniversuspasivni, okrenuti praktinome iljudima, versusokrenuti znanosti itd.
sve to zvui nama, dananjim muzeolozi-ma i muzealcima, tako poznato, posebicepovezano sa spomenutom muzejskom re-volucijom s poetka 1970-ih godina.Kakva se to ivost i praktini doprinosoekivao od obrtnog muzeja u Zagrebu
muzej spojen s risaom kolom, upravamuzeja kao posredujui organ za vrstne
proizvode domaeg obrta,predavanja,
obuka, permanentno izlaganje liepihproizvoda moda je najbolje opisaoLacko Mrazoviu svom lanku Ima lilieka naem obrtu.41U njemu nam jeobjasnio golemu potrebu za razvijanjemdomaeg obrta i kune industrije, po-sebice se koristei institucijom obrtnogmuzeja. Navodimo njegove rijei samozato to bismo ih, bez ostatka, moda
neznatno osuvremenivi jezik, mogliispisati i za stanje obrta u Hrvatskoj da-nas, 2011., poglavito u njezinim regio-nalnim metropolama: sve(se, nap. a.),
poam od avala pak do najviih umjet-
nina, importira iz vana, a nai obrtnici
prometnuli se u puke trgovce koji se jo
samo tako bave svojim zanatom, da oba-
vljaju razne popravke.42Dakle, u takvimdrutveno-gospodarskim okolnostimadoista ne treba uditi Krnjavijeva, pa iMrazovieva, bitka za osnutak aktivnoga
40 Isto, prijevod citata s njemakog jezika.41 Vienac, br. 5 i 6, 1880. itajui njegove rijei,
moemo shvatiti kako je Trgovako-obrtnikimuzej, dananji Etnografski muzej, izgraen1903. i opskrbljen poetnim stalnim posta-vom upravo zato to Krnjavijev obrtniko-umjetniki muzejnije zaivio navrijeme.
42 Mrazovi, L. Ima li lieka naem obrtu? Vie-nac, br. 5, 1880., str. 71.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
14/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
22
ili, bolje, aktivizirajuega obrtnog mu-zeja u Zagrebu.U slubi toga bili su predloeni i oblicikomunikacijskoga i prezentacijskog dje-
lovanja takvog muzeja. Prije svega, bilesu to tri vrste izloaba permanentna su-
stavna izloba, mijenjajuase iputujua
izloba.43Ne treba ni naglaavati kako
je to tipologija izloaba koju naa prak-
sa poznaje i danas. I dok su prve dvije
bile udomaene od poetka djelovanja
muzeja u dananjem smislu rijei, dak-
le od kraja 18. st., ini se da je trei tip
izloaba, premda ne raspolaemo vrstimdokazima, na prostoru Europe prilino
povezan s djelovanjem obrtnih muzeja.44
Oni su zbog svoga poslanja morali dje-
lovati ne samo u metropolama, nego i u
manjim mjestima gdje se radi o zornoj
obuci, tu dotini zavod ne smijespokoj-
no i nepomino u glavnom gradu sjediti,
a idealno je bilo ako su ta manja mjesta
bila smjetena uz eljeznicu (olakano jedopremanje izloaka!) te ako su imala
kakvu proizvodnu tvornicu uz koju se mo-
gao vezati sadraj i organizacija putujue
obrtne izlobe. No da bi stalne i putujue
zbirke doista mogle ispunjavati svoju pra-
vu pounu i poticajnu ulogu, trebalo ih je
43 Krnjavi, I. Djelovanje umjetniko-obrtnikih
muzeja. Obzor, br. 108, str. 1.44 Takvim, samo naoko nevanim detaljima mo-
rat emo se ozbiljnije pozabaviti. itajui tis-
ak iz vremena ranog djelovanja I. Krnjavoga,
zapazili smo zanimljive primjere putujuih
atrakcija, primjerice Anatomikog muzeja
gospodina Willarda(Dragoljub, 1868.), koje
su mogle utjecati i na uspostavu putujuih
muzejskih izloaba. U ovoj prigodi samo
upozoravamo na nevjerojatno korespondiran-
je spomenutoga anatomskog muzeja s etiki
upitnom izlobom Bodies Revealed, odra-nom u Zagrebu 2010.
dopuniti ivom rijeju javno (e, nap.
a.)predavanje na temelju muzealnih sbi-
rkah veoma dalekog zamaaja bitiJo
bi uinkovitiji bio niz predavanja.45Uspo-
redimo li taj popis predvienih sredstavaedukativnog djelovanja obrtnog muzeja u
Zagrebu s onim to ga je Krnjavi zapa-
zio boravei u Muzeju za umjetnost i obrt
u Nrnbergu, vidjet emo da se oni goto-
vo ne razlikuju, osim to onaj njemaki
spominje i izdavaku djelatnost (knjige
namijenjene unapreenju obrta i lijepo
ilustrirani asopis) te natjeaj za najljepe
radove obrtnika.46
U stvarnosti, realizacija zagrebakog
Muzeja krenula je, uza svu Krnjavijevu
novinsku agitaciju i izravno lobiranje
meu lanovima Zemaljske vlade, vrlo
sporo i mukotrpno. Ne ekajui insti-
tucije, Krnjavi je na svoju ruku i pod
patronatom Drutva umjetnosti godine
1880. otvorio Obrtni muzej u stanu u
Kukovievoj 8 (Gajeva 26), no razor-ni potres ne samo da je nainio tetu u
skromnom postavu (zasnovanome na
predmetima kupljenim na prvoj izlobi
Drutva 1879. i na onima dobivenim ili
razmijenjenim s inozemstvom), nego ga
je i prisilno zatvorio. Pribrojimo li tome
i neplaeni poetni rad na Sveuilitu,
iznimno mali broj sluaa i sl., shvatit
emo kako je morala biti rijeo kriznim
godinama u Krnjavijevu ivotu, koje je
pokuao prebroditi poslovnim bijegom u
45 Spomenimo i Krnjavijevo znanstveno-
umjetniko poduzee Urania, koje je od
1900. djelovalo u Zagrebu i okolici, gostujui
najee u kolama i koristei se medijem
pokretnih slika i lmom (slike europskih gra-
dova, spomenika, lm o Svjetskoj izlobi u
Parizu 1900. itd.), takoer za edukaciju.46 Krnjavi, I. Nrnberg i njegovi muzeji. Vie-
nac, br. 21, 1880., str. 336.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
15/27
23
M U Z E O L O G I J A 4 6
Beograd i Be.47Povoljne se prilike nisurazvile u konano povoljno rjeenje, no izdananje perspektive i znajui to se sve
dobra za hrvatsko kolstvo i kulturu pod
kasnijim Krnjavijevim vodstvom dogo-dilo, zapravo smo zahvalni na tome.
Idue, 1881. iz Ugarske je stigla zamolba
za sastavljanje zbirke hrvatskih narodnih
veziva za budimpetanski Narodni mu-
zej. Spretni Krnjavi iskoristio je tu pri-
liku kako bi potaknuo ponovno otvaranje
obrtnog muzeja u Zagrebu. Naime, takvu
je zbirku mogao nainiti samo obrtni
muzej, no trebalo je prije toga sagledatistanje obrta u cijeloj Hrvatskoj. Isprva je
bila predviena ekspedicija i istraivanje
svih krajeva prije stvaranja reprezentati-
vne zbirke, no na kraju se Krnjavi, po-
sebice zbog nedostatka vremena i ljudi,
morao zadovoljiti izlobom narodnog
obrta u metropoli. I ona se doista dogodila
u jesen 1881., a bila je rezultat Krnjavijeve
predanosti, kreativnosti i inventivnosti napodruju izlobene djelatnosti, jer ono to
smo razabrali iz detaljnog prouavanja
novinskih i knjinih izvora, svjedoilo je
o doista posebnome izlobenom dogaaju
za ove nae prostore.
Netkoe rei kako nije ni bilo teko ostva-
riti posebnost s obzirom na malobrojne
izlobene prigode. Naime, dovoljno je
vidjeti opseg popisa izloaba odranih u
47 U Beogradu je 1879. na Velikoj koli osno-
vana Katedra za arheologiju i Krnjavi je
razmiljao i o njoj, kao i o asistenturi kod
R. Eitelbergera i o mjestu kustosa u Galeriji
Akademije za likovne umjetnosti u Beu. To
je, zahvaljujui svojoj akribiji, detektirala i
naa O. Maruevski 1981. (Izidor Krnjavi i
dnevnik njegove borbe za profesuru. Rado-
vi Odsjeka za pov. umjetnosti, br. 7), no priu
o prelasku u austrijsku prijestolnicu iscrpno jedonijela L. Jirsak. Nav. djelo, str. 148-158.
Zagrebu u drugoj polovici 19. st., obja-
vljen u XXIII. rukopisnoj knjizi iz Arhiva
Bauer (Izlobe u Zagrebu 1842.-1931.)48,
i sve e postati jasno. Do 1881. sve nae
izlobe mogli smo gotovo nabrojiti na pr-ste obiju ruku. Vana rana izloba koju ni
u ovoj prigodi nikako ne smijemo zabo-
raviti jest poznataHrvatsko-slavonsko-
dalmatinska izloba, odrana 1864. u
zgradi Zemaljske bolnice (dananji Rek-
torat), kao i na prostoru dananjega Trga
marala Tita. Ona je svojevrsni kamen-
temeljac izlobene djelatnosti u nas i
njome smo se i mi prikljuili svjetskomegospodarskom izlaganju, koje je znatno
utjecalo i na ono muzejsko. Osim toga,
prvi smo put u sklopu spomenute izlobe
prezentirali i neto vie umjetnikih djela
na okupu, unutar glasovitih podrazreda
XXXI. i XXXII., naslovljenih Slikarije,
risarije, obrasci i kipotvorine, izloenih
na drugom katu spomenute zgrade.
U kontekstu Krnjavijeva aktivnog su-djelovanja u organizaciji i oblikovanju
izloaba, manje nam je vana prva
umjetnika izloba u Narodnom domu
1874., a bitnija Prva izloba Drutva
umjetnosti u Vraniczanyjevoj palai na
Zrinjskom trgu (dananja Moderna gale-
rija) godine 1879. Krnjavi je tada bio taj-
nik Drutva i stoga se upravo on osobno,
sa suradnicima, naao u nezavidnoj situa-
ciji i pred jedinstvenim muzeografskim
problemom svjee obojenim zidovi-
ma netom dovrene zgrade, u koje se
nije smio zabiti ni jedan jedincati avao.
Stoga su svi izloci, u tom vremenu cva-
ta taksonomskog pristupa u izlaganju,
razvrstani u etiri skupine (graevinske
48 http://antunbauer.mdc.hr/index.php/static/kronologije/XXIII, 20. studenog 2011.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
16/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
24
osnove i nacrti, slike, kipovi i tekstil)49,sloeni na stolove i talae, a dio njih jeobjeen na skele.50Jedini je prezentacijskipomak bila posljednja soba, namjetena i
zatvorena za ophod, u kojoj je dominiraoblagovaoniki stol opremljen priboromi prekriven stolnjakom s 12 ubrusa, radzagrebakih sestara milosrdnica. Upravo
je taj komplet kupilo samo Drutvo kakobi ga poslije moglo razdijeliti kao lutrijskidobitak svojim lanovima. Dakle, tapo-sve uredjena soba, kako je napisao L.Mrazovi, bila je svojevrsna simulacija
jednoga realnog prostora na umjetnikojizlobi. Na temelju dosadanjih brojnih
49 Dakako, sama izloba utemeljena je na uz-dizanju obrta na razinu umjetnosti i stoga jematerijal mogue na prvoj razini vidjeti oimaLacka Mrazovia kao onaj podijeljen na vijeiste umjetnostii tehnike umjetnosti(Umjet-niko-obrtnika izloba u Zagrebu II., Vienac,br. 52, 1879., str. 830.).
50
Vuji, . Izloba u Zagrebu 1881. godine.i-vot umjetnosti, br. 56-57, 1995., str. 15.
uvida u fenomene povijesne muzeologije,ini se kako su tu metodu u svijet muzejauvele upravo spomenute gospodarskeizlobe. Iso Krnjavi, pak, efektno ju je
iskoristio i naIzlobi narodnih obrtninau susjednoj Akademijinoj palai godine1881. (sl. 3)Tada je protiv njega bilo kratko vrijemeza pripremu izlobe, slab odaziv na te-renu, meu pomonicima, nezaintere-siranost potencijalnih izlagaa naastara indolencija, reprezentativni prostor
palae itd. Slab odaziv pokuao je nadv-
ladati putem u Slavoniju, rezultat ega subili njegoviListovi iz Slavonije i raspra-va o narodnim graevinama u Glasniku
Drutvaumjetnosti. Nakon toga poinjustizati i prve prijave predmeta za izla-
ganje. Kad je rijeo samoj organizaciji,
Krnjavi kao da je roen s prirodnim
vjetinama organiziranja na podruju
kulture, posebice u pripremama izloabai upravljanju njima, ali jednako tako i sneobinim razumijevanjem za primjenu
Slika 3. Primjer obrtnine nastale potaknute tradicijom:ilim iz Krnjavijeve ostavtine 19.st. Zaviajnimuzej Naice
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
17/27
25
M U Z E O L O G I J A 4 6
promidbe. U Obzoruje na poetku, ukolovozu, tiskan slubeni poziv i pro-gram izlobe51, a za one koji su trebaliprikupljati obrtnine na terenu priprem-
ljen je naputaks preciznim kriterijima valjalo je odabirati originalne, to starije,te podrijetlom to raznolikije predmetei dr. Jednako tako, osim materijalnogdijela, trebalo je prikupiti i onaj intelek-tualni podatke o narodnim izrazima
za pojedine vrste predmeta, materija-
le i nain obrade. Tako je u posljednjoj
etvrtini 19. st. nastala odlina osnova
za svojevrsni tehnologijski rjenik. Je-dnako bi divljenje danas mogle izazvati
i kategorije podataka kojima su opisi-
vani predmeti to su stizali na izlobu.Pri stvaranju popisa primjenjivala su sepravila Meunarodnoga statistikog kon-gresa, pa su biljeeni materijalni podaci,ali i starost predmeta, spomenuti izvorninazivi i vlasnici. Na kraju su lanovi Or-ganizacijskog odbora uz predmet trebalizabiljeiti i predvieno mjesto izlaganja,a na svoj nain naznaiti i tehniku izla-ganja na stolu, uza zid, na tlu, usred
sobe, u staklenim ormarima itd. Tako
se doista na temelju predanih prijavni-
ca mogla navrijeme stei slika izlobe
rano i u sgodno doba. 52to rei kadznamo da i danas nae najvee muzejskekue, unatoinformatikoj tehnologiji,mehaniki premjetaju predmete u pro-storu jer nisu navrijeme predvidjele mje-sto i metodu izlaganja!?Ostali elementi te povremene izlobe,iji dizajn i organizaciju bez ostatkapotpisuje Krnjavi, bili su stolovi i vi-trine za izlaganje, ali i drvene skele, pai one u obliku drvenih piramida, infor-
51 Obzor, 5. kolovoza 1881.52 Obzor, br. 183, 1881., str. 3.
mativni materijal legende, katalog, uz
gospodinekoje su davale usmene in-
formacije itd. Osobito naglaavamo de-talj kako su na izlobi, prvi put u nas,
upotrijebljene lutke, i to lutke odjeveneu lekeniku narodnu nonju i izraene utvornici Baumgrtnerovih neaka. Inae,lutke u narodnim nonjama pojavile suse na Svjetskoj izlobiu Parizu 1867., ito u posebnom odjelu namijenjenomenarodnim nonjama iz razliitih po-krajina Francuske i iz drugih zemalja.
Jedanaest godina kasnije, na tzv. Uni-
verzalnoj izlobiu Parizu, vesu se uzpomolutaka prikazivali cijeli prizori.53
Njih je moralo biti i na Svjetskojizlobiu
Beu 1873., kojoj je cilj bio nadmaiti sveprethodne izlobe. No unatopaljivomitanju brojnih prikaza o izlobi, obja-vljivanih u Obzoruod otvorenja izlobepoetkom svibnja do kraja lipnja54, ukojima je davana odlina slika velebneizlobe iza scene, posebice njezine de-fragmentiranosti55, opisivani problemivezani za organizaciju, svaa oko naegodjela koji nije ni otvoren navrijeme, ni-smo pronali prave dokaze o tome.Dakle, svoj prvi muzealni prizor Krnjavi
je priredio usred Akademijine palae u
53 eplak, R. Festival alternativni model mu-
zejske komunikacije(neobranjeni magistarskirad). Zagreb, 2011., str. 37.
54 Izloba je zatvorena u studenome, no vesuu lipnju lanci o problemima na bekoj Burzipostali vaniji od nje. Monarhija je te godinedoivjela i slom Burze, emu je uvelike prido-nijela i organizacija divot-izlobe u Prateru.
55 Autor priloga u Obzorubr. 42 i 43 iz 1873.razoaran je jer nije vidio kako su se pojedinegrane umjetnosti i obrta postupno razvijaledok su do dananjeg stepena dole, nadalje
koju korist imade dananji rad iz uenja pro-lostiitd. Kao da je prilog pisao sam Krnjavi!
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
18/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
26
Zagrebu. No nije bila rijeo slici iz ivotaseljatva nego iz ivota uznika. Naime, utreoj izlobenoj dvorani, usred gomileobrtnina koje su nastale u Kraljevskoj ze-
maljskoj kaznioni u Lepoglavi (uarskai tkalaka roba, bravarski radovi itd.),pojavila se inscenacija etiriju elija, ukoju su takoer bile ukljuene i lutke unaravnoj veliini, i to lutka kanjenikai jednoga zatvorskog uvara u izvornojodjei i s orujem.56Mi danas za tu povremenu izlobu pro-nalazimo samo rijei divljenja, no ini se
kako autor ipak nije uspio izbjei gomi-lanje grae jer su ga u novinama napa-dali zbog nepostojanja nikakvog sustavau izlaganju.57Iz izvora znamo kako seKrnjavi trudio, koliko je bilo mogue,klasicirati grau prema materijalu i teh-nologiji izrade. Bila je to podjela tipinaza obrtne muzeje, koja je potvrena i unjegovu prvomu ozbiljnijem stalnompostavu. Pri tome mislimo na postavObrtnog muzeja na novoj lokaciji, u Prie-sterovoj kui u Ulici Marije Valerije 3(dananja Praka ulica, kua ne postoji),nastao 1882.Opis postava u tadanjim je novinamastvorio dosta jasnu sliku njegove konce-pcije. U prvoj se prostoriji nalazila zbir-ka sadrenih odljeva (Hauserovi modeligrkoga stupovlja, bizantinski diptisi,gotiki ornamenti, odljevi ploa vrata gra-dske vijenice Oudenardeu, zbirka odlje-va medalja itd.), u drugoj je bila izloenazbirka keramike i ploe od peene zem-lje iz razliitih krajeva, postavljene nazidu, te zvuna sbirka koricah od knji-
56 Iscrpan opis izlobe objavljen je uNarodnimnovinama, br. 272, 1881., str. 3.
57 vrljuga, I. K. Izloba domaih obrtnina. Vie-nac, sijeanj 1882., str. 12-14., 26-27.
gah od XVI. do XVIII. st. Trea soba bilaje namijenjena razliitim vrstama tkanjai tkanina ipkama, damastima, brokati-ma itd., koji su u skoroj budunosti treba-
li biti razmjeteni u nove Bolleove vitri-ne za izlaganje. Inae, i ostali izlobeninamjetaj oblikovao je Bolle, i o tome sepisalo u novinama, jasno, s pohvalom, za-sigurno zagovorom Krnjavoga: Posobljenainjeno je po nacrtih velezaslunoga
graditelja na stolnoj crkvi gosp. Bol-
lea. Koliko je jednostavno, svakome
se mili.58etvrta je soba bila ispunjena
afrikanskim, azijatskim i amerikanskimvezivima i pletivima, nasuprot kojima jestajala sbirka narodnih domaih obrtni-na, koje su u nastavku izloene i u petoj,posljednjoj prostoriji. No Krnjavi je vepredvidio i mijenjanje postava, odnosnoizlaganja i time nas opet iznenadio teposvjedoio koliko su avangardna bilarazmiljanja pionira muzealne znanosti u
Monarhiji. Muzej je bio otvoren javnostinedjeljom i etvrtkom od 10 do 13 sati,ulaznica se nije naplaivala59, a uz naja-vu se u tim prostorima moglo i crtati.60Skromno, ali u skladu s poslanjem i cilje-vima kojima je edukacija bila najvrapodloga. Krnjavome je kao ravnatelju
58 Vanja Brdar odrala je na Drugom kongresu
muzealaca u Zagrebu ove godine zanimljivopredavanje o namjetaju Muzeja za umjetnosti obrt, koji je bilo mogue rekonstruirati izmuzejske dokumentacije. Tada su predstavlje-ni i Bolleovi tlocrti za oblikovanje pojedinihprostorija, kao i nacrti za namjetaj u novojzgradi MUO 1901.
59 Istiemo zanimljiv detalj kako su svi posjeti-telji morali proi kroz pisarnicu i upisati se uknjigu posjetitelja.
60 Opis Muzeja i koriteni citati spojeni s tim po-
tjeu iz teksta Otvorenje muzeja za umjetnosti obrt.Narodne novine, br. 154, 1882., str. 3.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
19/27
27
M U Z E O L O G I J A 4 6
pomagao iro Truhelka. Jedina slubenozaposlena osoba bio je uveni AugustPosilovi, poznat kao sjajan praktiar ucrtanju, modeliranju, pa i klesanju, autor
brojnih predloaka za onodobne veziljskeradionice.61Predlocima je, uz novinskureklamu, i dodatno zaraivao za ivot.Nema dvojbe kako su Krnjavoga, kad jerijeo Posiloviu, mogle impresioniratimnogobrojne vjetine, ali i oit primjerda je mogue zaraivati na poznavanjutradicijske kulture.U prilog naglaenome edukativnom
poslanju Muzeja svjedoe i vespome-
61 O Posiloviu vidjeti vie u: O. Maruevski.Iso Krnjavi kao graditelj. Zagreb, DPUH,1986., str. 113.
nuti odljevi, sadreni i galvanoplastiki.Krnjavi ih naziva i snimkama, a pritome misli na kopije izvornika koji je unekom drugom materijalu i zasigurno u
nekoj drugoj veliini. Taj oblik pomaga-la u nastavi posebice je promovirao, pai meu svojim nekadanjim studentima,profesor Eitelberger. Naime, tijekom1879. g., u meusobnoj prepisci, svom
je studentu Krnjavom jasno naglasiopotrebu redovitog izdvajanja novca za tusvrhu, odnosno za uspostavljanje takve
povijesno ureene zbirkegipsanih odlje-
va, i to kako za one studente koji morajuovladati crtakim vjetinama, tako i zaone koji se bave povijeu umjetnosti. Is austrijskim ministrom vjere i obrazo-vanja Leopoldom von Thunom Eitelber-
Slika 4. Najstariji dijapozitivi za nastavu povijesti umjetnosti, Zbirka Maroevi, Filozofski fakultet, Zagreb
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
20/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
28
ger je dogovorio osnutak takve zbirke naSveuilitu u Beu, i to jo i prije svogazapoljavanja 1851. Ono to je posebice
bilo zanimljivo i to je ilo u prilog doista
aktivizirajuoj ulozi obrtnog muzeja jest iizrada kopija trodimenzionalnih uzoraka
u Muzeju za umjetnost i industriju kao
dio poslanja Muzeja. Te su se kopije mo-
gle kupovati po povoljnoj cijeni i na taj su
nain sluile irenju obuke o obrtnikim
vjetinama, ali i pridonosile nancijskim
resursima te batinske ustanove.62
Krnjavi je, pak, na poetku svoga
nastavnikog djelovanja, koje se provo-dilo u prizemnim prostorima Akademiji-
ne palae, uspio postupno stvoriti jednu
drugu zbirku kopija, takoer pomagala
u nastavi, posebice u nastavi povijesti
umjetnosti. (sl. 4) Pri tome mislimo na
zbirku fotograja, bakropisa i oleogra-
ja Drutva Arundel.63Rijeje o danas
iznimno zanimljivom drutvu koje se
od 1848. do 1891. g. kontinuirano baviloposlom kopiranja poznatih umjetnikih
djela radi stvaranja ilustrativne potpo-
re pri irenju i poticanju razumijevanja
umjetnosti i time, posredno, radi utjecaja
na oblikovanje javnog ukusa. Ne treba
ni spominjati kako su preivjeli ostaci
Arundelove komercijalne ponude danas
prvorazredni predmeti batine kojima se
dii, primjerice, ve spomenuti Muzej
Viktorije i Alberta u Londonu. Dakle,
Krnjavi je uspio osigurati nabavu ko-
62 Jirsak, L. Nav. djelo, str. 107-108.63 Upravo ta pomagala Krnjavi u pismu trai od
Strossmayera (Maruevski, O.Izidor Krnjavi
i dnevnik njegove borbe za profesuru, str.
29.). Njihove ostatke uspjeli smo vidjeti u pro-
storu HAZU sredinom 1980-ih godina (npr.
oleografski prikaz Rafaelove SikstinskeMado-
ne). Tada, bez profesionalnog iskustva, nismobili svjesni vrijednosti koju smo gledali.
pija od najkvalitetnijih i najpoznatijih
strunjaka u Europi.
Pri tome ne treba zaboraviti da su mu na
raspolaganju mogla stajati i originalna
umjetnika djela u sastavu Strossmayero-ve galerije, ije je preseljenje, pa i prezen-
tiranje javnosti u obliku stalnog postava,
takoer preuzeo kao svoju obvezu. Istina,
Galerija mu nikada nije bila u sreditu
muzealnih interesa, a osim toga, otkako
se poeo politiki angairati na suprotnoj
strani od Strossmayera, odnos s biskupom
je zahladnio, pa se 1883. i posve preki-
nuo64
, i to upravo u jeku rada na postavuGalerije u Zagrebu. Samo je tako mogue
razumjeti Truhelkino kasnije sjeanje
kako je upravo on 1883. i 1884. dane i
dane sproveo sustavno redajui slike
prema razliitim kolama.65No ipak smo
sigurni kako konana koncepcija na koju
je svojedobno upozorio. Vanura66, i to
koncepcija u kojoj se mijea stilsko (bi-
zantska umjetnost na poetku i mleta
kakola u etvrtoj dvorani) i kronoloko
odreenje (svi ostali prostori osim poslje-
dnjega), te odreivanje vrste radova (kar-
toni i minijature u posljednjoj dvorani),
pripadaju Izidoru Krnjavome.
Zanimljivo je kako je on ak odbio
nainiti katalog Galerije i njegovu je
izradu potpuno prepustio svom studentu i
64 Prilikom eljenog oprotaja obojica smo bili
sretni to se konano rastajemo. Jasno sam
osjeao da je to rastanak zauvijek, zapisao
je Krnjavi nakon posjeta akovu 1883. u:
Zapisci: Iza kulisa hrvatske politike. Zagreb,
Mladost, 1986., str. 730.65 Truhelka, . Uspomene jednog pionira. Za-
greb, Hrvatski izdavalaki bibliografski za-
vod, 1942., str. 23.66 Vanura, . Strossmayerova galerija starih
majstora HAZU. Informatica Museologica,br. 1-4, 1994., str. 20.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
21/27
29
M U Z E O L O G I J A 4 6
kolegi Truhelki, iako je od 1882. do 1887.formalno obavljao i dunost ravnateljaGalerije.67Krnjavi je Truhelku upozo-rio samo na to da biskupove napomene
i pisma glede nabave umjetnina prihvatis najveom sumnjom.68Istodobno, bio jesvjestan kako je rijeo ozbiljnom zada-tku jer je 1905. u javnosti priznao: Sa-stavljanje kataloga jedne galerije vrlo je
teka zadaa, koja se ne da na harnak
rjeavati, a podaci antikvara koji slike
prodaju, ne vriede nita. Obino su lani.
Pripisivanje slika ovomu ili onom umjet-
niku osobito je teak posao. Najkritinijestanovite zahtieva, da se uope ne krsti
slike po ovom ili onom slikaru, ako nije
autorstvo pouzdanim dokumentom ili
barem vjerodostojnim svjedoanstvom
dokazano.69
Zbog svega napisanoga gotovo bismomogli zakljuiti kako je sigurna zaslugaKrnjavoga vezana za prvi postav Gale-rije bila to to je Hermannu Bolleu daoizraditi nacrte za drvene skele, obojeneprema tadanjem ukusu crnom bojom, svelikim poljima u pompejanskoj crvenoj,na koje su postavljene slike. U poetkusmo se pitali kako su doista izgledalete svojevrsne drvene obloge u prostoruGalerije, no onda nam se pred oima
67 Valja podsjetiti kako je Krnjavi, nakon to je1884. izabran u Sabor na strani narodnjaka inakon obavljenog posla na preseljenju, pa i napostavu, udaljen iz Galerije. Nije vie u Aka-demijinoj palai mogao ni odravati nastavu,stoga mandat ravnatelja nije do kraja ni odra-dio.
68 Vuji, . Postanak i razvoj umjetnikih mu-zeja i galerija u Zagrebu. Muzeologija, br.29/30, 1991.-1992., str. 49.
69 Krnjavi, I. Izloba u Macerati i katalog Stro-
ssmayerove galerije.Narodne novine, br. 217,str. 1.
pojavila Pompejanska soba u Palai zabogotovlje i nastavu (Opatika 10), aprisjetili smo se i Krnjavijeve reeniceizgovorene u dubokoj starosti: Da bi
slike mogle stajati pravilno osvijetlje-ne, dao sam da se po uzoru na pregra-
dnju drugog kata carske galerije slika
u Beu podignu polukrune drvene ske-
le. One su pruale najveu mogunost
da se sve umjetnine sagledaju doista u
dobrom svjetlu.70I opet se Krnjavi po-kazao dobrim praktiarom, i to u vezi sosvjetljenjem u galerijama i muzejima,
pa stoga moemo samo aliti to dosadanismo pronali nijednu fotograju togaprvog postava Strossmayerove galerije.Godine 1887., doekavi poetak izgra-dnje posebne zgrade za muzej i obrtnukolu, Krnjavi odlazi u Be, na studijprava, jer zna kako mu se smijei mjestopredstojnika Odjela za bogotovlje i na-stavu, koje e mu 1891. doista i pripasti.Prije nastupa slube nainio sam sebi
privatno program koji sam kanio prove-
sti i u tom programu na srcu(mu, nap.a.)lealo ponajprije racionalno rjeenjemuzealnog pitanja.71Pri tome je zasi-gurno mislio na konano institucionalnooivotvorenje obrtnog muzeja i kole, alii na ureenje Arheolokog odjela Naro-dnog muzeja koji, prema Krnjavijevumiljenju, nikako vie nije mogao voditisuvremenoj muzealnoj znanosti nevianime Ljubi. Pritom se prihvaanje sa-vjeta poznatoga austrijskog profesoraarheologije Otta Benndorfa te, posebice,kolovanje mladoga domaeg ovjeka u
70 Prijevod s njemakog teksta iz lanka Neuor-dnung der Strossmayer Galerie. Die Drau,br. 275, 1926., str. 2.
71 Krnjavi, I. Pogled na razvoj hrvatske umjet-nosti, str. 195.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
22/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
30
inozemstvu Josipa Brunmida poka-zalo mudrijim i produktivnijim. Napokon,od 1893. svi odjeli Narodnog muzeja po-stali su sveuilinim zavodima, spojenima
s katedrama pojedinih studija. Znanost, alii prosvjeta, u najslubenijem su se oblikupovezali s muzejima. Posljedice onogato se Krnjavome inilo najloginijimi najracionalnijim na svoj nain i danasosjeamo u muzejskoj zajednici.Glede Umjetniko-obrtnog muzeja, ni-kako se nije uspijevala ostvariti racional-nost jer ni nakon dovretka zgrade 1888.
u nju ne useljava muzejska graa negoenski licej. Samo je osobita neka kobhtjela da za moje mezime, za obrtni
muzej, ne samo nisam uiniti nita mo-
gao, nego da sam taj zavod protiv moje
volje na dugo vrijeme zapretao, napisaoje, oito vrlo razoarani Krnjavi 1905.g.72Kasnije e, 1909., doekati otvorenjepostava svoga mezimeta, no nikada
ne i rast i napredak u smislu prvobitno-ga izvornog koncepta aktivnog muzejasrasloga s obrtnom kolom te s obrazo-vanjem i informiranjem obrtnika i osta-loga zainteresiranoga graanstva. Naime,vesmo o tome pisali 73, Muzeju se dogo-dilo da je stjecajem razliitih okolnosti isukoba razliitih oblika moi zaivio teknakon Prvoga svjetskog rata, i to s pro-mijenjenim poslanjem, tj. kao umjetnikimuzej.U godini u kojoj se Krnjavi osvre nazbivanja oko kolskog foruma njegovoDrutvo umjetnosti poinje stvarati fun-dus budue Moderne galerije.74No ideju
72 Krnjavi, I. Nav. djelo, str. 204.73 Vuji, . Nav. djelo, str. 49.74 Maruevski, O. Dva poglavlja u povijesti
Drutva umjetnosti. Bulletin JAZU, br. 2,1979., str. 40.
je sam nosio i obznanjivao i mnogo prije,primjerice u Kritikim razmatranjima1899., kada spominje da Drutvo kupujeradove hrvatskih umjetnika da bi ih po-
klonilo ili Akademijinoj zbirci moderneumjetnosti (itaj: Strossmayerovoj ga-leriji) ili gradskoj galeriji ako se takvaosnuje. Time, zapravo, navjetava kasnijustvarnu, a svakako nepotrebnu, situacijuprikupljanja djela suvremene umjetnostiunutar dvaju fundusa u Zagrebu stareAkademijine galerije i Moderne galerijeDrutva umjetnosti. Skromni poeci ga-
lerije, tek e se poslije to jasno vidjeti,nee ga muiti jer, primjerice, ni bekamoderna galerija nije odjednom stvo-
rena veje poela s jednom skromnom
dvoranom u donjem dijelu Belvederea.75No vratimo se jo na trenutak Krnjavijevuprivatnom predstojnikom programu, ukoji je, zasigurno, bio ukljuen i spomenutiprojekt kolskog foruma na dananjemu
Rooseveltovu trgu.
76
U njemu se, me
uostalim, napokon trebao realizirati Mu-zej gipsanih odljeva u funkciji nastave,nadasve klasinih jezika i povijesti, ali idvije polukrune eksedre koje bi spaja-le dva para nasuprotnih kolskih i mu-zejskih zgrada. Prva je trebala povezivatiklasinu gimnaziju i trgovaku kolu, abila bi ispunjena kopijama najboljih ki-
parskih tvorevina klasine umjetnosti77,
a u onoj izmeu arheolokoga i priro-
75 Pitanje gradnje narodnog muzeja. Obzor, 13.travnja 1913., str. 3.
76 O kolskom forumu valja vidjeti: O. Maru-evski. kolski forum Ise Krnjavoga. StudijeMuzeja Mimara, br. 8, 1992., str. 40., jednakokao i ovei prilog Z. Juriakolski forum uZagrebu 1893-1906. Prostor, br. 1, 1999., str.49-68.
77 Krnjavi, I. Crkva Sv. Blaa u Zagrebu. Na-rodne novine, br. 273, 1905., str. 1-2.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
23/27
31
M U Z E O L O G I J A 4 6
doslovnog muzeja trebale bi se prika-zivati kopije djela kranske dobe.78UKrnjavijevo doba realiziran je najmanji
dio Foruma koji se odnosio na zbirke
odljeva skulptura, i o njemu e biti govo-ra u radu Martine Matijako. Stoga samo
spominjemo Krnjavijevu nadu da e se
radovi nastaviti:Nisam sebi utvarao, da
u ja sam provesti gradnju ciele skupine
zgrada. Vjerovao sam ipak, da e tkogod
nastaviti i dovriti79, ali i priznanje kako
su na njega u ovom projektu, uostalom
kao i u svim ostalima, utjecali drugi.
Koncept foruma nastavio je podravati idalje, 1907. odnosno 1908., na prostoruu nastavku dotadanjeg dijela Foruma,
dakle na prostoru nekadanje Ciglane i u
istom sklopu sa sveuilinim zgradama i
zikalnim kabinetom.
Temi aglomeracije zbirki i, posredno,
Forumu Krnjavi se vratio jo jedanput,
i to 1913., kad se obratio javnosti u ime
Drutva umjetnosti u poznatomeMe-
morandumu. Bila je to, zapravo, pisana
reakcija na odluku vlade da se Narodni
muzej podigne na Akademikom trgu,
i to bez raspisivanja natjeaja i prema
izravno ugovorenom projektu s Lavom
Kaldom.80Pria o tom projektu, kao i o
cijelom nizu ostalih zemaljskih kapital-
nih projekata u gradu, poduzetih kako bi
se, upravo kao i danas, potaknuo zamrli
graevinski i njemu bliski obrti, iznimno
je duga i prelazi okvire nae teme. No zato
Memorandumzasluuje nau pozornostjer je prepun podataka za vrednovanje
78 Temelji eksedri ostali su sauvani u zemlji iautor prijedloga Muzejskog foruma s kraja1980-ih godina dijelom ih je uzeo u obzir.
79 Isto.80 Kneevi, S.Zagrebaka zelena potkova. Za-
greb, kolska knjiga, 1996., str. 252-253.
Krnjavijevih muzealnih promiljanja.81Prije svega, on svjedoi o promjenishvaanja poslanja muzeja, a time i nje-govih prostornih danosti. Tako prosto-
ri za izlaganje zbirki vie nisu jedini inajvaniji muzejski prostori jer se uznjih pojavljuju i tzv. nuzgredne prostorije
uprava, knjinice, radionice, laborato-riji i spremita (itaj: uvaonice). Takorazraenih prostornih grupa u nas dotad
jo nismo imali (kasnije u tekstu Krnjavito naziva modernim naelima gradnjemuzeja).82Nadalje, Krnjavi kao skriveni
autor teksta jasno daje do znanja da nemavie smisla koristiti se sustavom aglome-racijepreraznih zbirki u jednoj zgradi,
jer se po ovome sistemu muzeji vie ni-
gdje ne grade. Njemu se ini loginijimda se spoje samo umjetniko-arheoloko-etnografske zbirke, koje imaju slinijezajednike potrebe nego li one priro-doslovne. Dapae, za posljednje, koje
nemajureprezentativni karakter
i svrhaim je iskljuivo edukacijska (tome bipridonijelo njihovo jo jae spajanje sasveuilinim institutima), ne bi trebalo nigraditi tako sjajnih zgrada!?Dakle, izMemorandumasmo komentira-li samo muzealne postavke, dok su drugivedavno to uinili s onim drugima. Je-dno je sigurno: nakon 1913. Krnjavi sevie nije javljao u novinama kad se radiloo muzejskim projektima.
81 Za potrebe ovog teksta konzultirali smoMe-morandumobjavljen u novinama pod naslo-vom Pitanje gradnje narodnog muzeja. Ob-
zor, 13. travnja 1913., str. 3. Svi citati u ovomodjeljku potjeu iz njega.
82 Ideja o depou u podrumskim prostorima rodilase 1909. g. u glavi kustosa Odjela starina Lo-uvrea Salamona Reinacha. Vidjeti: Bazin, A.The Museum Age. Bruxelles, Dessoir, 1967.,str. 263.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
24/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
32
Godine 1918., u ve starakoj dobi,doivio je, kao malo tko na naoj javnojsceni, kritiku analizu upravo svoga mu-zejskog djelovanja. No prije toga bio je
suoen i s pravom policijskom istragom.Pritom mislimo na dan koji je u njego-vim Zapiscima oznaen nadnevkom29.11.1918., kada su ga u njegovu domuposjetili detektiv i vojnik.83Naime, upra-vo su ga se tako dojmili umjetnici LjuboBabii Sava umanovi, koji su ga tada,u ime Narodnog vijea, doli ispitivati omnogim detaljima iz protekle nacionalne
kulturne svakidanjice vezane za posloves Maarskom, u kojima je Krnjavi imaovanu ulogu. Bila je rijeo arhivskimdokumentima predanima Maarima, odjelima hrvatskih umjetnika koja se na-laze u budimpetanskome Narodnomemuzeju, posebice o nesretnoj prodajipredmeta Riznice zagrebake katedrale84itd. Krnjavijeve su rijei o Babiu bileotre: Gospodin Ljubo Babije takoernadaren, ali silno neobrazovan i lud; pri
tom je i vrlo nasrtljiv. No ni tom prili-lkom nije mogao zatomiti pogled esteta
jer nije samo priznao njegovu darovitost,nego je u tom osobno neugodnom tre-nutku primijetio i pravilne i lijepe crteBabieva lica. Umjetnik nam u svojojautobiografskoj proziIzmeu dva svije-tanije ostavio svoje vienje tog trenutka.Za nas, mnogo kasnije interpretatore, bio
je to zapravo obraun starijega, ali jo
83 Zapisci: iza kulisa hrvatske politike, I. dio,Zagreb, Mladost, 1986., 812-816.
84 Krnjavi je pokuao sprijeiti tu prodaju, nonije uspio i godine 1905., nakon izlaska nje-gova Pogleda na razvoj hrvatske umjetnosti,polemizirao je s Crkvom o tome. Vidjeti i nje-gov lanak Osvrt na lanak o prodaji drago-
cjenosti iz riznice prvostolne crkve. Katolikilist, br. 28, 1905., str. 324-325.
uvijek lucidnog stvaratelja cjelokupnogautemeljiteljskog institucionalnog ivotakulture i umjetnosti u Zagrebu, pa i nacijelomu hrvatskom prostoru, i mlaeg
umjetnika i intelektualca koji jo nije biosposoban sagledati veliinu omraenogarbitra85, ali je u svom djelovanju upravood tog trenutka kretao upravo njegovimstopama, stopama ovjeka koji se brineza obrazovanje umjetnika, za izgradnjunjihovih atelijera, za jaanje umjetnikihmuzeja i galerija, za razvoj podrujaope i nacionalne povijesti, umjetnosti,
kritike itd.Iste godine u Hrva tskoj nj iv i izlaziBabiev tekst u povodu podupiranjaosnutka prve javne grafike zbirke uZagrebu86, no zapravo je rije o nje-govu programu koji se odnosi na mu-zeje i galerije u gradu openito, naposeumjetnike. Kako programu i planovi-ma mora prethoditi analiza postojeegstanja, to ini i Babi, no rijeima koje tajodlomak pretvaraju u analizu i obraun sKrnjavijevim muzealnim postignuima,koja nipoto nisu bila malena. Dakle,stanje umjetnikih ustanova u Zagrebuza Babia je 1918.alosno.Neuredjeno,
zbrkano i razasuto lee umjetnine u tim
zbirkama.Kad je rijeo Strossmayero-voj galeriji, Babievo se kritiko peroobruava na Bolleovu mnoinu umjetni-na u njoj naBolleov namjeteni Bilder-
buch u Akademiji,od kojih neka djela i
nisu originali: Stid nas je priznati da uz
85 Ve1930. Babije znatno ublaio svoje mi-ljenje, dapae, o Krnjavome govori kao otraginoj pojavi u naemu kulturnom ivotu.Prva je to uoila O. Maruevski. Vidjeti bilje-ku 46.
86 Babi, Lj. Osnivanje javne grake zbirke.Hrvatska njiva,br. 43, 1918., str. 733-734.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
25/27
33
M U Z E O L O G I J A 4 6
najbolja djela nalazite najgore kopije ili
nedvoumno loe slike...Oito je vrijemereprodukcija u slubi pouke, koje su seu Strossmayerovoj galeriji naruivale od
Arundela u Londonu, prolo i poslanjeumjetnikih galerija poelo se zasnivatine na prezentacijama umjetnikih djelasvih razdoblja, na maketama svjetskiharhitektonskih remek-djela i gipsanimodljevima skulptura klasine umjetnosti,nego iskljuivo na prikupljenim original-nim umjetninama.Tada Krnjavi nije proao nita bolje ni
u vezi s Modernom galerijom jer, pre-ma Babievu miljenju, nae najboljei najkarakteristinije moderne slika-
rije nisu u njoj nale mjesta...Dapae,njegova osuda loe nabavne politike, ukojoj nije bilo snage ni vizije za naba-vu najkarakteristinijih radova jednogikoa, posebice Kraljevia, bila jeja-sna i nedvosmislena. Privatni kupcikao Umjetniki Salon mogli su na-
baviti najkarakteristinijeg ikoa i
Kraljevia, dok ih dugogodi. predsjed-
nik, onaj isti, koji je pokazao svoju spre-
mu najbolje kod ruenja Bakaeve kule,
nije nikako mogao dobiti, pisao je Babi.I, napokon, nije imao razumijevanja ni zaKrnjavijevo mezime, odnosno za Muzejza umjetnost i obrt i tamnonji sustavtekstila gdje. Belovi. Oito, on nije bio
zasnovan na dokumentiranju narodnogstvaralatva cijeloga slavenskog juga istoga nije ni posjedovao potencijaljezgrevelike jugoslavenske zbirke, koja bi za
nas bila od prijeke potrebe. Dakako, bilaje rijei o politikom pametu nastalomena poetku ivota u trojednoj tvorevini.U konanici, Babije vidio sve ove zbirkeneuredjene i zbrkane... te kao onekoje ni
u kakvoj vezi ekaju jo na kulturne rad-nike, koji e ih primjereno sastaviti i ure-
diti.Tako je gotovo propagandistiki utroput svome institucionalnom djelovanju,ali i nepravedno kritiki zavrio pogla-vlje Krnjavi. Bio je to, zapravo, samo
jedan u nizu javnih udaraca koji su sesruili na starog profesora u to vrijeme.On se povukao, utihnuo, gotovo se posveposvetio likovnoj kritici izloaba u Salo-nu Antuna Ullricha, i to piui ponajviena njemakom jeziku i objavljujui ih unovinama poput Die Draui Der Mor-gen.87Na taj nain, komunicirajui na
jeziku propale carevine, kao da je pruao
osobni otpor novoj politikoj i drutvenojstvarnosti koja ga je odbacila.Iz toga posljednjeg razdoblja djelovanja u
javnosti muzeoloki su zanimljiva samodva priloga, oba iz osjekih novinaDie
Drau. Prvi je prigodni tekst uz otvorenjeKulturno-povijesne izlobe grada Zagre-ba 1925., prve velike tematske izlobepripremljene na naim prostorima, ito prema kreativnoj zamisli i rukomKrnjavijeva studenta i nekadanjegaestokog oponenta Ljube Babia.88Drugise prilog odnosi na preureenje i pono-vno otvorenje Strossmayerove galerije1926. godine.89 Iz njegova strukturi-
87 Za ovaj su prilog bila relevantna dva njego-va napisa iz Die Drau. To su kritiki prikazKulturno-povijesne izlobe grada Zagreba
(br. 256, 1925.) i o novom ureenju Stros-smayerove galerije (br. 276, 1926.). Naalost,Knjinice grada Zagreba u svom fundusu ne-maju osjeke novine, a Sveuilina knjinicai dalje radi na njihovu restauriranju i zatiti testoga u ovoj prigodi nismo mogli doi do tihdragocjenih tekstova iz posljednjeg razdobljaKrnjavijeva ivota (iako smo drugospome-nuti obradili u sklopu rada na magisteriju).
88 Die historische Ausstellung der Stadt Zagreb.Die Drau, br. 256, 1925., str. 1.
89 Neuordnung der Strossmayer - Galerie. DieDrau, br.276, 1926., str. 2.
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
26/27
M U Z E O L O G I J A 4 6
34
ranja i naina prezentiranja sadraja vi-dljivo je kako prilog pie stariji ovjek,okrenut prije svega prolosti i samo-me sebi. Krnjavi u prilogu na prvome
mjestu paljivo opisuje posljednji stadijrazilaenja s biskupom Strossmayerom,ali i podsjea to je sve on uinio za prvipostav Akademijine Galerije. Iznimno jezanimljiv detalj kojim objanjava kako jena elo toga prvog umjetnikog muzeja uZagrebu mogao biti imenovan umjetnik,te kako je nastao naziv same Akademije Akademija znanosti i umjetnosti. Naime,
dodavanjem rijei i umjetnostiu naslovubiskup je elio utrti put osnutku Likovneakademije. ini se kako je za njega i nje-gove nasljednike Galerija trebala ojaatiobrazovnu ulogu Likovne akademije. Idoista, kad je 1907. osnovana Privreme-na via kola za umjetnost i umjetni obrt,
Galerija joj je na svoj nain, posebice za-laganjem ravnatelja umjetnika M. Cle-menta Crnia, pridruena. Krnjavi se stime nije slagao jer je polazio od znan-
stvenoga i povijesno-umjetnikog po-slanja Galerije, dok je za Likovnu akade-miju, upravo na tragu Eitelbergera, pre-dlagao Galeriju kopija, uostalom, onakokako je i muzika akademija trebala ima-ti strunu knjinicu. Naglaavajui javnoto stajalite, Krnjavi je zapravo braniostruku i status povijesti umjetnosti, kojoj
je tada pripadala i zadaa uspostavljanja
i voenja umjetnike galerije.U prilogu se jo kritiki osvrnuo i naCrniev postav, koji je dokinuo njego-ve i Bolleove funkcionalne polukrunezidove i kronoloku sustavnu podjelumaterijala i zamijenio ih tzv. slikarskimnaelima, a svakako diktatom formatau postavu, nezgrapnim debelim pregra-dnim zidovima i sl. Prema ironino in-toniranim rijeima, bila je srea da jeCrniupoznao renomiranog autora no-vog postava dr. sc. Gabriela Tereya, kojise, openito gledajui, gotovo potpunovratio Krnjavijevim postavkama. A da
je sve to Akademiju kotalo poprilinusvotu novca, lucidni starac nije mogaoizostaviti iz priloga.Zakljuno piui, ako je uope to se tieIzidora Krnjavoga to mogue, moramoistaknuti kako smo u ovomu najvanijemovjeku naega utemeljiteljskog doba ima-li i posljednjega univerzalnog intelektual-ca. Pripadao je generaciji 19. st. koja je,bez obzira na to to se znala i umjela izbo-riti i za vlastiti probitak, gotovo dvadeset ietiri sata na dan radila za ope dobro90, istoga su njezina postignua golema.
90 Krnjavi nije traio drugo doli ope dobrosvoga naroda, a kroz to napredak ovjean-
Slika 5. Nepoznat autor. Izidor Krnjavi u naslo-njau, oko 1925., Zaviajni muzej Naice
-
5/26/2018 46 Zarka Vujic
27/27
35
M U Z E O L O G I J A 4 6
Kad je rijeo takozvanoj muzealnoj zna-nosti, Izidor Krnjavi nije bio kreator
njezinih temeljnih pojmova ni pravila
djelovanja, no bio je izvrstan preuzi-
matelj. Nadasve je preuzimao znanja ipostignua od svoga profesora Rudolfa
Eitelbergera te crpio spoznaje iz dobrih
rjeenja muzealnih projekata koje bi
slubeno vidio ili samo doivio u Euro-
pi, posebice iz onih koji su se odnosili na
promoviranje umjetnikog obrta. Doista
mu moramo biti zahvalni to je s tolikom
ustrajnou promicao ideju obrtnog mu-
zeja u nas i poticao njegov osnutak. Bilaje to, a nadamo se da smo to uspjeli i ar-
gumentirati, muzejska vrsta koja je na-
pravila revolucionarni pomak u svijetu
muzeja u drugoj polovici 19. st.
Nadalje, Izidoru Krnjavome bili su
potpuno jasni koncepti pojedinih vrsta
muzeja, jednako kao i injenica da su se
ti koncepti tijekom vremena mijenjali, a
time su se mijenjala i praktina rjeenjai sama muzejska djelatnost. Pozna-
vao je i osobno iskuavao najrazliitije
oblike komuniciranja kulture, pa tako i
stva. To je bila njegova ambicija i jedini nje-
gov cilj, napisao je u svom autonekrologu
1927. g. Vidjeti: Maruevski, O.Iso Krnjavi
kao graditelj.Drugo, dopunjeno izdanje. Za-
greb, DPUH, 2009., str. 47.
u muzejima putem stalnih i povreme-nih izloaba, predavanja, kataloga itd.
Promidba kulture takoer mu je bilo
jasno i iznimno vano orue i o njoj e
jo biti govora.91Jednako tako, Krnjavije imao izraziti smisao za organizaciju
projekata, i to onih u najmanjemu, kao
i onih u najveemu mjerilu. Pri tome
posebice valja spomenuti financijski
aspekt, ije mu je uspjeno ostvarivanje,
dakle zatvaranje nancijske konstrukcije
projekata i pozitivno poslovanje, gotovo
redovito polazilo za rukom.
A nije bilo lako djelovati u naoj sredini utom vrlo esto tekom okoliu za kulturno
i obrazovno stvaranje. Sam je Krnjavi to
priznao ovim rijeima:Doista nije teko
vriti apostolsko zvanje pod vatrenim je-
zicima, ali je teko ne izgubiti volju u bla-
tu i kii.92Kada, zahvaljujui kolegama iz
Zaviajnog muzeja Naice,93Krnjavoga
gledamo kao starca u naslonjau, znamo
da volju nikada nije izgubio. (sl. 5)
91 Autorica teksta namjerava na skupu o Kr-
njavome, u organizaciji Drutva povjesniara
umjetnosti Hrvatske, 2012. govoriti upravo o
toj temi.92 Krnjavi, I. Zakljuna rieo izlobi Mane-
sa.Narodne novine, br. 146, 1904., str. 1.93 Zahvaljujem ravnateljici Muzeja Silviji Lu-
evnjak na brzoj pomoi oko fotograja za
ovaj prilog.