Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/CroatiaIzdavaki savjet: dr. Marin HRASTE - pred-sjednik, Dubravko MALVI - tajnik, BorkoBORANI, Stanislav GOVEDI, BrankoHRPKA, mr. Zvonimir JAKOBOVI, ZdenkoJUREA, Marelo MARI, eljko MEDVEEK,dr. Vladimir MULJEVIUrednitvo: Borko BORANI, dr. Marin HRA-STE, mr. Zvonimir JAKOBOVI, ZoranKUAN, Ivan LUI, Dubravko MALVI,eljko MEDVEEK, Miljenko OURA

Glavni urednik: Dubravko MALVIUrednik: Zoran KUAN, ing.Tehniki urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIEK

Broj 9 (485), svibanj 2005.

kolska godina 2004./2005.

Naslovna stranica: Maketa vodotornja uVukovaru uenika Draena Novakovia

Urednitvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;tel. i telefaks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;www.hztk.hr; e-pota: abc-tehnike@hztk.hr

ABC tehnike na adresi www.hztk.hr

Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini(10 brojeva godinje)

Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraaju

Na pitanja odgovaramo posebno. Za odgovorpriloite potansku marku za pismo.

Cijena pojedinanog primjerka je 7,50 kuna

U cijenu je uraunano i 22% poreza na dodanuvrijednost

Godinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvo

Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo moese uplatiti u kunama u korist iro-rauna:Hrvatska zajednica tehnike kulture 2360000-1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj13 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe seuplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednicatehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X

Pretiskivanje je doputeno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitvaasopisa ABC tehnike

Upisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-more o izdavanju i distribuciji tiska 8. stu-denoga 2004. pod brojem 189

Potarina plaena u poti 10000 Zagreb

Tisak i otprema: KRATIS d.o.o. - 10431 SvetaNedjelja, Ulica dr. Franje Tumana 14a

asopis se tiska uz novanu potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i porta Repub-like Hrvatske

Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama

U OVOM BROJU

Prvi Saturnov umjetni satelit . . . . . . . . . . . . 3

Termostat od -30 0C do +150 0C . . . . . . . . 6

Modelna eljeznica ROCO (5) . . . . . . . . . . . 9

Marin Getaldi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Maketa vodotornja u Vukovaru . . . . . . . . . 13

Brodomodel aran . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Pjeanik u obliku broda . . . . . . . . . . . . . 17

Novo upravljanje trkaim automobilima . . . 18

Isparavnost bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Novosti na tritu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Mamorija Flash . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Nosai tereta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Izumi i otkria 1976. - 1980. godine. . . . . 28

Energetska autonomija robota:roboti predatori . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Robot kao kuni pomonik . . . . . . . . . . . . 35

Baterije kao guma za gnjeenje. . . . . . . . . 35

PRILOG

Brodomodel aran

Pjeanik u obliku broda

ABC tehnike, koji preteitoitaju i koriste mladih tehniari,ve godinama najradije objav-ljuje priloge upravo naih mla-dih suradnika. Na taj nain smoomoguili danas mnogim priz-natim hrvatskim strunjacima(pa ak i znanstvenicima) da

svoje prve radove objave u naem asopisu i takose ve kao uenici osnovnih i srednjih kola ponubaviti strunom i znanstvenom publicistikom.

U naoj rubrici Radovi mladih tehniara ob-javljujemo sve kvalitetne priloge mladih tehniara,preteito one koje su pripremili za razna natjeca-nja mladih tehniara ili izlobe izuma u zemlji iinozemstvu.

Na 13.-15. stranici ovoga broja objavljujemomaketu vodotornja u Vukovaru koju je napravio(konstruirao i opisao) Draen NOVAKOVI, ue-nik VIII. razreda III. osnovne kole u Vukovaru, uzmentora prof. Jozu MIHALJEVA, i s njome uspje-no nastupio na Dravnom natjecanju mladih teh-niara Republike Hrvatske u Kraljevici (svibanj2004.).

Pozivamo i ostale mlade tehniare da nam aljusvoje priloge - opise svojih tehnikih konstrukcija,a njihove vrijedne mentore, uitelje tehnike kul-ture molimo da ih u tome potiu.

UZ NASLOVNU STRANICU

Radovi mladih tehniara

3Meunarodna meuplanetarna letjelicaCassini, na koju je bila privrena sondaHuygens, lansirana je 15. listopada 1957. po-mou amerike rakete-nosaa Titan 4. Masacijele letjelice sa sondom iznosila je 5655 kg, odega je 3132 kg otpadalo na raketno gorivo,potrebno u prvom redu za manevre u blizini Sa-turna.

Tako teku letjelicu nije bilo mogue lansiratiizravno prema njezinu cilju - planetu Saturnu,jer bi za tako neto bila potrebna brzina od 15km u sekundi a to se nije moglo postii ni jed-nim postojeim raketom-nosaem. Letjelica jelansirana brzinom neto veom od 11 km u se-kundi u odnosu na Zemlju. Da bi se dostigao

ASTRONAUTIKA (44)

Prvi Saturnovumjetni satelit

Saturn, bilo je potrebno ostvariti etiri perturba-cijska manevra iskoritenjem gravitacije triju pla-neta. Tako je letjelica Cassini dvaput projurilapokraj planeta Venere, u travnju 1998. i u lipnju1999. godine. U kolovozu 1999. letjelica je pro-

jurila pokraj Zemlje inapokon je dobilatakvu brzinu da jekrenula u susret pla-netu Jupiteru. Cassi-ni je proletio pokrajJupitera 30. prosinca2000. i zatim nastaviolet prema svom ko-nanom cilju. Poslijegotovo sedam godinaleta letjelica je stigla ublizinu planeta Satur-na 1. srpnja 2004. tepaljenjem raketnogmotora smanjila jesvoju brzinu i tako os-tala zarobljena u gra-vitacijskom polju Sa-turna, planeta ija jemasa 95 puta vea odmase Zemlje. Cassi-ni je uao u vrlo iz-

4duenu eliptinu orbitu oko Saturna. Tako je tajplanet dobio svoj prvi umjetni satelit. Prije ulas-ka u putanju oko Saturna letjelica je proletjelakraj Saturnova mjeseca zvanog Phoebe i krajnjega vie nee prolaziti, jer je on jako dalekood svog matinog planeta. Prilikom manevraulaska u orbitu letjelica je projurila na samo oko20 tisua km iznad Saturnovih oblaka.

Misija Cassini zajedniki je projekt Ameri-ke svemirske agencije NASA, Europske svemir-ske agencije ESA i Talijanske svemirske agencijeASI.

Letjelica Cassini ima duinu od 6,8 m a op-remljena je parabolinom tanjurastom antenompromjera 4 metra. Raspolae sa tri radioizotop-na termoelektrina generatora s plutonijevimdioksidom. Na poetku misije oni su osiguravalielektrinu energiju od 300 vata a pri kraju pri-marne misije to e iznositi 210 vata. Primarnamisija u orbiti oko Saturna trebala bi trajati eti-ri godine, ime bi ukupno trajanje misije iznosi-lo 11 godina. Za to vrijeme letjelica bi trebalanapraviti 76 putanja oko Saturna.

Na matinoj letjelici Cassini nalazi se 12znanstvenih instrumenata koji omoguuju obav-ljanje 27 vrsta znanstvenih istraivanja.

Dosad je letjelica poslala mnotvo vrlo lijepihi zanimljivih snimaka na kojima se vidi zanimlji-va struktura Saturnovih prstenova a iz blizine jesnimljeno i nekoliko Saturnovih mjeseca. Dobi-veno je mnotvo dragocjenih podataka, poseb-no o meudjelovanju Saturnovih mjeseca i Sa-turnovih prstenova. Vrlo su zanimljivi podaci omagnetskom polju i o magnetosferi Saturna.

Sputanje na TitanNa matinoj letjelici Cassini bila je privr-

ena sonda Huygens, koju je konstruirala i iz-gradila Europska svemirska agencija. Masa son-de iznosila je 319 kg; 25. prosinca 2004. sondaje odvojena i lagano odgurnuta od matine let-jelice. Brzinom od oko 35 centimetara u sekun-di sonda se nastavila udaljavati od matine letje-lice. Matina letjelica zatim je upalila motor dabi prela na novu putanju a sonda je nastavila letputanjom koja e ju dovesti do Saturnova najve-eg mjeseca zvanog Titan. Nakon trotjednog sa-mostalnog leta sonda je ula u atmosferu Titanabrzinom od oko 6 km u sekundi. Titan je jedinimjesec u Sunevu sustavu koji ima pravu, gustuatmosferu a tlak na njegovoj povrini 1,5 puta jevei od tlaka na povrini Zemlje.

Titanova atmosfera sastoji se najveim dije-lom od duika. Od ostalih primjesa tu su jo me-tan i etan. Sonda je s prednje strane imala top-lotnozatitni tit promjera 2,75 m, ija je masaiznosila 79 kilograma. U samo dvije minute,zbog snanog aerodinaminoga koenja, brzinaleta sonde bila je smanjena na oko 400 m u se-kundi. Tada je otvoren padobran i sonda je po-

5ela sa znanstvenim istraivanjima. Na sondi senalazilo est instrumenata, meu kojima je bila ikamera.

Nakon dva sata, na visini od oko 40 km veipadobran je odbaen, a otvoren je manji padob-ran, kako bi sonda to prije stigla na povrinu.Sputanje u atmosferi trajalo je oko dva i pol sa-ta. Jo za vrijeme sputanja kamera na sondi sni-mala je teren ispod sebe. Kako je pri sputanjusonda s padobranom lagano rotirala, tako je ka-mera snimala uokolo. Nakon sputanja na povr-inu Titana, sonda je nastavila sa svojim istraiva-njima. Kamera je nastavila snimati povrinu iz

neposredne blizine. Sve podatke sonda je emiti-rala matinoj letjelici Cassini koja je podatkesnimala da bi ih kasnije emitirala na Zemlju. Ve-liki radioteleskopi na Zemlji primali su i signaledirektno sa same sonde. Primanje tih signalaomoguilo je da se rekonstruira putanja sputa-nja sonde u atmosferi i da se izmjeri brzina vjet-ra u odreenim slojevima Titanove atmosfere.Sonda je imala kemijske baterije koje su davaleelektrinu energiju snage 250 vata u trajanju odnekoliko sati. Mali radioaktivni grijai u sondiimali su snagu od ukupno 35 vata. Sonda je emi-tirala ukupno 350 snimki. Najuzbudljivije je biloto to smo dobili prvu snimku s povrine Titana.Na njoj se vide ledeni oblutci koji podsjeaju naoblutke u rijenim koritima na Zemlji. Vjeruje seda dijelovima povrine Titana povremeno tekurijeke tekuega metana, nakon padanja kia odtekueg metana. Takoer se pretpostavlja dapostoji neka vrsta ledenog vulkanizma te da se izunutranjosti Titana izbacuju metan, amonijak ivodeni led. Na povrini Titana temperatura izno-si oko minus 180 Celzijevih stupnjeva. SondaHuygens uspjeno je obavila svoju znanstvenumisiju. Prvi put se jedna sonda spustila na mjesecjednog drugog planeta.

Matina letjelica Cassini dosad je vie putaprojurila blizu Titana i obavila snimanja u raznimdijelovima spektra a takoer je svojim radaromsnimala dijelove Titanove povrine. Zbog smogau atmosferi Titana, nije mogue izvan atmosferesnimati njegovu povrinu u vidljivom dijelu spek-tra elektromagnetskoga zraenja. Cassini trebanapraviti ukupno oko 40 nadlijetanja mjeseca Ti-tana.

Ante Radoni

6Termostat mjeri temperaturu nekoga ureajaili prostora i, kada se dosegne zadana tempera-tura, ukljuuje relej. Tako moemo, npr., auto-matski ukljuiti ventilator kada temperatura uprostoriji prijee 30 C.

Kako ureaj radiShema termostata prikazana je na slici 1. Za-

mislimo najprije da otpornici R1 i R2 nisu spoje-ni i neka se kliza potenciometra P1 nalazi ugornjem poloaju. Kroz otpornik R3 tada e ubazu tranzistora T1 potei neka struja, koja jedovoljno velika da tranzistor dovede do zasie-nja. U stanju zasienja tranzistor se ponaa kaozatvorena sklopka i kolektor i emiter se nalaze

ELEKTRONIKA

Termostat od 30 0C do +150 0C

Sl. 1. Shema termostata

na istom potencijalu (u praksi, stanje nije takoidealno i pad napona na tranzistoru je 0,1 do0,5 V). Zbog toga e tranzistor T2 biti zatvoren,kroz njega nee tei nikakva kolektorska strujapa e i relej Re biti iskljuen.

Ako sada kliza potenciometra pomiemopolako prema drugom krajnjem poloaju, baznastruja tranzistora T1 smanjivat e se i u jednomtrenutku vie nee biti dovoljna da tranzistor T1dri u zasienju. S obzirom na odabrane vrijed-nosti otpornika, to e se dogoditi kada napon naklizau otpornika postane oko 4,5 V. Tranzistorse sada vie ne ponaa kao zatvorena sklopka,nego poprima sve vei otpor: struja kroz tranzis-

12 VC1

R2

R3

R1R4

Re

K

K

T2

R6

R7R5

T1

D1

P1

100 F 10 k

10 k

NTC68

BC558

820

820

150 10 k

NTC

BC558

820

1N4148

7tor se smanjuje a napon izmeu kolektora i emi-tera poinje rasti. Kada ta naponska razlika pos-tane dovoljno velika (ovdje ima ulogu i napon-sko djelilo s otpornicima R6 i R7), provest etranzistor T2 i ukljuiti relej Re. To prebaciva-nje stanja dogaa se vrlo brzo jer im T2 po-ne voditi struju njegova emiterska struja izazivadodatni pad napona na zajednikom emiter-skom otporniku R5, T1 poinje jo slabije voditito dodatno otvara T2 itd. Zapravo, tranzistor T1e se potpuno iskljuiti a T2 e prijei u zasie-nje (tj. sklopka T2 e se zatvoriti).

Nastavimo li pomicati kliza i dalje prema do-njem poloaju, nee se dogaati vie nita - tajsklop ima samo dva stabilna stanja:

- jedno, u kojem tranzistor T1 jako vodi a T2 irelej Re su iskljueni i

- drugo, u kojem je tranzistor T1 iskljuen aT2 i relej su ukljueni.

U skladu s njegovim ponaanjem, ovakavsklop nazivamo bistabilom. U prvo emo ga sta-nje vratiti ako kliza potenciometra ponemozakretati prema gore; u jednom trenutku odig-rat e se isti proces, ali u obrnutom smjeru i re-lej e se iskljuiti.

Ako elimo da sklop reagira na promjenutemperature, a ne na zakretanje klizaa poten-ciometra, upotrijebit emo temperaturno ovisniotpornik NTC. Otporniku takva tipa zagrijava-njem se smanjuje otpor. Ugradimo li ga na mjes-to oznaeno kao R2 i postavimo li kliza poten-ciometra P1 u srednji poloaj:

- zagrijavanjem emo smanjivati otpor NTC-asa slinim uinkom kao da zakreemo klizaP1 prema dolje i, u jednom trenutku, releje se ukljuiti;

- hlaenjem emo poveavati otpor NTC-ukao da zakreemo kliza P1 prema gore i, ujednom trenutku, relej e se iskljuiti.

Takav spoj ukljuuje relej kada temperaturapostane via od neke zadane temperature a is-kljuuje ga kada temperatura pada. Obrnutiefekt postii emo ako NTC ugradimo na mjes-to oznaeno kao R1:

- hlaenjem emo poveavati otpor NTC-a saslinim uinkom kao da zakreemo klizaP1 prema dolje i, u jednom trenutku, releje se ukljuiti;

- zagrijavanjem emo smanjivati otpor NTC-ukao da zakreemo kliza P1 prema gore i, ujednom trenutku, relej e se iskljuiti.

Dakle, sada se relej ukljuuje kada tempera-tura padne ispod zadane temperature a isklju-uje kada ponovno poraste. U oba primjeratemperaturu pri kojoj dolazi do ukljuivanja re-leja reguliramo potenciometrom P1. Kliza nesmijemo postaviti u krajnji poloaj, jer tadasklop nee raditi.

Uloga diode D1 je zatita od pogrenog spa-janja napona napajanja.

IzradaTiskana ploica je prikazana na slici 2., a ras-

pored elemenata na slici 3. Pri postavljanju ele-menata posebno pripazite na orijentaciju tran-zistora T1 i T2 (okrenite ih tako da oblik kuitaodgovara crteu na montanoj shemi) i diodeD1. Kod kondenzatora C1 takoer treba pazitida se oznake + i - poklapaju s oznakama naploici.

S. 2. Tiskana ploica je sastavni dio Kemo kita B048,zajedno sa svim ostalim dijelovima

Sl. 3. Raspored elemenata na tiskanoj ploici

NTC otpornik spajamo icom dugakom do 1m na prikljuke R1 ili R2, ovisno o efektu koji e-limo postii. NTC nije izoliran pa, elimo li mje-riti temperaturu tekuina ili metalnih predmeta,obvezno ga moramo dobro izolirati (i spoj s vo-dovima!) uranjanjem u lak ili ugradnjom i zalije-vanjem u keramiko kuite.

8Nain upotrebeZa napajanje upotrebljavamo mreni adapter

stabiliziranog napona 12 do 14 V. Mogue jeupotrijebiti i akumulator ili baterije napona 12 Vali, kako je najvea potronja oko 100 mA, ba-terije nee dugo trajati. Pri spajanju, pazimo naoznake + i - na ploici! NTC otpornik pos-tavljamo na predmet ili u prostor iju tempera-turu kontroliramo (-30 ... +150 C), ali sam ure-aj ne smije biti izloen ekstremnim temperatu-rama (dobro e raditi u rasponu od 0 do 40 C).

Upotrijebljeni relej ima kontakte za 3 A i mo-e prekopavati napone do 25 V. Moi e ukop-ati signalnu arulju, zvono, ventilator ili snani-ji relej. Nipoto ga ne smijemo upotrijebiti zaprekopavanje mrenog napona!

Ako, npr., elimo mjeriti temperaturu hlad-njaka snanog pojaala i ukljuiti dodatno hla-enje ili zvuni alarm kada temperatura prijee70 C, NTC otpornik emo izolirati, privrstiti uzhladnjak i dvoilnim vodom spojiti na prikljukeR2 na ploici. Pojaalo emo ukljuiti i dobro gaopteretiti, da se hladnjak zagrije do eljenih 70C (moramo mjeriti prikladnim toplomjerom).Sada ukljuimo napajanje termostata i paljivozakreemo P1 dok se relej upravo ne ukljui. Ti-me je ugaanje zavreno. elimo li ukljuitialarm kada temperatura u inkubatoru za piliepadne ispod 20 C, postupak e biti jednak sa-mo sada NTC lemimo na prikljuke R1.

Od tako jednostavnog sklopa ne moemooekivati preveliku tonost i moramo raunati sodstupanjima 10 C od zadane vrijednosti. Sto-ga ga nije uputno upotrebljavati u primjenamakoje zahtijevaju preciznije namjetanje tempe-rature.

Ako neto ne radi dobroAko je termostat trajno ukljuen ili iskljuen,

najprije provjerite je li napon napajanja unutarzadanih granica i je li ispravnog polariteta. Za-tim pogledajte da se P1 moda ne nalazi u kraj-njem poloaju. Ako je i to u redu, odspojiteNTC otpornik zajedno s prikljunim vodovima iprovjerite je li radom termostata mogue uprav-ljati zakretanjem potenciometra P1. Ako jest,pogreka je negdje u NTC otporniku i priklju-nim vodovima; provjerite da nisu moda u krat-kom spoju. Ako sklop uope ne radi, provjerite

kako su zalemljeni elementi na ploici; npr., ok-renemo li naopako diodu D1, sklop nee do-biti napon napajanja.

Za one koji ele znati vieBitno je osigurati da se prebacivanje u jed-

nom i drugom smjeru ne odigrava pri istom po-loaju klizaa potenciometra (tj. ulaznom napo-nu). Npr., neka se relej ukljuuje kad ulazni na-pon spustimo do 4 V, a ponovno ukljuuje kadaga podignemo na 5 V. Ta se razlika naziva histe-rezom i nuna je za sprjeavanje neprekidnognaizmjeninog ukljuivanja/iskljuivanja. Usklopu prema slici 1. histereza je postignuta di-menzioniranjem otpornika R4 do R7 a i relej imaugraenu histerezu jer su mu potrebni veastruja i napon pri ukljuenju nego pri iskljue-nju.

Umjesto NTC, kao temperaturni senzor uovom sklopu mogli smo upotrijebiti i PTC otpor-nik otpora oko 10 k pri sobnoj temperaturi.Takvim otpornicima otpor raste s porastom tem-perature, pa je logika sklopa obrnuta: zaukopavanje pri prekoraenju temperature PTCse spaja s prikljucima R1, a za ukopavanje prisputanju temperature ispod zadane granice,PTC se spaja na prikljuke R2.

Popis dijelova

Oznaka Opis Kom.

T1, T2 BC558 (BC556, BC557 i sl.) 2 D1 1N4148 1 Re relej 12 V, 1 kontakt 3 A 1 P1 trimer 10 k 1

R1 ili R2 NTC 10 k 1 R3, R6, R7 820 3

R4 150 1 R5 68 1 C1 100 F/16 V 1

Mr. sc. Vladimir Mitrovi

(lanak je izvorno objavljen u asopisu Svi-jet elektronike. Kit-komplet Kemo B048, kojisadrava tiskanu ploicu i sve dijelove za izra-du opisanog sklopa, osim izvora napajanja,moete naruiti putem prodajne slube Svije-ta elektronike, 040-396-606.)

9DIGITALNO JE PRAVA STVARDigitalna eljeznika okretna dizalica

Da bi jo vie uivao u igri, na tvojem postro-jenju postoji na primjer digitalna eljeznika ok-retna dizalica, kojom moe daljinski upravljanoizvoditi stvarne radove utovara, istovara, prije-nosa ...

Digitalna eljeznika okretna dizalica 46800pokazuje izvanredne mogunosti sustava Digi-

IGRAJTE SE S NAMA (5)

Modelna eljeznicaROCO

talno je prava stvar i ini rad na tvojem postro-jenju jo zanimljivijim! Sa LOKMAUS 2 moedaljinski upravljati s etiri razliite funkcije diza-lice. Brzina gibanja moe se regulirati. Time seomoguuju i najosjetljiviji radovi dizalicom, bakao i u stvarnosti.

Gornji dio vagonske dizalice moe se okre-tati za punih 3600

Dugi krak dizalice moe se dizati i sputati Kuka dizalice takoer se moe dizati i spu-

tati Na utinicu na dizalici moe se prikljuiti

jedna sklopiva dodatna funkcija, na primjerpodizni elektrini magnet ili radni reflektor.

Funkcije tipke za svjetlo/tipke za trubu iz sus-tava LOKMAUS 1 (navedeno u opisu dizalice)odgovaraju funkcijama tipke za svjetlo i funkcij-ske tipke F1 na LOKMAUS 2.

Obje slike prikazuju nekoliko od mnogih mo-gunosti, koje ti nudi digitalna eljeznika okret-na dizalica ROCO.

Digitalno upravljanje skretnicamaNe samo da moe meusobno neovisno up-

ravljati svojim lokomotivama u sustavu Digital-no je prava stvar, nego se sa LOKMAUS 2 iliskretnikom tipkovnicom mogu jednostavno di-gitalno preklapati i skretnice na tvojem postroje-nju.

U poglavlju Elektrini pogon, upravljanje,uklapanje pokazali smo kako se skretnica mo-e daljinski premjetati. Digitalno je to jo jed-nostavnije.

Kao najbru mogunost digitalizacije svojeskretnice i uz najmanji broj elektrinih vodovamoe primijeniti digitalni pogon u prunojpodlozi skretnice 42624. On je prikladan za sveROCO LINE skretnice s prunom podlogom imoe se uvrstiti kopom jednim zahvatom ru-ke. Dekoder skretnice spaja se na licu mjesta uzpomo predugraene trane spojnice s obadva

23

24

25

26

10

Pogon u prunoj podlozi digitalne skretnice 42624 (bi-jela ili crvena boja) pristaje u sve ROCO-LINE skretni-ce i ukrsnice s podlogom. Moe se uklapati s LOK-MAUS 2, tipkovnicom za skretnice (Change PointsKeyboard) ili upravljaem puta (Route Control);viditablicu dolje.

Analogni pogon u prunoj podlozi (oznana boja: cr-no; br. 42620), prikljuen na etverostruki skretnikimodul 10771, kojim se obvezno treba upravljati s tip-kovnicom za skretnice ili upravljaem puta

Daljinsko upravljanje skretnicama sa LOK-MAUS 2: Kod crvenog digitalnog pogona uprunoj podlozi 42624 moe se pri upravljanjusa 28 voznih stupnjeva (namjetanje voznihstupnjeva vidi u sljedeem nastavku) za svakuadresu lokomotive funkcijskom tipkom F1 up-ravljati jednom skretnicom. U pogonu sa 14voznih stupnjeva mogue je upravljati s dvijeskretnice (svjetlosna tipka i funkcijska tipka F1).Bijeli pogon 42624 omoguuje po jednoj adresilokomotive pozivanje do etiri skretnice (funkci-je F1 do F4). Jednostavni kratki pritisak na fun-

Kod primjene pogona

skretnica za to je potreban dekoder

i moe njime

upravljati preko

Vodi rauna kod pogona

42620:

42624 digitalni pogon u prunoj podlozi bijeli ili crveni (ukljuivo dekoder)

nije potreban

LOKMAUS 2 (10760/10790) ili tipkovnica 10770 ili putni upravlja 10772

prikljuivo na svaki od 4 izlaza tipkovnica 10770

ili putni upravlja 10772

prikljuivo na svaki od 4 izlaza prikljuivo na svaki od 8 izlaza prikljuivo na svaki od 8 izlaza

42620 analogni pogon u prunoj podlozi (crni)

10771 etverostruki skretniki modul ili 10775 osmostruki skretniki modul

tipkovnica 10770 ili putni upravlja 10772 ili LOKMAUS 2 (10760/10790) na jedan od prva 4

od 8 izlaza

Tipkovnicom za skretnice moe se daljinski upravljatisa do 256 digitaliziranih skretnica i kasnije signalima,kolosijecima za otkvaivanje i jo drugim funkcijama.Po vanjtini gotovo jednakim upravljaem puta 10772mogu se osim toga uprogramirati jo do 32 vozna puta.

kolosijeka. To je sve i sada se moe daljinski up-ravljati skretnicom. Uostalom, u digitalnom po-etnom kompletu 41212 nalazi se digitalizirana

27

28

29

skretnica, koja je ve spremna za rad. Drugeprimjenljive mogunosti digitalizacije skretnicaprikazane su u tablici.

11

ivanje i drugih daljinski upravljivih funkcijapostoji kao sklop za rukovanje skretnika tipkov-nica (br. 10770) ili upravlja puta (br. 10772).Takva se naprava jednostavno prikljuuje dodat-no uz LOKMAUS 2 na pojaalo (vidi crte naslici 30). Tako moe upravljati sa do 256 digita-liziranih skretnica, signala i dr. Na zaslonu seprikazuje odabrani broj skretnice. Dodatno seprikazuje poloaj skretnice u skladu sa zadnjimizvrnim postupkom. Tipkovnica i upravlja pu-ta mogu se upotrebljavati u nepokretnom polo-aju ili kao runi ureaj.

Kod upravljaa puta moe se u najvie 32vozna puta uprogramirati do 119 skretnica s nji-hovim poloajima. Pri pozivanju jednog voznogputa skretnice se premjetaju prema slijeduunosa, tako da je digitalni sustav to je moguemanje optereen potronjom elektrine energi-je. Lako razumljivo programiranje voznih puto-va opisano je u uputi upravljaa puta.

Izvornik: ROCO - Spiel mit mir

Pripremio eljko Medveek

JEDNOSTAVNA ZAMISAO

LOKMAUS 210760

PRIKLJUNA SHEMA TIPKOVNICE ZA SKRETNICE

pojaalo10761

230 V

10718transformator

42624pogon digitalne skretnice u prunoj podlozi, bijeli ili crveni

10770TIPKOVNICA ZA SKRETNICEili 10772 UPRAVLJA PUTA

30

kcijsku tipku pokree izvrni postupak. Samizvrni postupak izvodi se vjerno uzoru vremen-ski usporeno (oko 0,4 s).

Slino kao kod lokomotiva, mora najprijeprogramirati eljene adrese u skretniki deko-der. U detalje prikazanu uputu za to nai ekod digitalnog pogona skretnice u prunoj pod-lozi 42624 odnosno u pisanim materijalima uzpoetni komplet 41212 ili u uputi uz LOK-MAUS 2 (10760). Poslije tog jednokratnog pos-tupka tvoja skretnica je spremna za digitalno da-ljinsko upravljanje. Pokretanje se izvodi kao toje prije opisano. Adresa se moe kasnije po e-lji izmijeniti u svako doba (i kod ugraene skret-nice).

Daljinsko upravljanje tipkovnicom za skretniceili upravljaem puta

Na poetku, kad tvoje postrojenje ima tek ne-koliko skretnica, bit e ti dovoljno malo rauna-lo LOKMAUS 2. Za daljinsko upravljanje s vieskretnica, a kasnije i signala, kolosijeka za otkva-

12

Roen je 2. listopada 1568. godine u veomastaroj dubrovakoj obitelji. Predaja kae da jeobitelj Getaldi dola u Dubrovnik u X. stoljeuiz grada Taranta u junoj Italiji. To je zapisao pi-sac Dubrovakih anala Nikola Ranjina (1490. -1576.).

Marin je djetinjstvo i ranu mladost proveo uDubrovniku. U osnovnu kolu poao je 1575.godine, a zatim u uvenu Dubrovaku gimnazi-ju do 1688. godine. Tu je stekao znanje iz klasi-nih jezika, iz matematike, fizike i astronomije.

U svojoj dvadesetoj godini postao je lan Ve-likog vijea Dubrovake Republike.

Potkraj XVI. stoljea polazi s prijateljem i sug-raaninom Marinom Guetiem na studijsko pu-tovanje po Europi. Oni su tijekom est godinaposjetili Italiju, Francusku, u Engleskoj su se zadr-ali dvije godine. Zatim putuju u Belgiju, Nizo-zemsku i Njemaku. Marin se 1603. godine na-lazi u Rimu, a u Dubrovnik se vraa 1606. godi-ne.

Na tom se putovanju upoznaje s tadanjimnajveim matematiarima i drugim znanstvenici-ma, s kojima zatim odrava veze.

U Rimu se sastaje sa slavnim matematiaromChristoforom Claviusom (1537. - 1612.). U Pari-zu se sprijateljuje sa Franoisom Vieteom (1540.- 1603.), pravnikom i obnoviteljem algebre, naj-veim matematiarom XVI. stoljea. U Belgiji sedrui s astronomom Federicom Samiatijem i ma-temtiarom Cougneom te s matematiarom K.Grembererom (1564. - 1636.) i Valerijem Lu-com (1552. - 1618.).

U Padovi surauje s velikim matematiarom,fiziarom i astronomom Galileom Galileijem(1564. - 1642.) s kojim zatim odrava trajne ve-ze.

Osim matematikom Marin se u Dubrovnikubavio i diplomacijom, pa 1606. i 1607. godineboravi kao duboravki poklisar kod Porte u Ca-

Marin Getaldi(Dubrovnik, 1568. - Dubrovnik, 1626.)

HRVATSKA TEHNIKA POVIJEST rigradu, gdjepregovara sTurcima oplaanju hara-a.

Imao je ku-u izvan grad-skih zidina,juno od Gra-da, na pod-ruju gdje senalazi Betinaspilja. U tojspilji, otvore-noj premamoru, baviose pokusima sa sfernim i parabolinim zrcalima.

Marin Getaldi je napisao djelo De resolutio-ne et compositione mathematica (O matema-tikoj analizi i rekonstrukciji) koje je posmrtnoobjavljeno u Rimu 1630. godine. Tim je djelompostao istaknutim pionirom geometrije.

Od 1603. do 1613. godine objavio je u Rimui Veneciji nekoliko djela o geometriji, a na pod-ruju fizike objavio je djelo Promotus Arhime-des seu de varris corporum generibus gravitato etmagnitudine comparatis. Prvi je izradio i teoret-ski obradio postupak odreivanja specifine ma-se (teine) tijela. Prvi je opisao hidrostatinu va-gu i odredio specifinu masu za dvanaest tijela,od toga sedam kovina i pet tekuina. Bavio se as-tronomijom i optikom. Napisao je djelo Non-nullae propositionee de parabole (Neki stavovio paraboli) objavljeno 1603. godine u Rimu.

Istrauje i konstruira parabolina zrcala. Nekismatraju da je konstruirao dubrovaki durbin,preteu teleskopa.

Na podruju geografije i astronomije odredioje geografsku irinu Dubrovnika i Carigrada.

Galileo Galilei je sa svojim suradnicima pred-loio poetkom XVII. st. u Padovi Marina Getal-dia za izbor u lanstvo Akademije znanosti u Ri-mu.

Marin Getaldi umro je u Dubrovniku 7. ili 8.travnja 1626. godine. Pokopan je u Dubrovniku,a u Kneevim dvorima nalazi se njegova slikameu istaknutijim velikanima Republike.

Dr. sc. Vladimir Muljevi

13

Vodovod grada VukovaraPoeci opskrbe vodom graana u Vukovaru

datiraju od 1913. godine. Od tada je vodovodizgraivan, u prvo vrijeme u malom opsegu, poprstenastom sustavu, s prikljuenjem novih ar-tekih bunara.

Stari vodotoranj sagraen 1913. imao je ka-pacitet 200 m3 vode, 20 prikljuaka i mreu du-gu 500 metara.

Vodovod grada Vukovara osnovan je 1955.i u njemu je bilo osam zaposlenih, a 1975. go-dine 101 zaposleni.

Maketa vodotornjau Vukovaru

RADOVI MLADIH TEHNIARA

Novi vodotoranj Novi vodotoranj zavren je 1968. godine,

nadmorska visina mu je 156,33 m, graevna vi-sina samog objekta je 50,33 m, akapaciteta je 2200 m3. Duinaglavnog cjevovoda iznosi 5900metara. Sekundarna vodovodnamrea duga je 107 kilometara. UVukvoaru ima 4499 prikljuakana vodovod. U jednoj sekundicjevovodima protjee 400 l vode.

Novi vodotoranj izgraen je napoetku Mitnice, uzdie se viso-ko iznad Dunava. Vodotoranj jesa svojim uvenim restoranomprojektiran 1962. godine. Arhitek-ti: P. Kuan i S. Kolobov, tvrtka:Hidrotehna Zagreb. U vrijemekad je projektiran i sagraen je-dan je od najveih u Europi. Zah-valjujui svom istaknutom poloa-ju, vidljiv je sa svih strana, a nje-gov oblik i vanjtina postali su zna-ajnim simbolom modernog Vu-kovara.Stari vodotoranj Novi vodotoranj

14

Prije Domovin-skog rata ...

... i poslije Domo-vinskog rata

15

Maketa novog vodotornja

Opis, svrha i namjena izratka

Prema raspoloivoj dokumentaciji, nacrtima ifotografijama izradili smo maketu novoga vodo-tornja u Vukovaru. Budui da je vodotoranj ve-likih dimenzija: visine 50,3 m, to je osnovni cr-te prilagoen za mjerilo 1 : 200.

to se tie veliine makete, odluili smo se zamjerilo 1 : 100, a da bi se uklopila u postavlje-ne norme Dravnog natjecanja mladihtehniara u Kraljevici 2004. godine, maksimalnavisina makete je 60 centimetara. Na maketa jepoetnika i ne trai mnogo znanja, vjetina,posebnog alata ili materijala, ali zahtijeva punostrpljivosti i koncentracije pri sastavljanju.

Maketa novoga vodotornja zamiljena je kaostatina maketa visokogradnje, namijenjenauenicima osnovnih kola. Moe posluiti i kaonastavno sredstvo u nastavi Tehnike kulture os-novne kole.

Popis i specifikacija materijala i alata

Popis materijala:karton sivi, 2 mmkarton bijeli, tankistiropor, 20 mmcementljepilo drvofix, magnetinfolijatempere

Popis alata:noi karebrusni papirravnalo

Funkcionalni opis izratkaVukovarski vodotoranj svima je poznat po

broju gelera, granata i drugih eksplozivnih sred-stava koja su u njemu zavrila, a na ponos je Hr-vatima kada se na njemu vijori dravni stijeg. Jood prvih dana povratka prognanih poznata jeideja da vodotoranj bude spomenik ratnih stra-danja Vukovaraca te e u tom smislu biti kon-zervirana brojna oteenja nastala tijekom sr-pske opsade i okupacije grada. Na vrhu vodo-tornja predvieno je ureenje vidikovca, do ko-jeg e se moi doi dizalom (liftom) ili stubi-tem. Posjetitelji i turisti moi e se okrijepiti urestoranu koji e biti ureen u sklopu vodotor-nja. Budui da e Vodotoranj biti spomen-obi-ljeje Domovinskog rata, dio e oteenja svaka-

ko ostati vidljiv kako bi buduimgeneracijama svjedoio o neljud-skoj namjeri i pogrenoj ideologijinapadaa na Hrvatsku.

Maketu smo namjerno izradili uprijeratnom izgledu i neoteenu sodreenim izmjenama, da bi sim-bolizirala budunost i optimizamnove generacije Vukovaraca. Na-kon natjecanja ona krasi prostornae nove kole na Sajmitu.

Draen Novakovi, VIII. r.III. osnovna kola Vukovar

Poz. Naziv Kom. Materijal Dimenzije (mm)

1 Krilo 8 sivi karton h=500

2 Krov 1 karton 250 h=30

3 Monta 1 sivi karton 180

4 Monta 1 sivi karton 157

5 Stubite 1 karton 70 h=318

6 Prozori 8 karton, folija 44x60x70

7 Zid 8 karton 69x99x133

16

Ovo je model amca predvienog za turi-zam, ribolov na rijeci, jezeru i moru. Moe slu-iti i kao pomoni amac na jahtama.

Vrlo je stabilan, jer ima veliku povrinu vod-ne linije i glavnog rebra, to omoguuje stabil-nost i nosivost toga malog amca.

Ima ravno dno, s otrim uzvojem, krmeno zr-calo koje je prema osnovici pod kutom od 90o

a pramano zrcalo je postavljeno koso premaosnovici pa pri valovima sprjeava zalijevanjeunutranjosti amca.

Lako se kree radom vesala, a moe se pok-retati i pomou izvanbrodskog motora manjesnage.

U usporedbi s amcima veih dimenzija imasljedee prednosti:

1. Moe se sagraditi za vrlo kratko vrijeme,zbog jednostavnog oblika i konstrukcije.

2. Manja mu je cijena i zbog toga je pristupa-an irem krugu ljudi.

3. Mogunost prijnosa na krovu automobila,to dobro doe ako idemo na rijeku, jezero ilimore. Vrlo je lak (oko 40 kg) tako da ga moguutovariti i istovariti dvije osobe.

4. Dulje traje nego amac veih dimenzija,jer se zimi ba zbog svojih dimenzija moesmjestiti u zatvorenu i suhu prostoriju.

5. Zauzima malo prostora kad se postavi nakrmeno zrcalo.

Tehnoloki postupak za izradu brodomodelaaran

1. Crtajte oblike svih elemenata izravno namaterijal predvien za izradu sluei se vrijed-nostima s nacrta.

Brodomodelaran(Nacrt u prilogu)

BRODOMODELARSTVO

2. Sve nacrtane elemente reite runom ilielektrinom modelarskom pilom i skalpelom.Oplatu uzvoja (8) reite sa tri strane uveano zaoko 2 milimetra.

3. Brusite elemente brusnim papirom, takoda dobiju konani oblik prikazan na nacrtu.

4. Montirajte elemente u trup sljedeim re-doslijedom: Oplate bodova (9) meusobno spo-jite ljepljenjem s krmenim zrcalom (1), prama-nim zrcalom (3), klupom (5), krmenom palubi-com (4) i pramanom palubicom (6).

5. Montirajte oplatu dna (7) uz krmeno zrca-lo (1), pramano zrcalo (3).

6. Montirajte oplate uzvoja (8) tako da se lini-je zgiba I. i zgiba II. s oplate uzvoja poklope s li-nijama na oplati dna (7) i oplati bokova (9), na-kon ega slijedi ugradnja rebra dna (2).

7. Kad se ljepilo dobro osuilo, odreite i ob-radite viak materijala, koji je ostao pri krojenjuelemenata.

8. Izbrusite cijelu povrinu brodomodela fi-nim brusnim papirom.

9. S unutranje strane brodomodela nalijte pospojevima vodootporno ljepilo kako bi se pos-tigla vodonepropusnost, jer ovaj brodomodelnema na zgibovima letvice.

10. Premaite cijelu povrinu brodomodelabezbojnim lakom.

Goran i Dragan Mikovilovi

17

Maliani su se uvijek voljeli igrati u pijesku, pai sad kada je tehnika otila u nesagledive visineostale su elje. Pjeanik koji donosimo izraenje od punog drveta: dasaka i gredica, a moetega nabaviti u trgovinama graevnim materijalomili na mjestima gdje se prodaju poluproizvodi zastolare. Tu se moe odmah dati napiliti dio dije-lova pa e takvi tei zahvati biti rijeeni ve u tr-govini. Iz crtea u kojem su mjere izraene ucentimetrima ispiite svojevrsnu sastavnicu smaterijalom i veliinama tako da odmah uoiteto je sve potrebno za nabavu.

Pjeaniku obliku broda(Nacrt u prilogu)

TEHNIKA I IGRA

Spajanje izvedite vijcima za drvo i lijeplje-njem. Dio gradnje morate sami odrediti i dora-diti. Ovo je samo idejni projekt koji razradite uzpomo maliana. Konstrukcija mora biti vrsta isigurna. Izbjegavajte otre bridove. Alat kojimete se sluiti je uobiajen, stolarski. Dobro eposluiti i elektrini alat.

Veliinama, oblikom i skladom konstrukcijebrod-pjeanik e se dobro uklopiti u svakodvorite, igralite ili drugdje gdje se okupljajudjeca ... Prouavajui nae ilustracije, uoavateda je brod nainjen s dosta detalja za ugodnu ig-ru. Od spremita za igrake, sjedita, sjenila -

platnenoga krova, uprav-ljanice, kormila, lanca,jarbola, uadi, bonihsvjetala ...

Sve e to davati poseb-nu dra ovoj igraki naotvorenom. Predlaemoda brod smjestite na sje-novito mjesto i zatienood vjetra. Podloga nekamu bude nabijena zem-lja, betonske ploice ilidaani pod. A moeteposlagati i kamene gro-made ili opeku. Nastojiteda voda koja e nastatiod kie ili snijega lakootee iz pjeanika.

Ovaj je rad prikladan ikao zanimljiv model prirazradi igralita.

Ilustracije: Selber mac-hen 4/2000.

Miljenko Oura, prof.

VELIKA NAGRADA FORMULE 1

Novo upravljanjetrkaim automobilima

Koenje i rukovanje upravlja-em - to su prema novim odred-bama smjernice Formule 1 pos-ljednji poslovi, za koje nitko viene daje tijekom utrke vozau upu-te beinim putem. ak i papui-ca za gas vie ne pripada samo vo-zau. Tzv. dvosmjernu radiovezusvjetski savez FIA odobrio je jo napoetku sezone 2002. godine. Odtog vremena podatci se mogu oda-iljati telemetrijski iz automobila uboks, ali i natrag kao upravljakiimpuls. Dakle sada momad smijedojavljivati vozau putem radijanamjetanje prijenosnika ili moto-ra - izravno ispod asije vozila.Prema tajanstvenom nizu brojki,koji tijekom utrke izvjetava o brzi-ni vrtnje motora, tlaku ulja ili tem-peraturi vode za hlaenje, rauna-lo u boksu do sada je samo izrau-navalo optimalno usklaivanje.Zatim su Schumacher i njegovi ko-lege morali prema uputama izboksa sami utipkivati preporueneinaice tipkom na upravljau.

Sada momadi poslije dogovo-ra s vozaem izvodi preklapanjeizravno iz boksa, objanjava efza motore BMW-a Mario Theis-sen. Dok su u pamtilo crne kutijestale samo tri do pet inaica, go-vori Theissen, sad je teoretski mo-gue pohraniti u automobil dodat-ni izbor.

Doao je kraj jednosmjerne po-datkovne staze: momad u boksumoe sada radiosignalom daljin-ski upravljati elektronikom trka-eg vozila

Je li voza sada samo put-nik? Ako momad ispravnoprimijeni mogunosti, vjerujeTheissen, za vozaa e to bitijednostavnije. On se vie nemora baviti razliitim mogu-nostima usklaivanja. Usprkostome vozai se sada boje vje-tog varanja. Oni su se jo 1993. uspjeno pobunili protiv, u ono dobadolazeeg vanjskog upravljanja iz boksa i iznudili zabranu.

SUDARI NA STARTU uskoro e postati prolost. Kad zaprijeti opasni zastoj,direktor utrke moe pritiskom na tipku zaustaviti motore svih automobila

UMA ANTENA Gotovo svako tehniko vozilo natjecateljske momadi ima antenu, kojajami podatkovni promet do boksa

VOZILO FORMULA 1 Skuplja podatakaOsjetnici na vozilu (70 pri natjecanju, do200 kod ispitivanja) utvruju brzini vrtnje,tlak ulja ili optereenje priguivaa udarau brojnim zavojima. RadiokomunikacijaSvi se podaci odailju u stvarno vrijemepreko antene u boks momadi.

INENJER UTRKE Prva ralamba podatakaKod Mclaren-Mercedesa u boksu 25 inenjera obrauje po-datke, koji su presudni za strategiju i natjecanje. Podatkovna postajaJednu kopiju svih podataka raunalo u boksu kodira i zatim sealju preko satelita u sredinjicu momadi.

18

Za predsjednika FIA-e i inicija-tora novih pravila Maxa Mosleyanovo daljinsko upravljanje nije ni-kakav problem: Hoe li najboljivoza dobiti utrku?, pita se reto-riki i istovremeno daje sam od-govor: Mislim, da. A vie od togaipak se ne broji.

Nova odailjaka stvarnost u cirkusu Velike nagrade (Grand-Prix)sljedeih e godina pokazivati vozaima i signale sa zastavama, pro-lazna vremena u svakom krugu ili kratke obavijesti. A i sigurnost tre-ba u skoroj budunosti doivjeti dogradnju: Ako primjerice voza uprvim redovima ugui motor na startu, a natjecatelji iza njega veubrzavaju, voditelj utrke ima mogunost pritiskom na tipku u nevo-lji istovremeno zaustaviti sve motore. Ili pri nezgodi tijekom vonje,on moe putem radija odrediti vozaima ogranienje brzine u tomodsjeku staze.

portski ef Mercedesa gura u stranu razliite osjeaje vozaa:Ne moe se govoriti o daljinskom upravljanju vozaima. I MichaelSchumacher uobiajeno ravnoduno komentira tu novotariju: Mis-lim da to nee donijeti previe promjena. Uostalom, nee se auto-mobilima upravljati iz boksa pomou komandne ruice.

U to nije ba potpuno siguran portski direktor BMW-a GerhardBerger: Ako kod primjene radioupravljanja voza eventualno nerazumije neku promjenu, to nije dobro, odnosno kako kae Theis-

sen to je opasno:Jedna ne ba usklae-na promjena pri elek-tronikom namjetanju(set-up) moe u sljede-em zavoju zavriti upjeanom braniku.

Nova sloboda odabi-ra u podatkovnom pro-metu otvorila je vrataFormuli 1, zakljuujeTheissen, i njezinemogunosti momadtreba primijeniti uz pu-nu odgovornost.

Izvornik: Focus 9/2002.Priredio . Medveek

PODATKOVNI LIST Mjeavinu brojeva, krivulja, stupaca i dijagramarazumiju samo upueni

UKLOPNA SREDINJICA Raunalo McLarena moeod sada upravljati motorom Davida Coultharda

EF ZA RALAMBUTheissen je otac pogonskog me-hanizma BMW-F1. Ako se mom-ad ispravno slui novim mogu-nostima, za vozaa e biti jednos-tavnije.

SREDINJICA MOMADI Mjesto pohranjivanjaSvaka izmjerena vrijednost zavrava u sredinjici islui za ralambu zavrenog natjecanja kao i zapripremu sljedeega. Vrijednosti podatakaJedan dio izmjerenih vrijednosti (npr. optereenjepriguivaa udara) zanimljiv je samo za ispitiva-nja.

POKRETNI PODATKOVNIMOZAKU crnoj kutiji (Black Box)veliine knjige dosad sumomadi pohranjivalesvoj izbor pomoi pri nat-jecanju, koje je voza mo-gao pozivati

Mrska naredba iz boksa sada je dobila podmuk-lu inaicu: time se voditelj momadi od ovog tre-nutka vie ne mora oslanjati na zaustavljajue dje-lovanje svojih rijei; tehniar u boksu daljinski do-datno radiovezom okree prigunu zaklopku.

19

20

Dio zahvata na biciklu moete obaviti sami.Sramotno je vidjeti biciklista na zaputenom vo-zilu.

Ba za svaku sitnicu ne mora se traiti pomo,a ispravnost je propisana zakonom. Dobro ois-tite sve dijelove pa ih premaite zatitnim sred-stvom protiv korozije. Gume napumpajte do-voljno i bilo bi dobro da ih premaete gliceri-nom koji nabavite u ljekarni. Vijane dijeloveprovjerite i zategnite. Provjerite konice i sklo-pove prijenosa. Naim ilustracijama savjetujemomogue radove. Prikazujemo izmjenu konikihpapua te pritezanje uadi i sredinjeg leaja.Moda ce se na vaem modelu bicikla razliko-vati zahvati, stoga morate prouiti uputu kojuste dobili pri kupnji. Ako jamstveni rok jo vrije-di, dobro pazite koje radove izvodite! Radite sa-mo ispravnim alatom.

Bicikl mora biti uvijek ispravan i siguran zavonju. Pri kupnji dobro prouite upute koje jedao proizvoa. One e vam pomoi da vamvae vozilo dugotrajno slui.

Odgovarajuim kljuem odvijte matice nadrau konikih papua. Uz pomo kombini-

Ispravnost bicikla

SIGURNOST VOZILA

ranih klijeta i izvijaa izvadite izderane papu-e. U trgovini nabavite novi i umetnite ih u uto-re draa. Ako je potrebno, posluite se klijeti-

ma. No ako papu-e ulaze lagano,osigurajte ih od is-

padanja kapljicom ljepila. Nakon postavljanjadraa pritegnite - ugodite ue konice. Poslu-ite se kljuem i klijetima. Dobro je odmah

21

podmazati ue utrcavajui zatitno sredstvo ilistrojno ulje za ovitak - buir. Uad prilagoditekako vama odgovara: prednja konica za blae,a stranja za jae koenje.

Sredinji leaj ili leaj pedalnog prijenosa znase s vremenom olabaviti ili samo spoj polugepedala s vratilom. Zahvat je jednostavan. Od-govarajuim kljuem odvijte maticu na popre-nom klinu. Laganim udarcem drvenim batom iliekiem pod koji podmetnite drvenu letvicu iz-bijte klin te odvojite polugu od vratila. Uz po-mo odvijaa i laganim udarcem ekia odnos-no drvenog bata privijte leaj a zatim i maticukoja je ujedno osigura. Leaj ne smije biti su-vie pritegnut! Zatim stavite polugu pedala naodgovarajui poloaj i umetnite spojni klin. Do-voljno privijte maticu da postignete vrstouspoja. Ako zanemarite taj leaj, istroit e semast i najee e poispadati kuglice. Troak ebiti vei a vi se za to vrijeme neete moi vozi-ti. (o)

22

Vozimo ekonominoIz Omikrona su predstavili jo jednu korisnu

aplikaciju Java namijenjenu mobilnim telefoni-ma. Radi se o aplikaciji Autopotronja kojaslui za praenje potronje goriva vaeg automo-bila. Unosom stanja na kilometar-satu, koliineutoenoga goriva te njegove cijene omoguujuse sustavno praenje i detaljna statistika. Ve na-kon drugog unosa podataka korisnik ima uvid uprosjenu potronju goriva, cijenu svakog prije-enoga kilometra, kao i ukupno prevaljenu uda-ljenost u odabranom razdoblju, te ukupan iznosplaenoga goriva. Osim statistikih podataka naraspolaganju je i grafiki prikaz prosjene pot-ronje goriva. Idealno za taksiste, vozae kamio-na, odnosno za sve one koji puno vremena pro-vode za volanom.

Novosti na tritu

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

BenQ DC E30Ovaj najnoviji BenQov proizvod namijenjen

je u prvom redu poetnicima u digitalnoj fotog-rafiji, a oni ele za malo novca imati fotoaparatkoji pravi solidne slike. Model E30 ispunjava teuvjete. Radi se o potpuno automatiziranom di-gitalcu koji e od korisnika zahtijevati samo daodredi kadar i pritisne tipku za okidanje. Ugra-

en je CMOS ip rezolucije 3 megapiksela, a fo-tografije se pohranjuju u internu memoriju, ka-paciteta 14 MB. Za proirenje memorije sluestandardne SD memorijske kartice, ali se mora-ju kupiti zasebno. Podrano je i videosnimanje.Ureaj nema optikoga zooma, nego samo 4Xdigitalni, no to se i ne oekuje od fotoaparatakojemu je najvea prednost cijena.

Motorola E398Radi se o tri-band ureaju, malih dimenzija

od 108x46x20,5 mm i mase 89 grama. Ima in-tegriranu VGA kameru koja fotografira u rezolu-ciji od 640x480 piksela, a ekran prikazuje 65 ti-sua boja. Baterija je Li-ionska, kapaciteta 830mAh, te omoguuje autonomiju od 230 sati ustanju isekivanja poziva i 9,5 sati razgovora. Za

23

prijenos podataka brine se GPRS, Bluetooth, teUSB kabel, a tu su i MMS, WAP 2.0, Java, kao ie-mail klijent. No najvea prednost ovoga ure-aja jest 3D stereozvuk, u MP3, MIDI i WAVformatu, koja se zaista izvanredno reproducira.U paketu se dobiju i stereoslualice. Na raspola-ganju je glasovno biranje i javljanje, kao i spiker-fon, ime se zaokruuje multimedijska orijenta-cija toga telefona.

Nokia 6170Jo jedan telefon s preklopnim dizajnom. No-

kia 6170 ima metalne plohe, to rezultira po-sebnim izgledom. Vanjski zaslon, razluivosti

96x65 piksela s podr-kom za 4096 boja,prua informacije o do-laznim pozivima, nad-nevku, vremenu i nai-nu rada telefona. Unu-tarnji zaslon, razluivost128x160, podrke za65536 boja, sposobanje surfati internetompomou preglednikaXHTML, kao i za prikazmultimedijskog sadra-ja: slika u boji i videois-jeaka koje moetekreirati ugraenim VGAfotoaparatom i vi-deosnimaem. Na ras-

polaganju je videostreaming i audiostreaming,MMS, Java, e-mail klijent, EGPRS i tehnologijapush-to-talk. Za povezivanje s drugim ureajima

brine se IrDA. Podrane su mp3 melodije, a ba-terija je Li-Ion od 760 mAh, to omoguuje au-tonomiju do 4 sata razgovora.

3GSM CannesOd 14. do 17. veljae u Cannesu u Francus-

koj odran je 3GSM World Congress, manifesta-cija koja na jednom mjestu okuplja sve pred-stavnike mobilne industrije - od proizvoaamobitela, do operatora i velikog broja korisnika.

Taj kongres, uz hannoverski Cebit sudjeluje ukreiranju trendova na tritu sljedeu godinudana. Na ovogodinjem skupu okupilo se oko40 000 posjetitelja, a moglo se sudjelovati naraznim prezentacijama, poslovnim sastancima idiskusijama. Objavljeni su i podaci udruenjaGSM koji kau da u svijetu trenutano 640 ope-ratora, te ak 1,25 milijarda korisnika GSM-a.Prole godine je u svijetu prodano vie od 670milijuna novih mobilnih ureaja, a takvi se re-zultati oekuju i ove godine.

Pripremio Ivica Milun

24

Memorija Flash koristan je ureaj za sprema-nje podataka digitalnih kamera, fotoaparata,mobilnih telefona i USB Memory Stickova, slika1. Dolo je vrijeme kada u svakodnevnom raduu grani informatike tehnologije ne moemonita uiniti bez memorije Flash. Malo je seg-menata u kojima ta tehnologija nije prihvaena.Gdje god su nam potrebna brza i trajna rjeenjaza spremanje podataka, nailazimo na tu memo-riju. Kapaciteti memorijskih kartica dramatinosu se poveali i preli granicu od 1Gb.

INFORMATIKA

Memorija Flash

Sl. 1. Razni oblici memorije Flash

Glavni proizvoai poput Samsunga, Toshi-be, Spansiona (AMD/Fujitsu), Intela i ST Micro-lelectronicsa uivaju u stabilnom poslu sa zam-jetnim porastom zarade iz jednog u drugo trom-jeseje. Iako je tehnologija Flash dosegla svojuzrelost, industrija opstaje na tritu koje se na-ravno i dalje razvija proizvodnjom te prodajomkoja je dodue nepredvidiva. Usprkos tome raz-ne organizacije i proizvoai vode polemike opotrebi za razvojem nasljednika Flashove me-morije. Primjetno rastu zahtjevi za sve brom

memorijom, zbog naglog tehnikog razvoja pe-rifernih ureaja pa se kao rezultat pojavljujepotreba za veom brzinom i veim kapacitetomFlasha. Mogue slabe toke te memorije su pri-rodna ogranienost stabilnosti, premala brzinaupisivanja te ogranieni broj ciklusa upisivanja.Razvoj novijih tehnologija poput MRAM-a (Mag-neto-Resistive RAM), magnetno-otporna memo-rija RAM, memorija OUM (Ovonics Unified Me-mory) te nanokristala trebala bi zaivjeti u bu-dunosti i rijeiti navedene probleme.

Intel je bila prva tvrtka koja je proizvela Flashmemoriju i ponudila je tritu. Godine 1988., tagrupacija je lansirala 256-bitni ip Flash, veliinekutije za cipele. Intelov izum bio je NOR Flash,razvijen iz EPROM i EEPROM tehnologije za i-pove. NOR flash imao je brzine upisivanja i bri-sanja vrlo spore prema dananjim standardimapa je mogao izdrati mali broj ciklusa upisiva-nja, slika 2. On se upotrebljavao onda kada suse podaci spremali samo povremeno i rijetko semijenjali.

Primjerice, operativni sustavi digitalnih kame-ra ili mobilnih telefona nalazili su se u jedinica-ma memorija NOR Flash. Za razliku od prija-njih tehnologija, NOR Flash je omoguivao da sebriu ili spremaju podaci na vie mjesta u jed-nom koraku, to je davalo veliku prednost u br-zini. Podaci su se uvali ak i onda kada bi na-pajanje bilo iskljueno.

Sl. 2. Memorija NOR Flash kompanije Intel

Druga vrsta te memorije je NAND Flash slika3., dizajniran 1989. godine u proizvodnim po-gonima Toshibe. Predstavljena je kao jeftinija ibra alternativa NOR Flashu. UsporeujuiNOR Flash, tehnologija NAND Flash je ponudi-la desetak puta vei broj ciklusa upisivanja, tevee brzine za spremanje i brisanje podataka.

25

Memorijske elije u memoriji NAND Flash upo-la su manje od NOR Flashove memorije. Kaorezultat toga imamo teorijsku manju cijenu NA-ND Flashove memorije. Manje dimenzije elijana danom prostoru imaju vei kapacitet, toujedno znai i niu cijenu za kupca, a veu do-bit za proizvoaa.

Sl. 3. NAND Flashova memorija kompanije Infineon

Sl. 4. Razne memorijske kartice

Compact Flash

MMC xD USB Memory Stick

Smart Media SD

NAND Flash brie podatke za etiri milisekun-de a NOR Flashu treba pet sekundi za isti postu-pak. Razlog tomu su vee dimenzije NOR blo-kova koje se kreu od 64 do 128 Kb. Suprotnotome, NAND pristupa blokovima veliine 8 i 32Kb. Zbog svojih performansi, NAND Flash seobino upotrebljava u memorijskim karticamakao to su Compact Flash, SmartMedia, SD,MMC, xD i PC kartice te u novije vrijeme popu-larni USB Memory Stickovi, slika 4.

to se tie kratkoronosti veine informati-kih tehnologija, memorija Flash ubraja se u in-dustrijske veterane. Flash do sredine 90-ih go-dina nije postigao uspjeh na irem tritu, ali jezato od 2000. godine razvio posao koji se iska-zuje u milijardama US dolara.

Dr. Peter Kcher, predsjednik i glavni direktortvrtke Infineon, tvrdi kako tvrtka izrauje me-moriju Flash dimenzija reda veliine 170 nm tedodaje da bi u bliskoj budunosti bilo moguesmanjenje procesa na 50 nm. Stefan Lai, pred-sjednik Intel grupacije za tehnologiju i razvoj, to

26

Sl. 6. Wes Brewer

potvruje, slika 5. On smatra kako ni jedna dru-ga memorijska tehnologija nee premaiti Flashprije 2008. godine. Intel je zapoeo fazu za 45nm Flasha, koji e stii na trite vjerojatno u2008. godini.

Usprkos raspra-vama koje se vodeoko nasljednika,Flash je uvijek dob-ro prilagoen tri-tu. Nadolazeekonkurentne tehno-logije moraju biti nesamo trajne negomoraju stei primatu brzini i ciklusimaupisivanja te posti-zati nisku cijenuproizvodnje.SanDisk, najvei

svjetski proizvoa kartica memorije Flash smat-ra da Flash u bliskoj budunosti nee ugroava-ti strana konkurencija. Wes Brewer, stariji direk-tor upravljanja proizvodnjom i razvojem poslo-vanja u maloprodaji, slika 6., napominje kakonjegova tvrtka proizvodi memoriju od etiri gi-gabajta. Ne prihvaa pretpostavku da je Flashspor i da nudi malo ciklusa upisivanja. Zahvalju-jui 32-bitnom RISC procesoru, koji je povezankao podsustav s memorijom i integriran u me-morijsku karticu, u budunosti SanDisk planirarazviti paralelno upisivanje i itanje vie podata-ka na razini vie ipova.

Motorolin sektor za poluvodie Freescale radina projektu koji bi mogao proiriti ivotni vijek

Flashove memorije. Pomou nanokristala zasno-vanih na siliciju mogli bi udvostruiti gustou bi-tova memorije Flash. Kompanija je u srpnju2003. godine predstavila ip koji se slui takvomtehnologijom. Dale Weisman iz tvrtke Freescale,tvrdi kako nanokristali nisu potpuno nova me-morijska tehnologija. Navodi da su Freescale iMotorola uloili deset godina istraivanja u spo-menutu tehnologiju te da planiraju masovnuproizvodnju.

Nijedna se memorijska tehnologija nije takoprobila kao MRAM (magnetno-otporna memori-ja RAM), slika 7., koju je Infineon predstavio ulipnju 2004. godine s njenim najveim kapaci-tetom od 16 MB. Zagovornici MRAM-a , najvieInfineon i Freescale, pretpostavljaju da MRAMima najvei potencijal ugroavanja ne samoFlasha, nego i memorija DRAM i SRAM. Principmemorije MRAM temelji se na spremanju poda-taka s magnetnim elementima koji se nalaze napodlozi od silicija. Snaga memorije MRAM leiu neogranienom broju ciklusa upisivanja i brzi-nama itanja i upisivanja.

Sl. 7. Memorija MRAM

Tvrtka Freescale je poela s proizvodnjom me-morije MRAM kao uzoraka u obliku ipa od 4 MBte ih namjeravaju ponuditi tritu. Meutim,Freescale smatra kako je razvoj memorije MRAMmnogo bri nego to je bio razvoj memorije Flash.Dale Weisman napominje da za nekoliko godinaproizvodnja memorije MRAM ne bi smjela bitiskuplja od Flasha.

Tehnologija OUM (Ovonic Unified Memory)mogua je tehnologija za ire trite. Nain kojim

Sl. 5. Stefan Lai

27

OUM funkcionira ima slinosti s procesima kodureaja CD-RW i DVD-RW. Dok kod CD-RW-a iDVD-RW-a laser ima ulogu zagrijavanja i promje-ne stanja materijala (kalkogenidi), kod OUM-a tose postie primjenom elektrine struje. Odgovara-juim napajanjem kalkogenidi se pomiu gore-dolje izmeu kristalnog i amorfnog stanja koja suidealna za spremanje podataka.

Za razliku od memorije MRAM, razvitak OUM-a jo je u ranoj fazi. Premda su test-ipovi izrae-ni, vie slue tome da potvrde ideju nego da pri-kau mogunosti tehnologije. Glavno svojstvo me-morije MRAM je velika brzina, a OUM pak ciljana iroko trite. Kada bude plasiran na trite,mogao bi biti suparnik Flashu. OUM nudi veimaksimalni broj ciklusa upisivanja nego Flash, svremenskim pristupima od 100 do 200 ns. Meu-tim, OUM gubi od memorije MRAM koja ima vri-jeme pristupa 10-15 ns. OUM moe konkuriratimemoriji MRAM uglavnom svojom niom cije-nom.

Bez obzira na to koliko industrija i mediji ras-pravljali o moguem nasljedniku Flasha, nita nemoe pobiti injenicu da je Flash daleko od togada bude zamijenjen, premda ima potencijalnihnasljednika. Uz memorije MRAM i OUM pojav-ljuje se razumno stabilna polimerska memorijaFRAM (FeRAM), te memorije Conductive BridgeRAM (CBRAM), organska RAM (ORAM) i najnovi-ja Nanotube RAM (NRAM).

To to je memorije Flash dovoljno dobra zasvoju trenutanu primjenu te to jo traje njezinnagli razvoj, daje moguim nasljednicima neznat-ne izglede da osvoje dio trita u toj djelatnosti.Proi e dosta godina kada e se MRAM i OUMmemorije moi uhvatiti u kotac s Flashom u pog-ledu broja jedinica i opsega prodaje. Samo me-moriji Flash trebalo je dobrih pet godina da istisneEPROM.

U ovom trenutku, ni jedan proizvoa poluvo-dia ne moe tono predvidjeti koja e tehnologi-ja na kraju pretei Flash. Ipak, proizvoai su si-gurni da bi svaka uspjena tehnologija trebala do-dati prednost Flashu od memorija s nepostojanimsadrajem (DRAM, SRAM). Dakle, potrebno jekombinirati prednosti velike brzine i postojanostisadraja s razumnim trokovima proizvodnje. Atu, izvan svake sumnje, memorija MRAM ima naj-vie izgleda.

Saa Jeli

Mjasiev 201-M (M-4)Gorostas M-4, produkt zrakoplovne industrije

Sovjetskog Saveza prvi put je poletio 1953. go-dine. Bio je to bombarder za duge prelete a slu-io je i za prijenos goriva kojim su opskrbljivaniavioni tijekom leta. Imao je pogon od etiri D-15 turbomlaznih motora, svaki 13 000 kg potis-ka, raspon krila 52 m, duinu 52 m, povrinukrila 300 m2, najveu brzinu u horizontalnomletu 1000 km/h na razini 11 000 m i praktinuvisinu 15 000 m te dolet 5000 kilometara. Imaoje najveu masu u polijetanju 165 000 kilogra-ma.

POVIJEST ZRAKOPLOVSTVA (31)

Nosai tereta

Tijekom 1959. godine s M-4 postignuto je vi-e zapaenih svjetskih rekorda u nosivosti tere-ta. Posada Nikolaj Gorjanov i Anatolij Lipko 16.rujna uspjela je dosei visinu 15 317 m s tere-tom 10 000 kilograma. Posada Boris Stepanov iBoris Jumaev uspjela je 29. listopada doseivisinu 13 121 m i postii rekorde u varijantama

28

tereta: 35 000, 40 000, 45 000 i 50 000 kilog-rama.

Posada Nikolaj Gorjanov i Anatolij Lipko us-pjeli su s M-4 podii teret 56 220 kg na visinuod 2000 metara.

Ti su rekordi bili na snazi dva desetljea.

Iljuin II-76Taj gorostas bio je namijenjen za prijevoz te-

reta i za opskrbu zrakoplova gorivom za vrijemeleta. Prvi let obavljen je 25. oujka 1971. godi-ne.

Imao je etiri Solovljevjeva turbofenska moto-ra svaki 12 000 kg potiska, raspon krila 50,50 m,duinu 46,59 m, visinu 14,76 m, povrinu krila300 m2, najveu masu u polijetanju 170 000 kg,najveu krstareu brzinu 800 km/h, normalnuvisinu krstarenja od 9000 do 12 000 m i normal-nu viisnu krstarenja s najveim teretom 40 000kg 5000 kilometara.

Aleksander Turumin postigao je tri skupinerekorda visine s raznim teretima: 15 000,20 000, 25 000, 30 000, 35 000, 40 000, 45 000,50 000, 55 000, 60 000, 65 000 i 70 000 kg, 7.srpnja u krugu opsega 1000 km postignuta je br-zina 857,657 km/h, 4. srpnja u krugu opsega2000 km brzina 856,697 km/h i 10. srpnja ukrugu opsega 5000 km postignuta je brzina815,968 km/h.

Posada Jakov i Vernikov postigla je rekorde 4.srpnja: visinu 11 875 m s teretom: 60 000,65 000 i 70 000 kg i uspjeli su podii teret70 121 kg na visinu od 2000 metara.

Svi opisani rekordi postignuti su 1975. godinei svi su ostali na snazi tri godine.

JUZ

Vea sigurnost u rudnicima1976. Rudnik kamenog ugljena Ensdorf u

Saarlandu prvi je u Europi u kojemu je cjelovitoprimijenjena pomina zatitna oplata s elinimploama.

Do tog vremena iroki otkopi (otkopni hodni-ci u slojevima) osiguravali su se upornjacima odjamskog drva ili lunim profilima od elika. Kodirokog otkopa mehaniki strojevi automatski iz-jedaju proelno u irini od oko 200 m sloj posloj u naslazi ugljena ili rezanjem po prolazu udubini od 60 cm ili strugaima ugljena (skreper)u dubinu naslage od oko 5 centimetara. Izmr-vljeni se ugljen automatski utovaruje na oklop-ljeni transporter, koji ga otprema na povrinu.Iznad iskopanog sloja ugljena na stropu otkopaostaje visei strop od stijenja, koji treba po-duprijeti, jer njegovo uruavanje moe ugrozitirudare i ureaje. Ovdje se to oblaganje stropaizvodi debelim elinim ploama, koje uz po-mo hidraulike neprekidno slijede stroj za izje-danje ugljena. Tako se oblikuje elini tunel, ko-ji je bono otvoren prema napadanoj naslaziugljena. elini tunel pomie se kako napredu-je iskop ugljena, a iza njega se visee stijenepolako uruavaju. Takav se nain rada naziva jo

LJETOPIS TEHNIKE (39)

Izumi i otkria1976. - 1980.godine

29

koranim razupiranjem (postavljanje oplate). Naslici su prikazani stroj za rezanje i utovar, tran-sporter i elina oplata.

Uspjeni pohod industrijskih robota1977. U velikim pogonima SAD-a radi vie od

30 000, u Njemakoj priblino 5000 i u ved-skoj oko 2000 podatkovno upravljivih strojeva ibrojni industrijski roboti. irile su se glasine ka-ko e raunalima opremljeni proizvodni strojevidovesti do masovne nezaposlenosti. U stvarnos-ti to e se razvijati manje burno. Podatkovnoupravljani strojevi praktino uope ne zaposje-

Industrijski roboti preuzimaju montau automobila naproizvodnoj traci; jedan ovjek nadzire cjelokupnopostrojenje; u industriji automobila primjena auto-matiziranih kolega otila je najdalje, slijedi ju tekstil-na industrija i pojedini sektori strojogradnje

daju radna mjesta, oni zamjenjuju gotovo beziznimke zastarjele mehanike proizvodne ure-aje i naprave. Priblino 40 posto svih industrij-skih robota naprotiv istiskuje u prosjeku do eti-ri tvornika radnika. Preostali proizvodni roboti(60 posto) dolaze u najgorem sluaju samo namjesto zastarjelih strojeva. Ali i ovaj razvoj nevodi prema miljenju nekih istraivakih ustano-va dugorono do nezaposlenosti, nego naprotivdo jaanja struke i porasta zaposlenosti. Primje-nom raunalno upravljivih proizvodnih ureajaistovremeno raste i sloenost novijih proizvoda.

S toga gledita sveukupni e broj radnih mjestaprije rasti, nego opadati. Uz to treba uzeti u ra-un i to da se i sama proizvodnja robota skrbi zanova radna mjesta.

Divovski tankeri za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina

1977. Prva dva tankera za ukapljeni prirodniplin, poznati kao LNG-Carrier (Liquefied NaturalGas), sputena su s navoza u Kielu. Svaki od njihima spremnike kapaciteta 125 000 m3 ukaplje-nog plina i moe ploviti brzinom od 20,5 voro-va. Ti veliki tankeri slue za prijevoz ukapljenogplina iz plinskih polja u Sjevernom moru do eu-ropskog kopna. Tovarni prostor broda veliine95 700 BRT (1 BRT = 2,83 m3) podijeljen je upet kuglastih spremnika, svaki unutarnjeg prom-jera veeg od 35 metara. Spremnici su posebnodobro toplinski izolirani, jer se za ukapljeni plinu njima mora neprekidno odravati temperatu-ra od minus 163 oC.

Suvremena tehnika i promjene u svijetu porta

Oko 1978. U 70-im godinama naglo raste ut-jecaj suvremene tehnike na port. Tehnika pos-taje vidljiva posvuda gdje se trae posebne zna-ajke uporabnog materijala, prije svega otpor-nost na troenje (habanje), gipkost, vrstoa nasavijanje i vrstoa na vlak, klizavost, mala spe-cifina masa i otpornost prema vodi.

Daske za surfanje izraene su od tvrde pjene i imaju ob-logu od plastike pa mogu podnositi velika optereenja

30

Neke vrste portova koje su se okoristile no-vim materijalima (npr. iz svemirskih programa):

port na vodi (daske za surfanje od armira-ne plastike, jedra od staklenih vlakana, trup plo-vila od materijala koji ne truli i koji se lako odr-ava, ronilaka odijela od neoprena i dr.).

Visokogorski port (karabiner od lakog ma-terijala i upljeg elika, laganiji od mase veegpisma i vlane vrstoe do 3 t, armirane kacige,lagana a jaka planinarska uad, nekliue pe-njake cipele, odjea od prozranog i/ili nepro-moivog materijala itd.).

port na snijegu (neslomljive skije s kliu-om dodirnom povrinom, unutarnja cipela odpjenastog materijala i njezina vanjska strana ot-porna na udarce itd.).

Djelotvorna pe za taljenje elika

1978. Njemaki koncern Krupp Stahl AG sta-vio je u pogon najsuvremeniju pe za taljenjeoplemenjenog elika u Europi. Postrojenje mo-e proizvesti 105 tona elika u samo 111 minu-ta. Tiganj za taljenje tzv. UHP pei (Ultra highpower) valjkasta oblika vii je od 4 m i imapromjer vei od 7 metara. U njemu se materijalinduktivno ugrijava i tali. Pritom se stvara topli-na izravno u vodljivom materijalu. Ogrjevnastruja indukcijom se prenosi na materijal u pro-cesu, koji se moe usporediti s transformacijomu kratkospojnom pogonu.

Put do ravnog zaslona1979. Japansko poduzee Matsushita dobilo

je patent na televizijski zaslon od tekuih krista-la (LCD - Liquid Crystal Display). Za razliku odpokazivaa brojki od tekueg kristala, kod rav-nih zaslona ne treba usmjeravati samo odsjekeod relativno velike povrine, nego desetke tisu-a siunih tokica. Osim toga zaslon kod pok-retnih slika mora raditi puno bre.

Prevlaka kao i okvir tek razvijene ovjesne zrane jedri-lice ili klizaa (letei zmaj) sastoji se od visokoopte-retivog sintetikog materijala

Najmanji televizori sa LCD zaslonima; zbijena izvedbamogua je zahvaljujui integraciji elektronike i zaslonus tekuim kristalima. LCD zasloni zadovoljavaju se ma-lim prostorom, potrebna im je vrlo mala snaga i radena niskom naponu, pa otpada i veliki mreni sklop.

Neprimjetni borbeni zrakoplov22. kolovoza 1980. Ameriki dravni tajnik

Harold Brown najavio je razvoj nevidljivogzrakoplova Stealth, kojemu se elektronikom,optikom ili infracrvenom tehnikom ne moeodrediti njegov trenutani poloaj u zraku.

Kako bi se postigli tehniki tako visoko pos-tavljeni ciljevi, primijenjeni su sasvim novi mate-rijali, prije svega za povrinsku prevlaku, koji tre-baju upijati to vie radarskih zraka. Osim togarazvoj smjera i na to da letjelica moe letjeti i is-pod podruja djelovanja uobiajenih radarskih iinfracrvenih sustava za otkrivanje.

31

Ovo posljednje ve se dulje vrijeme primje-njuje kod polaganijih letjelica, ali su one optikilako uoljive. Kod zrakoplova viestruke nad-zvune brzine letenja ispod nadzornih sustavato nije do sada bilo mogue. Inenjeri sada radena sustavima koji omoguuju da brze vojne let-jelice s elektronikim upravljanjem mogu slijedi-ti tono oblik krajolika na maloj visini iznad tla.

Dobivanje vrijednih sastojaka iz kunog smea

Oko 1980. U industrijskim zemljama istrai-vaki instituti razvijaju velike pokusne modeleautomatskog razvrstavanja kunog smea, i totako da se gospodarstveno meusobno odvajajuobnovljive sirovine - papir, lagana plastika i tek-stil, teka plastika, eljezo, obojene kovine istaklo - razvrstane prema boji. Uz to u postroje-nju, u kojem postupak tee u nizu, primjenjujuse brojna i raznolika naela razvrstavanja: vibri-rajue prosijavanje, usitnjavanje, zrani (ciklon-ski) odvajai, protustrujno razvrstavanje, mag-netsko odvajanje, razvrstavanje prema gustoi irazni optiko-mehaniki postupci.

ienje otpadnih voda punih bakterija1980. Pri razvoju suvremenih ureaja za bis-

trenje (taloenje i ienje) otpadnih voda stru-njaci se ugledaju u primjere iz prirode. Oni gra-de toranjske reaktore za otpadne vode, u koji-ma traju procesi slini onima kao kod prirodnogsamoienja voda u rijekama i jezerima, samou znatno odmjerenijem obliku. Nebrojenimikroorganizmi hrane se organskim neistimtvarima u vodi i pretvaraju se dovoenjem kisi-ka u ugljikov dioksid i u druge proizvode izmje-ne tvari. Razmnoavanjem neprekidno nastajunove bakterije ili tzv. oivljeni mulj. U biolo-kim postrojenjima za proiavanje taj se procesprirodnog samoienja zbiva na uskom prosto-ru i vremenski skraeno tako da se u otpadnevode unose prisilno velike koliine bakterijskogmulja i ta se mjeavina onda opskrbljuje s do-voljno kisika. Suvremeno industrijsko istraiva-nje u kemijskim koncernima uspjelo je rijeiti vr-lo isplativ nain razgradnje potrebnoga kisika izzraka u mjeavinu otpadnih voda i oivljenogmulja. U tome zatvoreni valjkasti spremnik vi-sine 30 m zamjenjuje uobiajene otvorene ba-

valjkasta drobilica sazranim odvajaem

ciklon odlazni zrak

papir, laganaplastika,tekstil

ureaj za izluine iodvodnjavanje A

protustrujnorazvrstavanje

magnetski odvajaiznad vrpce

bezbojno staklo

optiko-mehaniki ureaj za razvrstavanje

ureaj za razvrstavanjepo gustoi D1 i D2

sito za odvodnjavanje

optonavoda

svjeavoda

keramika

zeleno staklo

D2

D1

A

smee staklo

fini organskisastojci

obojenekovineorganski sastojci, plastika

vee specifine mase

Postrojenje za razvrstavanje kunog smea

pepeo, pijesak,organski sastojci

magnetski odvaja iznad vrpce M; od-vaja eljezo (a) od preteito organskihsastojaka (b)

bunker za prijamsmea

fina praina

vibracijsko sitoR1, 20 mm

R1R2

M

a b

vibracijsko sitoR2, 40 mm

organskisastojci

32

zene za proiavanje otpadnih voda velikepovrine. Iskoristivost kisika u takvim tornjevimaje dobra i pritom se stvara manje iskoritenogzraka, koji se lake obrauje i time se okolinaoslobaa neugodnih mirisa.

U drugom stupnju dolazi do razdvajanja oiv-ljenog mulja od oienih otpadnih voda. Nakontoga ispituje se ekoloka nekodljivost velikih koli-ina nataloenog mulja, koji se zatim otprema nadeponij.

Uspjean povratak trgovakih jedrenjaka1980. Prvi put poslije pola stoljea u japanskom

brodogradilitu Shin-Aitoku-Maru porinut je umore jedan trgovaki brod na jedra.

To je teretni brod, koji uz uobiajeni porivnibrodski vijak ima i dva jarbola opremljena jedri-ma. Razmiljanje o jedrenjaku bilo je potaknutoenergetskim slomom u zimi 1973./74. Poslije togdogaaja mnogi inenjeri u industrijskim zemlja-ma istraivali su primjenu raznih sustava koji omo-guuju utedu energije. Jedan od njih bio je vjet-ropogon za trgovake brodove. Strunjaci su izra-unali kako bi svjetska trgovaka flota s dodatnimjedrima mogla utedjeti i do 140 milijuna tonanafte.

Suvremeni trgovaki brodovi s dodatnim jedri-ma uvelike su se razlikovali od starih velikih jedre-njaka. Jedra, veinom od kovine, imala su zapra-

vo oblik okomite lopatice, iji su vanjski obrisi biliparalelni s jarbolom. Mogla su se raunalno uprav-ljano postavljati u vjetar i isto tako sputati, pri e-mu su se jednostavno okomito slagala u naboreoko jarbola.

Komunikacijski sustavi u irokopojasnom raduOko 1980. Uvoenje irokopojasne tehnologi-

je, posebno irokopojasnih prijenosnih putova,dovelo je do brojnih novih komunikacijskih obli-ka, koji su bili poznati i pod imenom telekomuni-kacija. Za razliku od klasinih mrea telefaksa, te-lefona i radija, u kojima su prijenosni signali pojas-ne irine od nekoliko kHz, ovdje je irina pojasaod vie MHz.

U telefonskoj mrei mogu se sada organizirativijeanja i sjednice na daljinu. Preko iste mree ilipreko posebne podatkovne mree mogu raditiureaji za upravljanje i nadzor. Izmeu raunala

mogua je posebnim proirenjem raznih mreadaljinska podatkovna komunikacija. Uvode se irazne govorne pokretne usluge, kao i beina te-lefonija. Mogue je takoer s odgovarajuim kraj-njim ureajima ostvariti prijenos pisanih i optikihtekstovnih poruka, komunikaciju nepominom ipokretnom slikom, sredinji videonadzor vie ob-jekata i beini prijenos podataka, slike i teksta.

Izvornik: Paturi, Felix, R., Chronik der Technik(1988.)

Pripremio eljko Medveek

Pogled u unutranjost biolokog tornja reaktora; vodase prozrauje u optoku

Slikovna telefonija u televizijskoj kakvoi; Njemakepote izgradile su 1983. u Hannoveru i u Dsseldorfupokusni sustav s nekoliko sudionika; iznad televizoramoe se uoiti televizijska kamera

33

Znamenita Vauccansonova patka iz 18. sto-ljea probavljala je hranu pred zadivljenim suv-remenicima, ali ta probava nije obnavljala njezi-ne energetske zalihe, nego je samo dobro opo-naala funkciju jednog organa u organizmu. Aliak i takav dizajn u slubi scenske predstaveupuivao je na nakane konstruktora praroboti-kih animata da svoje izraevine to vie pribliebiolokim uzorima.

Iako nigdje nije ozakonjeno pravilo da su ro-boti elektrino pogonjeni strojevi, do poetkadvadeset prvog stoljea gotovo i nije bila zabilje-ena neka robotika konstrukcija koja u osnovinije imala elektrini izvor napajanja. Razloga zato je mnogo ali su najvaniji sadrani u naelujedinstvenosti napajanja upravljakih (mozgov-nih) i izvrnih (tjelesnih) funkcija. Upravljakejedinice robota (raunala) su elektrini ureaji izkojih se provode elektrine naredbe na izvrnejedinice tijela robota. Izvrne jedinice tijela naj-ee su elektromotori. Takav ustroj omoguujerelativno jednostavno razvoenje energije i in-formacijskih podataka bez ikakvih veih dodat-nih pretvorbi. Rezervoari elektrine energije(akumulatori) mogu obnavljati svoj periodiniradni potencijal uspostavljanjem odreene sve-ze robota s neposrednom tehnikom okolinomu kojoj on djeluje.

Upravo navedena sveza s okolinom kvalitativ-no i kvantitativno odreuje robotovu autonom-nost. Ta veza definira ono to se sve ee nazi-va ekolokom niom stroja. Kao to ivotinja imasvoj prirodni itinerer na koji se u preivljavanjuoslanja i kojem se evolucijski prilagoava, tako irobot ima svoju energetsku niu u kojoj je nje-govo djelovanje optimalno. Potpuna energetska

Energetskaautonomija robota:roboti predatori

POVIJEST ROBOTIKE

Robot skuplja pueva

autonomnost robota nee se moi postii svedok se ne ostvari njihova potpuna povezanost sdovoljno rairenim uvijek dostupnim izvoromenergije na koji se mogu oslanjati ovisno o defi-niranoj ekolokoj nii u koju su uronjeni. Takoe primjerice roboti sa solarnim elektrinim e-lijama iskazivati ogranienja u opskrbi energi-jom za vrijeme smanjenog intenziteta svjetlostibilo zbog razliitih vrsta oblaka ili u doba noi.Takvi roboti najbolje e djelovati u prostorima sizrazito velikom insolacijom.

Bioloki okoli karakterizira opa povezanostorganizama koji ine hranidbeni lanac. Sve ivo-

34

tinje jedu ili bivaju pojedene uime opstanka svihsudionika toga lanca. Biorobotiarima taj je la-nac najoitiji uzor i smjer prema kojem bi pot-raga za neogranienim izvorom energije za ro-bote trebala ii. Zanimljivo je meutim da se i utakvim projekcijama ne naputa elektrina ener-gija kao izravan izvor energetskog napajanja. Utakvu pristupu problem se svodi na potragu zaureajima koji mogu iz razliitih biolokih tvaridavati elektrinu struju. Takvi izvori nazivaju semikrobiolokim gorivim elijama. Prva istraiva-nja takvih elektrinih izvora datiraju pod konacdevetnaestog stoljea. Zavrno desetljee dvade-setog stoljea ne biljei samo pojaanu obnovuzanimanja za takve izvore ve i njihovu primje-nu u robotici. Robot Gastrobot sa Sveuilita uJunoj Floridi upotrebljavao je mikrobioloke go-rive elije s otopinom iste glukoze. Anoda tihelija bila je uronjena u izvor organske hrane.Struja koju je tako dobivao bila je vrlo mala, alidovoljna da robot emitira signal o svojoj poziciji.

Sljedei korak u uspostavljanju mosta obnavlja-nja energetske autonomnosti izmeu robota i bios-fere sastojao se djelatnom obnavljanju organskeotopine unutar gorivih elija. Kako bi takav meha-nizam mogao izgledati, pokazuje projekt robotapredatora iz Velike Britanije koji se energetski ob-navlja skupljajui pueve. Ekoloka nia robotapredatora su vinogradski puevi Derocaras reticu-latum na ije se ienje u Velikoj Britaniji svakegodine utroi 20 milijuna funti. Nakon zavretkaskupljanja robot prenese svoju lovinu u fermenta-cijsku stanicu gdje se puevi anaerobno fermenti-raju kako bi se proizveo bioplin koji se sastoji ug-lavnom od ugljikova dioksida i metana. Bioplin sepotom provodi kroz oksidacijske gorive elije u ko-jima se iz njega izravno proizvodi elektrina struja.Ovisno o stanju vlastitih energetskih resursa, robot

se pri navraanju u kompleks fermentacijske stani-ce puni elektrinom energijom i potom se vraa ulovite. Eksperimentalni model takva robota op-remljen je rukom za hvatanje pueva koje prona-lazi i prepoznaje videokamerom. Robot je autono-man i zapravo luta po lovitu. Pozicijski se u okoli-u lokalno orijentira sluei se vlastitim senzorskimsustavima, a globalno mu je pozicioniranje oslo-njeno na satelitski navigacijski sustav (GPS).

Zanimljiva je energetska bilanca takva robota.Mjerenja su pokazala da na etvornom metruima do 150 pueva golaa. Samo 30 pueva imaveliinu koju moe registrirati kamera, a deset odnjih ima masu od 600 mg i veliinu od 35 mm.Radno uinkovit robot trebao bi iz tih resursa do-bivati dovoljno energije za svoj opstanak. Odjednog pua od 500 mg dobije se 1500 J energi-je pa povrina od etvornog metra daje ukupnopotencijalnu energiju oko 16 000 J. Robotu treba75 sekundi da izvede jedan pokret mahanja ru-kom kojom pretrauje povrinu, za to utroi 5W. Kad otkrije pua, treba mu 10 sekundi da gauhvati, spremi u spremnik i vrati ruku na mjestogdje je pronaao zadnjeg pua. Ta aktivnost ko-ta ga daljnjih 36 W. Potom se robot 25 sekundigiba 0,15 m naprijed, pri emu potroi 75 Wenergije. Za cijeli opisani osnovni ciklus koji seponavlja robot treba energiju od oko 8000 J.Ukupno za deset pueva robot potroi oko 43000 J energije, pri emu ukupno prikupi potenci-jalnu energiju veliine od oko 160 000 J. Prora-un pokazuje da bi robot mogao sebe prehranji-vati. No problem je u niskoj iskoristivosti fermen-tacijskog procesa koji je u najboljem sluaju oko50 posto. Unato tome, rezultati su pokazali dasu roboti predatori izvedivi i da bi mogli energet-ski opstati hranei se biosupstratom.

Igor Ratkovi

Prikaz Slugbotova naina raspoznavanja pueva

35

Za nekoga kome jelo teko padne na eludaci ve mu je i sama pomisao na ustajanje od sto-la veliki napor, mogao bi ovaj proizvod japan-skih izumitelja biti dobro rjeenje: robot kojimoe predmete prihvaati, prepoznavati i razvr-stavati. Automatskom kunom pomoniku pot-rebno je za to samo prikladno posue; ipoviprivreni na tanjure i alice daju limenjakuinformaciju, koja mu je potrebna za postupanjebez popratnih krhotina.

U budunosti bi se tako dosadni kuni poslo-vi mogli smanjiti na najmanju mjeru, vjeruje Ko-taro Oba iz National Institute of Advanced In-dustrial Science and Technology, jedan odstrunjaka za razvoj pomagaa visoke tehnologi-je: Primjena robota u kuanstvu porast e, kadproizvoai na internetu stave na raspolaganjeodgovarajue informacije. (m)

Izvornik: Der Spiegel 52/2003.

Robot kao kunipomonik

IZUMI

1. Kamera omoguuje robotusnalaenje u okruju

2. Ureaj za itanjeprepoznaje male i-pove (IC-Tags/ip-oznake) na predme-tima i prenosi infor-macije na upravlja-ki program robota

3. Ruka robota razvrstavapredmete

Upravljakoraunalo

Ureaj za ita-nje ip-oznaka

ip s informacijama opredmetu

Nova tehnika punjivih baterija uinit e mo-bilne telefone i prijenosna raunala laganijima imanjima. Obeavajui spremnik energije na ba-zi litijsko-polimerne elatine moe se oblikovatipo elji i pristaje u sve upljine kuita ureaja,ne zauzimajui tako puno mjesta. Druga jeprednost u tome to vie ne moe iscuriti iz ba-terije nikakva tekuina. Zato baterija vie ne tre-

NOVOSTI IZ TEHNIKE

Baterije kao gumaza gnjeenje

ba nikakav plat od kovine, koji ionako povea-va masu ureaja. U usporedbi s jednako sna-nim nikal-kovina-hibridnim ili litijsko-ionskimakumulatorima, novajlija ima samo dvanaestinunjihove debljine. Prvi proizvoai mobilnih tele-fona imaju ve izborno i ovu, ne ba jeftinu aku-alternativu kao pribor i za svoje standardne mo-dele. Njezin kapacitet od 600 mAh dovoljan jeza neprekidni razgovor od oko tri sata ili za estdana spremnosti za prijam.

Izvornik: DM 02/2000.Pripremio eljko Medveek

Energetska elatina: litijski polimeri zasluni su to jepunjiva baterija tanja