4_dobavni_lanac.pdf

Dobavni lanac poslovni procesi iDobavni lanac - poslovni procesi i elektronički dokumenti

Si t l kt ičk l jSigurnost elektroničkog poslovanja

1

Dobavni lanac - osnovni poslovni procesi

Osnovni poslovni procesi unutar područja cjelovitog dobavnog lanca (supply-chain):

KatalogNatjecanje (tendering)Natjecanje (tendering)UgovorNarudžbaa ud baVremensko terminiranje isporuke (scheduling)Fakturiranje, odnosno izdavanje računaPlaćanjeObavještavanje o plaćanju

Sigurnost elektroničkog poslovanja 2Poslovni procesi

Osnovni poslovni procesi

Ostali poslovni procesi unutar dobavnog lanca (supply-chain):

♦ Nuđenje (bidding) – ponuda (quotation),♦ Otpremanje (dispatching, shipping) – otpremnica (despatch advice),

( ) ( )♦ Primanje (receiving) - primka (receipt advice),♦ Usklađivanje (reconciliation) – odobrenje (credit note), zaduženje

(debit note), opomena (reminder), otvorene stavke (statement)(deb o e), opo e a ( e de ), o o e e s a e (s a e e )♦ Prijevozne usluge (transport services) – upute za otpremu

(forwarding instructions), teretnica (bill of lading), tovarni list (waybill), spisak pakiranja (packing list) prijevozni status (transportation status)spisak pakiranja (packing list), prijevozni status (transportation status), certifikat o podrijetlu (certificate of origin).


Pregled poslovnih područja i procesa (UN/CEFACT)


5Sigurnost elektroničkog poslovanja

e-Katalog

♦ e-Katalozi definiraju popis roba i usluga dostupnih za naručivanje elektroničkim putem

♦ čine jedan od temelja infrastrukture e-Poslovanja

♦ podaci koji se u njima nalaze mogu se koristiti kroz cjelokupni dobavni lanac od procesa natjecanja, preko naručivanja i isporuke do fakturiranja i plaćanja


e-Katalog

♦ Mogućnost elektroničke razmjene informacija o robama i uslugama♦ Mogućnost elektroničke razmjene informacija o robama i uslugama kao i njihovim cijenama,kao i automatsko korištenje njihovih šifri kao jedinstvenih identifikatora za kasnije procese naručivanja dostave i fakturiranjaidentifikatora za kasnije procese naručivanja, dostave i fakturiranja značajno olakšava i ubrzava automatsko odvijanje poslovnih procesa te omogućuje postizanje značajnih ušteda.


e-Katalog

Pregled najšire korištenih klasifikacijskih i identifikacijskih katalogaPregled najšire korištenih klasifikacijskih i identifikacijskih kataloga

♦ UNSPSC (United Nations Standard Product and Services Code)

♦ eCL@ss

♦ GS1 GPC (Global Product Classification)♦ GS1 GPC (Global Product Classification)

♦ NCS (NATO Coding System)( g y )


e-Katalog


♦ UNSPSC (United Nations Standard Product and Services Code)♦ UNSPSC (United Nations Standard Product and Services Code)katalog

e-Katalog opće namjenemože se slobodno i besplatno preuzeti i koristiti kao otvorena norma za potrebe klasificiranja proizvoda i usluga u različitim gospodarskim granama i u različitim poslovnim transakcijama kaogospodarskim granama i u različitim poslovnim transakcijama kao što su: narudžba, otpremnica, primka, račun sl. razvijen u SAD od strane UN-a uz suradnju tvrtke Dun & B d t t d j dl ž ti UNDP (U it d N tiBradstreet, a sada je u nadležnosti UNDP-a (United Nations Development Programme)


e-Katalog


♦ UNSPSC katalog (nastavak)♦ UNSPSC katalog (nastavak)sustav klasifikacije proizvoda i usluga kod UNSPSC kataloga je hijerarhijski postavljen uz pomoć 4 grupe od po 2 znaka

u UNSPSC-u naglašavaju da je njihov sustav hijerarhijskog opisivanja tako postavljen da se pomoću njihove taksonomije proizvodi i usluge mogu najlakše pronaći

UNSPSC katalog ne raspolaže dodatnim atributima za opisivanje proizvoda

raspoloživ na 15 jezika


e-Katalog

Primjer:

UNSPSC šifra za ‘mine za olovke' (44 12 19 02)(44-12-19-02)

Sigurnost elektroničkog poslovanja 11

e-Katalog


♦ eCL@ss katalog@ gvodeći europski katalog za klasifikaciju i opisivanje proizvoda, materijala i usluga

t j Nj čk j t b t š j k ij k i d t ijnastao je u Njemačkoj za potrebe tamošnje kemijske industrijetzv. horizontalni katalog koji pokriva poslovno područje više gospodarskih grana i industrijskih aktivnosti g p g jpogodan za primjenu u poduzećima koja imaju poslovne odnose s poduzećima iz različitih poslovnih segmenata i djelatnosti


e-Katalog


♦ eCL@ss katalog (nastavak)@ g ( )svakom detaljno klasificiranom proizvodu ili usluzi pridodaje grupu opisnih i tehničkih atributa kojima se dodatno opisuje proizvod ili uslugauslugasvi nazivi i opisi u rječniku atributa pored njemačkog jezika prevedeni i na: engleski, francuski, talijanski, španjolski i kineski jezikrelativno prihvatljiva minimalna cijena za legalno korištenje kataloga ne predstavlja veliku prepreku za početak njegovogkataloga ne predstavlja veliku prepreku za početak njegovog korištenja


e-Katalog


♦ GS1 GPC (Global Product Classification) katalog( ) gvodeći svjetski katalog na području klasifikacije roba koja se pojavljuju u veletrgovini i maloprodaji

j t k GS1 i ij j klj č 145 lj jiu svjetsku GS1 organizaciju je uključeno 145 zemalja sa svojim nacionalnim organizacijama među kojima je i GS1 CroatiaGPC šifra (ili tzv. 'Brick' šifra) sastoji se od 4 dijela od po 2 znaka: ( ) j j psegmenta, obitelji, klase i 'brick'-a što ukupno čini 8 znakovasvaka GPC Brick šifra ima pridružene odgovarajuće atribute što značajno olakšava pretraživanje grupa proizvoda Ti atributiznačajno olakšava pretraživanje grupa proizvoda. Ti atributi dodatno opisuju karakteristike pojedinih proizvoda

(npr. proizvođač, dimenzija, težina, cijena, boja, i sl.).


e-Katalog

Struktura i primjer primjene GS1 GPC klasifikacijeklasifikacije


e-Katalog


♦ GS1 GPC katalog (nastavak)g ( )pored GPC šifre svakom pojedinom proizvodu dodjeljuje se i jedinstvena identifikacijska šifra GTIN (Global Trade Identification Number) u dužini od 14 znakova označava svaki proizvodNumber) u dužini od 14 znakova - označava svaki proizvod na proizvodu u trgovini je ta oznaka prikazana obično na dva načina: brojčano i primjenom crtičnog (bar) kodauvodi se i označavanje proizvoda na treći način: pomoću RFID (Radio Frequency ID) radiofrekvencijskih oznaka. crtični i RFID načini označavanja omogućuju automatskucrtični i RFID načini označavanja omogućuju automatsku identifikaciju svakog pojedinog proizvoda. globalno se neće moći pojaviti dva različita proizvoda s istim GTIN kodom


e-Katalog


♦ GS1 GPC katalog (nastavak)U Republici Hrvatskoj je izgrađen i pušten u rad sustav eCROKAT, kao podsustav globalnog GS1 katalogaeCROKAT je ušao u sustav međusobne razmjene i sinkronizacijeeCROKAT je ušao u sustav međusobne razmjene i sinkronizacije podataka tako da se GTIN šifre dodijeljene od GS1 Croatia sustavom sinkronizacije automatski prenose u druge katalogeGS1 GPC k i i i čl i i l GS1GS1 GPC sustav mogu koristiti samo članovi nacionalne GS1 organizacije što predstavlja određenu prepreku za širu primjenu GS1 GPC sustava izvan područja veletrgovine, maloprodaje i njihovih dobavljačaGS1 GPC sustav i UNSPSC sustavi klasifikacije su komplementarni sustavi i prema tvrdnjama iz GS1 organizacijekomplementarni sustavi i prema tvrdnjama iz GS1 organizacije nisu međusobni takmaci na tržištu


e-Katalog


♦ NATO NCS (NATO Coding System) katalograzvijen za uporabu u logistici vojske i kod njihovih dobavljača vojne opreme, znači u vojnoj industriji, ali se njegova popularnost širi i među industrijskim proizvođačima koji proizvode i za civilne š eđu dust js p o ođač a oj p o ode a c epotrebe razvijen u SAD od strane DoD (Department of Defense), polako se počeo širiti najprije među zemljama članicama NATO pakta apočeo širiti najprije među zemljama članicama NATO pakta, a kasnije i među drugim zemljama U NATO središnjici postoji ured koji propisuje osnovnu strukturu i osnovne šifarnike ovog sustava dok se same šifre dodjeljuju u nacionalnim središnjicama


e-Katalog

♦ Postojeća raznolikost tehnologija te procesnih i podatkovnih modela koji se koriste u različitim granama gospodarstva čini razvoj i primjenu općih međusektorskih (cross-industry) kataloga vrlo složenim poduhvatom.

♦ Europska ekspertna grupa zadužena za rad na dobavnom lancu i e-Nabavu je u razdoblju od 2005. do 2006. godine razvila međusektorski katalog s ciljem definiranja i normizacije poslovnihmeđusektorski katalog s ciljem definiranja i normizacije poslovnih procesa te definiranja pripadnih poslovnih transakcija i poruka za razmjenu kataloga unutar globalnih dobavnih lanaca i u e-Nabavi.

♦ Dokumenti CEN CWA (Comité Européen de Normalisation - CENWorkshop Agreement) opisuju poslovne procese i razmjenu informacija.


j

Poslovni procesi

e-Katalog

D k t CEN CWA 15667 i j l k ji k i t♦ Dokument CEN CWA 15667 opisuje poslovne procese koji se koriste za ponudu roba ili usluga potencijalnom kupcu te razmjenu osnovnih informacija potrebnih za naručivanje tih roba i usluga.

♦ CEN CWA 15667 opisuje poslovne procese za:j iš j ič ih k t l ili j di ih dij l k t lrazmjenu višejezičnih kataloga ili pojedinih dijelova kataloga,

razmjenu kataloga ili njihovih dijelova koji uključuju podatke više dobavljača,jproizvode (i cijene) specifične za pojedinog korisnika, uključujući i s njim ugovorene cijene,

i j t k đ t kt i f ij l kt ičk k t l k j♦ opisuje također strukturu informacija u elektroničkom katalogu koje se mogu potencijalnom kupcu slati u cijelosti ili po dijelovima

♦ u nekim se slučajevima podrazumijeva da katalog uključuje i podatke


j j g j jo cijenama

Poslovni procesi

e-Katalog

uloga kataloga u cjelokupnom dobavnom lancu e-Poslovanja

(iz CEN CWA 15667)( )


e-Katalog

♦ U CEN CWA 15667 definirani su sljedeći procesi vezani uz razmjenu♦ U CEN CWA 15667 definirani su sljedeći procesi vezani uz razmjenu podataka o katalozima:

Novi katalog na zahtjev - ponuditelj kataloga na zahtjev šalje katalog primatelju katalogaprimatelju katalogaObjava novog kataloga –automatsko slanje kataloga bazirano na postojećoj pretplatiPretplata na katalog - slanje zahtjeva za pretplatu od strane primatelja kataloga prema ponuditelju katalogaAžuriranje kataloga automatsko slanje ažuriranih podataka uAžuriranje kataloga – automatsko slanje ažuriranih podataka u katalogu od strane ponuditelja kataloga prema primatelju kataloga.Ažuriranje kataloga na zahtjev – razmjena ažuriranih podataka u katalogu, inicirana zahtjevom primatelja kataloga.Udaljena razmjena kataloga – prikupljanje specifičnih informacija iz kataloga - ovaj proces uvijek dio nekog drugog procesa poput


kataloga ovaj proces uvijek dio nekog drugog procesa, poput procesa nuđenja ili procesa naručivanja

Poslovni procesi

e-Katalog

CEN CWA 15667 P i j♦ CEN CWA 15667 - PrimjerNovi katalog na zahtjev - ponuditelj kataloga na zahtjev šalje katalog primatelju katalogap j g

Novi katalog na zahtjev

Primatelj kataloga Ponuditelj kataloga


e-Katalog

♦ CEN CWA 15667

♦ primjer:i k t lnovi katalog na

zahtjev


e-Katalog

♦ U okviru procesa novi katalog na zahtjev (CEN CWA 15667), definirane su sljedeće elektroničke poslovne poruke koje sedefinirane su sljedeće elektroničke poslovne poruke koje se razmjenjuju u transakcijama:

Zahtjev za katalogom (Request for Catalogue),Katalog (Catalogue),Odbij j htj k t l (C t l R t R j ti )Odbijanje zahtjeva za katalog (Catalogue Request Rejection),Prihvaćanje kataloga (Catalogue Acceptance),Odbijanje kataloga (Catalogue Rejection).Odbijanje kataloga (Catalogue Rejection).


e-Katalog

CEN CWA 15667 P i j♦ CEN CWA 15667 – Primjer

Ažuriranje kataloga na zahtjev - razmjena podataka za ažuriranjeAžuriranje kataloga na zahtjev razmjena podataka za ažuriranje kataloga, gdje ponuditelj kataloga kreira podatke za ažuriranje na temelju zahtjeva primatelja kataloga

ponuditelj kataloga može odbiti zahtjev primatelja kataloga za ažuriranjem podataka u kataloguj p gpo primitku podataka za ažuriranje kataloga, primatelj kataloga mora obavijestiti ponuditelja o prihvaćanju ili neprihvaćanju podataka


e-Katalog

♦ CEN CWA 15667

♦ primjer:ž i j k t lažuriranje kataloga

na zahtjev


e-Katalog

♦ U okviru procesa ažuriranje kataloga na zahtjev (CEN CWA 15667), definirane su sljedeće elektroničke poslovne poruke koje sedefinirane su sljedeće elektroničke poslovne poruke koje se razmjenjuju u transakcijama:

Zahtjev za ažuriranjem kataloga (Catalogue Update Request),Ažuriranje kataloga (Catalogue Update),Odbij j htj ž i j k t l (C t l U d tOdbijanje zahtjeva za ažuriranjem kataloga (Catalogue Update Request Rejection),Prihvaćanje ažuriranja kataloga (Catalogue Update Acceptance) ij j g ( g p p )Odbijanje ažuriranja kataloga (Catalogue Update Rejection).


e-Katalog

♦ OASIS UBL (Universal Business Language) 2.0 na drugačiji način definira poslovne procese e-Katalogadefinira poslovne procese e Kataloga.

♦ UBL North European Subset (NES) sjevernoeuropski UBL podskup ( t lj d d t ik lj D k Š d k Fi k(sastavljen od predstavnika zemalja: Danska, Švedska, Finska, Norveška, Island i Ujedinjeno Kraljevstvo) definirao je na temelju UBL-a 2.0 podskup norma koje su bolje j j p p j jprilagođene EU propisima i primjeni u malim i srednjim poduzećima.


e-KatalogPružatelj katalogaPrimatelj kataloga

Zahtjev za ažuriranjem kataloga Odgovori na zahtjev

Kataloški zahtjev

Pružatelj inicira

ažuriranjej

Pošalji odbijanje zahtjeva

[prihvati zahtjev]

j

[odbij zahtjev]

Aplikacijski odgovor

(negativan)

Korisnik inicira

ažuriranje

♦ OASIS UBL 2 0

Pošalji odgovor o prihvaćanju zahtjevaAplikacijski

odgovor (pozitivan)

UBL 2.0 proces ažuriranja k t l

Pripremi informacije za ažuriranje artikla kataloga

Raspodijeli modifikacije artikla

Ažuriranja specifikacije

artikla

kataloga

Primi ažuriranja artikla

kataloga

[revidiraj artikl kataloga]

Provjeri detalje artikla

Odluči o narednoj

akciji

Aplikacijski odgovor

(negativan)

[upit za promjene]

Aktiviraj promjenePotvrdi primitakAplikacijski

odgovor (pozitivan)

[prihvati promjene]

Sigurnost elektroničkog poslovanja 30Primjeni promjene

e-Katalog

♦ pravilna uporaba e-Kataloga donosi njegovim korisnicima značajne uštede i ubrzavanje poslovnih procesauštede i ubrzavanje poslovnih procesa

♦ osnovna prednost uporabe e-Kataloga je omogućavanje potpune p p g j g j p pautomatizacije poslovnih procesa gdje se pomoću šifri iz e-Kataloga jedinstveno i precizno mogu definirati predmeti poslovanja (robe, materijali ili usluge) a ti se podaci ugrađuju u većinu poslovnihmaterijali ili usluge), a ti se podaci ugrađuju u većinu poslovnih transakcija koje čine pojedine poslovne procese


e-Katalog

♦ Koji e-Katalog odabrati u RH?

♦ GS1 GPC e Katalog je već implementiran u eCROKAT katalogu i na♦ GS1 GPC e-Katalog je već implementiran u eCROKAT katalogu i na raspolaganju je članovima lokalne GS1 organizacije koja broji preko 4.000 članova. Ova činjenica predstavlja i ograničenje za uporabu jer j t j k t l l j čl i GS1 i ijje taj katalog na raspolaganju samo članicama GS1 organizacije.

♦ eCl@ss katalog je raširen u Europi a nedostatak mu je što se za♦ eCl@ss katalog je raširen u Europi, a nedostatak mu je što se za njegovu uporaba plaća naknada. To svejedno ne bi smjela biti prepreka, pogotovo za ona poduzeća koja svojim proizvodima žele izaći na tržišta EU gdje je eCl@ss katalog najviše proširenizaći na tržišta EU gdje je eCl@ss katalog najviše proširen.

♦ UNSPSC je zanimljiv globalni katalog, ali nema pridodanih atributa.


j j g g p

Poslovni procesi

e-Natjecanje

♦ e-Natjecanje (engl. e-Tendering) predstavlja prvi korak u procesu e-Nabave i podrazumijeva odvijanje procesa natjecanja elektroničkim putemp

♦ U sklopu e-Natjecanja definirana su četiri poslovna procesa:

registracijapoziv za natječajpoziv za natječajslanje natječajne dokumentacije/otvaranje natječajne dokumentacijeobjavljivanje pobjednika


e-Ugovor u RH

♦ Zakon o elektroničkoj trgovini regulira, među ostalim, sljedeće aktivnosti primjene e-Ugovora:

Isprave u elektroničkom obliku (ugovori) moraju biti u skladu saIsprave u elektroničkom obliku (ugovori) moraju biti u skladu sa Zakonom o elektroničkoj ispravi te moraju imati specifičan oblik i valjanost u elektroničkom oblikuP t t k lj ti i t k t t ćPretpostavka valjanosti i nastanka ugovora smatrat će se elektronička poruka potpisana e-Potpisom u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu. Dostupnost ugovora i općih uvjeta poslovanja mora biti omogućeno kroz njihovo spremanje, ponovno korištenje i reproduciranje.

♦ Prema Zakonu o elektroničkoj ispravi ugovor (isprava dokument)♦ Prema Zakonu o elektroničkoj ispravi ugovor (isprava, dokument) mora sadržavati kao svoj obvezatni dio (dokumentacijsko svojstvo) napredni elektronički potpis prema specifikaciji iz Zakona o l kt ičk t i


elektroničkom potpisu.

Poslovni procesi

e-Ugovor u EU

♦ Direktiva 2001/31/EC zahtjeva da države članice osiguraju da njihov pravni sustav omogućuje sklapanje ugovora elektroničkim putem. Navodi se da pravni zahtjevi ne smiju stvarati prepreke za korištenje i pravnu valjanost elektroničkih ugovora.

♦ regulativa vezana uz e-Trgovinu ne sprečava države članice da nametnu zahtjeve za određenim tehnikama potpisivanja ugovora kako bi on bio valjanbi on bio valjan

♦ regulativa prihvaća elektroničke ugovore, ali ne propisuje uniformirane g p g , p p jnorme za njihovu realizaciju


e-Narudžba

♦ Naručivanje je važan proces - tijekom odvijanja tog procesa stvara se i zaključuje poslovni ugovor između dviju strana.

♦ Ako su strane prethodno sklopile globalni sporazum, kroz proces naručivanja utvrđuju se bitni detalji tog ugovora a to su specifikacijenaručivanja utvrđuju se bitni detalji tog ugovora, a to su specifikacije robe/usluga, količine, cijene i uvjeti isporuke/plaćanja.

♦ Procesu naručivanja prethodi uspostava i razmjena kataloga proizvoda i usluga.

♦ Preporučuje se da se prije procesa naručivanja sklopi ugovor između dobavljača i kupca u kojem se reguliraju npr. posljedice u slučaju

i j j ili tk i j d džb


neispunjenja ili otkazivanja dogovorene narudžbe.

Poslovni procesi

e-Narudžba

Međusektorsko l jposlovanje

Osnovne informacije Otpremanje

Vremensko terminiranje

isporukeNaručivanjeUgovaranjeInformacije o

proizvodima Fakturiranje Doznačavanje i plaćanje

Izrada narudžbe

Nuđenje i nadmetanje

mjesto procesa naručivanja u dobavnom lancu e Poslovanja

narudžbe

Promjena kupčeve

nadmetanje

Promjena narudžbe od dobavnom lancu e-Poslovanja

(iz CEN CWA 15669)p

narudžbe dobavljača

Izvještavanje o


statusu narudžbe

Poslovni procesi

e-Narudžba

P či j či j k t j ij dl džb i♦ Proces naručivanja započinje kupac stvaranjem prijedloga narudžbe i njegovim slanjem dobavljaču.

♦ Dužnost dobavljača je odgovoriti na prijedlog narudžbe kupca. j j g p j g p♦ Dobavljač može u svojem odgovoru predložiti promjene u narudžbi pa

kupcu poslati dobavljačev protuprijedlog narudžbe. D ž t k j d iti d b lj č t ij dl džb♦ Dužnost kupca je odgovoriti na dobavljačev protuprijedlog narudžbe.

♦ Kupac može promijeniti dobavljačev protuprijedlog narudžbe i napraviti kupčev protuprijedlog narudžbe. p p p j g

♦ Svaka strana može odgovoriti na prijedlog narudžbe odbijanjem ili l č j th d l dpovlačenjem prethodno poslane ponude.

♦ Kad obje strane prihvate predložene uvjete postiže se dogovor o narudžbi čime je zapravo sklopljen poslovni ugovor.


j p p j p g

Poslovni procesi

e-Narudžba

U procesu kreiranja narudžbe razmjenjuju se sljedeće poruke:

♦ Prijedlog narudžbe – kupčev zahtjev za ugovaranje narudžbe,Dobavljačev protuprijedlog narudžbe promjene narudžbe od strane♦ Dobavljačev protuprijedlog narudžbe – promjene narudžbe od strane dobavljača,

♦ Kupčev protuprijedlog narudžbe – promjene narudžbe od strane kupca,♦ Prihvaćanje narudžbe – potvrda dobavljača o prihvaćanju narudžbe,♦ Prihvaćanje narudžbe s dodatnim informacijama – potvrda dobavljača o

prihvaćanju narudžbe s dodatnim informacijamaprihvaćanju narudžbe s dodatnim informacijama,


e-Narudžba

U procesu kreiranja narudžbe razmjenjuju se sljedeće poruke (nastavak):

♦ Prihvaćanje protuprijedloga narudžbe – potvrda kupca o prihvaćanju dobavljačevog protuprijedloga narudžbedobavljačevog protuprijedloga narudžbe,

♦ Odbijanje narudžbe – odbijanje narudžbe od strane dobavljača,♦ Odbijanje i prijedlog promjena narudžbe – odbijanje narudžbe s

prijedlogom promjena u narudžbi od strane dobavljača,♦ Povlačenje narudžbe – povlačenje narudžbe od strane kupca.


e-Narudžba

K ž k ti j džb k d j džb♦ Kupac može pokrenuti proces promjene narudžbe kada je narudžba već dogovorena između kupca i dobavljača.

♦ Proces promjene narudžbe može završiti promjenom narudžbe, otkazivanjem narudžbe ili povratom na već dogovorenu narudžbu.

♦ Poseban slučaj je ovdje otkazivanje narudžbe jer u tom slučaju mogu postojati obaveze kao što su

plaćanje kazne za odustajanje, zadržavanje eventualno unaprijed plaćenog pologa ili d j k d išt j d ji k tih džb


davanje naknade za poništavanje radnji pokrenutih narudžbom.

Poslovni procesi

e-Narudžba

♦ Dobavljač može pokrenuti proces promjene narudžbe kada je narudžba već dogovorena između kupca i dobavljača.

♦ Proces promjene narudžbe može završiti promjenom narudžbe ilipromjenom narudžbe ili otkazivanjem narudžbe ili povratom na već dogovorenu narudžbu.

♦ Posebni slučaj je otkazivanje narudžbe jer u tom slučaju mogu postojati obaveze kao što suobaveze kao što su

kazne za plaćanje ili poništavanje radnji pokrenutih narudžbom.


p j j p

Poslovni procesi

e-Narudžba

♦ Nakon procesa naručivanja slijedi proces transfera dogovorenih dobara i usluga.

♦ Ako kupac nije zadovoljan dobrima ili uslugama, može otkazati narudžbu ili je promijeniti.

♦ Nakon isporuke dobara ili usluga dobavljač šalje račun kupcu.♦ a o spo u e doba a us uga doba jač ša je aču upcu

♦ Narudžbenica i račun su logički povezani te račun u procesu lanca b ki i liki di d k i džb inabave automatski preuzima veliki dio podataka iz narudžbenice,

ako ona postoji.

♦ Za e-Narudžbu bi trebalo koristiti istu normu kao i za e-Račun.


e-Narudžba

♦ CEN CWA 15669 sadrži specifikaciju poslovnih zahtjeva u procesu naručivanja, informacijski model narudžbe, informacijski model promjene narudžbe i informacijski model odgovora na narudžbu. a ud be o ac js ode odgo o a a a ud bu

♦ OASIS UBL ver. 2.0 osim opisa poslovnog procesa sadrži i definicije l ih d k k ji j j jposlovnih dokumenata koji se razmjenjuju.


e-Narudžba

♦ GS1 XML norma pored obične narudžbe ima i posebnu narudžbu za višestruku isporuku (Multi Shipment Order) koja je vrlo korisna u kontinuiranom procesu isporuke. Ovakva elektronička narudžba omogućuje naručivanje s više lokacija i isporuku namijenjena različitim lokacijama.

Moguće je u toj istoj univerzalnoj narudžbi navesti i različite datume za♦ Moguće je u toj istoj univerzalnoj narudžbi navesti i različite datume za isporuku pojedinih trgovačkih jedinica. Ovakvim pristupom GS1 je u elektroničku poruku narudžbe ugradio elemente vremenskog terminiranja i k ( h d li )isporuke (scheduling).


e-Narudžba

♦ U RH se elektronička poruka za naručivanje koristi samo u svojoj starijoj EDIFACT verziji koja je puno siromašnija podacima od one koju je već objavio GS1. j

♦ Postoji nekoliko skupova EDI (Electronic Data Interchange) normi, od k jih j ž iji EDIFACT (El t i D t I t h F Ad i i t tikojih najvažniji EDIFACT (Electronic Data Interchange For Administration, Commerce and Transport), koji je međunarodna norma.

♦ EDIFACT norma je nastala u okviru UN/CEFACT-a (UN-ova organizacija za normizaciju e-Poslovanja) 80-tih godina 20. stoljeća i široko se primjenjuje u svijetu a pogotovo u Europiprimjenjuje u svijetu, a pogotovo u Europi.


e-Narudžba

♦ Trgovački lanci u Europi u svojoj međusobnoj razmjeni EDI poruka uglavnom koriste EANCOM poruke zasnovane na normi EDIFACTuglavnom koriste EANCOM poruke zasnovane na normi EDIFACT.

♦ Svi naši trgovački lanci su članovi hrvatske udruge GS1 Croatia koja je nastala iz bivše CRO EAN udruge gdje je i nastala EANCOM norma -svi koriste EANCOM poruke.

♦ Kod primjene EANCOM poruke obavezna je primjena oznaka GS1 GLN (Global Location Number) i GTIN (Global Trade Item Number).


e-Narudžba

♦ Norma EDIFACT ima i određenih nedostataka što je prvo uočeno baš u UN/CEFACT-u gdje je norma i nastala.

♦ Pojavom normi za XML, UN/CEFACT je odlučio iz temelja promijeniti sustav normizacije elektroničke razmjene podataka pa je svoj budući susta o ac je e e t o č e a je e podata a pa je s oj budućrazvoj u potpunosti usmjerio prema XML-u.

N lj k j UN/CEFACT ij♦ Na temelju takvog smjera UN/CEFACT razvija samo norme zasnovane na XML-u, ali i dalje održava norme zasnovane na EDIFACT sintaksi.

♦ U Aziji, koja je kasnije krenula u B2B, prevladavaju sustavi temeljeni na XML normama


na XML normama.

Poslovni procesi

e-Narudžba

♦ Prednosti uporabe normi temeljenih na XML-u u odnosu na EDIFACT:

većina proizvođača softvera podržava XML sintaksu u svojim

softverskim proizvodima,

nije potrebna uporaba nikakvih podatkovnih konvertera poruka,

XML podrška je sastavni dio najpopularnijih programskih jezika i p j jp p j p g j

razvojnih okruženja (.NET, Java,…),

sustavi informacijske sigurnosti prilagođeni su XML sintaksisustavi informacijske sigurnosti prilagođeni su XML sintaksi.


e-Narudžba

♦ Može se očekivati da će korisnici GS1 sustava polako početi prelaziti na korištenje suvremenije elektroničke poruke a ostali će korisnici trebatikorištenje suvremenije elektroničke poruke, a ostali će korisnici trebati najprije odabrati odgovarajući katalog i tek tada u skladu s odabranim katalogom i odgovarajuću poruku. S tim je usko povezana i elektronička poruka za e Računporuka za e-Račun.

♦ Povjerenstvo za e-Račun (e-Hrvatska) odlučio se za UBL normu kao j ( )podlogu za izgradnju dokumenata koji se razmjenjuju u postupku naručivanja. Analiziraju se postojeći podskupovi UBL-a. Osim preuzimanja postojećih podskupova UBL-a moguće je izgraditi i vlastitipreuzimanja postojećih podskupova UBL a, moguće je izgraditi i vlastiti podskup.


Vremensko terminiranje isporuke (scheduling)

♦ Vremensko terminiranje isporuke je poslovni proces koji se javlja prilikom realizacije poslovnih ugovora i narudžbi u industrijskoj proizvodnji, na velikim gradilištima, u veletrgovini i maloprodajnim p j , g , g p jlancima.

V ki t i i j i k k š j kl diti i d i♦ Vremenskim terminiranjem isporuke se pokušavaju uskladiti proizvodni procesi između dva ili više poslovnih ili trgovačkih pogona gdje izlaz iz jednog predstavlja ulaz u drugi.

♦ I jedan i drugi sustav žele postići optimalne razine angažiranja proizvodnih resursa uz minimalne troškove zaliha i skladištenja sirovinaproizvodnih resursa uz minimalne troškove zaliha i skladištenja sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda (robe).



Da bi mogli ostvariti uzajamno i kvalitetno vremensko terminiranje međusobnih isporuka poduzeća trebaju:

♦ koristiti kvalitetne i dobro uhodane ERP (Enterprise Resource Planning)♦ koristiti kvalitetne i dobro uhodane ERP (Enterprise Resource Planning) sustave,

♦ prilagoditi svoj način proizvodnje (organizaciju rada) zahtjevima i t b jih d b lj č i k li t k d t k i ž j ipotrebama svojih dobavljača i kupaca, ali tako da takav reinženjering

poslovnih procesa ne šteti vlastitim proizvodnim procesima,♦ koristiti zajedničke ili kompatibilne sustave označavanja (šifriranja) j p j ( j )

proizvoda u industrijskim/granskim katalozima usklađenim s dobavljačima i kupcima,

♦ u svojim dobavnim lancima (supply chain) uskladiti planove isporuke i♦ u svojim dobavnim lancima (supply chain) uskladiti planove isporuke i podesiti termine i učestalost planiranja na istu vremensku jedinicu (mjesec, tjedan, dan, smjena,…) te redovito, za potrebe tog usklađivanja

ji j ji ti d j ć d tk k


s njima razmjenjivati odgovarajuće podatkovne poruke.

Poslovni procesi


♦ Specifičnost vremenskog terminiranja je u tome da se ono može kod jednostavnih poslovnih scenarija preskočiti a poslovni se procesjednostavnih poslovnih scenarija preskočiti, a poslovni se proces nastavlja dalje.

♦ Tek pojavom EDI-ja (Electronic Data Interchange) su se počeli primjenjivati složeniji sustavi vremenskog terminiranja, a najveći uspjeh, upravo zahvaljujući primjeni EDI-ja je u 80-tim i 90-tim pj , p j j p j j jgodinama 20. stoljeća doživjela je točno-na-vrijeme (just-in-time - JIT) tehnika vremenskog terminiranja isporuke u složenoj industrijskoj proizvodnjiproizvodnji.



mjesto vremenskog terminiranja isporuke uterminiranja isporuke u

dobavnom lancu e-Poslovanja(iz CEN CWA 15671)



Vremensko terminiranje isporuke od strane kupcaVremensko terminiranje isporuke od strane kupca

♦ Klasični način terminiranja, pogotovo u situacijama kada informacijski j p g j jsustavi kupca i prodavatelja nisu međusobno povezani ili čak uopće ne postoje.

♦ Kupac na temelju svojih proizvodnih/prodajnih planova autonomno priprema planove, a rezultate tog planiranja prenosi dobavljaču/prodavaču sa željom da se ti planovi u čim većoj mjeri ispune.

♦ Međusobnim povezivanjem informacijskih sustava (ERP-ova) kupca i♦ Međusobnim povezivanjem informacijskih sustava (ERP-ova) kupca i dobavljača vremensko se terminiranje uređuje tako da se međusobno razmjenjuju e-Poruke koje omogućavaju čim bolju sinkronizaciju poslovnih procesa planiranja isporuke u dvije (ili više) tvrtki


poslovnih procesa planiranja isporuke u dvije (ili više) tvrtki.

Poslovni procesi


Vremensko terminiranje isporuke od strane dobavljača

♦ sustav zajedničkog planiranja isporučivanja robe s izmijenjenim ulogama♦ sustav zajedničkog planiranja isporučivanja robe s izmijenjenim ulogama u odnosu na klasični

♦ Dobavljač održava stanje zaliha u okvirima unaprijed definiranih granica (min- max) te ima slobodu isporuke u okviru tih granica.



♦ Vremensko terminiranje isporuke spada u naprednije korištenje elektroničkih poruka i može se uvesti u poslovanje samo ako tu funkcijuelektroničkih poruka i može se uvesti u poslovanje samo ako tu funkciju podržavaju ERP sustavi.

♦ Ako ERP sustav podržava vremensko terminiranje isporuke tada je izbor elektroničke poruke vezan uz funkciju tog sustava.

♦ Ako se podaci razmjenjuju među različitim ERP-ovima tada svakako treba težiti jedinstvenoj normi ili treba koristiti programe za konverziju poruka.


ERP (Enterprise Resource Planning) sustavi

♦ potreba za boljom integracijom informatičkih sustava unutar same tvrtke

♦ velike tvrtke često su funkcionalno i prostorno distribuirane, a informacijski sustavi u pojedinim sektorima tvrtke najčešće nisu u j p j jmogućnosti međusobno jednostavno komunicirati i razmjenjivati podatke

♦ integracija takvih sustava skup je i mukotrpan posao

j š j đ j ERP t♦ rješenje: uvođenje ERP sustava


Povijest ERP-a

♦ 60 tih godina prošlog stoljeća tvrtke uočavaju potrebu za boljim planiranjem♦ 60-tih godina prošlog stoljeća tvrtke uočavaju potrebu za boljim planiranjem procesa proizvodnje: planiranje količine resursa koji bi se trebali nabaviti, upravljanje financijskom konstrukcijom te stvaranje očekivanih scenarija i prognoza vezanih uz proizvodni procesprognoza vezanih uz proizvodni proces

♦ 1975. godine nastaju prvi uspješniji oblici softverske podrške za proizvodni ti d j d ički i MRP (M t i l R i tproces poznati pod zajedničkim imenom MRP (Material Requirements

Planning) ili, kasnije MRP2 (Manufacturing Resource Planning)

♦ npr. MPR će generirati:raspored kad koji resurs treba ući u proceskoje materijale treba nabaviti i u kojim količinamakoje materijale treba nabaviti i u kojim količinamapogled na strukturu proizvodnog pogonakoliko gotovih proizvoda ima u skladištu itd.


Povijest ERP-a (2)

k j 70 tih i č tk 80 ih j lj j lik ij đ j♦ krajem 70-tih i početkom 80-ih javljaju se aplikacije za vođenje računovodstva, administraciju, relacijske baze podataka (1979. godine Oracle izdaje prvu komercijalnu bazu s podrškom za SQL)

♦ termin ERP (Enterprise Resource Planning) nastaje 1990. kada Gartner grupa želi opisati rješenje koje integrira funkcionalnost MRP g p p j j j gsustava sa podrškom za računovodstvo, upravljanje ljudskim resursima i upravljanje projektima

♦ od tog trenutka ERP-om se počinju nazivati aplikacije koje pružaju podršku internom poslovanju tvrtke kroz niz različitih modula koji svi rade nad jedinstvenom platformom i zajedničkom bazom podatakarade nad jedinstvenom platformom i zajedničkom bazom podataka


Definicija ERP sustava

♦ ERP je sustav koji integrira odjele i poslovne funkcije tvrtke kroz♦ ERP je sustav koji integrira odjele i poslovne funkcije tvrtke kroz jedinstveno modularno softversko rješenje.

♦ ERP sustav mora:sadržavati integrirane module koji rade u stvarnovremenskom režimurežimuposjedovati jedinstvenu bazu podataka koja podržava sve module istovremenopružati konzistentno i jedinstveno sučelje za pristup različitim modulimaomogućiti korisnicima pristup svim dostupnim informacijamaomogućiti korisnicima pristup svim dostupnim informacijama na koje oni imaju pravo bez potrebe za dodatnim integracijskim ili prevoditeljskim rješenjima


Prikaz ERP sustava


Zašto ERP?

♦ problemi velikih poduzeća:različitost informatičkih sustava unutar raznih odjela poduzećavelika zalihost informacija, otežana komunikacija između odjelanema centraliziranog pogleda na sustav

♦ integrirani informatički sustav: poboljšava komunikaciju između odjelaosigurava jedinstveni standard poslovnih informacijaolakšava pohranu, pretraživanje informacija te provedbu poslovnih analizapovećava razinu sigurnosti


Prihvaćenost ERP sustava

♦ gotovo sve veće softverske tvrtke ponudile su svoje inačice ERP sustava:g p jSAPMicrosoft NavisionOracle ApplicationsThe Sage Groupitditd.

♦ postoje i besplatna, otvorena ERP rješenja kao npr.:p j p , j j pOpenERPSQL-LedgerApache OFBixCompiereERP5ERP5


Prednosti ERP sustava

♦ usvajanjem ERP rješenja tvrtka na centralizirani način upravlja♦ usvajanjem ERP rješenja tvrtka na centralizirani način upravlja poslovanjem, ubrzava komunikaciju među odjelima i stvara temelje za poslovne analize

♦ problemi integracije su gotovo u potpunosti uklonjeni tj. zamijenjeni su problemima incijalne adaptacije starih sustava na ERPsu problemima incijalne adaptacije starih sustava na ERP

♦ uvelike se olakšava poslovanje razgranatim tvrtkama sa distribuiranim informacijskim sustavima; pogotovo kad tvrtka nastaje spajanjem ili akvizicijom drugih tvrtki

♦ održavanje informacijskog sustava je jednostavnije, a centralizirana baza podataka na razini cijelog poslovnog sustava

kl j d d ij i t l šk d j ć i tuklanja redundaciju i eventualne pogreške a daje veću sigurnost


Mogući nedostaci ERP sustava

♦ multifunkcionalne aplikacije namjenjene širokom spektru primjena♦ multifunkcionalne aplikacije namjenjene širokom spektru primjena sadržavaju određenu kompleksnost

♦ implementacija ERP sustava nije jednostavnačesto se radi o višemjesečnom procesi koji sa sobom nosi znatno ulaganje financijskih i ljudskih resursa i potpuni reinženjeringulaganje financijskih i ljudskih resursa i potpuni reinženjering postojećeg poslovnog informacijskog sustava

♦ osim visoke cijene nabavke i implementacije ERP sustava često je potrebno izdvojiti znatne resurse za održavanje sustava

♦ "parcijalno" implementiranje ERP-a (koje tvrtke znaju raditi zbog uštede) na kraju donose znatno više štete nego koristi


Mogući nedostaci ERP sustava (2)

♦ nekompatibilnost ERP sustava sa sustavima koje koriste tvrtke partneri♦ nekompatibilnost ERP sustava sa sustavima koje koriste tvrtke-partneriERP sustav definira vlastiti način pohrane poslovne informacije tako da korištenje istog ERP sustava olakšava poslovnu komunikaciju

♦ nekoordinirani razvoj ERP sustava sa razvojem tvrtkeERP t t b biti d šk l j i il đ tiERP sustav treba biti podrška poslovanju i prilagođavati se razvoju tvrtke, a ne da tvrtka svoje poslovanje i razvoj uvjetuje što boljem usklađivanju sa trenutno implementiranim ERP-om

♦ Pri uvođenju ERP-a često je neizbježno vezanje za određenog proizvođačaproizvođača


e-Račun

♦ Fakturiranje u e-Poslovanju podrazumijeva izdavanje e-Računa.♦ e-Račun je najpopularnija elektronička poruka.

♦ Prvi e-Računi su normirani INVOIC porukom primjenom EDIFACTsintakse ISO 9735 nastale 1988. godine.

♦ 1968. osnovana je u SAD udruga TDDC (Transportation Data Coordinating Committee)Coordinating Committee)

♦ TDDC je zaslužan za razvoj prvog oblika norme EDI (Electronic Data Interchange) koji je tada prilagođen potrebama željezničke industrije –Interchange) koji je tada prilagođen potrebama željezničke industrije upravljanju pošiljkama, praćenju tereta, upravljanju podacima o plaćanju


e-Račun

♦ ANSI (American National Standards Institute) stvara udrugu "x12 Business Data Interchange Comittee" (ili jednostavnije "x12 Committee" ) koja dobija zadatak stvaranja jedinstvene EDI normekoja dobija zadatak stvaranja jedinstvene EDI norme

♦ X12 1983. izdaje prvo rješenje koje integrira norme za sljedeće industrije: t l k ik ij k l kt ičk k ij k t bil k t l šktelekomunikacijsku,elektroničku, kemijsku, automobilsku, metaluršku, tekstilnu i zrakoplovnu; pretpostavka je da će se preostale industrije prilagoditi razvijenim standardima

♦ prehrambena industrija (koja je u međuvremenu razvila "vlastitu" varijantu) je jedan od tadašnjih najvećih protivnika X12 standarda


e-Račun

♦ EDI polako postaje popularan i izvan Sjedinjenih Američkih Država; velike tvrtke u Europi također imaju slične potrebe te se javlja težnja za usvajanjem sličnih rješenja

♦ problemi nastaju zbog činjenice da je EDI snažno povezan s američkim normama što uvelike otežava usvajanje norme u obliku kakav je inicijalno j j j jrazvijen od strane X12 udruge

♦ Ujedinjeni narodi zbog toga zadaju svojoj udruzi UN/CEFACT (United♦ Ujedinjeni narodi zbog toga zadaju svojoj udruzi UN/CEFACT (United Nations Centre for Trade Facilitation and Electronic Business) zadatak da preuzmu EDI standarde i razviju inačicu koja bi odgovarala europskim tvrtkama; kao rezultat toga nastaje tzv EDIFACT standard (Electronictvrtkama; kao rezultat toga nastaje tzv. EDIFACT standard (Electronic Data Interchange for Administration Commerce and Trade)


e-Račun

♦ de facto postoje četiri "velike" EDI norme:♦ de facto postoje četiri velike EDI norme:

EDIFACT – "internacionalna" norma koja je globalno najraširenija, ali se ne koristi u Sjedinjenim Američkim Državamase ne koristi u Sjedinjenim Američkim DržavamaANSI X12 – dominantna EDI norma u Sjedinjenim Američkim DržavamaTRADACOMS – varijanta EDI-ja dominantna u Velikoj BritanijiODETTE – varijanta EDI-ja gotovo isključivo povezana sa europskom automobilskom industrijomj

♦ Ove norme nisu međusobno kompatibilne; tvrtke koje implementiraju jednu normu ne mogu očekivati jednostavnu integraciju svog B2Bjednu normu ne mogu očekivati jednostavnu integraciju svog B2B poslovanja sa tvrtkom koja je prihvatila drugu EDI normu


e-Račun

♦ danas se EDI i dalje koristi pogotovo u velikim tvrtkama; procjenjuje se♦ danas se EDI i dalje koristi, pogotovo u velikim tvrtkama; procjenjuje se da (globalno gledano) većina elektroničkih transakcija koristi EDI-jev podatkovni format, unatoč pojavi novih tehnologija (Internet, XML) koje su daleko prilagođenije modernim informatičkim sustavimadaleko prilagođenije modernim informatičkim sustavima

♦ EDI norme i softverske implementacije su vrlo kompleksne♦ EDI norme i softverske implementacije su vrlo kompleksne

♦ UN/CEFACT kao autor EDIFACT norme je odmah po donošenju norme XML i k č l l k d ž j EDIFACTza XML sintaksu počeo, paralelno uz nastavak održavanja EDIFACT

norme, pripremati i razvijati nove norme za e-Poslovanje zasnovane na XML sintaksi koja je jednostavnija i jeftinija za primjenu od EDIFACT sintakse, a primjerenija je za razmjenu poslovnih poruka uporabom Interneta.


e-Račun

Nakon globalnog uspjeha EDIFACT norme, UN/CEFACT je na temelju pozitivnih iskustava, ali i nedostataka uočenih u primjeni EDIFACT-a, pokrenuo nekoliko paralelnih projekatapokrenuo nekoliko paralelnih projekata.

UN/CEFACT je na samom početku novog ciklusa razvoja ocijenio da U /C C je a sa o počet u o og c usa a oja oc je o dasam ne raspolaže s dovoljno resursa za tako velike projekte pa je 2001. godine s OASIS-om potpisao “sporazum o razumijevanju” (Memorandum of Understanding) s kojim su za projekt ebXML(Memorandum of Understanding) s kojim su za projekt ebXML podijeljeni zadaci:

OASIS u je pripala izrada cijele grupe ebXML norma osim ebXMLOASIS-u je pripala izrada cijele grupe ebXML norma osim ebXML Core Components Technical Specification (CCTS) - skraćeno Core Components (CC) koja je razvijena i održava se u samom UN/CEFACT


UN/CEFACT-u.

Poslovni procesi

e-Račun

ebXML Core Components Technical Specification (CCTS) opisuje način gradnje rječnika podataka i uporabu njegovih semantičkih blokova za gradnju poslovnih porukablokova za gradnju poslovnih poruka. Razvoj CC bio je, u odnosu na OASIS, spor

OASIS je svoj dio posla završio prije UN/CEFACT-a.O S S je s oj d o pos a a š o p je U /C C a

Iz današnje perspektive gledano, vidljivo je da se CC široko prihvaća, d lih bXML č j ij i j j šla od preostalih ebXML norma u značajniju primjenu je ušla samo

ebMS (ebXML Messaging Services) - norma za razmjenu poruka.

UN/CEFACT na temelju CC norme dva puta godišnje objavljuje i ažurira biblioteku ključnih podatkovnih komponenti - CC library (CCL).


e-Račun

♦ ebXML danas ima vrlo nisku razinu prihvaćenosti; gotovo da i nema konkretnih implementacija tako da se često može naći definicija da je ebXML "dijelom teoretski standard"ebXML "dijelom teoretski standard"

♦ razlozi loše prihvaćenosti mogu biti:♦ a o oše p aće ost ogu b tnedostatak podrške velikih softverskih tvrtki koje bi nametnule svoja rješenja temeljena na ebXML-uk l k k j j či j d lik b j ž ihkompleksnost norme koja je sačinjena od velikog broja opsežnih, teško čitljivih specifikacija sa vrlo malom količinom konkretnih primjera i naputaka kako krenuti u konkretnu implementacijurazličite specifikacije nastale su od strane raznih projektnih timova što je dovelo do njihove heterogenosti


e-Račun

Skup specifikacija ebXML (Core Components i MessagingSkup specifikacija ebXML (Core Components i MessagingServices) i tehnologija usluga Weba glavni su smjerovi razvoja što se tiče integracije poslovnih sustava i razmjene poslovnih poruka. Postoji još i starija infrastruktura EDI čiji je trošak uvođenja znatan i razmjenajoš i starija infrastruktura EDI čiji je trošak uvođenja znatan i razmjena podatak se dogovara bilateralno.

ebXML za razmjenu elektroničkih podataka koristi ebMS normu. Trenutno aktualna verzija ebMS-a nosi oznaku 2.0. i najviše je implementirana ebXML specifikacija. j

ebMS je kompletno rješenje koje pruža načine za pakiranje podataka i pouzdan i siguran transport.pouzdan i siguran transport.

Nedostatak ebMS-a leži u složenosti norma i za neka svojstva, implementirana u verziji 2 0 kao što su sigurnost i pouzdani prijenos


implementirana u verziji 2.0., kao što su sigurnost i pouzdani prijenos postoje naprednija rješenja.

Poslovni procesi

e-Račun

Slabost ebMS verzije 2.0. je prepoznata i nova ebMS specifikacija verzija 3.0. donosi značajnije promjene i okrenuta je prema tehnologijama usluga weba.

ebMS 3.0 se i dalje zasniva na SOAP i SOAP with Attachments, ali koristi WS-Security za siguran prijenos, a WS-Reliability ili WS-Reliable Messaging za pouzdani prijenos Posebno treba naglasiti daReliable-Messaging za pouzdani prijenos. Posebno treba naglasiti da ebMS 3.0 nije unatrag kompatibilna sa verzijom 2.0.

ebMS u verziji 2.0 je dobro prihvaćen i postoji puno uspješnih implementacija.


e-Račun

♦ Jezgra norma za usluge weba - SOAP, WSDL i UDDI - nije dovoljna za uspješno ispunjavanje svih aspekata infrastrukture za e-Poslovanje.

♦ Za e-Poslovanje najvažnije pridružene WS specifikacije su: WS-Security, WS-Reliability/WS-Reliable-Messaging i WS-Addressing .S e ab ty/ S e ab e essag g S dd ess g

♦ Tehnologija usluga weba se još uvijek razvija i u e-Poslovanju nema č j ih f ih i l ijznačajnih referentnih implementacija.

♦ Danska je odlučila da će svoju novu infrastrukturu izgraditi na sljedećim♦ Danska je odlučila da će svoju novu infrastrukturu izgraditi na sljedećim normama: SOAP 1.1, SOAP 1.2, UDDI 3.0, WSDL 1.1, WS-Security 1.0, WS-Reliable-Messaging i WS-Addressing.


e-Račun

Osnovne informacije Otpremanje

Vremensko terminiranje Naručivanje Fakturiranje Plaćanjeinformacije isporuke

TradicionalnoTradicionalno fakturiranje

mjesto fakturiranja u procesima dobavnog lanca

(iz CEN CWA 15668)Samofakturiranje

( )


e-Račun

♦ Iz “Strategije razvitka e-poslovanja u RH u razdoblju od 2007. do 2010. godine" koju je Vlada RH donijela krajem 2007.godine:

“e- Račun je najraširenija elektronička isprava u svijetu. Iako pokriva samo jedan segment u cjelokupnom dobavnom lancu, e-Račun ima

diš j l it k l kt ičk l jsredišnju ulogu za razvitak elektroničkog poslovanja. U sebi e-Račun sadrži važne podatke za obračun PDV-a, pa primjena e-Računa ima poseban značaj za provedbu nacionalne fiskalne politike. p j p pŠiroka rasprostranjenost i primjena internetskog bankarstva u Hrvatskoj temelj je za brzo postizanje maksimalnih učinaka od uvođenja e-Računa.U đ j R č d b j i j h i t l i j tUvođenje e-Računa dobar je primjer horizontalnog povezivanja unutar e-Poslovanja, te je stoga od interesa kako za velika i mala poduzeća, tako i za javni sektor.“


e-Račun

♦ Sukladno Direktivi 2001/115/EC EU od 1.1.2004. godine koju su sve je zemlje članice ugradile u svoje nacionalno zakonodavstvo,sve zemlje članice EU moraju primati e-Račune za poreznesve zemlje članice EU moraju primati e Račune za porezne svrhe (PDV) ako su ispunjena dva uvjeta:

1) primatelj se mora složiti s primanjem računa u elektroničkom f tformatu; 2) integritet (nemogućnost izmjene) i autentičnost (deklarirani pošiljatelj je stvarni pošiljatelj) moraju biti osigurani pri prijenosu i p j j j p j j) j g p p jarhiviranju.

Ovaj drugi zahtjev može se ispuniti bilo naprednim ili kvalificiranim elektroničkim potpisom ili kroz elektroničku razmjenu podatakaelektroničkim potpisom ili kroz elektroničku razmjenu podataka (EDI) s ugovorenim sigurnosnim mjerama.


e-Račun

♦ U različitim zemljama članicama EU primijenjene su različite pravne formulacije -> ograničena, smanjena ili čak nikakvaformulacije ograničena, smanjena ili čak nikakva interoperabilnost prilikom pokušaja razmjene e-Računa preko granica zemalja članica EU

♦ Radi se na unificiranju zakona vezanih za razmjenu e-Računa i omogućavanju pune interoperabilnosti među zemljama članicama.


e-Račun

♦ Za izbjegavanje pretjeranog pojednostavnjivanja, odnosno prevelike složenosti pri oblikovanju norme za e-Račun savjetuje se:

započeti s pravnim oblikovanjem“ kod kojeg se transakcijezapočeti s „pravnim oblikovanjem kod kojeg se transakcije promatraju iz porezne perspektive, tj. iz perspektive obračuna poreza;d b ti ltidi i li i i t k ji j d k t ć jodabrati multidisciplinarni pristup koji jednaku pozornost posvećuje

zahtjevima vezanim uz poslovne procese, tehničkim zahtjevima i pravnim zahtjevima.

♦ Dokaz da je neki sustav za e-Račun dobar je u tome da poreznim inspektorima omogućava brz i lak obračun porezainspektorima omogućava brz i lak obračun poreza.


E-Račune-Račun

TehnološkaTehnološka arhitektura e-Računa


e-Račun

♦ INFORMACIJSKI POSREDNIK (IP), odnosno pružatelj usluga elektroničkog poslovanja:

u ime i u korist dobavljača generira i šalje račune odnosno zaprimau ime i u korist dobavljača generira i šalje račune, odnosno zaprima račune u ime i u korist kupca

♦ Dodatne funkcije informacijskog posrednika: elektroničko potpisivanje za klijente, osiguravanje kvalitetnog povezivanja s drugim informacijskimosiguravanje kvalitetnog povezivanja s drugim informacijskim posrednicima, omogućavanje pretvorbe iz jednog formata u drugi, arhiviranje e-Računa.


e-Račun

♦ Mala i srednja poduzeća najčešće koriste usluge informacijskog posrednika:

to im daje mogućnost koncentriranja na svoju osnovnu djelatnostto im daje mogućnost koncentriranja na svoju osnovnu djelatnost, korištenjem znanja i iskustva IP-a u području elektroničkog poslovanja ne trebaju sami investirati u osoblje, opremu i

k t l kt ičk l jprogramsku potporu za elektroničko poslovanje,informacijski posrednici arhiviraju račune,uvođenje elektroničkog poslovanja je na taj način bržeuvođenje elektroničkog poslovanja je na taj način brže.

♦ Velika poduzeća se također kod uspostave sustava razmjene e-Računa često odlučuju za informacijske posrednike, kako iz već navedenih razloga, tako i zbog želje da imaju samo jednu ulaznu točku za razmjenu elektroničkih računa.


j

Poslovni procesi

e-Račun

♦ Stav je EU da svi IP-i trebaju biti međusobno povezani. ♦ Za korektno i pravovremeno odvijanje razmjene podataka, iz pravnih i

tehnoloških razloga trebao bi postojati jedinstveni Registar korisnikatehnoloških razloga trebao bi postojati jedinstveni Registar korisnika e-Računa koji treba obuhvatiti izdavatelje, primatelje i informacijske posrednike s neophodnim podacima za slanje, primanje i usmjeravanje (routing) poruka s e Računom U Registru seprimanje i usmjeravanje (routing) poruka s e-Računom. U Registru se mogu čuvati i dodatni podaci vezani za razne usluge koje IP-i mogu/žele nuditi korisnicima.

♦ Aktivnost IP-a je u Hrvatskoj u relativno ranoj fazi.♦ Pravni preduvjeti za djelovanje IP a na području e Računa još u♦ Pravni preduvjeti za djelovanje IP-a na području e-Računa još u

Hrvatskoj nisu propisani.


e-Račun

Osnovni načini pravnog oblikovanja e-Računa

1) Direktno izdavanje računa

Dobavljač (S - Supplier) izdaje račun.


e-Račun


2) Posredničko izdavanje računa.

Dobavljačev davatelj usluge (SP – Service Provider) izdaje č i i k i t“račun „u ime i u korist“

dobavljača, uz eksplicitnu autorizaciju dobavljača.


e-Račun



Dobavljačev davatelj usluge izdaje račun u ime i u korist“izdaje račun „u ime i u korist dobavljača, uz eksplicitnu autorizaciju dobavljača. Kupac (B - Buyer) ovlaštava drugog davatelja usluge da primi račun (uključujući provjeru ( j j p jpotpisa ako je relevantna).


e-Račun

4) Posredničko izdavanje računa



Dobavljač izdaje račun. j jKupac ovlaštava davatelja usluge da primi račun ( klj č j ći j t i k(uključujući provjeru potpisa ako je relevantna).


e-Račun



Dobavljačev davatelj usluge izdaje račun u ime i u korist“izdaje račun „u ime i u korist dobavljača, uz eksplicitnu autorizaciju dobavljača. Kupac ovlaštava istog davatelja usluge kao i dobavljač da primi račun (uključujući provjeru ( j j p jpotpisa ako je relevantna).


e-Račun

6) N l t bi


6) Naplata samom sebi (samofakturiranje).

Kupac izdaje račun „u ime i u korist“ dobavljača, uz eksplicitnu autorizacijueksplicitnu autorizaciju dobavljača.


e-Račun

♦ Najvažnije međunarodne norme vezane za format i sadržaj e-Računa:

UN/CEFACT Cross-industry Invoice (CII) verzija 2

OASIS Universal Business Language (UBL) ver. 2.0

GS1 XML verzija 2


e-Račun

UN/CEFACT Cross-industry Invoice (CII)UN/CEFACT Cross industry Invoice (CII)

UN/CEFACT je odlučio da će sve svoje podatkovne norme koje budu zasnovane na XML sintaksi graditi na temelju CC-a i da će sve one, kod kojih to ima smisla, nositi prefiks cross-industry tako da oni svoj e-Račun nazivaju Cross-Industry Invoice (CII).

Većina drugih organizacija je odabrala lakši put te obavila normizaciju e-Računa za pojedinu gospodarsku granu (sektor, industriju) ili grupe p j g p g ( , j ) g pdjelatnosti, premda i oni u svojoj tehničkoj dokumentaciji obično navode da su njihove norme upotrebljive u više gospodarskih grana i da su pogodne za međunarodnu (cross-border) trgovinuda su pogodne za međunarodnu (cross border) trgovinu.

Cjelovit i sveobuhvatan pristup UN/CEFACT-a doveo je do problema i sporosti u donošenju norme za e-Račun


sporosti u donošenju norme za e-Račun.

Poslovni procesi

e-Račun

UN/CEFACT Cross-industry Invoice (CII)UN/CEFACT Cross industry Invoice (CII)

♦ UN/CEFACT je započeo razvoj XML norme za e-Račun u srpnju 2004. ♦ Trenutna verzija nacrta je CII XML shema ver.2 za koju je u ožujku 2009.

objavljen i prototip.♦ Prototip donosi više tehničkih novosti koje se za sada ne uklapaju u♦ Prototip donosi više tehničkih novosti koje se za sada ne uklapaju u

postojeće stanje prihvaćenih norma - oslanja na neka rješenja koja će biti donesena u verziji 3.0 CCTS norme koja je u završnoj fazi razvoja.N ž i i k d ć UN/CEFACT d ij i j l žb♦ Ne može se prognozirati kada će UN/CEFACT donijeti svoju službenu XML shemu za e-Račun.

♦ I pored sporog razvoja, sve organizacije koje razvijaju XML sheme za e-p p g j , g j j j jRačun na temelju postojeće CCTS norme i odgovarajućih CCL biblioteka tvrde da će se u budućnosti uskladiti sa CII XML shemom, kada ona bude službeno donesena


bude službeno donesena.

Poslovni procesi

e-Račun

OASIS Universal Business Language (UBL) ver. 2.0OASIS Universal Business Language (UBL) ver. 2.0

♦ UBL je bila prva implementacija specifikacije ebXML Core Components Technical Specification 2.01.

♦ Zasnovan je na konceptualnom modelu informacijskih komponenti pod♦ Zasnovan je na konceptualnom modelu informacijskih komponenti pod nazivom Poslovni informacijski entiteti (eng. Business Information Entities). Ove komponente se spajaju u specifične dokumente kao što su na primjer narudžba ili računšto su na primjer narudžba ili račun.

♦ Tako nastali dokumenti se transformiraju u XML strukturu (tj. XML j ( jsheme) prema UBL pravilima za projektiranje i imenovanje (Naming and Design Rules).


e-Račun


♦ UBL sheme su modularne, ponovno iskoristive i proširive.

♦ UBL norma daje na raspolaganje sljedeće specifikacije:biblioteku XML shema ponovno iskoristivih podatkovnih komponentibiblioteku XML shema ponovno iskoristivih podatkovnih komponentikao što su 'Adresa', 'Predmet', 'Plaćanje'... – koji su sastavni dijelovi većine današnjih poslovnih dokumenta;skup XML shema za poslovne dokumente kao što su 'Narudžba', 'Račun' i sl. koji su sastavljeni od osnovnih komponenti iz UBL biblioteke i koji se mogu koristiti u kontekstu procesa nabave i isporuke roba ili j g p pusluga.


e-Račun


♦ 2006. godine donesena je norma UBL ver.2.0 koja je obuhvatila 31 poslovnu poruku.

♦ Osim za fakturiranje u UBL 2 0 definirane su poruke za procese:♦ Osim za fakturiranje, u UBL 2.0 definirane su poruke za procese: nabave, naručivanja, isporuke, plaćanja, izvješćivanja o stanju računa, izvješćivanja o stanju robe, itd.

♦ Za navedene UBL 2.0 poruke specificirane su odgovarajuće XML sheme (XSD) s pripadajućim opisima i uključenim procesima te označenim ( ) p p j p j pstranama koje sudjeluju u razmjeni poruka.


e-Račun


♦ aProces UBL porukaTradicionalno fakturiranje(Traditional Billing)

Račun (Invoice)

Odobrenje (Credit Note)Mogućnosti: Prepayment invoice (payment expected)Pro-forma invoice (payment not expected)N l I i f d t h d it

Zaduženje (Debit Note)

Od lik ij (A li ti R )Normal Invoice, for despatched itemsInvoice, after return of Receipt Advice

Odgovor aplikacije (Application Response)

Samofakturiranje Samofakturirani račun (Self Billing) (Self Billed Invoice)

Samofakturirano odobrenje (S f C )


(Self Billed Credit Note)

Poslovni procesi

e-Račun


♦ UBL norma od svoje verzije 2.0 omogućuje izgradnju vlastitih podskupova i do sada su napravljena i objavljena tri podskupa:

UBL/NES u skandinavskim zemljama, OIOXML u Danskoj iOIOXML u Danskoj i CODICE u Španjolskoj.

♦ Predstavnici Danske, Norveške, Švedske, Finske, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstvadefinirali su 2007. godine NES/UBL NES/UBL nije u svoju specifikaciju uvrstio sve poruke iz originalnog♦ NES/UBL nije u svoju specifikaciju uvrstio sve poruke iz originalnog UBL-a 2.0, već je samo neke osnovne poslovne poruke ugradio u odabrane poslovne profile čime je značajno olakšao primjenu same

i ibliži j t li i d ji d ći


norme i približio ju pogotovo malim i srednjim poduzećima.

Poslovni procesi

e-Račun


♦ 2006. godine je između OASIS-a u UN/CEFACT-a dogovoreno:UN/CEFACT priznaje UBL 2 kao odgovarajuću prvu generaciju XML dokumenata za e-Poslovanje; Buduće UN/CEFACT isporuke predstavljaju put ažuriranja za UBL;Buduće UN/CEFACT isporuke predstavljaju put ažuriranja za UBL;Održavanje UBL 2 ostaje zadatak OASIS-a;U očekivanju da UN/CEFACT izradi vlastiti integrirani skup XML shema unutar razdoblja od tri godine, OASIS neće proizvoditi daljnje značajnije verzije UBL-a nakon UBL 2.OASIS će UN/CEFACT-u jamčiti trajnu neporecivu licencu da stvaraOASIS će UN/CEFACT u jamčiti trajnu neporecivu licencu da stvara izvedenice zasnovane na UBL-u.


e-Račun

Plan za konvergencijukonvergencijunormiUN/CEFACT iOASIS/UBL


e-Račun

GS1 XMLGS1 XML

♦ GS1 je globalna organizacija nastala spajanjem organizacija EAN i UCC i ima dugu tradiciju u pripremanju i promoviranju različitih norma za e-Poslovanje, posebno u trgovačkoj branši.

♦ GS1 je razvio specifikaciju GS1 XML koja propisuje strukturu XML poruka opisanu u XML shemama i scenarije po kojima se XML poruke razmjenjujurazmjenjuju.

♦ e-CRODOK je hrvatska implementacija poslovnih poruka prema GS1 j p j p p pXML specifikaciji ver. 2.0.2. Podržani tipovi dokumenata su narudžba, potvrda narudžbe, otpremnica, potvrda otpremnice, povratnica i račun


račun.

Poslovni procesi

e-Račun

GS1 XMLGS1 XML

♦ Iako je GS1 norma javno objavljena i svakome dostupna, nju praktički može koristiti samo ona organizacija koja postane članicom lokalne GS1 organizacije (kod nas GS1 Croatia) i koja za svoje potrebe dobije odgovarajuće GLN i GTIN šifre.

♦ GLN (Global Location Number) služi za jedinstvenu globalnu identifikaciju tvrtki i njihovih organizacijskih dijelova, a GTIN (Global j j g j j , (Trade Item Number) služi za jedinstvenu globalnu identifikaciju trgovačkih jedinica.

♦ e-Račun po GS1 XML normi uopće ne sadrži ime i adresu prodavatelja i kupca već samo njihove GLN-ove, a stavke e-Računa uopće ne sadrže opise proizvoda već samo GTIN šifre


sadrže opise proizvoda već samo GTIN šifre.

Poslovni procesi

e-Račun

GS1 XMLGS1 XML

♦ GS1 sustav je najpogodniji za primjenu u trgovačkoj branši (veleprodaja i maloprodaja) dok u drugim gospodarskim granama nailazi na poteškoće zbog nedostatka odgovarajućih GTIN šifri koje se stalno dodaju, ali još uvijek nisu postale univerzalne za sve gospodarske grane. Poseban je problem što u katalogu značajno nedostaju GTIN šifre za usluge različitih vrsta.

♦ Članice GS1 organizacije u svijetu još uvijek više koriste staru EANCOM normu zasnovanu na EDIFACT normi nego novu XML

t šk j t j ć k i ik EANCOM t k tinormu – teško je postojeće korisnike EANCOM norme potaknuti na prelazak i uporabu novije XML norme.


e-Račun

GS1 XMLGS1 XML

GS1 - Dijagram j gslučaja korištenja poslovnog procesa odprocesa od fakturiranja do plaćanja


e-Račun

♦ Sve tri razmatrane norme se zasnivaju na suvremenoj XML sintaksi.

♦ UN/CEFACT i UBL norma se zasnivaju na CC normi, dok je GS1 sa svojom XML normom najavio postupak približavanja (convergence) isvojom XML normom najavio postupak približavanja (convergence) i prilagođavanja svoje norme CC normi i CCL biblioteci.


UsporedbaUsporedba primjene normi u 7 europskihu 7 europskih

zemalja – 2005

Izvor:e-Business W@tchSpecial Study on "e-

Business Interoperability and Standards", 2005,

www.ebusiness-watch.org

eBiz 2008 109 od 100Sigurnost elektroničkog poslovanja

Stanje normi u Europi - 2006

Postotak organizacija koje koriste određene norme u 29 europskih zemalja (ukupan broj organizacija je 7237):

Norme bazirane na Norme bazirane Vlasničke Ostale tehničkeNorme bazirane na EDI-u

Norme bazirane na XML-u

Vlasničke norme

Ostale tehničke norme

3 % 5% 12 % 2% 3 % 5% % %

♦ Izvor: e-Business Survey 2006: e-Business in 10 sectors of the EU economy, // / /http://www.ebusiness-watch.org/statistics/table_chart_reports.htm

110 od 100Sigurnost elektroničkog poslovanja

Format PDF

♦ Novije verzije PDF-a – univerzalni kontejner za digitalne sadržaje♦ o je e je a u e a o ej e a d g a e sad aje

ugradnja različitih sadržaja u PDF datotekutekst, slika, video, audio, Flash aplikacije, interaktivne formeXML dokumenti i XML sheme -> pogodno i za e-narudžbe i e-računepodržava i PADdES (Advanced Digital Signature) PDF elektroničkipodržava i PADdES (Advanced Digital Signature) - PDF elektronički potpis


Zlonamjerni programi PIDIEF (PDF)

♦ sve više napada putem PIDIEF zlonamjernih programa

♦ Adobe Acrobat i Adobe Reader pokazuju ranjivost♦ PDF sada može sadržavati i JavaScript, multimedijske sadržaje…

♦ Kad se otvori PDF dokument, ubaci se zlonamjerni programski kod (JavaScript) u napadnuti sustav( p ) p

obično se instalira trojanac


Zlonamjerni programi PIDIEF (PDF)

i ši l j i ki k d k ji ž dj l ti ličit♦ izvrši se zlonamjerni programski kod koji može djelovati na različite načine, npr.:

isključuje antivirusne procese, učitava dodatne zlonamjerne programe, j j p j p gbilježi unose preko tastature, prati promet preko interneta

♦ Korisniku se ili samo uspori otvaranje PDF dokumenta ili se sruši Reader

i or Tr st a e Global Sec rit Report 2011izvor: Trustwave Global Security Report 2011


Registar korisnika e-Računa

♦ Registar je posebna elektronička evidencija koja svojim korisnicima omogućuje dobivanje podataka o drugim korisnicima tog istog informacijskog sustavainformacijskog sustava.

♦ U registru se uglavnom vode metapodaci o korisnicima informacijskog ♦ U eg st u se ug a o ode etapodac o o s c a o ac js ogsustava, a njima upravlja administrator odnosno voditelj registra.

Z b P l j jbi iji i j j l i i i k i ik♦ Za potrebe e-Poslovanja najbitniji registar je cjeloviti registar korisnika e-Računa

Cilj: svim korisnicima e-Računa, a i njihovim informacijskim j , j jposrednicima dati na raspolaganje osnovne informacije o samim korisnicima, kao i neke prateće tehničke podatke korisne za bolje odvijanje razmjene podataka


odvijanje razmjene podataka.

Poslovni procesi

E-Račune-Račun

TehnološkaTehnološka arhitektura e-Računa



Norme za elektroničke registre:Norme za elektroničke registre:

♦ OASIS UDDI - Universal Description, Discovery and Integration. ver.3, 2005.

♦ OASIS ebXML i to dijelovi:OASIS/ebXML Registry Information Model (RIM) ver.2, 2001.OASIS/ebXML Registry Services (RS) Specification ver.2, 2002.

♦ UN/CEFACT Registry Implementation Requirements Specificationver.1, 2006

♦ ISO 11179 IT - Metadata registries (MDR), dijelovi od 1 do 6 2003-2005.


♦ ITU X.500 IT - Open Systems Interconnection - The Directory, 2005.Poslovni procesi


♦ Korisnici registra su prvenstveno sudionici u razmjeni e-Računa. Njih dijelimo na:

poslovne subjekte igrađanegrađane.

♦ Poslovni subjekti mogu biti samo pošiljatelji e-Računa ili samo primatelji e-Računa ili oboje.

Građani mogu biti samo primatelji e Računa♦ Građani mogu biti samo primatelji e-Računa.



Korištenje registraKorištenje registra

1. Registracija korisnikaKupci u registru registriraju svoj pristanak na primanje e-Računa.Prodavatelji u registru označavaju svoju spremnost i namjeru slanja e-Računa svim potencijalnim primateljimae-Računa svim potencijalnim primateljima. Za pospješivanje razmjene e-Računa može biti aktivno više informacijskih posrednika (IP).

IP je dužan registrirati sve svoje korisnike (kupce i prodavatelje) u registru i za njega važe sve 'Tehničke norme' i 'Opći uvjeti' kao i za ostale sudionike u razmjeni.jZa korisnike IP-a ne važe sve tehničke norme i 'Opći uvjeti' već oni s njim potpisuju posebne uvjete o međusobnim odnosima.




2. Podaci o kupcima koji primaju e-RačuneSvi registrirani prodavatelji/pošiljatelji e-Računa mogu dobiti na uvid sve podatke o svim registriranim kupcima/primateljima e-Računa.aču a

3. Podaci o prodavateljima koji izdaju e-RačuneSvi registrirani kupci/primatelji e-Računa mogu dobiti na uvid sve podatke o svim registriranim prodavateljima/pošiljateljima e-Računa.


RegistarMFIN

Poreznauprava

nadzori id

Spisak registriranihpošiljatelja i primatelja

eRačuna

javna

Ovlašteniporeznirevizor

i uvid javnaobjava na

webu

selektivniuvid

RegistarkorisnikaeRačuna

Prodavatelj Kupac

registracija

podaci o kupcimakoji primaju

registracija

podaci oprodavateljima

koji izdajukoji primajueRačune

registracijakorisnika

koji izdajueRačune

podaci zausmjeravanje

( ti )Arhiva Arhiva

Korištenje

korisnika (routing)Arhiva Arhiva

Korištenje registra Informacijski

posrednik Građaninpotrošač

zahtjev zaregistraciju

Korisnikusluge

zahtjev zaregistraciju

Sigurnost elektroničkog poslovanja 120Arhiva



4. Podaci za usmjeravanje (routing) poruka s e-RačunimaU registru se nalazi i informacija ima li kupac/primatelj informacijskog posrednika (IP). U tom slučaju e-Račun se usmjerava prema IP-u koji je dužan e-Račun isporučiti kupcu/primatelju.je du a e aču spo uč t upcu/p ate ju

5. Nadzor i uvidVoditelj registra obavlja nadzor nad radom registra i ima uvid u sveVoditelj registra obavlja nadzor nad radom registra i ima uvid u sve podatke registra. Ovlašteni porezni revizori imaju selektivni uvid u podatke registra.

6. Javna objava registriranih pošiljatelja i primatelja e-Računa Na javnom portalu registra mogu se dobiti ažurni popisi s osnovnim

d i i t i i k i i i R č


podacima o registriranim korisnicima e-Računa.

Poslovni procesi


Prijedlog za RH:Prijedlog za RH:

porezni obveznik se prijavljuje/odjavljuje za korištenje e-Računa na Poreznoj upraviporezni obveznik se upisuje u registar obveznika PDV-a

potrebno je odrediti faze uvođenja e-Računa (u početku bi se tražilo dopuštenje Porezne uprave, kasnije samo prijava na Poreznoj upravi, da bi k j R č f k i i k bič i č )bi na kraju e-Račun funkcionirao kao obični račun)

Upotreba OIB-a kao osnovnog identifikatora za registarUpotreba OIB a kao osnovnog identifikatora za registarproblem OIB-a za kategoriju obrtnika – imaju OIB za osobu, a osoba može imati više obrta


potrebno uvesti i alternativne identifikatore

Poslovni procesi

Izazovi pri uvođenju e-Računa u RH

P (Mi i t t fi ij ) d l i i ij itiPorezna uprava (Ministarstvo financija) za sada ne planira izmijeniti Pravilnik o PDV-u koji bi elektronički račun pravno izjednačio s onim papirnatimnisu definirana pravila za uporabu, razmjenu i arhiviranje e-Računavjerojatno će do promjene doći tek ulaskom Hrvatske u EU

EU namjerava donijeti nova pravila/direktive koji bi trebali stupiti na snagu od 1.1.2013.

Primjer Danske: država dobavljačima plaća račune samo ako dostave elektroničke račune

U pilotskom projektu e-PRIOR Europska komisija (EK) je 2009. godine počela primati e-Račune od svojih dobavljača.


Implementacije sustava za e-Račun u RH

http://edocument.foi.hr/Projekt e-Moduli (otvoreni kod)

http:// www.fina.hrZajednička usluga Fine i Zagrebačke banke za izdavanje računa izmeđuZajednička usluga Fine i Zagrebačke banke za izdavanje računa između tvrtki

http://www.racuni.hrPrimanje i plaćanje e-računa korištenjem internet bankarstva (2011.)

FERPilot projekt


Pilot projekt

Poslovni procesi

FER – pilotski sustav za e-Račun

Pri oblikovanju i izdavanju računa sustav treba podržati dva načina rada:Pri oblikovanju i izdavanju računa sustav treba podržati dva načina rada:

♦ Za pošiljatelje računa koji ne koriste ERP sustave, izraditi interaktivno sučelje za oblikovanje i izdavanje e-Računa

razviti odgovarajuću web aplikaciju i koristiti tehnologiju Web uslugaomogućiti stvaranje računa u odgovarajućem XML formatu na temeljuomogućiti stvaranje računa u odgovarajućem XML formatu na temelju podataka koje je korisnik unio preko sučelja

♦ Za pošiljatelje računa koji koriste ERP sustave, kao ulazne podatke uzimati podatke iz pripremnog spremišta (pripremne tablice)

Radi se o podacima koji su prethodno izvučeni iz ERP sustava izRadi se o podacima koji su prethodno izvučeni iz ERP sustava iz proknjiženih računa (IRA - knjiga izlaznih računa). omogućiti pretvorbu formata iz pripremnih podatkovnih struktura u d j ći XML f t č


odgovarajući XML format računa

Poslovni procesi


Funkcionalnost sustavaFunkcionalnost sustava

a. Oblikovanje i izdavanje računa♦ Sustav mora osigurati oblikovanje i izdavanje računa na jedan od dva

definirana načina.

b. Registracija poduzeća u registru korisnika e-Računa♦ Interaktivno sučelje pilotskog sustava treba omogućiti registraciju

poduzeća za korištenje e-Računa u registru korisnika e-Računa.

c Konverzija formata e Računac. Konverzija formata e-Računa♦ Programski izvesti i odgovarajuću konverziju formata e-Računa između

dvije norme formata računa. Fokus treba biti na normama zasnovanim na


XML sintaksi (n.pr. UBL 2.0 prema OAGIS-u).

Poslovni procesi


d. Provjera sintakse i sadržaja e-Računad. Provjera sintakse i sadržaja e Računa ♦ Osigurati mogućnost provjere ima li e-Račun, koji je zasnovan na XML

formatu, ispravnu sintaksu i odgovara li struktura zadanoj pripadajućoj XML shemi Za dodatno provjeru se može koristiti npr Schematron PoXML shemi. Za dodatno provjeru se može koristiti npr. Schematron. Po potrebi omogućiti i provjeru određenih poslovnih pravila.

e. Elektroničko potpisivanje e-Računa♦ Pri realizaciji pilotskog rješenja za elektroničko potpisivanje analizirati i

moguće realne implementacije za e Potpis u Republici Hrvatskojmoguće realne implementacije za e-Potpis u Republici Hrvatskoj.

f. Dodjeljivanje vremenske oznake (eng. timestamp)j j j ( g p)♦ Realizirati pilotsko rješenje za dodjeljivanje vremenske oznake.



g. Korištenje lokalnog ili dostupnog registra korisnika e-Računa.g. Korištenje lokalnog ili dostupnog registra korisnika e Računa.♦ Omogućiti provjeru korisnika e-Računa u registru. Koristiti ili

općeprihvaćeni dostupni registar, ili u nedostatku istog razviti registar za potrebe pilotske aplikacije Podaci koje registar treba sadržavati supotrebe pilotske aplikacije. Podaci koje registar treba sadržavati su sljedeći:

podaci o korisniku (kao identifikator koristiti OIB)uloga korisnika računa – je li korisnik registriran kao primatelj računa, pošiljatelj računa ili obojevrijeme početka i vrijeme završetka razdoblja za koji je korisnikvrijeme početka i vrijeme završetka razdoblja za koji je korisnik registriran kao pošiljatelj/primatelj e-Računatipovi i verzije elektroničkih dokumenata koje korisnik podržava u slanju i primanjutehnički podaci potrebni za uspostavljanje komunikacije i usmjeravanje (protokol adresa)


(protokol, adresa)

Poslovni procesi


h. Slanje e-Računa primateljuh. Slanje e Računa primatelju♦ U pilotskom sustavu e-Račun se izravno šalje primatelju odnosno

njegovom informacijskom posredniku. Potrebno je također razmotriti ulogu informacijskih posrednika u kreiranju potpisivanju slanju primanju iinformacijskih posrednika u kreiranju, potpisivanju, slanju, primanju i arhiviranju e-Računa.

♦ U sustav treba ugraditi sigurnosne mehanizme korištenjem dostupnih rješenja.

i Prijem e Računai. Prijem e-Računa ♦ Pilotski sustav treba omogućiti primanje e-Računa te njegovo prihvaćanje

ili odbijanje.

j. Provjera elektroničkog potpisa i vremenske oznake♦ Realizirati pilotsko rješenje za provjeru elektroničkog potpisa i vremenske


♦ Realizirati pilotsko rješenje za provjeru elektroničkog potpisa i vremenske oznake.

Poslovni procesi


k. Slanje potvrde o prijemu/odbijanju/grešcik. Slanje potvrde o prijemu/odbijanju/grešci♦ Sustav treba pratiti status računa i pošiljatelju slati odgovarajuće potvrde.

l. Priprema za unos e-Računa u ERP♦ Prebacivanje podataka e-Računa iz korištenog XML formata u format

određen za pripremnu pohranu podataka (n pr pripremne tablice uodređen za pripremnu pohranu podataka (n.pr. pripremne tablice u relacijskoj bazi podataka) u svrhu njihova kasnijeg unosa u ERP.

m Arhiviranje e-Računa kod pošiljatelja i kod primateljam. Arhiviranje e-Računa kod pošiljatelja i kod primatelja♦ I izdavatelju i primatelju e-Računa omogućiti arhiviranje e-Računa. U

arhivu je uz e-Račune potrebno pohraniti i odgovarajuće metapodatke s pripadnim podacima koji olakšavaju pretraživanje arhive.

n. Pretraživanje arhive e-Računa


♦ Omogućiti pretraživanje poslanih i primljenih računa.Poslovni procesi

Dokumenti u dobavnom lancu


e-Plaćanje

♦ Plaćanje je završni dio cjelokupnog procesa nabave kada se kupac dobavljaču konačnim transferiranjem novčanih sredstava naznačenih na računu zaključi taj proces.

♦ Za RH se može reći da se ovaj dio procesa, čak i ako se svi drugi koraci provode na "klasični" način, najčešće obavlja elektroničkim putemelektroničkim putem.


e-Plaćanje

♦ Veliki dio poduzeća (pravnih osoba), kao i visok postotak građana svoje platne naloge obavlja putem bankarskih aplikacija koje njihove poslovne banke nude na svojim internetskim stranicama.

♦ Iako to nije e-Plaćanje u punom smislu te riječi, jer se barem dio elemenata naloga za plaćanje mora unijeti ili provjeriti ručno (najčešće bankovne koordinate i reference plaćanja "poziv na(najčešće bankovne koordinate i reference plaćanja – "poziv na broj") može se reći da su svi subjekti platnog prometa svjesni mogućnosti bržeg i cjenovno prihvatljivijeg provođenja naloga za l ć j t i t t k b k tplaćanje putem internetskog bankarstva.


e-Plaćanje

♦ Po donošenju Zakona o platnom prometu (2001.), a u cilju olakšavanja obavljanja platnog prometa, Hrvatska udruga banaka (HUB) je standardizirala obrazac naloga za plaćanje u dva formata (ovisno da li se ispunjava ručno ili strojno). Od tada obrazac HUB 1 i HUB 1-1 postali su de facto i norma jer se jedini koriste u platnom prometu.

Zbog povećanog korištenja crtičnih (bar) kodova u cilju dodatnog♦ Zbog povećanog korištenja crtičnih (bar) kodova, u cilju dodatnog ubrzavanja i niže cijene, HUB je početkom 2007. standardizirao i smještaj i vrstu dvodimenzionalnog crtičnog koda koji se može koristiti

b HUB 1 1 t bj i d ć b k ih ć ti t kna obrascu HUB 1-1 te objavio da će sve banke prihvaćati tako ispostavljene i pripremljene naloge za plaćanje.


e-Plaćanje

♦ Početkom rada na e-Računu u RH, banke su se dogovorile da standardiziraju obrazac HUB 1-1 u XML formatu kako bi se mogao koristiti kao sastavni dio e-Računa.

♦ U suradnji s Financijskom agencijom (FINA) pripremljena je XML struktura podataka kao i odgovarajuće upute za korištenje koje su u studenom 2008 objavljene na stranicama HUB a u obliku otvorenestudenom 2008. objavljene na stranicama HUB-a u obliku otvorene norme dostupne svim korisnicima, kao i partnerima koji ju žele dalje objavljivati (banke, FINA).


e-Plaćanje

♦ HUBmodel podataka


e-Plaćanje

♦ Cilj standarda "e-HUB obrasca" je da oni izdavatelji računa koji ih žele izdavati u elektroničkom formatu, sada mogu, uz PDF račun s HUB 1-1 obrascem, dodati i XML kod koji će sadržavati sve potrebne podatke da se iz njega izravno stvori elektronički nalog za plaćanje.

♦ Umjesto ručnog prepisivanja potrebnih podataka u internetsko bankarstvo (ili plaćanja otisnutog papirnog naloga) biti će mogućebankarstvo (ili plaćanja otisnutog papirnog naloga) biti će moguće pripremiti elektronički nalog izravno iz XML datoteke.


e-Plaćanje

♦ Da bi to bilo moguće, mora postojati sučelje, za koje se može pretpostaviti da će ga banke koje nude internetsko bankarstvo moćipretpostaviti da će ga banke koje nude internetsko bankarstvo moći ponuditi.

♦ Za poduzeća, koja račune obrađuju u automatiziranom sustavu, umjesto pripreme naloga za plaćanje koje sada takav sustav radi iz unesenih podataka sustavi će moći izravno preuzeti XML kod i po odobrenjupodataka, sustavi će moći izravno preuzeti XML kod i, po odobrenju isplate po tom računu pripremiti automatski nalog za plaćanje.

♦ HUB će uskoro izdati i novu eHUB3 normu za nalog za plaćanje koja će imati, među ostalim, i polje IBAN i omogućit će se i devizna plaćanja.


e-Plaćanje

♦ Banke u RH su povezane na dva nacionalna sustava za plaćanje:NKS - Nacionalni klirinški sustavHSVP H t ki t likih l ć jHSVP - Hrvatski sustav velikih plaćanja

♦ NKS je razvijen u Financijskoj agenciji (FINA) prilikom prijenosa platnog j j j j g j ( ) p p j p gprometa pravnih osoba u banke. Sve međubankovne transakcije realiziraju se tako da se u paketu prenosi veliki broj manjih transakcija. Banke korisnici zajedno s agencijom FINA rade na razvoju i nadogradnjiBanke korisnici zajedno s agencijom FINA rade na razvoju i nadogradnji sustava koji se pokazao pouzdanim.

♦ Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) plaćanja se obavljaju preko♦ Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) – plaćanja se obavljaju preko svjetske SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) mreže plaćanja. U njemu osim poslovnih banaka

dj l j i H t k d b k (HNB)


sudjeluje i Hrvatska narodna banka (HNB).

Poslovni procesi

e-Plaćanje

SEPA (Single Euro Payments Area)SEPA (Single Euro Payments Area)

♦ nadnacionalni sustav koji se razvija pod vodstvom Europskog vijeća za platni promet EPC (European Payments Council). SEPA je službeno zaživjela 28.01.2008.

♦ Cilj : da se do kraja 2010. godine stvori kritična masa korisnika tako da će to postati jedini platni sustav u svim zemljama eurozone, a postojeća rješenja će se nakon toga napustitirješenja će se nakon toga napustiti.

♦ SEPA sustav ima nekoliko "shema" – skupa pravila po kojima se odvijaju k t k ij P č l j h i k l ć j ( ditneke transakcije. Počelo je s shemom virmanskog plaćanja (credit

transfer), dok je druga shema – direktno terećenje (direct debit)...♦ Izvjesno je da će u budućoj shemi za e-Račun biti uključen i SWIFT.


j j j j

Poslovni procesi

Obavještavanje o plaćanju

♦ Obavještavanje o plaćanju je proces koji je dio procesa plaćanja za prijenos sredstava između kupca i dobavljača u lancu nabave.

♦ Sljedeće funkcije čine platni ciklus:obavještavanje o plaćanju – komunikacija o plaćanju između kupcaobavještavanje o plaćanju – komunikacija o plaćanju između kupca i dobavljača,nalog za plaćanje – izvršenje plaćanja (prijenos sredstava) između k j l b k l b k d b lj č ikupca, njegove poslovne banke, poslovne banke dobavljača i dobavljača.

♦ Proces obavještavanja o plaćanju daje priliku da se obavijest o plaćanju automatski obrađuje u računovodstvenim sustavima dobavljača i kupca. U Republici Hrvatskoj ne postoji običaj slanja obavijesti o plaćanju


U Republici Hrvatskoj ne postoji običaj slanja obavijesti o plaćanju.

Poslovni procesi


mjesto obavještavanja o plaćanju u dobavnom lancu (iz CEN CWA 15670)



Detaljnije o procesima u platnom ciklusu:

♦ obavještavanje o plaćanju – ovaj proces podržava generiranje i prenošenje obavijesti o plaćanju od kupca prema dobavljaču. Obavijest daje detaljne računovodstvene podatke koji se odnose na plaćanje ili na daje deta j e aču o odst e e podat e oj se od ose a p aća je adrugi oblik financijskog podmirivanja računa, a odnose se na robu ili usluge koje je dobavljač isporučio.

♦ nalog za plaćanje – ovaj proces podržava generiranje naloga za plaćanje kojeg kupac izvršava preko poslovne banke, zatim razmjenu informacija između banaka kupca i dobavljača i konačnu razmjenu informacija između poslovne banke dobavljača i samog dobavljača o izvršenom prijenosu sredstava.


p j

Poslovni procesi

4_dobavni_lanac.pdf

Documents