Tokovi u eljeznikom saobraaju

Tokovi u eljeznikom saobraaju

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLAPrevoenje robe eljeznicom obavlja se tertenim kolima.Roba se redovno prevozi iz mjesta proizvodnje u mjesto potronje. Proizvodni i potroni centri su redovno izmijeani tj. isti ivotni centar moe biti jednovremeno potroan centar za odreenu vrstu robe, a takoe i prizvodni centar za drugu vrstu robe. Naprimjer, dolina rjeke Bosne je centar industrijske proizvodnje, a pri tome veliki potroni centar itarica .

Prema tome, natovarena teretna kola moraju izvriti kretanje od proizvodnog centra A, do potroakog centra B. Ukoliko proizvodni centar B nije istovremeno i proizvodni centar za druge vrstu robe, kola se moraju u praznom stanju vratiti u proizvodni centar A.

Pri ovome kretanju postoje zakonomjernosti, pa iako se manje vie moe rei za svako naseljeno mjesto da je ono istovremeno i proizvodni i potroni centar, sa gledita eljeznikog saobraaja izdvajaju se centri gdje dominira proizvodnja nad potronjom. Jasno je da u centrima gdje je proizvodnja vea od potronje, vei je i utovar od istovara, kao i obratno, gdje je potronja vea od proizvodnje vei je istovar od utovara. Na taj nain ueljeznikom saobraaju jasno se izdvajaju kolski tokovi natovarenih teretnih kola i kolski tokovi praznih kola.

Na jednoj eljeznikoj pruzi jedan pravac skoro uvijek ima jai kolski tok natovarenih teretnih kola od suprotnog pravca gdje je ovaj slabiji. Ako oznaimo sa (P) zbir kolskih tokova natovarenih teretnih kola u jednom i u drugom pravcu, sa (P') kolski tok natovarenih teretnih kola onog pravca gdje je ovaj jai, a sa (P'') kolski tok suprotnog pravca, onda imamo da je ukupni kolski tok jednak zbiru:

P = P' + P'', kako je P' > P'', to odnos P'/P'' = izraava tzv. koeficijent praznog pravca, tj. odnos kolskog toka natovarenih teretnih kola tzv. praznog pravca prema kolskom toku natovarenih kola tzv. tovarenog pravca.Ukupan ciklus vremena obrata kola moemo rastaviti na sljedee elemente:

Prvi element je vrijeme za utovar robe u kola na kolosijeku naroito za to odreenom. Utovar robe u kola kod nas redovno vri poiljalac robe. Izuzetak moe biti sa denanom robom, kao i sa onim kolskim poiljkama gdje se izriito zahtijeva da utovar obavi organ eljeznice; Drugi element je vrijeme od utovara do otpremanja kola vozom. Ovo vrijeme obuhvata operacije formiranja dokumenata tj. kartriranja poiljke, plaanja vozarine isl. Istovremeno se moe obavljati i operacija oko izvaenja kola sa mjesta utovara. Tek po zavretku navedenih operacija, kola mogu biti uvrtena u voz , tj. mogu se izvesti operacije oko uvrtenja kola u voz, kao i operacije za otpravljanje voza; Trei element je vrijeme vonje voza od otpravne do uputne stanice; etvrti element je vrijeme utroeno na zadravanje voza u meustanicama radi izvrenja tehnikih operacija (ukrtanja, preticanja, uzimanja goriva, tehnikog pregleda kola, itd); Peti element je vrijeme utroeno na zadravanje voza na rasporednoj stanici radi smjene lokomotiva i voznog osoblja. Pri dananjim uslovima rasporedne stanice nalaze se na rastojanju od 60 do 120 km. U ovaj element spada i vrijeme potrebno radi iskljuenja kola iz jednog voza i uvrtanja u drugi voz; esti element je vrijeme koje je potrebno za iskljuenje kola iz voza u uputnoj stanici i za njihovo postavljanje na istovarni kolosijek; Sedmi element je vrijeme potrebno za istovar kola; Osmi element je vrijeme potrebno za izvlaenje praznih kola sa istovarenog kolosijeka, uvrtavanje kola u voz, kao i vrijeme potrebno za otpremu voza; Deveti element je vrijeme potrebno za prevoenje praznih kola sa istovarnog kolosijeka do reona ponovnog utovara. Ovdje se ponavljaju sve operacije ranije navedene u treem, etvrtom i petom elementu; Deseti element je vrijeme potrebno za iskljuenje kola iz voza u stanici ponovnog utovara, vrijeme potrebno za postavljanje kola na kolosijek utovara i vrijeme do poetka utovara.

Na ovaj nain zavren je cijeli ciklus, i sa poetkom utovara poinje novi proces obrta kola.

5.1. Eksploatacioni znaaj obrta kola

Pod obrtom kola razumijemo prosjeno vrijeme koje protekne izmeu dva uzastopna utovara. Prema tome, ako treba iz stanice A prevoziti dnevno u stanicu B jedna kola i ako je vrijeme obrta ovih kola , to radni park kola (nr) mora biti:

nr = 1 (kola-dana)Ako elimo da tovarimo, ne jedna kola dnevno, ve u kola dnevno pri prosjenom obrtu kola () dana, onda moramo raspolagati radnim parkom od

nr = u (kola-dana)Prema tome, navedena jednaina predstavlja analitiku zavisnost izmeu radnog parka, rada i obrta kola.Veliina nr ne oznaava broj kola, nego broj kola - dana kojima se mora raspolagati, kako bi se izvrio rad od (u) utovara pri prosjenom obrtu od () dana.5.2. Utvrivanje obrta eljeznikih kolaIz predhodnog izlaganja proizilazi da se radni kolski park moe nai u sljedeim stanjima:

a) u saobraaju u natovarenom stanju,

b) u saobraaju u praznom stanju,c) u zadravanju na rasporednim stanicama, i

d) u zadravanju na robnim operacijama.Ako je u toku jednog dana (24 sata) eljeznika kompanija raspolagala sa (nr) kola- dana, i ako je to ukupan zbir kola dana koji moe biti utroen na naprijed navedena stanja, odnosno operacije sa kolima, tada je potrebno odrediti utroak kola dana na svaku od navedenih operacija i taj utroak predstaviti analitiki na sljedei nain:1) Utroak kola - dana na saobraaj kola u tovarenom stanju iznosi :

gdje je:

ltov duina tranja kola u tovarenom stanju u (km),

vk - dionika / komercijalna / brzina vozova u (km/h) iu veliina rada u kolima.2) Utroak kola dana na saobraaj kola u praznom stanju iznosi:

gdje je:

lpr - duina tranja kola u praznom stanju u (km).

3) Utroak kola dana na zadravanju kola u rasporednim stanicama iznosi:

gdje je:

Lteh prosjena udaljenost tehnikih stanica koje kola prou u toku obrta u (km), i tteh zadravanje kola u rasporednoj stanici u satima.Jasno je da izraz oznaava broj rasporednih stanica koje kola prou u obrtu.

4) Utroak kola dana na zadravanju kola na robnim operacijama iznosi:

gdje je:

Uut dnevna koliina kola koja su bila pod utovarom,Uist dnevna koliina kola koja su bila pod istovarom,trob utroak vremena u satima za jednu robnu operaciju.Prema naprijed izloenom, moemo uspostaviti relaciju:

Kada podijelimo obje strane jednaine sa (u) imamo :

Izraz (ltov + lpr) predstavlja ukupnu duinu tranja kola u toku obrta, dakle od utovara do ponovnog utovara, a (lpr) moe se izraziti kao funkcija (1tov) uz pomo koeficijenta praznog tranja, na sljedei nain:

gdje je:

- koeficijent praznog tranja kola.Radi skraenja relacije, oznaku (ltov) moemo jednostavno zamijeniti sa oznakom (1), pa e predhodni, tzv. trolani obrazac za obrt kola imati sljedei oblik.

Izraz naziva se koeficijent mijesnog rada (KMR). Koeficijent mjesnog rada pokazuje koliko od obavljenih robnih operacija otpada na dotinu radnu jedinicu.Ukoliko direkcija ima iskljuivo tranzit, onda nema zadravanja kola na robnim operacijama, pa je vrijednost izraza:

Ukoliko direkcija ima iskljuivo tzv.mjesni rad, sva kola e biti utovarena i istovarena na teritoriju dotine radne jedinice, pa e u tome sluaju biti Uut = Uist = u, i iznos koeficijenta mjesnog rada bie:

Prema tome koeficijent mjesnog rada moe imati sve vrijednosti od 0 do 2 to zavisi od veliine tranzita za odnosno podruje.

Razmatranjem prednje trolane formule vidimo da za vrijeme obrta od () dana, kola preu put od ltov(1+) (km), pa e prema tome prosjeno dnevno tranje kola iznositi:

Prirodu funkcionalne veze izmeu izmeu prosjenog dnevnog tranja kola i obrta kola, moemo ilustrovati sljedeim primjerom:

Ukupan preeni put u tovarenom i praznom stanju neka je . Ako dajemo razne vrijednosti za obrt kola (), dobiemo odgovarajue vrijednosti za prosjeno dnevno tranje kola (s). Rezultati su prikazani na na nerednoj slici 5.1. i na pripadajuoj tabeli. Evidentno je da Prosjeno dnevno tranje naglo pada sa poveanjem obrta kola.

s

0

2

4

5

8

160

80

64

40

Slika 5.1. Funkcionalna zavisnost prosjenog dnevnog tranja i obrta kolaAko se obrt kola izmijenio za (%), i ako iznosi (1 + /100), tada e prosjeno dnevno tranje biti:

Kada je obrt kola porastao za (%), procentualno poveanje prosjenog dnevnog tranja e biti sljedee:

Ako dajemo niz vrijednosti za, dobit emo odgovarajue vrijednosti za lijevi dio jednaine. Rezultati su predstavljeni na slici 5.2. i na pripadajuoj tabeli.

(%)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1000

9,1

16,7

23,1

28,6

33,3

37,5

41,2

44,5

47,3

50,0

Slika 5.2. Procentualni utjecaj porasta obrta kola na prosjeno dnevno tranje

Ranije data formula obrta eljeznikih kola zasniva se na elementima utroka vremena na saobraaj kola u natovarenom stanju, u praznom stanju, utroka vremena u tehnikim stanicama i na robnim operacijama. Treba napomenuti da ova formula uglavnom, vrijedi za itavu mreu. Za jedno podruje, odnosno za dio mree moe se primijeniti, ali odrava drugi pojam.

Predpostavimo da sva kola na mrei snabdijemo kartonima u koje bismo unosili trajanje svake pojedine operacije u toku obrta kola. Kada kola zavre svoj obrt, karton sa podacima alje se na jedno odreeno mijesto, recimo u stanini biro, a kola se opremaju novim kartonom itd. Poslije odreenog vremena sabirajui podatke iz kartona doli bismo do podataka o ukupnom vremenu kola-dana utroenom za obrte i broj tih obrta. Ako podijelimo ukupno vrijeme kola-dana s brojem obrta dobijemo zavreno tano prosjeno trajanje obrta kola za sve izvrne prijevoze. Jasno je, da u statistiki biro nee stii kartoni onih kola koja jo nisu zavrila ciklus obrta.To je ispravno, jer ako bismo uzeli u obzir nedovrene obrte dobili bismo u rezultu smanjeno vrijeme obrta kola, to ne bi odgovaralo stvarnosti.

Ako razmotrimo rad jedne eljeznike uprave, moemo konstatovati da na predajnim stanicama (tj. stanicam izmeu dvije uprave), dolazi do razmjene natovarenih i praznih kola. Prema tome, take uzastopnog utovara mogu leati i izvan mree jedne eljeznike uprave.

Uopte uzevi obrt kola moe zapoeti na teritoriji jedne uprave, a zavriti na teritoriji susjedne uprave, ili na teritorij neke udaljene uprave. U ovome posljednjem sluaju kola mogu preko teritorije jedne uprave prei u natovarenom ili praznom stanju, a da na toj teritoriji ona ne izvre ni utovar ni istovar.Razmotrimo podrobno sve mogue sluajeve.

Primljena kola u natovarenom stanju od strane jedne uprave, mogu biti predata u natovarenom stanju drugoj upravi, ili ponovo utovarena na teritoriji odnosne uprave.

Primljena kola u praznom stanju mogu biti predata u praznom stanju drugoj upravi ili utovarena na teritoriji odnosne uprave.

Utovarna kola na teritoriji odnosne uprave mogu biti ponovo utovarena na teritoriji uprave, ili predata susjednoj upravi u natovarenom ili praznom stanju.

Svi navedeni sluajevi nejednako se odraavaju na veliinu obrta kola. Jedino kada se oba utovara vre na tertoriji iste uprave, obrt kla moe se pravilno izraunati. U svakom drugom sluaju kada se kola primaju u natovarenom stanju, ili kada se kola koja su natovarena na teritoriji uprave, predaju u natovarenom ili praznom stanju, moe se govoriti samo o dijelu obrta, a ne o obrtu kola u punom smislu rijei.

U ovome sluaju, u opoj formuli: kola-dani provedeni iskljuivo na dotinoj teritoriji ulaze ubrojitelj formule, dok u imenitelj formule ulazi svaki prijem tovarnih kola i svaki utovar, bez obzira da li je obrt dovren na toj teritoriji ili ne. Razumije se, u ovakvom sluaju dobija se neto snieni obrt kola, to sve zavisi od broja nedovrenih obrta kola.U sluaju kada direkcija preuzima prazna kola i predaje ih, onda kola-dani ulaze u brojitelj formule, dok u imenitelj ne dolazi nikakav rad, te se u ovome sluaju dobija neto produeni obrt kola, to sve zavisi od broja dana-kola koja su kola provela u praznom stanju.

Iz navedenog moe se zakljuiti da izmjeritelj obrta kola ima razliit znaaj kada se upotrebljava u razmjerama mree, uprave, odnosno sektora.

U sluaju mree moe se govoriti o prosjenom vremenu izmeu dva uzastopna utovara, ako se zanemari tranzit i prijem iz inostranstva. U svakom drugom sluaju, moe se samo govoriti o prosjenom vremenu u kome su kola na teritoriji jedne uprave ili sektora zauzeta. Prema tome, izraz za utvrivanje obrta kola ima uslovni znaaj.

5.2.1. Utjecaj tehnolokih parametara na veliinu obrta kola

Pored ope formule , u predhodnoj taci izvedena je trolana formula o obrtu kola:

Razmatranjem trolane formule zakljuujemo da veliina obrta kola zavisi od sljedeih parametara:

Jedan dio ovih parametara,kao to su zavisi od privrede, odnosno od strukture prevoenja. Parametri zavise iskljuivo od organizacije procesa prevoanja, dok parametri zavise od organizacije procesa prevoenja, kao i od privrede. Potrebno je ispitati utjecaj svakog pojedinog izmjeritelja na veliinu obrta eljeznikih kola.

a) Koeficijent mjesnog rada (KMR)

Poto koeficijent mjesnog rada moe uzeti bilo koji iznos u rasponu od 0 do 2, evidentno je iz predhodne relacije da se obrt kola odnosi direktno proporcionalno prema ovome koeficijentu i da e se sa njegovim porastom veliina obrta kretati po pravoj liniji. To se najbolje moe ilustrovati sljedeim primjerom:Ako su nam zadati sljedei parametri:

onda emo uvrtavanjem u predhodnu relaciju dobiti da je obrt kola jednak:

Na slici 5.3. i pripadajuoj tabeli data je funkcionalna zavisnost obrta kola i KMR.k

0

0,5

1,0

1,5

2,02,5

2,87

3,25

3,62

4,00

Slika 5.3. Ispitivanje utjecaja koeficijenta mjesnog rada na obrt kola b) Duina tranja kola u tovarenom stanju (l)Trolanu formulu za obrt kola moemo predstaviti i na sljedei nain:

Ako su zadati sljedei parametri:

veliina obrta e dobiti sljedei oblik:

I u ovome sluaju, veliina obrta kola e se mijenjati po pravoj liniji, odnosno bie direktno proporcionalna duini tovarenog tranja kola.c) Koeficijent praznog tranja kola ()Obrt kola se moe izraziti i na sljedei nain:

Iz predhodne relacije vidi se, da e se obrt kola i u ovome sluaju mijenjati po pravoj liniji.

Ako bi se organizovao rad tako, da praznog tranja kola uope nema, tj. da je , novi obrt kola bi bio:

Prema tome je:

Uzmimo vrijednosti parametara iz predhodnog primjera, i neka je l=300 km:

i , odakle slijedi da je:

Ako je onda je iz predhodne relacije:

Ako nam je radni park iznosio

Na osnovu predhodnog, moemo rijeiti praktian zadatak, odnosno utvrditi za koliko e porasti utovar na mrei, pri istom radnom kolskom parku, ako se uniti prazno tranje kola.

Rad e u prvom sluaju biti:

U drugom sluaju rad e biti:

Kada se uniti prazno prazno tranje kola rad e biti vei za:

Ako to provjerimo na brojnom primjeru, dobit emo sljedei rezultat:

Dakle:

Unititi potpuno prazno tranje kola je nemogue usljed prirodnog razmijetaja bogatsva, ali sniziti ga sasvim je mogue. Ako bismo koeficijent praznog tranja, koji iznosi snizili za 10%, tj.na , na osnovu predhodnih obrauna mi bismo mogli poveati utovar za oko 6%. U praktinom smislu to znai, da ako bi rad iznosio prosjeno dnevno 10 000 kola, mogli bismo ga poveati na 10 600 kola.

U predhodnim razmatranjima vrijedila je predpostavka da se duina tranja kola u tovarenom stanju (ltov) ne mijenja. Namee se pitanje, koliko je korisno da se tovari i u obratnom,tzv. praznom pravcu. Da je to korisno nema sumnje, pitanje je samo koliko i u kojim sluajevima.

Ako imamo dionicu A-B (slika 5.4.), na kojoj je utovar centralisan u stanici C koja je na rastojanju l (km) od kraja dionice, i neka se u ovom centru dnevno tovari Utov kola u tovarnom pravcu (u pravcu B) i Upr kola u praznom pravcu (u pravcu A). Ukupan rad e prema tome iznositi: U=Utov + Upr.

U takama A i B kola se istovaraju ili predaju tovarena susjednoj direkciji, koja u zamjenu predaje prazna kola. Pri ovim uslovima, dnevno tranje (ns) svih kola bie:

Slika 5.4.Ako je dnevno tranje kola (s), radni park kola e biti:

Kako je:

Odredimo veliinu obrta kola:

Ako su u datom sluaju veliine (s), (l) i (L) stalne, a veliina (Upr) i (Upr/u) promjenjive, veliina obrta kola () mjenjat e se po prvoj liniji.

Iz formule koja nam daje veliinu obrta kola,vidi se da ukoliko veliina utovara iznosi (u), a u praznom pravcu se ne tovari,tj. Upr=0, obrt kola e biti: a radni park

Ako se rad uvea na raun utovara u suprotnom /porazom/ pravcu za veliinu Upr, tj. ako iznosi Utov + Upr, tada e obrt kola biti:

A radni park bie:

Slijedi da je:

Predpostavimo da se centar utovara poklopi sa poetkom dionice i da je sada L=l, to e obrt kola biti:

Ako je Upr = 0 , onda je:

Ako se tovari i u praznom pravcu (Upr), onda je:

Uporeujui posljednju formulu sa formulom ,Moemo zakljuiti sljedee:

a) ako se centar utovara poklapa sa poetkom dionice, radni kolski park ostaje neizmijenjen,

b) ako se centar utovara nalazi u sredini dionice, to pri poveanju utovara za raun utovara u praznom pravcu, potreban radni park moe biti nedovoljan dovoljan ili suvian, to sve zavisi od veliine .Praktino, veliina ne moe biti negativna, jer (l) ne moe biti vee od (L), u krajnjem sluaju (L = l). Prema tome, pri utovaru u obratnom, tzv. praznom pravcu, radni park moe ostati isti ili se mora poveati.

Obrt pri utovaru u praznom pravcu uvijek se poboljava /sniava se/ na raun umanjenja duine tranja kola.

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA 34

_1288781947.unknown

_1289487475.unknown

_1296672917.unknown

_1296673540.unknown

_1366541810.unknown

_1366542450.unknown

_1366542482.unknown

_1366541919.unknown

_1297510944.vsd

_1297511539.vsdk

0

3

2

1

1

2

_1297510390.vsdS

160

40

120

80

2

6

4

8

200

_1296672984.unknown

_1296673522.unknown

_1296672959.unknown

_1289489324.unknown

_1289494997.unknown

_1289495938.unknown

_1289496686.unknown

_1289497907.unknown

_1289498681.unknown

_1296672852.unknown

_1289498211.unknown

_1289497765.unknown

_1289496060.unknown

_1289495559.unknown

_1289495764.unknown

_1289495171.unknown

_1289494280.unknown

_1289494471.unknown

_1289494005.unknown

_1289488887.unknown

_1289488984.unknown

_1289489078.unknown

_1289488902.unknown

_1289487587.unknown

_1289488876.unknown

_1289488805.unknown

_1289487568.unknown

_1289383935.unknown

_1289484558.unknown

_1289485603.unknown

_1289487138.unknown

_1289485415.unknown

_1289384651.unknown

_1289384824.unknown

_1289384138.unknown

_1289382186.unknown

_1289382775.unknown

_1289383732.unknown

_1289382453.unknown

_1288783009.unknown

_1288783035.unknown

_1288782810.unknown

_1288773288.unknown

_1288775857.unknown

_1288778739.unknown

_1288781197.unknown

_1288778450.unknown

_1288774970.unknown

_1288775357.unknown

_1288774718.unknown

_1270805399.unknown

_1270814008.unknown

_1270814940.unknown

_1288772203.unknown

_1288772533.unknown

_1288771549.unknown

_1271455038.unknown

_1270814393.unknown

_1270814901.unknown

_1270814380.unknown

_1270811254.unknown

_1270813926.unknown

_1270811332.unknown

_1270811228.unknown

_1270701851.unknown

_1270714181.unknown

_1270719511.unknown

_1270737431.unknown

_1270719691.unknown

_1270719082.unknown

_1270712280.unknown

_1270714137.unknown

_1270710933.unknown

_1270701347.unknown

_1270701702.unknown

_1270701245.unknown