„Željeznica – generator rasta? Da ili ne?”

11:00h

Kampus Borongaj, Objekt 69

utorak 9. svibnja 2017.

Konferencija

Organizator:

Suorganizatori:

Fakultet prometnih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska gospodarska komora Hrvatska zajednica županija

Pokroviteljica:

predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović

Zlatni sponzor:

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Srebrni sponzori:

ALTPRO d.o.o. Radionica željezničkih vozila

Čakovec d.o.o. Pružne graĎevine d.o.o.

Sindikat infrastrukture

Hrvatskih željeznica

Sindikat

hrvatskih

željezničara

Sindikat

željezničara

Hrvatske

HŽ Putnički prijevoz d.o.o. KotonTeks d.o.o. - Tensar

Brončani sponzori:

Medijski pokrovitelj:

Privredni vjesnik

Prvi panel:

„EU je izabrala željeznicu! A Hrvatska?“

11:00h

Sudionici:

Ivan Miloš, predsjednik NO HŽ Infrastrukture,

Ivan Kršić, član Uprave HŽ Infrastrukture

dr.sc. Tomislav Josip Mlinarić, prodekan FPZ-a

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK

Damir Novotny, ekonomski analitičar

Davor Domazet Lošo, član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice RH

Marijan Klarić, bivši direktor HŽ-a

Zvonimir Viduka, potpredsjednik Saveza za željeznicu

Drugi panel:

„Nije 5 do 12 nego je 12 i 10!“

12:10h

Sudionici:

dr. sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture

Damir Bajs, predstavnik Hrvatske zajednice županija

Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu

Mladen Novak (ORAH)

Tihomir Lukanić (Živi zid)

Tomislav Panenić (MOST)

dr.sc. Siniša Hajdaš Dončić (SDP)

Bijela knjiga EU:

do 2050. prebacivanje 50% tereta s ceste na željeznicu

do 2050. smanjenje udjela cestovnog putničkog prometa na ispod 50%

do 2050. preko 50% putovanja putnika preko 300 km treba biti željeznicom

[NAZIV KATEGORIJE] [POSTOTAK]

Vodni prijevoz CO2 14%

[NAZIV KATEGORIJE] [POSTOTAK]

[NAZIV KATEGORIJE] [POSTOTAK]

UDIO U ZAGAĐENJU OKOLIŠA [CO2] PREMA GRANAMA PRIJEVOZA

Izvor: www.hzpp.hr/ekologija (travanj, 2017.)

Zašto željeznica?

• Prostorno isplativija

• Ekološki isplativija

• Veći kapacitet

• Energetski isplativija

• Najsigurniji oblik kopnenog prijevoza

Željeznica zauzima manje prostora!

Sigurnost

Željeznica u Hrvatskoj je 24 puta (!) sigurnija od automobila*.

Željeznica u Njemačkoj je 67 puta sigurnija od automobila**.

*Izvor: J. Blašković Zavada et al: Railway development from the aspect of evironmental protection , časopis Promet, vol.14, 2002, no. 4

** Allianz pro Schiene

U Hrvatskoj u zadnjih

sedam godina u vlaku

nije poginuo niti jedan

putnik!

Geoprometni položaj RH u Europi i Aziji

Izvor: www.railwaygazette.com (travanj, 2017.)

Prometni poloţaj RH prema TEN-T koridorima

Mediteranski koridor za teretni prijevoz RFC6

Mediteranski RFC6 i Rajna-Dunav koridori u RH

RFC 6 koridor u RH

Ţeljeznička pruga

Unutarnji plovni putovi

(Rajna-Dunav koridor)

Luka

Zračna luka

25%

40%

25%

10%

Ţeljezničkiprijevoz

Cestovniprijevoz

Ostalo Intermodalniprijevoz

Odluka o financiranju od 1999. do 2015.

10%

84%

6% 0%

Ţeljezničkiprijevoz

Cestovniprijevoz

Ostalo Intermodalniprijevoz

Ostvareno financiranje od 1999. do 2015.

P L A N I R A N O O S T VA R E N O

Izvor: VII. Forum IPC-a

Mili

juni

kun

a [k

n]

Planirano

PLANIRANE I OSTVARENE INVESTICIJE

– Željeznička infrastruktura HŽ u milijunima kuna

Izvor: HŽ

0,0

2.000,0

4.000,0

6.000,0

8.000,0

10.000,0

12.000,0

PLAN OSTVARENO

Ostvareno

VLADA RH (MPPI)

HŽ Infrastruktura

d.o.o. HŽ Putnički prijevoz

d.o.o. HŽ Cargo d.o.o.

HAKOM Agencija za sigurnost

ţeljezničkog prometa

Postojeća organizacija ţeljezničkih poduzeća u RH

U 100% VLASNIŠTVU:

AGIT d.o.o.

Agencija za integralni

transport

Održavanje vagona d.o.o.

Radionica željezničkih

vozila Čakovec d.o.o.

Remont i proizvodnja

željezničkih vozila

Slavonski Brod d.o.o.

U DJELOMIČNOM

VLASNIŠTVU:

Robno-transportni centar

Brod d.o.o., Slavonski

Brod

(51%)

CROKOMBI d.o.o.

(47,9%)

Cargo centar Zagreb

(20%)

U 100%

VLASNIŠTVU:

Pružne graĎevine

d.o.o.

Croatia express d.o.o.

U DJELOMIČNOM

VLASNIŠTVU:

Proizvodnja-

regeneracija d.o.o., u

stečaju ( 23%)

U 100% VLASNIŠTVU:

Tvornica željezničkih

vozila Gredelj d.o.o., u

stečaju

Tersus eko d.o.o.

Tehnički servisi

željezničkih vozila

d.o.o.

U DJELOMIČNOM

VLASNIŠTVU:

Proizvodnja-

Regeneracija d.o.o. u

stečaju (77%)

Hrvatsku željezničku mrežu koriste:

• HŽ Putnički prijevoz

• HŽ Cargo

• PPD Transport

• RAIL & SEA

• Rail Cargo Carrier – Croatia

• Slovenske železnice – Tovorni promet

• Train Hungary.

Izvor: www.hzinfra.hr/?page_id=418, svibanj, 2017

Izvor: HŽ Infrastruktura

40.910

21.655 20.638

15.054 11.385

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

31.12.1989. 31.12.2000. 31.12.2006. 31.12.2013. 31.12.2016.

Ukupni broj djelatnika na Hrvatskim ţeljeznicama

28,2%

48,5% 43,6%

21,2% 21,5% 17,3%

EU Švicarska Austrija Češka Slovačka Hrvatska

Udio željeznice u teretnom prometu (samo kopno) 2014.

Izvor: Eurostat, travanj 2017.

Izvor: DZZS RH: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2010, svibanj 2017

*Od 1997. iz željezničkog prijevoza robe isključeni su prazni privatni vagoni.

000

t.

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

Prevezena roba u tisućama tona*

od 1984. do 2009.

Željeznica Cesta

Kontejnerski promet luka od 2000. do 2016.

(u TEU jedinicama)

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

Izvori: www.lukarijeka.hr/, travanj 2017 / www. luka-kp.si, travanj 2017

TE

U

Luka Koper

Luka Rijeka

8,4%

17,3%

12,1%

8,4% 7,3%

3%

EU Švicarska Austrija Češka Slovačka Hrvatska

Udio željeznice u putničkom prometu 2014.

Izvor: Eurostat, travanj 2017

Izvor: HŽ Infrastruktura

EU projekti:

Vinkovci – Tovarnik - DG

rehabilitacija pruge

Okučani – Novska

rehabilitacija pruge

Glavni kolodvor u Zagrebu

modernizacija sustava signalno-sigurnosnih

uređaja

izrada studije razvoja željezničkog

čvora Zagreb

Kriţevci – Koprivnica - DG

izgradnja drugog /

rekonstrukcija

postojećeg kolosijeka

297,1 mil. eur.

Zaprešić – Zabok

modernizacija i elektrifikacija

80,5 mil. eur.

Vinkovci – Vukovar

modernizacija i elektrifikacija

70 mil. eur.

Projekti u pripremi: Projekti u tijeku:

Dugo Selo – Kriţevci

izgradnja drugog / rekonstrukcija

postojećeg kolosijeka

198,03 mil. eur.

Gradec – Sv. Ivan Ţabno

nova pruga

29,3 mil. eur.

Rijeka Brajdica

rekonstrukcija željezničkog kolodvora

198 mil. eur.

Zagreb – Savski Marof

obnova dionica

475 mil. eur.

• Kakvi će nam stručnjaci trebati 2020., 2030.?

• Znamo li za što obučavamo buduće stručnjake i željezničare?

• Opstaju li naše prometne strategije bez obzira na promjene političkih struktura?

Hrvatskoj je potrebna strategija razvoja

željezničkog sustava koju će poštivati svaka vlada!

blagostanje drţave

radna mjesta

trgovinu i rast gospodarstva

dobru demografsku slika društva

Prometne mreže temelj su gospodarstva svake države.

Dobra ţeljeznička povezanost osigurava:

Naše poruke

Odrediti jasne standarde željezničke usluge u putničkom i teretnom prijevozu

Naše poruke

U sljedećih 5 godina u 50% županija uspostaviti IPP* sa željeznicom kao nositeljem

U sljedećih 5 godina podići modalni omjer prijevoza tereta željeznicom za 10%

*IPP – integrirani prijevoz putnika

Naše poruke

U sljedećih 5 godina osigurati projekte za financiranje iz EU fondova za barem 80% flote i 90% infrastrukture

U sljedećih 5 godina osigurati početna sredstva iz EU fondova za financiranje obnove zgrada i pristupne putove za 50% kolodvora i stajališta

Naše poruke

Osigurati početna sredstva za predfinanciranje remonta pruga

iz EU fondova:

- 200 km magistralnih pruga godišnje,

- 100 km regionalnih pruga godišnje

- 100 km lokalnih pruga godišnje.

Naše poruke