6. razvoj Živčanog sustava

9
RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA

Upload: ante-mihaljevic

Post on 04-Dec-2015

238 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

h

TRANSCRIPT

Page 1: 6. Razvoj Živčanog Sustava

RAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVARAZVOJ ŽIVČANOG SUSTAVA

Page 2: 6. Razvoj Živčanog Sustava

- Na prednjem kraju neuralne cijevi nastaju primarni Na prednjem kraju neuralne cijevi nastaju primarni moždani mjehurići (prosencephalon-prednji mozak, moždani mjehurići (prosencephalon-prednji mozak, mesencephalon-srednji mozak i rhombencephalon-mesencephalon-srednji mozak i rhombencephalon-stražnji mozak)stražnji mozak)

- Neuralna cijev se pregiba na dva mjesta pa nastaje Neuralna cijev se pregiba na dva mjesta pa nastaje vratni (cervikalni) pregib i moždani pregibvratni (cervikalni) pregib i moždani pregib

ProsencephalonProsencephalon RhombencephalonRhombencephalon- telencephalon - metencephalon telencephalon - metencephalon - diencephalon - myelencephalondiencephalon - myelencephalon

- Centralni kanal kralježnične moždine povezan je Centralni kanal kralježnične moždine povezan je šupljinama moždanih mjehurića šupljinama moždanih mjehurića

- Šupljine polutki velikog mozga (lateralne moždane Šupljine polutki velikog mozga (lateralne moždane komore), šupljina diencephalona (3. moždana komora), komore), šupljina diencephalona (3. moždana komora), šupljina rhombencephalona (4. moždana komora)šupljina rhombencephalona (4. moždana komora)

Page 3: 6. Razvoj Živčanog Sustava

- 3. i 4. moždana komora povezane su šupljinom - 3. i 4. moždana komora povezane su šupljinom mesencephalona koja se sužava i postaje mesencephalona koja se sužava i postaje aquaeductus mesencephalui Sylviiaquaeductus mesencephalui Sylvii

- Foramina interventricularia Monroi spaja lateralne Foramina interventricularia Monroi spaja lateralne moždane komore s 3. moždanom komorommoždane komore s 3. moždanom komorom

Kralježnična moždinaKralježnična moždina- Stanice stijenke neuralne cijevi (neuroepitelne Stanice stijenke neuralne cijevi (neuroepitelne

stanice) se umnažaju i daju neuroepitel od kojeg će stanice) se umnažaju i daju neuroepitel od kojeg će poslije nastati ventrikularna zona oko lumena poslije nastati ventrikularna zona oko lumena kralježnične moždinekralježnične moždine

- Neuroepitelne stanice se diferenciraju u neuroblaste Neuroepitelne stanice se diferenciraju u neuroblaste koji zauzimaju pojas oko ventrikularne zone, tzv. koji zauzimaju pojas oko ventrikularne zone, tzv. intermedijanu zonu koja kasnije čini sivu tvar intermedijanu zonu koja kasnije čini sivu tvar

- Živčana vlakna neuroblasta iz intermedijalne zone Živčana vlakna neuroblasta iz intermedijalne zone tvore marginalnu zonu (vanjski sloj kralježnične tvore marginalnu zonu (vanjski sloj kralježnične moždine). Nakon mijelinizacije taj sloj čini bijelu tvar.moždine). Nakon mijelinizacije taj sloj čini bijelu tvar.

Page 4: 6. Razvoj Živčanog Sustava

- Neuroblasti u intermedijalnoj zoni se umanžaju i daju - Neuroblasti u intermedijalnoj zoni se umanžaju i daju ventralna (bočne ploče) i dorzalna (krilne ploče) ventralna (bočne ploče) i dorzalna (krilne ploče) zadebljanjazadebljanja

- Bočne ploče tvore motorička, a krilne ploče osjetna Bočne ploče tvore motorička, a krilne ploče osjetna područja kralježnične moždinepodručja kralježnične moždine

- Između ventralnog motoričkog i dorzalnog osjetnog roga Između ventralnog motoričkog i dorzalnog osjetnog roga neuroni tvore mali intermedijalni rog (neuroni simpatičkog neuroni tvore mali intermedijalni rog (neuroni simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava u T1-T12 i L2-L3)dijela autonomnog živčanog sustava u T1-T12 i L2-L3)

- Središnji dijelovi stijenke neuralne cijevi dorzalno tvore Središnji dijelovi stijenke neuralne cijevi dorzalno tvore krovnu ploču, a ventralno ploču dna i tu nema krovnu ploču, a ventralno ploču dna i tu nema neuroblasta već živčana vlakna prolaze s jedne na drugu neuroblasta već živčana vlakna prolaze s jedne na drugu stranustranu

Page 5: 6. Razvoj Živčanog Sustava

► HISTOLOŠKA DIFERENCIJACIJAHISTOLOŠKA DIFERENCIJACIJA

Živčane staniceŽivčane stanice

- Neuroblasti - apolarni neuroblasti (u intermedijalnoj - Neuroblasti - apolarni neuroblasti (u intermedijalnoj zoni) – bipolarni neuroblasti – multipolarni neuroblasti zoni) – bipolarni neuroblasti – multipolarni neuroblasti (primitivni dendriti i primitivni akson) – neuron(primitivni dendriti i primitivni akson) – neuron

- Aksoni neurona u bazalnoj ploči prodiru u marginalnu Aksoni neurona u bazalnoj ploči prodiru u marginalnu zonu na ventralnoj strani (prednji, motorički korijen zonu na ventralnoj strani (prednji, motorički korijen spinalnog živca)spinalnog živca)

- Aksoni neurona iz krilne ploče prodiru u marginalnu Aksoni neurona iz krilne ploče prodiru u marginalnu zonu ali se uspinju ili spuštaju kao aksoni asocijativnih zonu ali se uspinju ili spuštaju kao aksoni asocijativnih neuronaneurona

Page 6: 6. Razvoj Živčanog Sustava

Glija stanice Glija stanice - Glioblasti nastaju nakon formiranja neuroblastaGlioblasti nastaju nakon formiranja neuroblasta- Putuju iz ventrikularne zone u intermedijalnu i Putuju iz ventrikularne zone u intermedijalnu i

marginalnu zonumarginalnu zonu- U intermedijalnoj zoni diferenciraju se u U intermedijalnoj zoni diferenciraju se u

protoplazmatske i vlaknaste astrociteprotoplazmatske i vlaknaste astrocite- Oligodendrociti nastaju od glioblasta u marginalnoj Oligodendrociti nastaju od glioblasta u marginalnoj

zonizoni- Mikroglija stanice nastaju od mezenhima u drugoj Mikroglija stanice nastaju od mezenhima u drugoj

polovici razvojapolovici razvoja- Ependimske stanice razvijaju se od neuroepitelnih Ependimske stanice razvijaju se od neuroepitelnih

stanica nakon diferencijacije neuroblasta i stanica nakon diferencijacije neuroblasta i glioblastaglioblasta

Page 7: 6. Razvoj Živčanog Sustava
Page 8: 6. Razvoj Živčanog Sustava

Stanice neuralnog grebena i spinalni živciStanice neuralnog grebena i spinalni živci- Stanice neuralnog grebena tvore granično područje Stanice neuralnog grebena tvore granično područje

između neuralne cijevi i površinskog ektodermaizmeđu neuralne cijevi i površinskog ektoderma- Dorzalne stanice putuju lateralno i naprijed, one koje se Dorzalne stanice putuju lateralno i naprijed, one koje se

zadrže lateralno daju spinalne (osjetne) ganglijezadrže lateralno daju spinalne (osjetne) ganglije- Neuroblasti spinalnih ganglija imaju centralne i Neuroblasti spinalnih ganglija imaju centralne i

periferne nastavkeperiferne nastavke- Centralni ulaze u dorzalni dio kralježnične moždine i Centralni ulaze u dorzalni dio kralježnične moždine i

tvore stražnji korjen spinalnog živcatvore stražnji korjen spinalnog živca- U 4. tjednu razvijaju se motorička živčana vlakna i tvore U 4. tjednu razvijaju se motorička živčana vlakna i tvore

prednje korjenove spinalnih živacaprednje korjenove spinalnih živaca- Periferni nastavci se spoje s motoričkim vlaknima Periferni nastavci se spoje s motoričkim vlaknima

prednjeg korjena i tvore mješovite spinalne živceprednjeg korjena i tvore mješovite spinalne živce- Neuroblasti spinalnih ganglija diferenciraju se u Neuroblasti spinalnih ganglija diferenciraju se u

neurone stražnjih korjenovaneurone stražnjih korjenova

Page 9: 6. Razvoj Živčanog Sustava

MijelinizacijaMijelinizacija

- U perifernom sustavu mijelinizaciju obavljaju - U perifernom sustavu mijelinizaciju obavljaju Schwannove stanice, a u središnjem oligodendrocitiSchwannove stanice, a u središnjem oligodendrociti

Promjene položaja kralježnične moždine