acad secrets 01

8/7/2019 ACad Secrets 01

http://slidepdf.com/reader/full/acad-secrets-01 1/40

S obzirom na sloènost AutoCADa, ne ~udi da mnogima koji ga koriste promaknene{to va`no vezano uz njega. Od mnogih se korisnika o~ekuje da po~nu stvarati korisneuratke gotovo bez ikakve obuke, a ti korisnici zatim obu~avaju druge na temelju onoga{to su samostalno otkrili rade}i u AutoCADu. Usto, ~ak i najiskusniji korisnici Auto-CADa nakon nekog vremena zaborave mnoga korisna znanja.

Ovo je poglavlje rezultat brojnih pitanja koja su mi godinama postavljali korisniciAutoCADa na predavanjima, radionicama, e-mailom i telefonski. Ovo poglavlje sadrìsavjete vezane uz upotrebu AutoCADa s naglaskom na funkcije i tehnike koje korisnici~esto previde ili zaborave. Dobit }ete op}enite savjete vezane uz projektiranje primjenjivena bilo koji CAD sustav, preporuke vezane uz univerzalne standardne postupke u

AutoCADu te pregled tehnika i naredbi primjenjivih u svim verzijama AutoCADa.Ovo poglavlje nije zami{ljeno kao opseàn pregled AutoCADovih mogu}nosti –

postoji mnogo odli~nih knjiga koje nude upravo to – ni kao ud`benik AutoCADa.U ovom sam se poglavlju usredoto~io na stvari koje ~esto promaknu korisnicimaAutoCADa.

I Standardi projektiranja

I Korisni savjeti

I Pregled funkcija (sve verzije)

1. POGLAVLJE

Pove}avanje produktivnosti

AutoCad_secrets_01.qxp 10/30/2007 10:29 AM



Standardi projektiranjaCAD softver koristi se u toliko grana projektiranja da je nemogu}e razviti standarde koji

se odnose na sve njih. Imao sam priliku obu~avati korisnike koji u AutoCADu projekti-raju poplune, slu{na pomagala, odje}u za lutke, ku}e, {tale, poslovne zgrade, zrakoplove,podmornice i razne strojarske dijelove. No, postoje odre|ena osnovna pravila kojih sepridràvaju svi ozbiljni korisnici AutoCADa. Naravno, postoje izuzeci, ali za ta pravilavrijedi isto {to i za pravila kotiranja: slijedite ih ako je to mogu}e. înjenica da za neko pra-vilo postoji izuzetak ne umanjuje njegovu va`nost. Primjerice, nesumnjivo po{tujete pra-vilo vo`nje desnom stranom ceste – osim kada tijekom vo`nje ispred vas izleti pas, kada jedesna strana ceste poplavljena, kada pretje~ete nekoga itd. Slijede pravila vezana uzupotrebu AutoCADa.

Sve crtajte u stvarnoj veli~iniAko nemate neki dobar proturazlog, sve crtajte u stvarnoj veli~ini. Ako koristite ras-porede, u stvarnoj veli~ini moète nacrtati ~ak i detalje. Oni mo`da ne}e izgledati dobrou prostoru modela, ali moète ih prikazati u okvirima s pogledom u prostoru papira izadati koje god mjerilo èlite. U prethodnim ste verzijama AutoCADa trebali upotrijebitinaredbu SCALE, a zatim podesiti vrijednost varijable DIMLFAC radi kompenzacije, ali tovi{e nije dobra zamisao. Naime, ako zaboravite da stil kotiranja podrazumijeva mnoènjesvih kota s 2 ili ako nakon kotiranja nekog detalja zaboravite promijeniti vrijednost vari-jable DIMLFAC, sve }e dimenzije biti upola manje od stvarnih. Dovoljno je te{ko raditi smnogo detalja, pa za{to ne biste malo pojednostavili stvari crtanjem svega u stvarnoj

veli~ini? Ne crtate tablicu. Vodite brigu o tome kako }e objekt biti iscrtan kada stvoriteraspored.

Imao sam priliku obu~avati djelatnike iz raznih struka i uvijek sam traìo situacijeu kojima nije mogu}e nacrtati objekt u punoj veli~ini; jo{ nisam prona{ao slu~aj koji nijemogao biti rije{en upotrebom prostora papira. U jednoj se tvrtki dvije skupine projek-tanata nisu mogle sloìti je li bolje crtati u stvarnoj veli~ini ili u mjerilu. Jedna je skupinasmatrala da ne moè crtati u stvarnoj veli~ini jer je dizajnirala duga~ke dijelove koji sucijelom duìnom bili gotovo bez detalja, a na krajevima su imali mnogo detalja. Ta biskupina nacrtala samo krajeve, a zatim bi razdvojila dio konvencionalnim prekidomi iscrtala ga. Druga je skupina crtala dijelove u stvarnoj veli~ini da bi se mogli koristiti

u sklopnim crteìma bez ponovnog stvaranja.Savjetovao sam im da nacrtaju dijelove u stvarnoj veli~ini, s odgovaraju}im

detaljima na krajevima, i da nakon toga stvore raspored s dva okvira s pogledom kojipredstavljaju krajeve objekta. Dok god su dva okvira s pogledom u istom mjerilui poravnani, oni mogu biti razdvojeni da bi simbol prekida mogao biti dodan prostorupapira. âk je i kota ukupne duìne bila ispravna jer se nalazila u prostoru modela(gdje i pripada).

I 1. POGLAVLJE : POVE ]AVANJE PRODUKTIVNOSTI2




Slika 1.1

Konvencionalni prekid duga~kog dijela

STANDARDI PROJEKTIRANJA I 3

Vrijednost su mogli premjestiti udesno ili ulijevo tako da se vidi samo u jednomokviru s pogledom (vidi sliku 1.1). Cijeli je dio prikazan ispod dvaju plutaju}ih okvira spogledom stvorenih konvencionalnim prekidom.

Crtajte postoje}e zgrade prema izvedbenom stanju

Mo`da mislite da je ovaj savjet suvi{an, ali ~esto me traè savjet vezan uz projektiranjenadogradnji postoje}ih zgrada. Pitanje je obi~no u ovom obliku: "Imam originalne nacrtezgrade. Trebam li ih koristiti pri stvaranju crteà postoje}e zgrade u AutoCADu ili jebolje da stvorim geometriju u AutoCADu prema izvedbenom stanju ("as-built").

Naravno, stvaranje geometrije prema izvedbenom stanju omogu}uje rje{avanjeproblema na ra~unalu umjesto na terenu jer rijetko koja je zgrada izgra|ena posve uskladu s originalnim nacrtima. Moète stvoriti tlocrt na temelju originalnih nacrta, azatim provjeriti jesu li promijenjene klju~ne lokacije i dimenzije. To je velika prednostupotrebe ovako preciznog sustava za projektiranje. Ako sve nacrtate {to preciznijemoète, minimalizirat }ete ono {to neki gra|evinari zovu projektiranje na terenu. U tom je

slu~aju ve}a vjerojatnost da }e rezultati biti u skladu s nacrtima. Tko zna – mo`da sejednog dana projektiranje prema izvedbenom stanju i projektiranje prema originalnomnacrtu ne}e razlikovati.

Crtajte strojarske dijelove uz MMCSavjet da strojarske dijelove crtate uz MMC (Maximum Material Condition ) vjerojatnovam se ne ~ini tako suvi{an kao savjet da nacrte postoje}ih zgrada crtate u izvedbenomstanju jer strojarski dijelovi uvijek imaju zadanu toleranciju – ili bi je barem trebali imati.




Pitanje je gdje unutar tog raspona trebate stvoriti geometriju preciznu do 15 decimalnihmjesta kada koristite neki CAD sustav. (Ne moète napraviti objekt identi~ne veli~ine.

Ako mislite da moète, ne koristite dovoljno precizan mjerni instrument.)Postoji nekoliko mogu}nosti. Neki crtaju objekte u sredini raspona tolerancija

veli~ine. Drugi koriste nominalnu veli~inu – osnovnu veli~inu navedenu ispred znakaplus/minus. Naposljetku, nije li to idealna veli~ina? To mo`da jest idealna veli~ina, alinijedan od ta dva pristupa nije dobar, bez obzira na to stvarate li 2D crte` ili 3D model.înjenica je da strojarski dio nema idealnu veli~inu. Ako je dio ispravno projektiran i akomu je dodijeljena funkcionalna tolerancija, on }e funkcionirati dok god su njegove dimen-zije unutar te tolerancije. Ni zbog jedne veli~ine unutar te tolerancije dio ne}e funkcioni-rati bolje u odnosu na neku drugu veli~inu. Kao strojar, mo`da ste se odlu~ili za sredinuraspona, ali ne da biste dio u~inili boljim, ve} da biste smanjili vjerojatnost da }e dio biti

proizveden premalen ili prevelik.Crtajte sve dijelove i stvarajte sve modele uz MMC, osim ako je rije~ o nekom

rijetkom elementu koji se kontrolira uz LMC (Least Material Condition) unutar dopu{tenetolerancije. Elemente s vanjskim kotama, kao {to su osovine, crtajte u najve}ojdopu{tenoj veli~ini. Elemente s unutarnjim kotama, kao {to su provrti, crtajte u najma-njoj dopu{tenoj veli~ini. U oba }ete slu~aja dobiti dio na~injen od maksimalne koli~inematerijala. To je uobi~ajeno kada je najmanja vjerojatnost da }e dijelovi raditi u kombi-naciji jedan s drugim; ovaj pristup omogu}uje crtanje dijelova kada postoji opasnost odnjihovog otkazivanja, ali i brù provjeru njihovog me|udjelovanja. Usto, tako je lak{e bitidosljedan jer GD&T (Geometric Dimensioning and Tolerancing) podrazumijeva MMC za

mnoge konkretne situacije na koje se ta pravila odnose. Savjetujem ovaj pristup za 2D i3D modeliranje, bez obzira na to koristite li Mechanical Desktop, Inventor ili neki drugiCAD softverski paket.

Koristite logi~an korakKada ne{to projektirate, moète koristiti kakav god korak èlite. Ako odaberete korak uzkoji je lak{e raditi ili korak uz koji dobivate manje otpada tijekom izrade, {tedite vrijeme imaterijal. Tijekom po~etnih faza projektiranja moète namjestiti SNAP na taj korak uAutoCADu, a GRID na dvostruko ve}i korak. Tako moète ubrzati izradu po~etnog ras-poreda.

Za arhitektonske crteè savjetujem da koristite najve}i mogu}i korak, primjericejedan in~, stopu, dvije stope ili ~etiri stope. Tako }ete znatno olak{ati upotrebu materijalastandardnih dimenzija tijekom izrade. Za strojarske dijelove po mogu}nosti koristitekorak od 2 mm ili 0,1 in~.





KORISNI SAVJETI I 5

Korisni savjeti Jo{ od 1980-ih podu~avam tehni~ko crtanje i projektiranje u AutoCADu. Tada su mi se~esto suprotstavljali tehni~ki crta~i i projektanti koji su smatrali da previ{e inzistiram naapsolutnoj preciznosti. Tvrdili su da }e apsurdna preciznost od 15 decimalnih mjesta kojuAutoCAD koristi za kalkulacije postati besmislena kada crte` bude iscrtan. Kada iscrtatecrte`, te{ko je detektirati ~ak i znatne pogre{ke, naravno ako pa`ljivo zamijenite klju~nekote onima koje naknadno upi{ete.

Vjerujem da sve struke koje se oslanjaju na ra~unala pri projektiranju i dokumenti-ranju trebaju imati zajedni~ke standarde upotrebe CAD softvera. Slijede savjeti vezani uzpreciznost i druge aspekte AutoCADa koji bi trebali biti standardizirani u svimstrukama. Ako dobro poznajete AutoCAD, brè }ete napraviti precizan nego neprecizancrte`. Vi ili va{a tvrtka vjerojatno ste ve} uloìli vi{e od 7.000 $ da biste mogli raditi uAutoCADu. Za{to onda ne biste nastojali stvarati {to to~nije i korisnije datoteke crteà?

METRI^KI SUSTAV JE SVUDA OKO NAS

Davne 1976. godine predvidio sam da }e se u Sjedinjenim Dràvama jednog dana koristiti

isklju~ivo metri~ke jedinice. Nisam promijenio mi{ljenje, {tovi{e, sve sam uvjereniji u to. Sukobmetri~kog i anglosaksonskog (britanskog) sustava mjerenja neminovan je.

Imao sam priliku sura|ivati sa strojarima i arhitektima na pretvaranju jedinica

postoje}ih projekata iz in~a u metre. Premda je rije~ o pretvorbi ugrubo, tako se ~esto dobiju

dimenzije nelogi~ne svima koji su navikli koristiti metri~ke jedinice. Katkad nije mogu}e

prepraviti dimenzije preciznog strojarskog dijela tako da budu izraène u cijelim brojevima.

No, mogu}e je softverski pretvoriti jedinice arhitektonskog nacrta u milimetre bez ikakvih

neèljenih popratnih pojava. Koristi li ikoja AEC ( Architecture Engineering and Construction)

tvrtka metri~ke jedinice? Koristi, ba{ kao i ostatak svijeta, {to neke tvrtke u Sjedinjenim

Dràvama polako po~inju shva}ati – primjerice, proizvo|a~i namje{taja ~iji su ormari

prilago|eni isklju~ivo ameri~kim ku}ama i proizvo|a~i {perplo~a koji {perplo~e dimenzija

48x96 in~a mogu prodati isklju~ivo na ameri~kom trì{tu. Jedna tvrtka iz savezne dràve Maine specijalizirana za izradu monta`nih ku}a prodala

je brvnaru nekoj japanskoj tvrtki. Nakon nekog vremena dobili su faks: "Kakvi su to brojevi i

kada }emo dobiti nacrte u milimetrima?" Kada su me kontaktirali, savjetovao sam im da

pretvore jedinice u milimetre tako da najprije postave varijablu DIMLFAC na 25,4, a zatim

varijablu DIMRND na 2. Sve su dimenzije nakon toga bile cjelobrojne vrijednosti izraène u

milimetrima. Budu}i da se ni{ta nije promijenilo za vi{e od jednog milimetra, projekt je ostao

neizmijenjen, a crteì su izgledali bolje japanskom radnom timu. Zamislite kako im je

zbunjuju}e izgledala vrijednost kao {to je 7'8¾", a navikli su na vrijednosti kao {to je 2356.





Koristite sustav pomo}iAutoCADov sustav pomo}i postao je jedan od najboljih softverskih sustava pomo}i

uop}e. To je najzapostavljenija AutoCADova zna~ajka. Odgovore na mnoga pitanja kojasu mi korisnici postavili telefonski prona{ao sam u AutoCADovom sustavu pomo}i.Koristite sustav pomo}i. On je u svakoj novoj verziji AutoCADa sve bolji. To je primjerkakav treba biti sustav pomo}i.

Koristite blokove kad god moèteBlokovi mogu drasti~no smanjiti veli~inu datoteke, dopu{taju brzo aùriranje velikihuradaka i ~ine crteè dosljednijima. Kad god stvorite neki simbol, standardni detalj, sas-tavnicu ili neku drugu zbirku objekata koju }ete mo`da ponovno koristiti, razmisliteo stvaranju definicije bloka.

Kada upotrijebite blok, nemojte ga rastaviti ako za to nemate dobar razlog.To posebice vrijedi za kote. Kada ih rastavite, entitet bloka vi{e ne postoji. Tako gubitemogu}nost aùriranja kota a i datoteka se pove}ava (katkad drasti~no). Vrijednosti kotavi{e se ne}e aùrirati kada izmijenite geometriju i ne}ete mo}i promijeniti izgled kotaupotrebom stilova kotiranja. Iz istog razloga nemojte rastavljati ni uzorke {rafiranja.

Nikada naknadno ne mijenjajte vrijednosti kotaTijekom kotiranja crteà mogli biste do}i u isku{enje da upi{ete ispravnu vrijednost kadaje kota pogre{na. Osim ako zaista nemate vremena, ponovno ispravno nacrtajtegeometriju, a zatim dodajte asocijativnu kotu. U suprotnom }ete vi i svi koji }e koristiticrte` smatrati da je on ispravan – {to moè imati katastrofalne posljedice.

Ako izmijenite vrijednost kote jer nemate drugog izbora, obavezno nazna~iteizmjenu ili dodajte napomenu da biste mogli ponovno stvoriti geometriju kada budeteimali vi{e vremena.

Kada kotiram arhitektonske nacrte, uvijek u kartici Primary Units dijalo{kog okvira

Dimension Style postavim preciznost prikaza jedinica na 1/256. To je vrlo mala

vrijednost, ali uz tako veliku preciznost, tijekom kotiranja odmah znam postoje li

pogre{ke u geometriji. Ako nema pogre{aka, prikazana je to~na vrijednost kote.

Primjerice, ako preciznost postavite na neku cjelobrojnu vrijednost, male }e pogre{kebiti prikrivene zaokruìvanjem na najbliù vrijednost.




KORISNI SAVJETI I 7

Koristite logi~na i dosljedna imena slojevaUpotreba slojeva s logi~nim imenima omogu}uje razdvajanje razli~itih vrsta geometrijei razli~itih funkcija. Nemojte biti jedan od onih korisnika koji stvaraju kaoti~ne crteèu kojima se svi ili ve}ina entiteta nalazi na jednom sloju. Slojevi nude mogu}nost kontrolecrteà klju~ne za u~inkovit rad. Ako su imena slojeva logi~na, lak{e }ete raditi s vi{e slo-jeva.

Ta logika treba biti implementirana u uredski standard i odraàvati se u upotrebistandardnih predloàka i .DWS ( Drawing Standards) datoteke. Bilo je mnogo poku{ajastandardiziranja imenovanja slojeva u razli~itim strukama. Vi{e informacija moète na}iu 4. poglavlju.

Postavite sva svojstva na ByLayerAko nemate dobar proturazlog, izbjegavajte upotrebu vi{e boja, vrsti linija ili debljinalinija na jednom sloju. Ako dobijete crte` od nekoga tko je to u~inio, upotrebom naredbeFILTER ili QSELECT odaberite i premjestite objekte na razli~ite slojeve, a zatimpostavite njihova svojstva na ByLayer.

Dobar proturazlog moè biti potreba za stvaranjem simbola ili detalja koji sadrìvi{e vrsta linija i boja. Premda se to moè posti}i upotrebom objekata na razli~itim sloje-vima, mnogi korisnici vi{e vole da se svi elementi definicije bloka nalaze na jednom slojutako da samo taj sloj kontrolira izgled bloka. U tom slu~aju moète primijeniti odre|enuboju ili vrstu linije na element prije nego {to ga dodate definiciji bloka.

SUSTAV POMO]I

Ne pretjerujem kada kaèm da sam odgovore na mnoga pitanja korisnika prona{ao u

AutoCADovom sustavu pomo}i – ~esto jo{ tijekom telefonskog razgovora s njima. Nedavnome nazvao korisnik koji je u AutoCADu 2006 poku{avao urediti tekst u okomitoj sastavnici.

Verzija AutoCADa koju je prethodno koristio, prikazivala je tekst vodoravno; no, AutoCAD

2006 ne mijenja poloàj teksta, {to zna~i da je korisnik morao nagnuti glavu da bi ga

pro~itao. Htio je zakrenuti sastavnicu kada je odlu~io nazvati me.

Znao sam da varijabla MTEXTED omogu}uje pretvorbu trenuta~ne verzije MTEXT

editora u prethodnu verziju koja moè koristiti vodoravni tekst, ali nisam se mogao sjetiti

to~ne postavke. Kada mi je postavio pitanje, u sustavu pomo}i prona{ao sam varijablu

MTEXTED, a zatim sam korisniku rekao da je postavi na OldEditor. On je samo uzdahnuo

i rekao: "Vi znate sve o AutoCADu." Kada sam priznao da je u ovom slu~aju tajna uspjeha

u sustavu pomo}i, mislim da sam ~uo kako se udario po ~elu.

Nitko ne zna sve o AutoCADu, ali ako èlite biti najve}i stru~njak za AutoCAD u svomuredu, nau~ite koristiti sustav pomo}i. Sami odlu~ite ho}ete li otkriti svoj izvor informacija.





MANIPULIRANJE SLOJEVIMA

Pogledajmo sljede}i primjer tlocrta ku}e. Imena slojeva po~inju poljem koje nazna~uje kat

ku}e: FL1, FL1-DIM; FL2, FL2-DIM; FND, FND-DIM. Svakom je katu pridruèno nekoliko slojeva

za skrivene linije, simetrale, kote, sanitarije, elektri~ne instalacije itd.

Budu}i da imena slojeva slijede istu konvenciju, moète koristiti sljede}u sintaksu, bilo

u komandnoj liniji ili u izborniku, da biste:

• odmrznuli sve slojeve

• postavili sloj FL1 kao trenuta~ni sloj

• zamrznuli sve slojeve koji ne po~inju znakovima FL1.

Kôd bi trebao izgledati ovako:

-Layer;T;*;S;FL1;F;~FL1*;;

Zamjenski znak * zna~i sve. Tilda (~) je zamjenski znak koji zna~i sve osim.

Ako boju ili vrstu linije morate primijeniti izravno na objekt, a ne na ByLayer, u~inite to

upotrebom palete Properties nakon stvaranja objekta. Ako odaberete boju na alatnoj

traci Properties, mogli biste je zaboraviti vratiti na ByLayer i nastaviti crtati. Najbolje bi

bilo da zatvorite alatnu traku Properties kako je ne biste koristili. Vidi sliku 1.2.

Upotreba alata za crtanjeNau~ite koristiti izravno zadavanje udaljenosti ( direct-distance entry), ni{ane to~aka objekta

(osnaps), pra}enje objekta (object tracking), privremeno pra}enje (temporary tracking) i polar-no pra}enje ( polar tracking). To su sjajni alati koji mogu znatno ubrzati rad kada nau~itekako funkcioniraju u kombinaciji jedan s drugim. Isku{ajte novije osnape kao {to su M2P,Temporary Track Point, Parallel i Extension. No, nemojte pokrenuti previ{e osnapa. Otvo-rite dijalo{ki okvir Drafting Settings i isklju~ite {to vi{e opcija na kartici Object Snap.

Ako crtate linije pod neuobi~ajenim kutovima i èlite nastaviti s okomitim linijama od

posljednjeg nacrtanog segmenta linije, postavite PER kao pokrenuti osnap, a zatim

postavite pokaziva~ mi{a na kraj koji ste upravo odabrali.

Slika 1.2

Postavite svojstva na ByLayer




Iscrtavajte iz rasporeda u prostoru papiraVi{e informacija moète na}i u 6. poglavlju, ali zasad slijedite ove korake kada stvarate

novu datoteku crteà:1. Stvorite geometriju u punoj veli~ini u prostoru modela, ali nemojte dodati kote,

tekst ni {rafuru.

2. Stvorite raspored sa svim pogledima u odgovaraju}em mjerilu iscrtavanja.

3. Dodajte crteù kote, tekst, {rafure i shematske simbole iz rasporeda s okvirom spogledom u odgovaraju}em mjerilu.

KORISNI SAVJETI I 9

Naredba CHSPACE (Express Tools naredba prije AutoCADa 2007) omogu}uje

premje{tanje objekata iz prostora papira u prostor modela i obratno. Ako ne{to stavite

na pogre{no mjesto, to }ete lako promijeniti i automatski skalirati tako da se iscrtava

onako kako ste htjeli.

Crtajte savr{eno – netko }e podrazumijevati da ste to u~iniliûo sam neke horor pri~e o ugrubo nacrtanim AutoCAD crteìma koje je zatim upotrije-bio netko tko je pretpostavio da su nacrtani precizno. Glavni lik ve}ine tih pri~a neki jenesretni korisnik koji je morao koristiti tu|e crteè. Me|utim, katkad se korisnici na|u unevolji jer se oslanjaju na vlastite neprecizne crteè. U jednom slu~aju, koji je uklju~ivaosudsku tu`bu i mnogo novca, naru~en je gra|evinski projekt uz jamstvo da }e naru~iteljubiti dostavljeni precizni AutoCAD crteì postoje}e zgrade. Naàlost, ti su crteì bili

napravljeni da pokaù izlaz i op}enite lokacije i bili su neupotrebljivi za tu namjenu.Kako se to doga|a? Budu}i da ve}ina AutoCAD crteà izgleda precizno ~ak i ako

nisu precizni, ~esto zaboravljamo da smo zapravo samo ne{to skicirali, a zatim spremilidatoteku.

Brè }ete nacrtati crte` koriste}i AutoCADove alate koji pove}avaju preciznost nego

odoka. Za{to ih onda ne biste koristili?

Postavite visinu teksta na 0Ako tijekom stvaranja novog tekstualnog stila visinu teksta postavite na neku fiksnuveli~inu, tekst }e mo}i imati samo tu visinu, ma koju visinu zadali u stilu kotiranja. Akone moète pro~itati kotni tekst jer je presitan, ali moète vidjeti strelice, zadali ste fiksnuvisinu u tekstualnom stilu.





Nemojte koristiti ime Standard

Ime Standard koristi se kao podrazumijevano ime za tekstualni stil, stil kotiranja, stil

tablice i vjerojatno jo{ {to{ta u AutoCADu. To vas ime moè zavarati jer je rije~ ostandardu samo u smislu da se uvijek pojavljuje u AutoCAD okru`ju. Ime ne predstavljapravi standard ni u jednoj struci. Da biste izbjegli neugodna iznena|enja, napravitedatoteku predlo{ka u kojoj ni{ta nema ime Standard .

Savjetujem da tekstualne stilove imenujete prema fontovima koje koriste.Ako postavite njihovu visinu na 0, ne}ete morati koristiti imena kao {to je Romans48;dovoljno je Romans. Stilovima kotiranja dodijelite imena koja ukazuju na odgovaraju}epodru~je ili ime naru~itelja. Za stilove tablica koristite imena koja ukazuju na njihovunamjenu. Moète koristiti i imena svojih ku}nih ljubimaca – samo nemojte ni{ta nazvati

Standard .

Budite oprezni kada koristite REFEDITREFEDIT omogu}uje ure|ivanje definicija blokova ili vanjskih referenci; on zamjenjujeoriginale ako mu to naredite. Kliknite Save Reference Edits samo ako ste sigurni da toèlite. Crte` koji namjeravate koristiti kao vanjsku referencu (XRef) moète za{titi odure|ivanja REFEDIT-om tako da postavite varijablu XEDIT na 0 prije no {to gaspremite. Prije AutoCADa 2006, dvoklikom stavke BLOCK otvorili biste REFEDIT.Korisnici koji nisu znali {to je REFEDIT zatvorili bi novootvorenu alatnu traku i nastaviliraditi. Naàlost, nastavili bi ure|ivati vanjsku referencu a da to ne znaju i naposljetku bidobili poruku o pogre{ci not in the working set. Ako se pojavi ta poruka, upi{ite REFCLOSE u

komandnoj liniji.

Budite oprezni kada premje{tate ili preimenujete datotekeNemojte mijenjati imena datoteka, odredi{ta hiperveza, XRefove, XRef slike, datotekeizbornika, BMP datoteke ikona ili druge prate}e datoteke ako ne znate kako redefiniratinjihovu putanju. U suprotnom }ete dobiti prazne pravokutnike umjesto slika i zamjenskitekst umjesto XRefova, izbornici se ne}e u~itavati, mnoge naredbe ne}e funkcionirati, ana alatnim trakama koje ste sami stvorili mo`da }e se pojaviti obla~i}i ili upitnici.Upotreba opcije Relative Path moè pomo}i u slu~aju slika i XRefova.

PROBLEM UPOTREBE IMENA STANDARD

Svaki AutoCAD crte` koristi ime Standard kao podrazumijevano ime stilova. Ako crte`

umetnete u neki drugi crte`, a prethodno ne preimenujete stil koji koristite, u drugom }e

crteù do}i do konflikta izme|u njegova stila i stila umetnutog crteà. Pobijediti moè samo

jedan od dva stila pod imenom Standard . Ho}e li to biti stil iz umetnutog ili odredi{nog

crteà? Umetnuti }e crte` izgubiti bitku i sve }e kote uàsno izgledati ako rastavite

rezultiraju}i blok.




Britanske ili metri~ke jediniceStvaranjem crteà "od nule" na temelju predlo{ka koji koristi britanske (acad.dwt) ili

metri~ke (acadiso.dwt) jedinice moète kontrolirati koje }e se datoteke koristiti za vrstelinija i uzorke {rafiranja. Datoteke ACAD.lin i ACAD.pat koriste se za crteè u britanskimjedinicama, a ACADISO.lin i ACADISO.pat za crteè u metri~kim jedinicama. Mjerni sustavmoète promijeniti upotrebom varijable MEASUREMENT. Postavka za britanskejedinice je 0; postavka za metri~ke jedinice je 1.

Ta promjena ne mijenja granice ni podrazumijevani stil kotiranja. Kada iscrtavatecrte` koji koristi metri~ke jedinice u nekoj verziji AutoCADa starijoj od AutoCADa2005, postavite povr{inu crteà na Metric. U AutoCADu 2005 do{lo je do promjeneu procesu iscrtavanja: kada iscrtavate crte` stvoren na temelju predlo{ka s metri~kimjedinicama (ili kada postavite varijablu MEASUREMENT na 1) i odaberete veli~inu

papira izraènu u in~ima, mjerilo iscrtavanja automatski se postavlja na 1:25,4. Ako priiscrtavanju dobijete ~udne rezultate, provjerite tu vrijednost.

Nau~ite koristiti QSELECTQSELECT je vrlo koristan kada poku{avate popraviti problemati~ni crte`. Jednom samprilikom dobio DXF datoteku od projektanta na{e gradske vije}nice. On je generiraobrojne to~ke upotrebom GPS opreme da bi mapirao lokacije odvodnih kanala, slivnika,{ahtova itd. Problem je bio u tome {to su se sve to~ke i sav tekst nalazili na jednom sloju.Tekst je bio tako visok da se preklapao i bio je ne~itak (vidi sliku 1.3).

To sam rije{io ovako:

1. QSELECT-om sam odabrao sve to~ke i stavio ih na zaseban sloj, koji sam odmahzaklju~ao da bih za{titio lokacije koje je generirao GPS softver.

2. QSELECT-om sam odabrao sav tekst (visine 294), a zatim mu postavio visinu na 5i tako ga u~inio upotrebljivim.

Slika 1.3

Upotreba QSELECT-a

KORISNI SAVJETI I 11




3. QSELECT-om sam odabrao sav tekst koji sadrì kosu crtu (sve datume) i premjes-tio ga na zaseban sloj. To je zahtijevalo upotrebu zamjenskog znaka * (poznavanje

DOS-a ovdje se isplatilo). Unosom */* u okvir Value odabrao sam sav tekst kojisadrì kosu crtu.

Stvorite palete alata da biste osiguraliprimjenu standardaUpotrebom AutoCAD DesignCentera (ADC) moète jednim potezom stvoriti paletu alatakoja sadrì sve blokove iz nekog crteà s bibliotekom simbola. Prona|ite crte` u ADC-ovompregledniku, desno-kliknite crte`, a zatim odaberite Create Tool Palette (vidi sliku 1.4).

Kada stvorite paletu alata, pomo}u nje moète primjenjivati standarde tako dapodesite svojstva svih objekata u paleti, uklju~uju}i sloj na kojemu se objekt nalazi

(svi alati), mjerilo (blokovi i uzorci {rafiranja) i kut rotacije (blokovi i uzorci {rafiranja).Da biste dodali uzorak {rafiranja, upotrebom ADC-a prona|ite datoteku ACAD.pat iliACADISO.pat, a zatim dovucite uzorak u paletu.

Pregled zna~ajki (sve verzije) Jedan od problema vezanih uz programe tako komplicirane kao {to je AutoCAD je to {tose u svakoj novoj verziji sve promijeni. To moè biti pomalo obeshrabruju}e. Za{to se tru-diti upoznati sve mogu}nosti programa kada to znanje moè postati beskorisno zadvanaest mjeseci? A ako temeljito savladate trenuta~nu verziju programa i nau~ite jeu~inkovito koristiti, ho}ete li to znanje mo}i primijeniti i u novijim verzijama?

înjenica je da se mnoge stvari u AutoCADu godinama nisu mijenjale, uklju~uju}iosnove kao {to je Kartezijev koordinatni sustav na kojemu se temeljiAutoCAD, osnovna struktura naredbi, na~in na koji funkcioniraju izbornicii alatne trake, metode stvaranja i izmjene ve}ine objekata i na~in na koji se spre-maju datoteke. Slijedi pregled funkcija koje su ostale iste u svim verzijama

AutoCADa dosad i koje se najvjerojatnijene}e mijenjati u budu}im verzijama. Makoliko se stvari promijenile, mo}i }etespremiti odre|eni ekranski prikaz nared-bom VIEW; ta je naredba postala jo{

korisnija otkad AutoCAD omogu}ujerad sa skupovima listova. Korisnik kojipoznaje nove zna~ajke moè crtatimnogo u~inkovitije nego onaj kojiih ne poznaje.

U ovom je poglavlju ve} bilo rije~io standardima i pravilima upotrebe CADsustava. Slijedi popis AutoCADovih


Slika 1.4

Izradapaleta alataiz crteàsimbola




zna~ajki koje su promaknule mnogim korisnicima. Nisu to nikakve tajne funkcije – onese samo ~ine takvima ako ih ne poznajete. Budu}i da to nisu nove zna~ajke, one nisu

navedene u New Features Workshopu. Ma koju verziju AutoCADa koristili, uvjeren samda }ete u ovom popisu na}i ne{to {to vas zanima.

U~inkovitost crtanjaU samoj srì CAD sustava je mogu}nost stvaranja precizne geometrije. Brzina je uvijekpodre|ena preciznosti. No, moète znatno pove}ati u~inkovitost crtanja a da pritom ne`rtvujete preciznost. U~inkovitost se ne svodi na puku brzinu upotrebe mi{a i tipkovnice,ve} je rezultat strate{kog planiranja kako pristupiti svakom novom objektu koji crtate.I naravno, morate znati kako dobiti informacije o crteù da biste provjerili preciznost.

Uz sljede}e savjete moète popraviti brzinu i preciznost crtanja, ba{ kao i sposob-

nost brzog dobivanja informacija o crteù.

PREGLED ZNAÂJKI (SVE VERZIJE) I 13

VERZIJE NAREDBI IZ KOMANDNE LINIJE

Jedna od tehnika pove}anja u~inkovitosti u AutoCADu je upisivanje aliasa i naredbi. Kada

"majstori tipkovnice" koriste AutoCAD, oni u{tede nekoliko sekundi tu, nekoliko sekundi tamo i

uskoro se nakupi mnogo u{te|enog vremena. A {to ako naredba otvara dijalo{ki okvir? U tom

slu~aju pri~ekajte da se dijalo{ki okvir pojavi, uzmite mi{, obavite potrebne izmjene, kliknite

OK i nastavite raditi.

Brè }ete raditi ako ne koristite dijalo{ke okvire. Ve}ina AutoCADovih naredbi ima

verziju koja otvara dijalo{ki okvir i verziju iz komandne linije. Ako naredba ima ovu druguverziju, moète je pozvati tako da navedete znak oduzimanja ispred imena naredbe ili njezina

aliasa (primjerice -AR ili -ARRAY). Takvo je pona{anje ugra|eno u AutoCAD radi za{tite starijih

programa koje su napisali korisnici prethodnih verzija AutoCADa, ali ta metoda je u~inkovitija

od upotrebe alatnih traka, paleta i izbornika.

Znanje kako pozvati verziju iz komandne linije neke naredbe vrlo je korisno pri pisanju

AutoLISP programa. Primjerice, moète provjeriti redoslijed stvaranja slojeva tako da upi{ete

-LA ili -LAYER kako biste izbjegli otvaranje dijalo{kog okvira i koristili promptove.

Navest }u jo{ jedan primjer u~inkovitosti upotrebe verzije naredbe LAYER iz komandne

linije. Kada trebam novi sloj – recimo, sloj pod imenom novisloj – za ne{to {to namjeravam

nacrtati, gotovo uvijek upi{em ne{to ovakvo: -la↵m↵novisloj↵. Izmjerio sam da mi za to

treba {est sekundi. Novisloj je sada trenuta~ni sloj i mogu po~eti crtati na njemu. U~inio sam

to isto upotrebom dijalo{kog okvira Layer Properties Manager i za to mi je trebalo 16 sekundi.To vam mo`da izgleda kao u{teda samo 10 sekundi, ali ja to vidim kao 267 postotno

pove}anje u~inkovitosti.

Ova tehnika nije primjenjiva na sve naredbe. Primjerice, ako èlite pokrenuti verziju

naredbe SAVE iz komandne linije, najprije trebate postaviti varijablu FILEDIA na 0. Kada nakon

toga upi{ete SAVE (ne trebate navesti znak oduzimanja), ne}e se pojaviti dijalo{ki okvir, ve}

opcije spremanja u komandnoj liniji.




Vi{estruke kopije u pravokutnom rasporeduKada stvarate vi{estruke kopije u pravokutnom rasporedu, mogli biste lako pobrkati

stupce i retke kada vas AutoCAD zatraì da zadate njihovu me|usobnu udaljenost.Stupci su okomiti i to ilustrira njihova ikona u dijalo{kom okviru. Imajte u vidu da jeudaljenost izme|u redaka i stupaca udaljenost od neke to~ke na jednom elementu do isteto~ke na drugom elementu.

Vi{estruke kopije u pravokut-nom rasporedu moète stvoriti podbilo kojim kutom upotrebom gumba

Angle of array u dijalo{kom okviruArray, ~ak i ako ne znate kut. Recimoda èlite napraviti vi{estruke kopije

lika na lijevoj strani slike 1.5 tako dadobijete lik na desnoj strani slike.

U ovom se primjeru kut iveli~ina objekta zadaju proizvoljno. Drugim rije~ima, ne znate to~nu veli~inu ni kut i nemoète ih procijeniti jer elite da izme|u objekata koji ~ine rezultiraju}i lik nema razmakai da se ne preklapaju. To moète posti}i primjenom dviju metoda, od kojih jedna podrazu-mijeva upotrebu verzije naredbe ARRAY iz komandnog retka ili dijalo{kog okvira.

DIJALO[KI OKVIR ARRAY

Da biste stvorili lik na slici 1.5, u~inite sljede}e:

1. Pokrenite naredbu ARRAY, kliknite gumb Select Objects, a zatim odaberitepoveznicu ( spline).

2. Unesite 1 u okvir Rows i 4 u okvir Columns.

3. Kliknite gumb Angle of array (vidi sliku 1.6). Dijalo{ki }e se okvir privremeno zatvo-riti da biste mogli odabrati dvije to~ke kada se pojavi prompt Specify angle ofarray.

4. Upotrebom osnapa Endpoint odaberite oba kraja poveznice. Tako }ete umetnutiodgovaraju}u vrijednost kuta u okvir Angle of array.

Slika 1.6

Dijalo{ki okvir Array


Slika 1.5

Precizno vi{estruko kopiranje pod kutom




5.

Kliknite gumb Column Offset ili Unit Distance. Pojavit }e se prompt Specifydistance between columns.

6. Upotrebom osnapa Endponit, ponovno odaberite oba kraja poveznice. Ovaj }eteput tako umetnuti odgovaraju}u udaljenost u okvir Column Offset. Kliknite gumbPreview; ako ste zadovoljni rezultatom, ne trebate vi{e ni{ta u~initi.

VERZIJA NAREDBE ARRAY IZ KOMANDNE LINIJE

Ovaj proces moète automatizirati upotrebom AutoLISP-a:

1. Pokrenite naredbu UCS, a zatim upi{ite Z↵ da biste zarotirali UCS oko osi Z.Vjerojatno ste primijetili da os Z nije prikazana kao opcija. To je skrivena opcija

UCS-a.2. Odaberite dvije krajnje to~ke objekta, u ovom slu~aju poveznice, da biste odredili

kut rotacije.


PRECIZNOST PRIKAZA

Nemojte da vas zavara cjelobrojna vrijednost 27 u okviru Angle of array na slici 1.6. Prava je

vrijednost kuta mo`da druk~ija. Za{to? Zato {to je podrazumijevana preciznost prikaza kutova0, {to zna~i da se svi kutovi zaokruùju na cjelobrojnu vrijednost isklju~ivo radi prikaza. Ako

promijenite preciznost prikaza kutova upotrebom varijable AUPREC ili dijalo{kog okvira Units,

vidjet }ete da je vrijednost kuta u ovom slu~aju zapravo 27,37591770º. To obi~no zavara

korisnike i kada su prikazane linearne udaljenosti. (Linearnu preciznost moète podesiti

upotrebom varijable LUPREC ili dijalo{kog okvira Units.)

To ne utje~e na stvarnu preciznost koju AutoCAD koristi za kalkulacije. Sve kalkulacije

obavljaju se uz preciznost od 15 decimalnih mjesta bez obzira na to kako su rezultati

prikazani.

Kad god AutoCAD zatraì unos udaljenosti ili kuta, moète odabrati to~ke na ekranu

umjesto da upi{ite vrijednosti. To je brza i precizna metoda. Kada po~nete stvarati

vlastite naredbe u AutoLISP-u, mo}i }ete koristiti odre|ene funkcije da bi se va{i

programi isto tako pona{ali.

3. Pokrenite naredbu ARRAY u komandnoj liniji (-AR), a zatim odaberite poveznicuza koju èlite napraviti vi{estruke kopije pod kutom.

4. Kada se pojavi prompt Enter the type of array [Rectangular/Polar] <R>,pritisnite Enter.

5. Zadajte jedan redak i ~etiri stupca. Program }e zatraìti da navedete udaljenostizme|u stupaca.

6. Ponovno odaberite dvije krajnje to~ke poveznice da biste zadali to~nu udaljenost.

7. Upotrebom naredbe UCS vratite se u WCS (World Coordinate System).





Vi{estruke kopije u polarnom rasporeduGeometrija s ponavljaju}im kutnim uzorkom ~esto se moè vidjeti u strojarskim crteì-ma, a katkad i u arhitektonskim i gra|evinarskim. Da biste u~inkovito stvarali vi{estrukekopije u polarnom rasporedu, izbjegavajte ponavljanje istog skupa operacija ure|ivanja zasvaki kopirani element. Najprije identificirajte ponavljaju}i uzorak na objektu. Nacrtajtecijeli uzorak, a zatim napravite njegove vi{estruke kopije, umjesto da napravite vi{estrukekopije svake komponente uzorka zasebno. Budite oprezni. Lako je odabrati suvi{an

entitet kada koristite opciju Polar naredbe ARRAY. Rezultat izgleda dobro, ali se entitetinalaze jedan na drugom. Slika 1.7 ilustrira u~inkovitu tehniku upotrebe vi{estrukihkopija u polarnom rasporedu identificiranjem i stvaranjem ponavljaju}eg uzorka prije kopi-ranja bilo ~ega. Ponavljaju}i uzorak prikazan je na lijevoj strani slike, a rezultat stvaranjajednog skupa vi{estrukih kopija tog uzorka na desnoj strani. Alternativa podrazumijevavi{e konstrukcijskih linija i {est puta vi{e operacija na svakom elementu.

PEDIT

Kada upotrebom naredbe ARRAY stvorite geometriju iz linija i lukova, moète provjeritije li rezultat savr{en upotrebom naredbe PEDIT. Ako èlite naredbom PEDIT povezati

linije u zatvoreni objekt, one mogu biti povezane samo ako su savr{eno spojene na svimsjeci{tima. Geometrija je savr{ena ako se prva opcija naredbe PEDIT (opcija Close)pretvori u opciju Open kada poveète sve linije. Ako geometrija nije savr{ena (a katkadne moè biti), svejedno moète povezati segmente u jedan objekt naredbom MPEDIT.

Slika 1.7

Stvaranje vi{estrukih kopija ponavljaju}eg uzorka

Budu}i da je WCS podrazumijevan, trebate dvaput upisati UCS i pritisnuti Enter –

jedanput da biste izvr{ili naredbu, a drugi put da biste prihvatili podrazumijevanu

vrijednost.




Naredba MPEDIT neko} je bila Express Tools naredba. Ona omogu}uje zadavanje fuzz faktora za kombiniranje linija, lukova ili polilinija u jedan objekt. Pokrenite naredbu

MPEDIT, a zatim odaberite sve objekte koje èlite povezati. Program }e zatraìti da une-sete fuzz faktor. Unesite broj ve}i od o~ekivanog broja pogre{ki i MPEDIT }e popravitistvar. (Nadam se da popravljate tu|e pogre{ke, jer ste trebali izbje}i neprecizno crtanjeupotrebom alata za precizno crtanje dostupnih u AutoCADu.)

Postoje alternative naredbi PEDIT za izra~unavanje povr{ina, ~ak i ako zatvorenageometrija sadrì linije koje se preklapaju. Upotrebom naredbe BOUNDARY moèteodabrati to~ku i zatvorena }e polilinija ili regija biti automatski stvorena. To odli~nofunkcionira za interijere, ali tu naredbu moète koristiti i u manje o~itim situacijama.Primjerice, kada se preklapaju konstrukcijske linije, a èlite stvoriti ~ist skup dvostrukihlinija (primjerice, tlocrt), koristite tehniku prikazanu na slici 1.8 – obuhvatite sve linije

kru`nicom, a zatim odaberite to~ku unutar kru`nice, ali izvan linija.

Slika 1.8

Upotreba naredbe BOUNDARY


SMANJITE BROJ KONSTRUKCIJSKIH LINIJA

Nastojte koristiti {to manje konstrukcijskih linija kada stvarate geometriju. [to vi{e linija za

lociranje to~aka ili rubova koristite, to su ve}e {anse da }ete ih zamijeniti za prave linije ilizaboraviti na linije koje se nalaze jedna na drugoj. To dovodi do jedva primjetnih, ali ~esto

ozbiljnih pogre{aka.

Problem linija koje se nalaze jedna na drugoj mo`da vam se ne ~ini toliko ozbiljnim jer

}e sve biti dobro iscrtano; no, ako se neki kratki segment linije nalazi na duèm, moè se

neopaèno zalijepiti za pogre{nu krajnju ili sredi{nju to~ku i rezultirati nepreciznom

geometrijom. Express Tool naredba OVERKILL moè vam pomo}i rije{iti taj problem.





ALTERNATIVA NAREDBI PEDIT

Regije moète stvoriti naredbom BOUNDARY ili REGION. U oba slu~aja moè-

te koristiti regije za brzo stvaranje sloènih objekata upotrebom naredbi SUBTRACT,INTERSECT i UNION. Lik prikazan na slici 1.9 stvoren je za manje od jedne minute(za to~no 38 sekundi).

Da biste stvorili regije iz postoje}ih polilinija ili kru`nica, upotrijebite naredbuREGION, a zatim odaberite objekte. Novi objekt stvoren upotrebom naredbeSUBTRACT, UNION ili INTERSECT tako|er je regija. Ako ne trebate raditis pojedina~nim linijama ili lukovima, upotrijebite naredbu EXPLODE da biste razdvojiliregiju u entitete.

Regiju si moète predo~iti kao plosnati 3D objekt debljine 0. 3D Booleove naredbe za

ure|ivanje funkcioniraju s bilo kojom regijom; naredba REGION moè biti korisna i zadruge primjene, uklju~uju}i stvaranje plutaju}ih okvira s pogledom u rasporedu.

Crteì s unutra{njim kutovimaU mnogim crteìma znate duìne svih linija i kutove izme|u njih. No, vjerojatno ne znateapsolutni kut svake linije u X-Y ravnini (kut u odnosu na 0º -East). Strategija stvaranjatakvih crteà temelji se na ~injenici da dodatni kutovi tvore ravnu liniju (180º) i naupotrebi opcije Relative AutoCADove zna~ajke polarnog pra}enja.

Da biste polarno pra}enje postavili na Relative, desno-kliknite gumbPOLAR u dnu ekrana, a zatim odaberite Settings. Uklju~ite opciju Relative to last

segment na kartici Polar Tracking dijalo{kog okvira Drafting Settings. Uklju~ite iopciju Track using all polar angle settings (vidi sliku 1.10).

Slika 1.9

Novi likovi stvoreni iz regija




Na slici 1.1 suplementarni kutovi utvr|eni su na temeljuunutra{njih kutova i koriste se za izra~unavanje rezultiraju}eg relativnogkuta sljede}eg segmenta linije. Tijekom crtanja koristite o~itanje polarnogpra}enja da biste utvrdili relativni kut sljede}eg segmenta. Katkad }e biti

prikazan kao, primjerice, 299 umjesto 61 jer se pove}ava u smjeru kretanja kazaljke nasatu umjesto u podrazumijevanom suprotnom smjeru.

Slika 1.10

Postavke polarnog pra}enja


Uo~ite da je u ovom slu~aju postavka Increment Angle postavljena na 1. To je mali kut

i nije lako raditi s njim, ali mo`e se koristiti. Ako se kutovi koje koristite temelje na ve-

}im inkrementima, koristite ih. Mnogo je lak{e koristiti inkrement kuta od 5, 15 ili 45;ali bilo koji inkrement mo`e biti upisan u prozor, uklju~uju}i vrijednosti tako male da

su posve neupotrebljive kao kutovi. To je jedna od stvari koje volim kod AutoCADa. On

ne ograni~ava mogu}nosti tako {to pretjerano {titi korisnika od odre|enih rezultata

naredbi.

Slika 1.11

Suplementarnikutovi s relativnimpra}enjem





Upotrijebite From, Auto Tracking ili @ da biste zapo~eli crtanjeAko znate da trebate po~eti crtati objekt na odre|enoj udaljenosti od nekog postoje}egobjekta, upotrijebite osnap From i simbol @. Primjerice, ako èlite nacrtati pravokutnik10 jedinica desno od i 45 jedinica iznad postoje}e krajnje to~ke, u~inite sljede}e:

1. Pokrenite naredbu RECTANG.

2. Upotrijebite osnap From.

3. Odaberite po~etnu to~ku.

4. Upi{ite koordinate prvog kuta pravokutnika kao @10,45.

Slika 1.12

Postavitepokaziva~mi{a naosnap dabiste dobilito~ku.

Ako su uklju~ene varijablePOLAR, OSNAP i OTRACK, a osnap

Extension je pode{en kao pokrenuti

osnap, moète postaviti pokaziva~ mi{a

na bilo koji osnap, dobiti privremeni

vektor pra}enja i upotrijebiti ga u kom-

binaciji s izravnim unosom udaljenosti

( direct-distance entry) da biste brzo nacr-tali objekt relativno u odnosu na neki

drugi objekt (vidi sliku 1.12).

Ili jo{ bolje eksperimentirajte s osnapom Temporary Track Point dok ne otkri-jte kako funkcionira jer pomo}u njega moète slijediti to~ke po cijelom ekranutako da upi{ete TT prije dobivanja to~ke pra}enja. Nova to~ka pra}enja je privre-mena dok je ne odaberete. Ja ~esto koristim naredbu TT i ako jo{ niste otkrili kakofunkcionira, vrijedi poku{ati.

Sam simbol @ moète upotrijebiti da biste odabrali posljednju to~ku koju ste unijeli.

Upotrijebite CIRCLE i FILLET da biste stvorili tangencijalne lukoveDrugi uobi~ajeni likovi su tangencijalni lukovi. Najbrì na~in stvaranja unutra{njeg

(konkavnog) luka izme|u dviju kru`nica je upotreba naredbe FILLET uz odgovaraju}ipolumjer. No, vanjski (konveksni) luk ne moè biti nacrtan izme|u dviju kru`nica ililukova upotrebom naredbe FILLET. Morate koristiti naredbu CIRCLE uz opciju TTR ipodrezati neèljeni dio kru`nice. Lokacija pokaziva~a mi{a na kru`nicama kada odabereteto~ke tangenti odre|uje ho}e li rezultat biti konkavni ili konveksni luk (vidi ekranski nat-pis Deferred Tangent na slici 1.13).

Moète promijeniti podrazumijevani smjer kutova iz smjera suprotnog kretanju

kazaljke na satu u smjer kretanja kazaljke na satu kada je lak{e crtati u tom smjeru.

No, ako promijenite smjer kutova iz smjera suprotnog kretanju kazaljke na satu usmjer kretanja kazaljke na satu da biste pojednostavili crtanje jednog lika, obavezno

poslije vratite podrazumijevani smjer da biste izbjegli zbrku.




Slika 1.13

Circle TTR za tangencijalne lukove


Jedna od manje poznatih mogu}nosti naredbe FILLET je brzo zatvaranje dvijuparalelnih linija tangencijalnim lukom. Odaberite obje linije i AutoCAD }e izra~unati

veli~inu luka kojim }e ih spojiti na kraju blièm va{em odabiru.

DTEXT

Ve}ina opcija poravnanja je logi~na. Svaki redak teksta ima ~etiri okomite lokacije porav-nanja: Top (vrh), Middle (sredina), Baseline (osnovica) i Bottom (dno), tim redoslijedom.Bottom je linija koja prolazi kroz najniù to~ku malih slova s descendentom (j, g, p, y).Te su lokacije prikazane na slici 1.14. Opcije poravnanja naredbe DTEXT su[Align/Fit/Center/Middle/Right/TL/TC/TR/ML/MC/MR/BL/BC/BR]. Dvoslovne kombi-nacije ozna~avaju odgovaraju}e lokacije: TL je Top Left, ML je Middle Left itd.

Izvoz informacija iz crteàO geometriji stvorenoj u AutoCADu moète dobiti informacije uz preciznost do 15 deci-malnih mjesta. No, informacije dobivene od AutoCADa dobre su onoliko koliko i geome-trija koju stvorite. Slijedi nekoliko savjeta vezanih uz upotrebu naredbi za ispitivanje.

AREA

Ova naredba olak{ava rad s entitetima kru`nica, polilinija i regija kada izra~unavatepovr{inu, posebice ako èlite zbrojiti ili oduzeti njihove povr{ine. Slijede savjeti vezaniuz upotrebu drugih entiteta za stvaranje polilinija ili regija da biste mogli lako izra~unatinjihovu povr{inu.

Slika 1.14

Opcije poravnanja naredbe DTEXT





PEDIT

Upotrebom naredbe PEDIT moète stvoriti zatvorenu poliliniju iz nekoliko segmenata

linije ili luka. Da biste to u~inili, pokrenite naredbu, odaberite jednu liniju, kliknite Yeskada se pojavi pitanje èlite li je pretvoriti u poliliniju, odaberite opciju JOIN, a zatimodaberite ostale segmente. Imajte u vidu sljede}e:

• svi segmenti moraju se doticati, a ne preklapati

• segmenti se ne smiju nalaziti jedan na drugom

• rezultiraju}a polilinija bit }e zatvorena

• ako geometrija nije precizna, koristite opciju Fuzz naredbe MPEDIT.

Varijabla PEDITACCEPT dodana je AutoCADu 2005. Ako je ta varijabla postavljena na 1,

korisnik ne}e dobiti pitanje èli li pretvoriti objekt u poliliniju (Object selected is

not a polyline. Do you want to turn it into one? <Y> ), ve} }e objektbiti automatski pretvoren u poliliniju. Postavka 1 mo`da }e postati podrazumijevana u

sljede}oj verziji AutoCADa.

ODABIR ENTITETA

Kada koristite naredbu AREA, lak{e je odabirati objekte nego to~ke. Ako èlite saznatikolika je povr{ina nekog velikog objekta umanjena za povr{ine nekoliko manjih objekata,moète upotrijebiti opcije Add i Subtract naredbe AREA. Obratite pozornost na promp-tove naredbe. Upi{ite AREA ↵A ↵, a zatim O↵, odaberite najve}e entitete, a zatim desno-kliknite kada zavr{ite; tako }ete zbrojiti povr{ine svih odabranih objekata. Upi{ite S↵ dabiste odabrali opciju Subtract, nakon toga O↵ za Object, a zatim odaberite sve objekte ~ijepovr{ine èlite oduzeti.

Alias naredbe AREA je AA, koji ne koristi uobi~ajeni format imenovanja kao aliasi

drugih naredbi. Za{to? A (ARC) i AR (ARRAY) ve} su zauzeti. Alias u ovom obliku ima

jo{ samo naredba RENDER (RR).

BRZO IZRAÛNAVANJE POVR[INE SLO@ENIH OBJEKATA

Katkad }ete htjeti saznati kolika je povr{ina objekta iz kojega je uklonjeno mnogo

dijelova. Pritom je lako previdjeti jedan ili vi{e elemenata. Najbrì na~in izra~unavanjaukupne povr{ine kada trebate oduzeti mnogo manjih povr{ina je stvaranje regija. Ako susvi objekti kru`nice ili zatvorene polilinije, to moète u~initi naredbom REGION. Ako selikovi sastoje od ne~eg drugog – linija, lukova, preklapaju}ih segmenata – koristitenaredbu BOUNDARY. Kada sve likove pretvorite u regije, naredbom SUBTRACTstvorite jednu regiju. Nakon toga moète odabrati jedan entitet kada budete koristiliopciju Object naredbe AREA.




Izra~unavanje ukupne povr{ine objekta na slici 1.15 s uklonjenim svimunutra{njim likovima trajalo je 25 sekundi. Evo {to trebate u~initi:

1. Stvorite regije iz postoje}e geometrije upotrebom naredbe BOUNDARY.2. Naredbom SUBTRACT napravite "rupe" u velikom objektu tako da odaberete sve

objekte.

3. Upotrijebite opciju Object naredbe AREA, a zatim odaberite rezultiraju}u regiju.Povr{ina je navedena i kao svojstvo regije u paleti Properties.

DIST

Naredba DIST precizno mjeri udaljenost izme|u dviju to~aka ako ih odaberete upotre-bom osnapa. To je i najbrì na~in na koji moète izmjeriti kut u X-Y ravnini. Odaberiteto~ke odgovaraju}im redoslijedom jer }e ina~e kut biti pomaknut za 180º. Ako èlite

izmjeriti kut izme|u dviju linija, upotrijebite naredbu DIMANGULAR (DAN). Linije nemoraju postojati; moète odabrati tri to~ke naredbom DIMANGULAR, a zatim izmjeritikut izme|u segmenata definiranih trima to~kama.

PROPERTIES i LIST

Obje naredbe daju informacije ovisne o odabranom entitetu, uklju~uju}i duìnu luka.Naredbu PROPERTIES moète koristiti za mijenjanje svojstava vi{e objekata, ba{ kao isvojstava pojedina~nih objekata. Primjerice, moète promijeniti visinu svog teksta ucrteù.


Informacija koju moète saznati upotrebom naredbe LIST, a nije navedena u paletiProperties je handle objekta. To vam se mo`da ~ini kao beskorisna informacija, ali

handle moè biti koristan jer je to jedinstveni identifikator objekta i nikada se ne

mijenja.

Slika 1.15

Izra~unavanje sloène povr{ine upotrebom regija




TIME

Naredba TIME daje informaciju o tome koliko je dugo crte` otvoren. Moète je koristiti i

za mjerenje trajanja neke aktivnosti tako da odaberete opciju Reset prije no {to zapo~neteradnju. To je korisno za provjeru brzine crtanja. Poku{ajte nacrtati neki objekt koriste}irazli~ite strategije. Naredbom TIME moète provjeriti koja je strategija naju~inkovitija.Naredbom TIME provjerio sam je li jedno uredsko ra~unalo zaista sporije od ostalih ili seto samo ~ini frustriranom korisniku. U 7. poglavlju moète na}i informacije o sustavu zamjerenje brzine ra~unala bez intervencije korisnika.

Naredbe za spremanjeDatoteke crteà moète spremiti upotrebom sljede}ih naredbi: SAVE, QSAVE, SAVEAS iWBLOCK. Svaka od tih naredbi stvara DWG datoteku na druk~iji na~in i svaka ima

odre|ene prednosti u odnosu na ostale:SAVEAS Kada odaberete Save As u izborniku ili upi{ete SAVEAS u komandnoj liniji,AutoCAD sprema datoteku crteà na zadanu lokaciju pod zadanim imenom i ~ini rezulti-raju}u putanju i ime datoteke podrazumijevanima. Kada sljede}i put upotrijebite nekunaredbu za spremanje, primjerice QSAVE (Ctrl-S), bit }e kori{tena ta lokacija.

SAVE Naredba SAVE, ako je upi{ete u komandnoj liniji, omogu}uje spremanje na nekudrugu lokaciju ili pod nekim drugim imenom bez redefiniranja podrazumijevanog crteà.(Stavka Save u izborniku zapravo poziva naredbu QSAVE. To promijenim kad godprije|em na novu verziju AutoCADa.) Kad bi barem svi Windows programi imali takvunaredbu za spremanje.

QSAVE Naredba QSAVE (quick save – brzo spremanje) automatski sprema datotekucrteà na podrazumijevanu lokaciju pod podrazumijevanim imenom. Tipkovni~ki pre~acCtrl-S pokre}e naredbu QSAVE.

WBLOCK WBLOCK je naredba za spremanje. Ona omogu}uje spremanje dijelapostoje}eg crteà upotrebom jedne od triju metoda. Uklju~ite èljenu opciju udijalo{kom okviru (vidi sliku 1.16). Budu}i da se dijalo{ki okviri ne mogu koris-titi u AutoLISP programima, trebali biste znati koristiti verziju iz komandne lini-je naredbe WBLOCK. Kada je pokrenete iz komandne linije uz varijabluFILEDIA postavljenu na 0, naredba -WBLOCK omogu}uje odabir istih opcija.

Vi{e informacija o naredbi WBLOCK moète na}i u 5. poglavlju.

Sigurnosne kopije Najbolji na~in stvaranja sigurnosne kopije crteà na nekomprijenosnom mediju (CD, flash memorija, DVD) tijekom crtanja je pokretanje

naredbe SAVE u komandnoj liniji ili upotreba Windows funkcije Send To. U suprotnom}ete redefinirati podrazumijevano ime i lokaciju. Desno-kliknite ime odgovaraju}e dato-teke u bilo kojem Windows dijalo{kom okviru za upravljanje datotekama, a zatim odabe-rite Send To. Moète dodati lokaciju tako da stvorite pre~ac i premjestite ga u mapuC:\Documents and Settings\%korisnickoime%\SendTo. Umjesto %korisnickoime% nave-dite svoje korisni~ko ime. U 2. poglavlju bit }e rije~i o automatskom stvaranju sigurnos-nih kopija.


Slika 1.16

WBLOCK opcijeza spremanjeDWG datoteke




GROUP Smatram da se naredba GROUP ne koristiti dovoljno ~esto. Pomo}u nje moèteimenovati selekcijski skup koji moète ponovno upotrijebiti. Kada stvorite grupu, u bilo

kojem selekcijskom promptu moète upisati G↵ a zatim ime grupe koju ste stvorili (nekaimena budu kratka i lako pamtljiva). No, najprije trebate omogu}iti odabir grupe. Tomoète u~initi u dijalo{kom okviru Group.

PICKSTYLE Postavka AutoCADove varijable PICKSTYLE odre|uje kako }e biti tretiranidrugi elementi grupe, uklju~uju}i pripadaju}e uzorke {rafiranja, kada odaberete neki ele-ment grupe. Varijabla PICKSTYLE ima ~etiri postavke koje moète redom birati pri-tiskom tipki Ctrl-H (Ctrl-A u AutoCADu 2000 i AutoCADu 2000i).

• PICKSTYLE = 0 omogu}uje odabir pojedina~nih ~lanova grupe

• PICKSTYLE = 1 omogu}uje odabir cijele grupe, ali ne i granica

• PICKSTYLE = 2 grupira selekciju {rafura s grani~nim objektima

• PICKSTYLE = 3 omogu}uje odabir cijelih grupa i grupne selekcije pripadaju}ih{rafura i njihovih granica.


Ako nakon uklanjanja {rafure nestane njezina granica, provjerite postavku PICKSTYLE.

Vjerojatno je postavljena na 3.

Naredbe za ure|ivanje Jedan od najrje|e kori{tenih AutoCADovih alata za ure|ivanje je paleta Properties. Nekise alati za ure|ivanje mogu koristiti na na~ine koji nisu predvi|eni. Usto, neke se opcije

zaista nedovoljno koriste – prvenstveno opcija Through naredbe OFFSET i opcija Refer-ence naredbi SCALE i ROTATE.

PROPERTIES

Ova naredba prikazuje paletu Properties za odabrane entitete. Ako je odabrano vi{eobjekata, prikazana su svojstva zajedni~ka svim objektima. Svojstva sli~nih objekatamogu biti promijenjena istodobno.

Upotrebom gumba Quick Select moète filtrirati objekte na temelju vi{e kriterijatako da primijenite svaki kriterij jedanput a zatim odaberite trenuta~ni selekcijski skup zasljede}u primjenu. To je sjajan na~in popravljanja problemati~nih crteà koje ste dobili od

nekog drugog. Primjerice, moète promijeniti sloj sa svim tekstom ili stil koji se koristi zasav tekst ~ija je visina manja od 3. To je mo}an alat koji biste svakako trebali nau~itikoristiti.

Pogledajmo sljede}i primjer. Recimo da imate crte` s mnogo teksta. Svaki tekstu-alni entitet mora ostati na svojoj trenuta~noj lokaciji, ali se svima mora promijeniti visina.To je neko} predstavljalo problem, ali vi{e ne. Otvorite paletu Properties, a zatim klikniteikonu Quick Select (gumb s ikonom lijevka u gornjem desnom kutu). Odaberite tekst uprozoru i svi }e tekstualni entiteti biti ozna~eni (ali ne i MText entiteti). Zatim promije-nite visinu teksta u paleti Properties; visina svog teksta }e se promijeniti.





To moète u~initi i sa svim kru`nicama u crteù ili unutar selekcijskog skupa ipromijeniti njihove promjere.

CHAMFER i FILLET

Ove dvije naredbe omogu}uju uklanjanje o{trih kutova ili produìvanje dviju nepove-zanih linija u o{tre kutove postavljanjem njihovih vrijednosti na 0. Od AutoCADa 2006postoji ova mogu}nost: kliknite drugu liniju uz pritisnutu tipku Shift da biste stvorilio{tar kut.

Ako ne moète nani{aniti ono {to smatrate da je sjeci{te dviju linija, upotrijebitenaredbu FILLET uz polumjer 0, odaberite dvije linije, a zatim poku{ajte ponovno. Ako tofunkcionira, ne morate tro{iti vrijeme na zumiranje sjeci{ta da biste vidjeli postoji li raz-mak izme|u linija.

Moète brzo stvoriti `lijeb tako da odaberete dvije paralelne linije kada se pojavi

prompt naredbe FILLET.

DIVIDE i MEASURE

Ove se dvije naredbe pona{aju sli~no. Razlika je u tome {to naredba DIVIDE rezultiraentitetom razdvojenim na zadani broj segmenata iste duìne. Naredba MEASURE raz-dvaja entitet na segmente zadane duìne s jednim kra}im segmentom (obi~no) na kraju.Entiteti zapravo nisu segmentirani, ve} je na po~etku svakog segmenta umetnuta to~ka.

Izgled svih to~aka u crteù (osim onih na sloju Defpoints) kontrolira varijablaPDMODE. Tu varijablu moète podesiti upotrebom dijalo{kog okvira Point Style.

Usto, na po~etak svakog segmenta moète umetnuti blok umjesto to~ke nared-bom DIVIDE ili MEASURE, {to je korisna i nedovoljno kori{tena mogu}nost. Primjerice,moète brzo aproksimirati sloènu vrstu linije umetanjem nekog bloka du` linije, polilin-ije ili poveznice. To je odli~no za dodavanje strelica koje nazna~uju izlaz iz neke zgrade(vidi sliku 1.17).

Slika 1.17

Umetanje blokova naredbom MEASURE




EXPLODE

Naredbu EXPLODE moète koristiti sa sljede}im entitetima: blokovima, {rafurama,

multilinijama, polilinijama, ~vrstim objektima i blokovima teksta stvorenim naredbomMTEXT. Svaki blok moè biti rastavljen osim onih umetnutih naredbom MINSERT.Zato ne biste trebali koristiti naredbu MINSERT osim ako èlite umetnuti blok kojise ne moè rastaviti. Kada koristite naredbu EXPLODE, pripazite da ne odaberetevi{e objekata nego {to èlite.


Express Tools naredba TXTEXP moè rastaviti dijelove teksta na vektore. Rezultati nisu

uvijek lijepi, ali tom sam tehnikom uspje{no stvarao putanje rezanja za CNC strojeve

koji urezuju slova u metalu ili drvu. Rezultati se razlikuju za SHX fontove i TTF fontove.

SHX fontovi, koji su vektorski, rastavljaju se na segmente linija, dok se True Type

fontovi rastavljaju na zatvorene polilinije. Jedno slovo obi~no zahtijeva vi{e zatvorenih

polilinija nego {to ih moè biti ure|eno u jednoj konturi.

OFFSET

Ova naredba uvijek ima dvije opcije: Distance i Through. Opcija Through omogu}ujekopiranje objekta i premje{tanje kopije tako da prolazi kroz zadanu to~ku.

U AutoCADu 2006 naredbi OFFSET dodane su jo{ neke zgodne mogu}nosti.Moète kopirati objekt na trenuta~ni sloj. Tako|er moète ukloniti izvorni objekt nakonkopiranja. To zvu~i kao da je naredba OFFSET pretvorena u naredbu MOVE. Razlika jeu tome {to naredbom OFFSET moète nastaviti birati to~ke ili vi{e puta premjestitikopiju objekta za istu udaljenost.

OOPS

Mnogi koriste naredbu UNDO kada bi zapravo trebali koristiti naredbu OOPS. Nared-bom OOPS moète u svakom trenutku vratiti sve entitete koje ste uklonili kao jedanselekcijski skup kada ste posljednji put upotrijebili naredbu ERASE. Ne trebate je

pokrenuti neposredno nakon uklanjanja entiteta. êsto uklonim objekte koji ometajuobavljanje neke osjetljive ure|iva~ke operacije, a zatim ih vratim naredbom OOPS kadazavr{im ure|ivanje. Ne preporu~ujem tu tehniku, ali ja je koristim.

Moète stvoriti 3D slova tako da naredbom TXTEXP rastavite True Type font, a zatim

naredbom EXTRUDE stvorite 3D ~vrsta tijela iz segmenta koji su ~inili svako slovo.

Naredbom UNION stvorite jedno ~vrsto tijelo.

Naredba OOPS vra}a objekte ~ak i ako je njihov sloj trenuta~no zamrznut ili isklju~en.





ROTATE

Vrlo korisna i ~esto zanemarena opcija naredbe ROTATE je opcija Reference. Opciju Re-

ference moète koristiti tako da unesete bilo koji kut tipkovnicom ili odaberete dvijeto~ke na ekranu, a zatim upi{ete kut s kojim èlite da odabrane to~ke budu poravnane.

Umjesto da upisujete novi kut, moète napraviti jednu ili vi{e selekcija. To }epostati druga to~ka novog kuta i koristit }e prvu to~ku kao referencu za baznu to~ku.

SCALE

I naredba SCALE ima opciju Reference sli~nu onoj naredbe ROTATE, ali njezina moèbiti jo{ korisnija. Ja je ~esto koristim da bih promijenio veli~inu slike na temelju dijelaslike ~ija mi je veli~ina poznata – to moè biti pejza`na fotografija, nauti~ka karta, stro-jarski dio ili ne{to drugo {to nije skalirano nakon umetanja. U primjeru na slici 1.18,

NOAA ( National Oceanic and Atmospheric Administration ) nauti~ka karta referencirana jekao slika. Njezino skaliranje upotrebom opcije Reference podrazumijeva sljede}e korake:

1. Pokrenite naredbu SCALE.

2. Odaberite rub slike.

3. Navedite baznu to~ku.

4. Pritisnite tipku R ili u izborniku odaberite Reference, kao na slici.

5. Odaberite po~etnu to~ku. U ovom primjeru paralela na 17' je prva to~ka.

6. Odaberite drugu to~ku. U ovom primjeru paralela na 18' je druga to~ka.

7. Upi{ite 1 za jednu nauti~ku milju, osnovnu jedinicu za ovaj crte`. Budu}i da je

udaljenost od 17' do 18' jedna minuta zemljopisne {irine, {to predstavlja jednunauti~ku milju, mjerilo slike je to~no.

Slika 1.18

Upotreba opcije Reference naredbe SCALE




UNDO

Naredba UNDO prikazuje sljede}e opcije u komandnoj liniji:

Auto/Control/Begin/End/Mark/Back<Number>:Auto. Opcija Auto moè biti uklju~ena (On) ili isklju~ena (Off). Kada je uklju~ena,svaka se operacija obavljena pomo}u izbornika, ma koliko komplicirana bila, tretira kaojedna naredba koju moète poni{titi jednom naredbom U.

Back. Opcija Back vra}a crte` u stanje u kojemu je bio kada je unesena posljednjaoznaka naredbom Mark. Ako ne unesete oznaku, crte` se vra}a u stanje u kojemu je biokada ste ga posljednji put otvorili. AutoCAD automatski ume}e oznake kada upotrijebiteodre|ene naredbe, ali u pravilu ih morate sami umetnuti. Moète umetnuti vi{e oznaka isvaku koristiti za vra}anje crteà u prethodno stanje naredbom UNDO.

Control. Opcija Control ograni~ava upotrebu naredbe UNDO ili je posve onemogu}uje,

a nudi sljede}e opcije:• Opcija All omogu}uje punu zna~ajku UNDO

• Opcija None onemogu}uje upotrebu naredbi U i UNDO

• Opcija One ograni~ava naredbe U i UNDO na jednu operaciju.

BEgin i End. Opcije BEgin i End omogu}uju stvaranje skupine naredbi koja se tretirakao jedna naredba kada koristite naredbe U i UNDO. Kada dovr{ite grupu naredbomEnd, ona se uvijek tretira kao nedjeljiva operacija.


To je korisno kada pi{ete AutoLISP program. Umetnite UNDO BEgin na po~etak

programa, a UNDO End na kraj. Ako se korisniku ne svidi ono {to program u~ini,

dovoljna je naredba U da to poni{ti. U suprotnom je za poni{tavanje svakog koraka AutoLISP programa potrebna zasebna naredba UNDO.

Mark. Opcija Mark ume}e posebnu oznaku na koju se moète poslije vratiti opcijomBack. Ako namjeravate stvoriti tangentu, moète umetnuti oznaku naredbom UNDO dabiste se mogli brzo vratiti na tu to~ku ako ne budete zadovoljni tangentom.

Number. Opcija Number (podrazumijevana postavka je 1) odre|uje koliko }e prethod-nih operacija biti poni{teno. UNDO 1 ekvivalent je naredbi U. Kada zadate neku druguvrijednost, primjerice 20, bit }e poni{teno 20 operacija istodobno. Kada upi{ete REDO, bit}e obnovljeno svih 20 operacija. Ova opcija omogu}uje traènje odre|enog mjesta u pro-

cesu dizajna (samo nakon posljednjeg otvaranja crteà). Nemojte zaboraviti spremiti crte`prije no {to to u~inite.

Moète kliknuti strelicu usmjerenu nadolje pokraj gumba Undo da biste prikazali popis

svih obavljenih naredbi i odabrali onu na koju se èlite vratiti. Gumb Redo nudi sli~an

popis naredbi.




LENGHTEN

Pomo}u ove zanimljive naredbe moète promijeniti duìnu linije, polilinije ili luka. To je

jedini na~in na koji moète brzo stvoriti luk odre|ene duìne. Da biste to u~inili, stvoriteluk, a zatim upotrijebite opciju Total naredbe LENGHTEN da biste odredili èljenuduìnu luka. Naredba LENGHTEN ima sljede}e opcije:

DElta. Opcija DElta omogu}uje pove}avanje duìne postoje}e linije ili luka za odre|enuvrijednost ili pove}avanje postoje}eg kuta luka za odre|enu vrijednost.

Percent. Opcija Percent omogu}uje pove}anje duìne linije ili polilinije ili kuta luka zaodre|eni postotak.

Total. Opcija Total omogu}uje zadavanje ukupne duìne linije, polilinije ili luka.

DYnamic. Opcija DYnamic omogu}uje interaktivnu promjenu duìne linije (ali ne ipolilinije) ili kuta luka odabirom nove to~ke.

<odaberite objekt> Odabirom objekta mjerite duìnu linije ili kut luka.

KoteO stilovima kotiranja bit }e vi{e rije~i u 4. poglavlju jer su oni klju~ni za pravilnu prim-jenu standarda tehni~kog crtanja. Sada }u spomenuti samo nekoliko manje jasnihaspekata procesa kotiranja, po~ev{i od ne~ega {to je mnogima nejasno – razlike izme|uporavnanih i rotiranih kota.

Razlika izme|u poravnanih i rotiranih kotaPrema mom iskustvu, ve}ini korisnika nisu posve jasne rotirane kote. Sve linearne kote suili poravnane ili rotirane, ali u ve}ini slu~ajeva su rotirane. Okomite kote zarotirane su za90º, a vodoravne za 0º. Budu}i da su ti kutovi predefinirani, korisnici ~esto previdemogu}nost rotiranja kota za druge kutove i ~esto koriste poravnane kote tamo gdje tre-

baju koristiti rotirane. Slika 1.19 ilus-trira problem koji se javlja pri upotrebinaredbe DIMALIGN.

Da biste umetnuli rotiranu line-arnu kotu izme|u dviju to~aka pod bilokojim kutom, upotrijebite naredbuDIMLINEAR i odaberite opcijuRotated. Kut rotacije moète zadatiizravno ili odabirom bilo kojih dvijuto~aka koje su pod èljenim kutomrotacije.

Slika 1.19

Razlika izme|u rotiranih i poravnanih kota


DIMLINEARs opcijom Rotate

DIMALIGN




ORDINATNE KOTE

Ordinatne kote koriste se za zadavanje kota u obliku koordinata na osima X i Y. Ordi-

natno kotiranje naj~e{}e se koristi u strojarskim crteìma, ali se sve ~e{}e koristiti uarhitekturi i drugim strukama. Kada crtam ku}u koju namjeravam sam sagraditi,uvijek je kotiram koriste}i ordinatne kote umjesto tradicionalno kori{tenih kontinuiranihkota. Tako mogu pri~vrstiti metar na gornji ili donji kraj zida i nazna~iti poloàj svihotvora u odnosu na neku fiksnu to~ku.

Premda postoji naredba DIMORD, ordinatne kote najbrè }ete umetnuti upotre-bom naredbe QDIM. Odaberite to~ke koje èlite kotirati, a zatim odaberite novidatumPoint za 0,0. Nakon toga moète odabrati opciju Ordinate, odabrati objekte iumetnuti sve ordinatne kote istodobno. Ako objekti imaju razli~ite bazne to~ke, ponovnoupotrijebite opciju datumPoint.


Da biste olak{ali upotrebu ordinatnih kota, naredbom POINT moète umetnuti to~ke

na svako mjesto koje èlite koristiti kao ishodi{te. Nakon toga }ete naredbom FILTER ili

QSELECT mo}i odabirati samo to~ke. To onemogu}uje nehoti~no odabiranje previ{e

objekata.

Ako ne koristite naredbu QDIM, najprije morate zadati novu baznu to~kupode{avanjem UCS-a na lokaciji 0,0 na dijelu kojeg kotirate. Upotrijebite naredbu UCS,odaberite opciju Origin, a zatim odaberite to~ku 0,0 na tom dijelu. Ako naredbuUCSICON postavite na ON, a zatim na ORigin, ikona koja predstavlja UCS bit }e pre-mje{tena u novo ishodi{te. AutoCAD automatski ume}e odgovaraju}u udaljenost u X iliY smjeru, ovisno o smjeru kretanja od odabranog ishodi{ta kote.

Te vrijednosti kota povezane su s "definicijskim to~kama" ( defpoints), a ne sa samimobjektima ako je varijabla DIMASSOC postavljena na 1 ili 2. Ta se veza zadràva za UCSkoji ste koristili kada ste umetnuli kotu. Rastezanje definicijskih to~aka kota rezultirapravilno aùriranim vrijednostima, ~ak i ako je novi UCS zadan nakon stvaranja kote.

Varijable za kotiranjeU AutoCADu 2007 postoji 79 varijabli za kotiranje. Najlak{e }ete ih izmijeniti upotre-bom dijalo{kog okvira Dimension Style Manager. Ne morate ih poznavati sve, ali dvijebiste trebali upoznati.

DIMASSOC

Ova se varijabla prvi put pojavila u AutoCADu 2002, a kontrolira asocijativne kote. Onaje zamijenila varijablu DIMASO, ali ne posve jer u novim verzijama AutoCADa moèteotvoriti crteè nastale u starijim verzijama. Kada otvorite crte` nacrtan u nekoj starijojverziji AutoCADa, postavka varijable DIMASO koristi se za utvr|ivanje vrijednosti vari-jable DIMASSOC.





Varijabla DIMASSOC ima tri postavke:

• 0 – kote se rastavljaju kada ih umetnete, {to nije dobra zamisao ako nemate

dobar razlog za to• 1 – kote su povezane s definicijskim to~kama, ali nisu asocijativne

• 2 – kote se pomi~u zajedno s objektima i odraàvaju pravu veli~inu kada ihumetnete u prostoru papira.

DIMSCALE

Ova varijabla kontrolira varijable koje odre|uju veli~inu kota kao {to su DIMTXT,DIMASZ, DIMEXE, DIMEXO, DIMTVP, DIMTSZ i DIMGAP. Neko} se za iscrtavanjeu prostoru modela varijabla DIMSCALE postavljala na recipro~nu vrijednost mjerila iscr-tavanja koje se koristilo. Ako }e iscrtavanje smanjiti crte` 48 puta da bi stao na papir,

najprije morate pove}ati kote 48 puta da bi bile ~itke. Varijabla DIMSCALE je postav-ljena na 1 ako su kote umetnute u prostoru papira ({to ne preporu~ujem).

Savjetujem da kote ume}ete u prostoru modela i da iscrtavate iz prostora papira.Ako prije kotiranja varijablu DIMSCALE postavite na 0, mo}i }ete dodavati kote uokvirima s pogledom koji koriste razli~ite razine uve}anja i sve }e kote biti iste veli~ine.Odaberite Dimensions To Layout na kartici Fit dijalo{kog okvira Dimension StyleManager. Detaljne informacije o iscrtavanju moète na}i u 6. poglavlju.

U mnogim je projektantskim uredima jo{ uvijek uvrijeèno postaviti varijablu

DIMSCALE na recipro~nu vrijednost mjerila iscrtavanja. To je naslje|e iz AutoCADove

pro{losti kada je to bilo neophodno. Ako odlu~ite to promijeniti, tada biste to trebaliu~initi u kontekstu kompletne promjene uredskih standarda. Naravno, takva bi se

promjena trebala odnositi na sve uklju~ene strane.

Pode{avanje postavkiSada }emo se pozabaviti nekim AutoCADovim sistemskim varijablama ( setvars), alinipo{to svima. Slijedi opis postavki koje su nepravedno zanemarene ili ~iju upotrebupreporu~ujem.

Sistemske varijable kontroliraju izgled ili pona{anje AutoCADa, a moète ih pode-

siti odabirom odgovaraju}ih opcija u dijalo{kim okvirima ili iz komandne linije. Iskusnikorisnici to ~ine tako da brzo upi{u ime varijable. Da èlim promijenitilinearnu preciznost jedinca kako bih ne{to provjerio, upisao bih LUPREC, a zatim 8.

Kada bih dobio èljenu informaciju, poni{tio bih tu akciju naredbom UNDO ili bihponovno upisao LUPREC.





Ne zna svatko brzo tipkati; no, drago mi je {to ja znam. (Ovo je pravi trenutak dazahvalim svojoj majci na tome {to je inzistirala da poha|am te~aj daktilografije 1967. go-

dine – tada pisa}i strojevi u u~ionicama nisu imali oznake na tipkama da bismo uvje`balitipkanje bez gledanja u tipke.)

Naredba OPTIONS (vidi 2. poglavlje) omogu}uje pode{avanje svih pomagala zacrtanje, putanje za pretraìvanje datoteka, izgleda ekrana i varijabli koje utje~u na spre-manje i otvaranje crteà, a omogu}uje i spremanje tih postavki u korisni~ki profil. Profilimogu biti izvezeni za upotrebu na drugim ra~unalima.

Godinama se govori o uklanjanju AutoCADove komandne linije jer je neki smatraju

zastarjelom. To nije dobra zamisao jer korisnik koji koristi tipkovnicu moè raditi

mnogo brè i u~inkovitije nego korisnik podjednake razine znanja koji koristi alatnu

traku. Nas ljubitelje tipkovnice razveselila je Autodeskova odluka da komandnu liniju

u~ini opcijskim aspektom AutoCADovog su~elja.

APERTUREVarijabla APERTURE odre|uje na kojoj udaljenosti od objekta (u pikselima) moè bitipokaziva~ mi{a kada koristite osnap. Tu varijablu moète podesiti i na kartici Draftingdijalo{kog okvira OPTIONS. Ako ne moète izolirati objekt na pretrpanom dijeluekrana, poku{ajte postaviti tu vrijednost na neku manju – ja naj~e{}e koristim postavku3. Ako ne moète odabrati objekt jer mu se morate previ{e pribliìti, isku{ajte neku ve}uvrijednost.

Varijabla PICKBOX je sli~na, ali kontrolira veli~inu okvira koji se pojavljuje kadaAutoCAD zatraì da odaberete objekt koji èlite urediti. Tu varijablu moète podesiti ivizualno na kartici Drafting dijalo{kog okvira OPTIONS. I u ovom slu~aju naj~e{}ekoristim postavku 3.

LTSCALENeko} je bilo uobi~ajeno postaviti ovu varijablu na recipro~nu vrijednost mjerila iscrtavanjakoje èlite koristiti. No, ako pravilno koristite rasporede, ne biste trebali koristiti varijabluLTSCALE za kontrolu izgleda vrsta linija jer je rije~ o globalnoj varijabli koja utje~e na svelinije u crteù. Umjesto toga postavite varijable LTSCALE, CELTSCALE i PSLTSCALE na

1 i zanemarite izgled vrsta linija dok ne stvorite raspored. Uz varijablu PSLTSCALEpostavljenu na 1, vrste linija }e se automatski skalirati u prostoru papira i sve }e biti iscrtaneisto bez obzira na faktor zumiranja okvira s pogledom u kojemu su prikazane.

Neki korisnici ne vole crtati u prostoru modela ako vrste linija nisu ispravno prikazane.

No, ja smatram da to ne bi trebalo predstavljati problem. Ako entitete koji predstavlja-

ju svaku vrstu linije stavite na razli~ite slojeve i ako koristite razli~ite boje za te slojeve,

mo}i }ete lako prepoznati vrstu linije koju entitet predstavlja a da ne vidite segmente.

Kada stvorite raspored, sve }e izgledati sjajno.





Ako neki entiteti imaju vrste linija koje nisu skalirane onako kako èlite, nemojteto promijeniti upotrebom varijable LTSCALE, ve} naredbom PROPERTIES izmijenite

jedan po jedan objekt u odgovaraju}em okviru s pogledom u rasporedu.

Problemi vezani uz vrste linija ~esto su rezultat upotrebe metri~kih umjesto britanskih

jedinica i obratno. Ako trebate postaviti varijablu LTSCALE na 25 ili sl. da bi vrste linija

bile pravilno prikazane u okviru s pogledom, vjerojatno ste zapo~eli crte` u britanskim

jedinicama, a objekte crtate u milimetrima. Ako trebate neku malu postavku, recimo

,04, vjerojatno je rije~ o obrnutom problemu: zapo~eli ste crte` u metri~kim

jedinicama, a crtate u in~ima.

SlojeviBrojne stvari vezane uz slojeve mogu prouzro~iti probleme, primjerice:

• Zaklju~avanjem onemogu}ujete izmjenu vidljivog sloja. No, moète koristitiosnape na vidljivim entitetima. Zaklju~avanjem slojeva moète izbje}i nehoti~neizmjene crteà.

Mnogi brkaju zaklju~avanje sloja sa zaklju~avanjem okvira s pogledom u rasporedu. To

su dvije posve razli~ite stvari. Zaklju~avanje sloja ni na koji na~in ne utje~e na prikaz

objekata. Zaklju~avanje okvira s pogledom ne onemogu}uje izmjenu objekata u njemu.

• Filtri slojeva i zaklju~avanje slojeva prema okviru s pogledom (VPLAYER)

korisne su napredne mogu}nosti u dijalo{kom okviru Layer Properties Manager.• Moète promijeniti imena slojeva u dijalo{kom okviru Layer Properties Mana-ger; no, naredba RENAME je brà kada imena slojeva mijenjate iz vezanogXRefa jer moète koristiti zamjenske znakove. Sloj 0 je jedini sloj koji ne moètepreimenovati.

• Budu}i da za sloj moète odrediti postavku Plot/No Plot, vi{e ne trebate za tokoristiti sloj Defpoints. Nemojte u~initi sloj Defpoints aktivnim slojem jerobjekti koje mu dodate ne}e biti iscrtani.

Dvaput sam se uvjerio u to da stavljanje objekata na sloj Defponits moè dati neèlje-

ne rezultate: Jedan korisnik nije mogao odabrati okvir s pogledom premda je bio pri-kazan, a drugi je dodao to~ke tom sloju ali nije mogao promijeniti njihov izgled. U

prvom je slu~aju problem prouzro~ilo zamrzavanje sloja 0, a to~ke na sloju Defpoints

mogu biti prikazane samo kao pojedina~ni pikseli. Jedini razlog za stavljanje objekata

na sloj Defpoints je za{tita od nehoti~nog iscrtavanja.




• Svojstvo Lineweight treba biti postavljeno na BYLAYER. Podrazumijevana vri-jednost od ,20 mm i linija objekta od ,40 mm rezultira dobrom debljinom linije.

• Odgovaraju}i gumb na alatnoj traci Layers ~ini sloj odabranog objektatrenuta~nim.

• Odgovaraju}i gumb na alatnoj traci Layers vra}a sloj u prethodno stanje.

Naredbe vezane uz prikaz Jama~no ~esto koristite opcije All, Extents i Window naredbe ZOOM, ali jeste li ikadspremili prikaz pod nekim imenom da biste ga mogli brzo vratiti? Primjerice, kadatrebate spojiti dva me|usobno udaljena mala dijela, naredbom VPORTS moète stavitidva prikaza u prostor modela i crtati od jednog do drugog.

VIEWZa~u|uje kako malo ljudi koristi ovu zna~ajku. Ona omogu}uje spremanje prikaza cijelogekrana ili sadràja prozora da biste ga poslije mogli brzo vratiti. Takav pristup smanjujebroj potrebnih regeneracija. To je posebice korisno u 3D crteìma, a neki koriste tunaredbu za iscrtavanje odre|enog prikaza. Ako niste nikad poku{ali spremiti imenovaneprikaze, isku{ajte tu mogu}nost. Iznenadit }ete se kako to moè biti korisno, posebicekada koristite AutoCADove skupove listova.

VPORTSOva je funkcija nezaobilazna u 3D crteìma a ~esto je korisna i u 2D crteìma. Ona

omogu}uje razdvajanje ekrana u prostoru modela na vi{e pogleda. U 3D crteìma toomogu}uje stvaranje geometrije dok promatrate pogled na nju sprijeda, odozgo, zdesna iizometrijski pogled. Usto, moète imati druk~iji UCS u svakom okviru s pogledom idobiti druk~iji prikaz iste geometrije.

Da biste stvorili skup standardnih pogleda za 3D crte`, odaberite opciju 3D udijalo{kom okviru Viewports. Ne zaboravite upotrijebiti opciju SAVE da biste spremilikonfiguraciju koju ste postavili. Ne brkajte spremanje okvira s pogledom i spremanjeprikaza. Spremljene poglede moète vratiti u bilo kojem okviru s pogledom u prostorumodela a zatim spremiti konfiguraciju okvira s pogledom. Kad god vratite konfiguracijuokvira s pogledom, on }e sadràvati identi~ne prikaze kao kada je spremljen.

Kota~i} mi{aOkrenite srednji kota~i} mi{a od sebe da biste pove}ali razinu uve}anja ili prema sebi dabiste je smanjili. Intenzitet pove}avanja ili smanjivanja razine uve}anja kontrolira vari-jabla ZOOMFACTOR – {to je vrijednost ve}a, to je ve}i skok kada okrenete kota~i}. Uzpritisnut kota~i} mi{a moète se kretati po crteù. Uz pritisnut kota~i} mi{a i tipku Ctrlmoète koristiti funkciju Joystick pan, koja nije posebice korisna, ali je zato zabavna.






VTENABLE (View Transition Enable)AutoCADu 2006 dodana je mogu}nost postupne promjene razine uve}anja kada zumi-rate ili postupne promjene poloàja kada se kre}ete po crteù. Tako vi{e nema naglih pri-jelaza iz prethodnih verzija AutoCADa. Nekima se to svi|a, a nekima ne. NaredbaVTENALBE omogu}uje potpuno isklju~ivanje te funkcije, isklju~ivanje samo za kretanjepo crteù, samo za zumiranje, samo za skripte ili za bilo koju kombinaciju. VarijableVTFTS i VTDURATION kontroliraju prag i brzinu prijelaza. Ja uvijek isklju~im tufunkciju da bih malo ubrzao stvari.

PomagalaPomagala omogu}uju radnje kao {to su preimenovanje datoteka i uklanjanje nekori{tenihslojeva. Moète u{tedjeti mnogo vremena upotrebom zamjenskih znakova u naredbiRENAME, posebice kada veète vanjsku referencu (XRef).

PURGENaredba PURGE omogu}uje selektivno uklanjanje nekori{tenih slojeva, blokova, stilova,vrsta linija i vrsta kota. To moète u~initi prema imenu ili upotrebom gumba Purge All(opcije ALL u komandnoj liniji). Ako u crteù postoje ugnje`|ene definicije blokova(blokova koji se koriste za stvaranje drugih blokova), od AutoCADa 2002 moèteodabrati Purge Nested Items. U prethodnim ste verzijama trebali upotrijebiti naredbuPURGE onoliko puta koliko ima razina gnje`|enja u definicijama blokova. Dijalo{kiokvir Purge tako|er omogu}uje odabir entiteta, pojedina~no ili u skupinama. Da bisteodabrali uzastopni niz entiteta, kliknite prvi element, a zatim uz pritisnutu tipku Shiftkliknite posljednji element u skupini. Tipka Ctrl omogu}uje dodavanje ili uklanjanjestavki iz selekcijskog skupa (vidi sliku 1.20).

Mnogi jo{ uvijek koriste naredbu WBLOCK kao brzu i kompletnu naredbuPURGE. To zahtijeva upotrebu opcije Entire Drawing u dijalo{kom okviru za WBLOCKili opcije * u komandnoj liniji.

RENAMEOvo je sjajan na~in preimenovanja blokova, stilova kota, slojeva, vrsta linija, materijala,stilova tablica, tekstualnih stilova, UCS-ova, prikaza i okvira s pogledom. Moète koris-titi zamjenske znakove {to omogu}uje brzu promjenu svih imena stvorenih pri vezanjuvanjskih referenci (ako ste za vezanje koristili opciju Bind, {to preporu~ujem umjestoupotrebe opcije Insert). Primjerice, ako vanjski referirani crte` pod imenom STP123.dwg

Budu}i da pritisnut kota~i} mi{a omogu}uje kretanje po crteù u svim smjerovima,

klizne trake Windowsa nisu korisne i ~esto samo smetaju. Isklju~ite ih na kartici Display

dijalo{kog okvira Options. Tako }ete pove}ati ekranski prostor za 4 posto. Ako stemonitor platili 3.000 kn, u{tedjeli ste 120 kn samo promjenom te postavke!





veète uz glavni crte`, definicije blokova imat }e imenakao {to su STP123$0$BLOCK1, STP123$0$BLOCK2,

STP123$0$BLOCK3, STP123$0$BLOCK4 iSTP123$0$BLOCK5. Ako èlite da imena buduu obliku BLOCK1, BLOCK2 itd., upi{iteSTP123$0$* u okvir Old Name i * u okvir RenameTo, kao na slici 1.21.

PARTIALOPENMoète otvoriti dio crteà da biste skratili vrijemeregeneracije velikih crteà. Odaberite èljenudatoteku, a zatim kliknite gumb Open u donjem

desnom kutu dijalo{kog okvira Select File koji sluì zaotvaranje postoje}eg crteà. U dijalo{kom okviru Par-tial Open moète odabrati samo one slojeve ili prikazes kojima èlite raditi. Kada naredbom PAR-TIALOPEN otvorite dio crteà, naredbom PARTIAL-LOAD (nalazi se u izborniku File) moète biratirazli~ite slojeve. Naredba PARTIALLOAD nijezami{ljena ba{ najbolje. Naime, morate ponovnoodabrati sve slojeve kad god èlite u~itati diocrteà. Prethodno odabrani slojevi nisu zapam}eni.

To nije popravljeno u AutoCADu 2007, ali nadamse da }e jednog dana biti popravljeno.

Express Tools"Brzi alati" (Express Tools), koji su se prije zvali"dodatni alati" (Bonus Tools), uvijek su bili popu-larni me|u korisnicima AutoCADa. Mnogi ih korisnici nisu prona{liili upoznali, ili ti alati nisu u~itani na njihove radne stanice. Kadabudete imali vi{e vremena, u izborniku Express odaberite Helpi prou~ite detaljne informacije o svakom alatu:

Ako nemate u~itane brze alate na svojoj radnoj stanici, upi{ite ESPRESSTOOLS u

komandnoj liniji. Mo`da se pojave. Ako se ne pojave, alati mo`da nisu u~itani pri

instalaciji AutoCADa. To je vjerojatno tako ako koristite verziju Architectural Desktopa

(ADT) stariju od verzije 2007 jer brzi alati nisu navedeni kao opcija tijekom instalacije.

Trebate imati instalacijski CD, prona}i brze alate na CD-u (nalaze se u mapi Express), a

zatim ih sami u~itati. To je posljedica ~injenice da CHSPACE o{te}uje neke ADT objekte

stvorene u verzijama starijima od verzije 2007.

Slika 1.20

Purge All

Slika 1.21

Upotreba zamjenskihznakova pri preimenovanjuobjekata




CHSPACE

Ova je naredba nezamjenjiva i napokon je u AutoCADu 2007 evoluirala iz "brzog alata"

u ugra|enu naredbu. Ona omogu}uje premje{tanje objekata iz prostora papira u prostormodela i obratno uz zadràvanje relativnih omjera. To vam omogu}uje da tijekom radaumetnete tekst ili kote gdje god èlite i da ih poslije premjestite na kona~no odredi{te.Ako primijetite da ste ne{to umetnuli na pogre{no mjesto, trebat }e vam ova naredba.

LAYWALK. Ovaj alat omogu}uje pregledavanje objekata na raznim slojevima da bisteimali orijentir gdje ste {to stavili. To je korisno kada radite s crteòm kojeg je netko drugilo{e nacrtao. Objekti na svakom sloju privremeno su izolirani dok se kre}ete po slojevima.Naredba LAYWALK je, ba{ kao i naredba CHSPACE, ugra|ena u AutoCAD 2007.

TXT2MTXT. Naredba TXT2MTXT koristi se za kombiniranje pojedina~nih redaka tekstau jedan MTEXT objekt. Budu}i da ova naredba ne oblikuje kona~ni rezultat kao pojedi-

na~ne retke, gotovo uvijek ga trebate malo urediti, ali moè biti korisna ako èlite grupi-rati tekst iz starijih crteà u jedan objekt.

FLATTEN. Upotrebu ove naredbe ~esto savjetujem zaposlenicima tvrtki koje se bavegra|evinskim projektiranjem kada se mu~e s tu|im crteìma. Ni{anjenje objekta na kraj-nje to~ke daje neo~ekivane rezultate kada elementi nisu na istoj visini. Naredba FLAT-TEN brzo i temeljito stavlja svaki objekt na nultu visinu.

MKSHP i MKLTYPE. Ove naredbe omogu}uju stvaranje sloènih vrsta linija koje sadrètekst ili likove. Taj proces zahtijeva da najprije stvorite lik (MKSHP), a zatim vrstu linije(MKLTYPE).

LAYMERGE. Po~etnicima i tvrtkama ~esto savjetujem da koriste koliko god slojeva bi immoglo zatrebati kako bi imali kontrolu nad srodnim elementima crteà. Katkad to rezul-tira vi{kom slojeva, {to je uvijek lak{e popraviti nego manjak slojeva. Kada imate previ{eslojeva, ova naredba omogu}uje stapanje vi{e slojeva u jedan sloj. To je jo{ jedan "brzialat" koji je postao prava naredba.

DIMEX i DIMIN. Ovo su srodne naredbe koje omogu}uju izvoz i uvoz stilova kotiranja.To moète u~initi upotrebom AutoCAD DesingCentera ili tako da umetnete crte` kojisadrì stil kotiranja, ali upotrebom ovih "brzih alata" to }ete ne{to lak{e u~initi.

DIMREASSOC. Ovo je zgodan alat. On omogu}uje aùriranje pojedina~nih ili svih kotakoje je prepravio operater. Drugim rije~ima, vrijednost kote i prava veli~ina objekta serazlikuju. Ovu naredbu najvi{e volim koristiti za pronalaènje prepravljenih kota.Katkad namjerno prepravim kote kada se bliì rok za predavanje crteà i moram ne{tobrzo iscrtati. Naredbom DIMREASSOC mogu prona}i takve kote i naknadno popravitigeometriju.






Prepravljene kote moète izmijeniti i automatski, {to moè prouzro~iti dodatne problemeako ne uo~ite {to je aùrirano. Problem je u tome {to je vrijednost vjerojatno prepravljena

jer je geometrija neispravna.SYSVDLG. System Variables Editor odli~an je alat koji nudi saèt popis svih sistemskihvarijabli, informacije o tome gdje su pohranjene njihove vrijednosti i njihov opis. Najboljeje to {to moète spremiti postavke u SVF datoteku i vratiti ih kad god èlite. Akopodu~avate nekog na ra~unalu koje nije va{e, ponesite ovu datoteku sa sobom; tako }etesmanjiti broj iznena|enja na koja moète nai}i.

OVERKILL. Ova naredba uklanja preklapaju}e linije, segmente linija naizgled spojene ujedan objekt i duplikate objekata na drugim objektima. Ona moè brzo po~istiti nered ucrteù (vidi sliku 1.22).

Slika 1.22Dijalo{ki okvir Overkill

Naredba OVERKILL ne funkcionira uvijek ispravno. Primijetio sam da najbolje funkcio-

nira ako njome rje{avate jedan po jedan problem (polilinije, preklapanja, doticanja

krajeva) premda dijalo{ki okvir omogu}uje provjeru svih problema istodobno.
