AKADEMSKO PISANJE KORAK PO KORAK Martha BoeglinPrevod: Vera Boeglin

Predgovor Re autora. kako funkcionie na mozak? I. ORGANIZOVATI A. prilagoditi ambijent za studiranje Koji je va stil uenja? Kakva mi je atmosfera potrebna kad uim? Kako organizovati radni sto?=Rad sa kompjuterom. Kako izbei bol u ledjima? Svaka stvar na svoje mesto B. Planirati vreme Bioloki sat Kako upotrebljavam vreme? Kradljivci vremena Ne ostavi za sutra... Kako planirati dnevni rad? Kako planirati svoje vreme? Kako pripremiti ispit? Kako planirati istraivaki rad? C. Studiranje i osetljivost Kako se motivisati? Kako se relaksirati? Kako se koncentrisati? Kako prevazii stres? Kako zapoeti radni dan? D. Uiti Kako hvatiti beleke na asu ? Kako nauiti jednu lekciju? Upotrebljavatiartoteku Kako aktivirati memoriju? Vizualne mnemotehnike II. TRAITI INFORMACIJE B. prikupiti informaciju Odakle poeti? Kako odabrati informaciju? Kako traiti dokumenta? Kako konsultovati katalog bibioteke? Moram li sve itati? Zapis bibliografskih podataka Kako proceniti sopstveni rad? B. Realizovati traenje na internetu Kako pripremiti istraivanje? Kako formulisati sastavne delove istraivanja? Traiti sa google scholar Kako itati websajt? C. Strategije lektira ta je itanje? Tajna efikasnog itanja Kako poeti itanje teksta? Kako poveati brzinu itanja? D. Biti aktivan italac Kako postaviti pitanja tekstu ? Kako rezimirati tekst mojim sopstvenim reima? Kako voditi dijalog sa tekstom? Kako memorizovati znaenje klune terminologije? ta raditi u sluaju problema? E. Efikazno urediti informacije Kako praviti kartice lektire? Kako praviti kartice za nepisane dokumente ? Kako staviti u arhivu kartice lektira? Kako beleiti u formi eme III. PISATI A. Faza pripreme ta razjasniti sa tutorom? Kako pripremiti istraivaki rad? Kako pretstaviti istraivaki projekat? Kako realizovatistraivaki rad? Dnevnik rada Gde pronalaziti ideje? ta raditi u sluaju problema? B. Preredakcionalna faza Kako unediti red u haos ideja? Kako problematovatizovati temu? Kako determinisati problem? Kako priklupiti ideje? Kako mislima dati strukturu? Kako vizuelizovati plan? Kako redigovati prvi konzept? C. Faza konstrukcije Kako preraditi tekst Kako objasniti termin? Kako konstruisati argumentaciju? Kako uporediti? Kako izotriti kritiki smisao? D. Faza uskladjivanja Kako istai vodeu ideju? Kako konstruisati paragraf? Kako strukturisati poglavlje? Zato citirati? ta treba da sadri opti zakljuak? ta treba da sadri opti uvod? Lista proveravanja E. Faza glancanja Kako osvojiti itaoca? Kako probuditi interes itaoca? Kako pripremiti "glanc"? Kako napisati tekst jasan i prijatan za itanje? Kako oiveti svoj stil? Kako biti precizan? Kako popraviti tekst ? ZAKLJUAK

PREDGOVOR Posle Bolonjske konvencije, kad reforma poinje da se primenjuje u Srbiji i u Evropi, namee se potreba za jednim udbenikom metodologije univerzitetskog rada: pisanje kvalitetnih strunih ili naunih tekstova je vaan zadatak i cilj svakog studenta. Zahteva dobru organizaciju i efikasne metode rada. Kako organizovati vreme? Kako organizovati bibliografsko istraivanje? Kako itati efikasno strune ili naune tekstove? Kako odrediti i sistematimatizovati najbitnje elemente teksta? Kako otkloniti blokade u procesu milenja tokom pisanja? Kako pisati tekst u kontinuitetu, bez gubljenja niti? Kako pisati jasnim i razumljivim jezikom, da napisani tekst bude to interesantniji za itaoca? To su bitna pitanja koja se javljaju u svakom strunom, istraivakom ili naunom radu, a ova knjiga daje praktine odgovore na ova ili i neka druga pitanja. Ona nudi razliite tehnike i metode za pisanje najkvalitetnijih tekstova. Ova knjiga je proizvod bliske saradnje studenata i doktoranata svih disciplina (na asovima metodologije) i njihovih profesora (na staevima formacije). Taj rad je jasno pokazao da je veina problema na koje nailaze studenti ili doktoranti tehnike prirode; dovoljno je u veini sluajeva primeniti jednu strategiju, da se bez gubljenja vremena dodje do cilja. Ali te tehnike treba poznavati. One su tako jednostavne da niko i ne misli da ih predaje. Knjiga je namenjena studentu i istraivaku poetniku, koji su pod stresom i koji se suoavaju sa konkretnim problemima. Svakom problemu odgovara jednostavno praktino reenje. Knjiga se moe itati od poetka do kraja, ili se mogu traiti reenja u odgovarajuoj tematici sa nadom da e se italac moi snai u lavirintu univerzitestkih studija. Vama, itaocima, moje najbolje elje za uspean rad! Ova knjiga e vam sigurno pomoi, ukoliko uozbiljno uzmete vebe koje vam ona predlae. RE AUTORA: KAKO FUNKSIONIE NAS MOZAK? Poznato je da na mozak ine dve hemisfere, leva i desna. Svaka od njih ima sopstvene osobine i razlike, koje se medjusobno dopunjuju. Veina ljudi koristi jednu ili drugu, dok je mnogo manje ljudi sposobno da upotrebljava obe u isto vreme. Iz tog razloga, zato da ne pokuamo da nauimo da se sluimo svim mogunostima koja nam prua na mozak? Koje su funkcije dveju hemisfera? Evo jedne pribline eme.LEVA HEMISFERA Logina Strukturisana Analitika (deli na delove) Prepoznaje Zapaa detalje Racionalna Sistematizuje, pravi red Misli sa reima Metaforina, slikovita, upotrebljava slike Tretira informacije po redu: najpre A, zatim B, pa C Haotina Puna mate Sintetina Stvara novo Vidi celinu Emotivna Ne dri se reda, reaguje impulsivno Govori malo Upotrebljava konceptualnu misao Tretira informacije globalno: A,B,C su deo jedne celine DESNA HEMISFERA

Interesantno je napomenuti da su ljudi, koje smatramo genijalnim u bilo kojoj oblasti ili specijalizaciji, bili sposobni da mobiliu obe hemisfere istovremeno. Na primer: tu gde se jedni slue radije analizom ili sintezom, "genije" se slui istovremeno sa obe; primeuje detalje ali u isto vreme vidi i celinu ; uspeva da tretira informacije jednu po jednu... ali zna da ih uklopi u celinu i da se njome slui. Moemo citirati na primer, Leonarda de Vinija, Pascala, Getea, Nikolu Teslu. Napoleon je jedan od najreitijih primera: sposoban da analizira elemente i informacije na bojnom polju (ovde je aktivna leva hemisfera), zna da ih integrira u celokupnu situaciju, koja e biti tretirana pre nego to naredi napad (desna hemisfera). Svaki strateg dostojan tog imena, a strategija nije rezervisana iskljuivo u vojne svrhe, slui se sa obe hemisfere. Studiranje zahteva poznavanje razliitih strategija studiranja; znati analizirati razliite situacije i sintetizovati ih, biti sposoban izdvojiti sadrinu jedne informacije i analizirati njene elemente, ne gubei iz vida celinu. Poznavanje funkcionisanja modanih hemisfera daje mogunost uspostavljanju veza izmedju njih, i primene toga u radu. Tokom itanja ove knjige ne treba gubiti iz vida gore navedenu injenicu, a cilj ove knjige je izvui najveu moguu korist, adekvatnom upotrevom leve i desne hemisfere mozga.