korak po korak do biznisa

PRIRUČNIK

KORAK PO KORAK DO VLASTITOG BIZNISA

OVAJ PRIRUČNIK KREIRAN JE U PRIVREDNOJ KOMORI UNSKO-SANSKOG KANTONA U BIHAĆU, A KORISTI SE U PROJEKTU "AKADEMIJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA". Projekt financira Europska unija. Europska unija je sačinjena od 25 zemalja članica koje su odlučile da uvežu svoja znanja, izvore i sudbine. Zajedno, u razvojnom periodu od 50 godina, izgradili su zonu stabilnost, demokracije i održivog razvoja, a istovremeno zadržali kulturnu raznolikost, toleranciju i individualne slobode. Europska unija je odana razmjeni svojih dostignuća i vrijednosti sa zemljama i ljudima izvan svojih granica. Europska komisija je izvršno tijelo Europske unije.

„Ova publikacija je izdana uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove

publikacije je isključivo odgovornost Privredne komore Unsko-sanskog kantona i ni na koji način se ne može smatrati da

odražava stavove Evropske unije. (neslužben prijevod)“

Sadržaj

Ekonomsko osnaživanje žena - kako i zašto

Vizija biznisa

Marketing za biznis

Pravni aspekti biznisa

Poreski propisi

Finansije za biznis

Pisanje biznis plana

Ekonomsko osnaživanje žena - zašto i kako? mr Ismet Pašalić, Supervizor projekta – Predsjednik PK USK

Već nekoliko decenija poduzetništvo se smatra jednim od osnovnih faktora

proizvodnje pored kapitala, rada i prirodnih resursa. Danas se u svijetu

smatra da je podsticanje poduzetničkih aktivnosti ključ ekonomskog razvoja.

Poduzetništvo je zastupljeno u svim oblastima ljudskih aktivnosti od

privrede do kulture, obrazovanja, sporta. Ono je važno za velike kompanije

(interno, korporativno poduzetništvo), ali se posebno vezuje uz privatna,

manja preduzeća. Mala i srednja preduzeća (MSP) obezbeñuju najveći broj

novih radnih mesta u svim privredama, i razvijenim i nerazvijenim. Ona su

nosioci inovacija i zahvaljujući svojoj fleksibilnosti najbolje i najbrže

odgovaraju na stalne izazove tržišta. Privatni biznisi obezbeñuju

zadovoljavajući način života njihovim vlasnicima, ali i doprinose bržem

razvoju svoje sredine. Nasuprot starom shvatanju da samo velike kompanije

mogu da uspiju na meñunarodnom tržištu, mnogi pozitivni primeri su već u

poslednjim decenijama prošlog vijeka opovrgli taj stereotip. Pored ekonomskih prednosti, MSP imaju mnogo i širih socijalnih prednosti: pružaju veće zadovoljstvo zaposlenima, podstiču razvoj poduzetničkog duha u široj zajednici, razvijaju bolje odnose sa partnerima u poslovnom lancu, doprinose razvoju najuže lokalne zajednice, zapošljavanju posebnih kategorija (domaćice, penzioneri, dodatni posao već zaposlenih, itd.). U Bosni i Hercegovini u posljednjoj deceniji stalno raste udio MSP u ukupnom broju firmi. Jedina nova radna mijesta u posljednjih dvadesetak godina su otvarana u malim poduzećima. U njima je zaposleno i mnogo ljudi koji nemaju stalno radno mjesto, a veliki je i broj onih koji rade na crno. Stvaranje jakih asocijacija biznisa pomaže tekućim strukturalnim reformama u pravcu decentralizacije, što je svjetski trend.

Sve ankete pokazuju da veliki procenat stanovništva u Bosni i Hercegovini želi da se bavi privatnim biznisom, ali mnogi ističu da nemaju potrebna znanja o voñenju sopstvenog biznisa. Takoñe, veliki broj očekuje finansijsku pomoć države za pokretanje privatne firme.

Svjedoci smo da se danas u Bosni i Hercegovini sve više nude krediti za otpočinjanje vlastitog biznisa. Najčešće su oni još uvijek nepovoljni. Meñutim, čini se da je najveća prepreka za brže osnivanje još većeg broja malih firmi nedostatak poduzetničke kulture i strah od rizika. Još uvijek dominira mentalitet čekanja da se privatni problem riješi "odozgo", umjesto da se vlastiti život uzme u svoje ruke. Kakav je to ženski pogled na biznis, odnosno, kakvo mjesto žene danas imaju u biznisu i kakve su njihove perspektive? Kada žene otpočnu vlastiti biznis tipično je da one, kako to žene same kažu, to ne doživljavaju samo i prije svega kao stvaranje posebnog ekonomskog entiteta. Za njih je to nešto mnogo više. One će na to gledati kao na svoju vlastitu "integraciju" u novi globalni sistem odnosa u biznisu unoseći kao svoja osnovna sredstva, pored novca, i svoju intuiciju, instinkt, senzibilnost i vrijednosti. Istraživanja su pokazala da globalno tržište na pozitivan način reaguje na kvalitete koje žene preduzetnice unose u globalnu biznis arenu. Karakteristike koje se pripisuju ženama su njihova sposobnost u grañenju i održavanju dugoročnih odnosa i mreža, u efikasnim komunikacionim vještinama, osjetljivosti na kulturne razlike, organizacionim sposobnostima i u pridavanju važnosti neagresivnom ponašanju lišenom prijetnji. Istraživanja, meñutim, definišu i osnovne barijere na koje žene nailaze u biznisu. Neke od njih su stvarne, neke su vidljive, neke su samouvedene od strane žena poduzetnica. Na području meñunarodnog biznisa prepreke su slijedeće: ograničeno iskustvo u internacionalnom biznisu, neadekvatno obrazovanje u biznisu i nemogućnost pristupa meñunarodnim mrežama. Društveni, kulturni i religiozni stavovi takoñe ometaju žene u biznisu. Ostali izazovi sa kojima se susreću sva poduzeća su: finansije, globalizacija društvenog i ekonomskog okruženja, marketing i menadžment. U privredama u tranziciji treba uključiti i prepreke kao što su: neadekvatan bankarski sistem, legalni aspekti, politički kontakti, carinske tarife, birokratija koja svakodnevno izmišlja nove mehanizme za najosnovnije procedure, kao i mito i korupcija. U većini zemalja u tranziciji se dešava da se smanjuje ženska radna snaga u ukupnom broju zaposlenih (u Mañarskoj se smanjila za 1/3, u Latviji za 1/4). Slovenija je bila izuzetak, smanjivanje muške i ženske radne snage je bilo proporcionalno. Takoñe je zapažena tendencija podsticanja da žene ostaju kod kuće. U Češkoj i Poljskoj se nudilo ranije penzionisanje žena, u Bjelorusiji i Ukrajini je došlo do smanjenja brige o djeci, a istovremeno su se uvodile povlastice za rañanje djece. Rast nezaposlenosti žena u privredama u tranziciji još više potencira potrebu podsticanja ženskog poduzetništva.

Dugo se na Zapadu vodila diskusija o tome da li bi žene trebalo da se učlanjuju u različite biznis organizacije u kojima dominiraju muškarci, kao što su trgovinske asocijacije, privredne komore i sl. Mnogi smatraju da su veoma korisne ženske biznis asocijacije kakvih je sve više u svijetu. U skoro svim društvima ženski pristup vodećim organizacijama i uticajnim liderskim pozicijama je ograničen. Osnivanje i porast broja ženskih nevladinih organi-zacija u poslednje vrijeme (što se desilo i u Bosni i Hercegovini u devedesetim godinama prošlog vijeka) predstavlja izjašnjavanje o slobodi i pragmatičnom pravcu akcije za podršku ženama u probijanju ekonomskih, političkih i kulturnih barijera. Ženske poslovne asocijacije nude takvu vrstu liderstva koja je ženama potrebna u njihovim poduzetničkim poduhvatima da bi preživjele i bile uspješne. Iskustva ženskih poslovnih organizacija su pokazala da one mogu da imaju veoma važnu podsticajnu ulogu u pristupu: liderstvu, tehnologijama, meñunarodnom biznis treningu, identifikaciji tržišta, industrijskim informacijama, trendovima, nišama, kontaktima sa izvorima kreditiranja, mentorstvu, konsaltingu i savjetima, razvoju vještina u voñenju biznisa, marketingu i menadžmentu, javnom zagovaranju i pritisku u pravcu legalnih procedura. Zajednice koje žele da podstaknu poduzetnički rast ne ostavljaju žene vlasnice biznisa u izolaciji i odvojenosti. One uspostavljaju mehanizme za podršku, ohrabrivanje i trening. Koji su to sistemi podrške poduzetništvu? Pored uobičajenog institucionalnog okvira za podršku poduzetništvu, kao što su inkubatori, trening centri, agencije za podršku MSP i poduzetništvu, itd., specifičnu ulogu imaju ženske poslovne asocijacije (ŽPA). ŽPA mogu da predstavljaju vitalnu vezu izmeñu poduzetnica i osnovnih resursa i omoguće njihovo povezivanje sa meñunarodnim tržištem. One mogu da budu mjesto sa kojeg će se predlagati nove pravne, poreske, računovodstvene, bankarske strukture za podsticanje razvoja biznisa, ali i predlagati pojednostavljenje procedura, odnosno deregulacija. ŽPA mogu da vode medijsku kampanju putem televizije, radija, novina i magazina izveštavajući o činjenicama vezanim za biznise čije su vlasnice žene i kako one doprinose ekonomskom razvoju. ŽPA mogu da nude rješenja i organizuju infrastrukturu za pomoć ženama u voñenju biznisa i istovremeno rješavanju problema kao što je, na primjer, obezbeñivanje čuvanja djece. Javno zagovaranje vezano za ekonomsko osnaživanje žena, posebno u privredama u tranziciji obično se usmjerava na slijedeća područja: a) da država kontinuirano donosi i usavršava mjere za razvoj

MSP što će se posebno podsticati na lokalnom nivou; b) da se smanjuju administrativne prepreke i pojednostavljuju procedure za MSP koje uvode vlasti na svim nivoima; c) da se pružaju finansijske usluge novim MSP, kao što je finansiranje novih poslovnih ideja, lizing, rizični kapital i finansiranje investicija putem dugoročnijih kredita, snižavanje kamatnih stopa imajući u vidu specifičnost potreba mikro, malih i srednjih poduzeća; d) da se vodi pouzdana rodno specificirana statistika MSP koja će sadržavati podatke ne samo o poduzetnicama i poduzetnicima nego i kopoduzetnicama/cima jer su žene mnogo češće u ovoj drugoj ulozi kada je u pitanju porodični biznis; e) da lokalne vlasti i kompanije vode politiku razvijanja prijateljskog okruženja u odnosu na porodicu kao što su fleksibilno radno vrijeme, rad do polovine vremena, itd.; f) da se promoviše političko priznavanje žena poduzetnica i kopoduzetnica i socijalna zaštita razvedenih žena i udovica; g) da vlada i banke otvaraju posebne kreditne linije za žene poduzetnice; h) da se shvati važnost mikro poduzeća za rješavanje nezaposlenosti i olakšava uključivanje žena u ekonomske aktivnosti putem pružanja informacija, treninga, konsaltinga koji će biti besplatni ili uz nisku nadoknadu; i) da se, pored treninga, edukacija širi na mlade u školama i univerzitetu radi podsticanja poduzetničkog duha i stvaranja poduzetničke klime u društvu; j) da javne i privatne institucije za trening organizuju posebne obuke za poduzetnice; k) da se obučavaju finansijski stručnjaci koji će biti sposobni da vode nove mikrokreditne institucije; l) da se razvijaju i pomažu ženske mreže za uzajamnu podršku; m) da NVO imaju aktivniju ulogu u kreiranju i razvoju MSP s obzirom na njihovu ključnu ulogu u održivom razvoju; n) da NVO ohrabruju žene da krenu u biznis, stiču samopouzdanje u vlastite potencijale, i suzbijaju strah od neuspjeha i da postaju svjesne ženske

ekonomske uloge u društvu; o) da NVO preuzmu važnu ulogu u iskorjenjivanju siromaštva kroz razvoj mikrokreditnih šema i podržavaju nezaposlene žene da se samozapošljavaju.

Vizija biznisa

2008. godina

Projektni tim: mr Ismet Pašalić, Sadeta Gutlić, Aida Behrem, Sanela Sabljaković, Hatidža Pečenković i Kata Repac

VIZIJA POSLA

Pretvaranje vaših snova u realnost počinje jasnom VIZIJOM.

- Razvijanje vizije biznisa pomaže da se držite svog CILJA. - Ako svoju VIZIJU stavite na papir, to će vam pomoći da pronañete STRATEGIJE za ostvarivanje vaših ciljeva. Zatvorite oči na trenutak i zamislite svoju budućnost u biznisu. Razmislite o velikim stvarima, na primjer, o vrijednostima koje ćete ostvarivati u vašoj firmi. Razmislite i o malim stvarima kao što su: miris ili izgled ambijenta u kome ćete raditi, ili koliko će ljudi biti oko vas kao klijenti ili kao zaposleni. FORMALNI ILI NEFORMALNI BIZNIS

"Neformalni" biznis: radite kod kuće, vaše tržište je vaša okolina, nemate formalnu dozvolu za rad, ne plaćate porez

"Formalni" biznis: imate dozvolu za rad, plaćate porez, dobili ste finansijsku podršku, marketing strategija je šira

Pogledajte navedene liste. Ako ste već u biznisu, da li je vaš biznis formalan ili neformalan? Napraviti skok sa neformalnog na formalan važan je korak u razvoju vašeg biznisa. Možda se pitate: Zašto ga učiniti formalnim?

TIPIČNE PREDNOSTI MANE

naplaćivanje previše ili

Neformalni biznis manje administracije

premalo, problemi finansiranja, nedovoljno kapitala, nedostaje profesionalni

imidž, ne čuva se arhiva

Formalni biznis

legalno poslovanje, poreske olakšice na troškove biznisa / inve-stiranje, pojavljivanje na tržištu je profesionalno, bolja arhiva i sistem planiranja

troškovi za dozvole, može puno da košta, plaća se porez

ŠTA JA TO PRODAJEM?

Koristeći što manje riječi opišite: šta vi prodajete? Drugim riječima, kakav je vaš proizvod ili usluga?

Ja prodajem: Na primjer: Prodajem nakit

Nudim usluge čuvanja djece Prodajem ručno pravljene vjenčanice Nudim usluge masaže

KOJOJ GRANI PRIPADA MOJ BIZNIS?

Što više saznate o grani kojoj pripada vaš biznis, saznaćete više o onome što vi prodajete.

ŠTA JA PRODAJEM?

KOJOJ GRANI PRIPADA MOJ BIZNIS?

- Prodajem nakit Nakit + Moda

- Usluge masaže Lične usluge + Zdravstvo

- Ručno pravljene vjenčanice

Moda + Usluge za svadbe

- Čuvanje djece Čuvanje djece + Lične usluge

- Imam kafeteriju. Prodajem kafu i peciva

Restorani + Kafa + Veleprodaja

U KOJOJ GRANI JE VAŠ BIZNIS?

______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________

Osnovne vrste biznisa: proizvodnja, lične usluge, usluge drugim biznisima, veleprodaja, maloprodaja

Proizvodnja: zanati, odjeća, nakit, nameštaj, igračke, hrana

Usluge biznisima: kancelarijski materijal, računarski softver, voñenje knjiga, inženjering... Lične usluge: frizer, masaža, automehaničar, čuvanje djece, strani jezici... Maloprodaja: prodavnica poklona, opreme za kompjutere, prodavnice odjeće, hrane... PROIZVOD ILI USLUGA - Karakteristike i prednosti - O svom biznisu treba razmišljati iz ugla mušterija, očima mogućih kupaca našeg proizvoda ili usluge. Kako oni gledaju na vaš proizvod, kakvu korisnost očekuju, kakve su njihove potrebe i želje? Korisnost proizvoda ili usluge - ono što je potrebno vašim mušterijama ili ono što žele Karakteristike proizvoda ili usluga - onakve kakve mušterije očekuju Neke prednosti zavise od nekoliko karakteristika. Neke karakteristike donose nekoliko korisnosti. Vaše mušterije plaćaju korisnost, a ne karakteristike.

VJEŽBA: Izaberite poseban proizvod ili uslugu iz vaše ponude i navedite 3 koristi za vaše mušterije. Proizvod ili usluga Korisnost 1 Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge) Korisnost 2 Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge) korisnost 3 Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge)

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

OPIS PROIZVODA ILI USLUGE

Ako ste u biznisu ili tek započinjete svoj biznis, ljudi će vas često pitati da opišete svoj biznis sa što manje riječi.

ZADATAK: Opišite u 30 riječi svoj biznis. Ključ za efektivan opis proizvoda ili usluge je da vama bude sasvim jasno kakav je vaš proizvod/usluga. Budite kratki i jasni, naglasak stavite na prednosti vašeg proizvoda ili usluge. Upamtite! Ljudi kupuju korisnosti da bi riješili svoje probleme ili zadovoljili svoje želje ili potrebe.

Kako opisati proizvod ili uslugu? Korak 1 Opišite proizvod na pola strane. Sada ne morate da brinete o tome da li vam je sve jasno i da li ste koncizni. Zabavite se i opustite! _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Korak 2 Sada pročitajte šta ste napisali i zaokružite ključne prednosti koje ste opisali. Podvucite fraze koje najbolje opisuju vaš proizvod ili uslugu. Povežite fraze i ključne prednosti u 30 riječi. _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Primjer opisa proizvoda/usluge

Korak 1 "Slatka iznenañenja " je prodavnica kolača u okolini Bihaća. Počela je da nudi mušterijama (koji imaju svijest o zdravlju) zadovoljavajući desert koji u sebi sadrži malo masti i holesterola. "Slatka iznenañenja" ima recepte koji ne uključuju dodatne masti uopšte i koriste samo prirodne sastojke kao što su: jabuke, banane, pire od suhih šljiva i mlječne proizvode bez masnoća. Naš proizvod će napraviti snažan iskorak iz male prodavnice u velike šoping centre. Naš proizvod će ponuditi mušterijama desert koji će zadovoljiti njihovu potrebu za slatkim bez kalorija (masti).

Korak 2 "Slatka iznenañenja" je prodavnica kolača koja se nalazi u Bihaću. Naš proizod nudi mušterijama desert koji zadovoljava potrebu za slatkim bez kalorija.

ZADATAK: Biznis ideja - ocjeniti svoje sposobnosti i prednosti uz pomoć SWOT analize, koristeći što više činilaca u svakoj tabeli:

Snage (Strenghts)

Slabosti (Weaknesses)

Mogućnosti (Opportunities)

Prijetnje (Threats)

Vizija vašeg biznisa - godinu, tri, pet godina od osnivanja (odgovorite na pitanja kolika će biti godišnja prodaja i prihod, koje će biti ciljno tržište, koliko vrsta proizvoda/usluga ću prodavati, kakvu ću uloga ja imati, koji su moji poslovi, ko su zaposleni).

Godinu dana od sada

Kolika će biti godišnja prodaja?

Koje će biti moje ciljno tržište?

Šta će se nalaziti na prodajnoj/uslužnoj liniji? Koliko vrsta proizvoda/usluga?

Kakvu ću ulogu imati u mom biznisu? Moji poslovi:

Ko su mi zaposleni? Ko će raditi za mene?

Napravite istu tabelu za: Tri godine od sada i pet godina od sada.

Tri godine






Pet godina






ŽIVOTNI CIKLUS BIZNISA

Svaki biznis se razvija na sopstveni način, ali mnogi biznisi imaju tipičan životni ciklus kada počinju da se uvećavaju (da rastu).

NEFORMALNI BIZNISI Generalni opis: Radi se kod kuće, tržište je ograničeno na bližu okolinu, nema formalnih dozvola Neki razlozi propadanja ovih biznisa: Proizvodi i usluge su potcjenjeni ili precjenjeni, nedovoljno kapitala za razvoj i rast

FORMALNI BIZNISI Generalni opis: Imate odgovarajuće dozvole, plaćate porez na poslovanje, mogućnost finansiranja spolja, strategije marketinga dosežu i van vaše najuže okoline Neki razlozi propadanja: Tržište se ne materijalizuje prema očekivanjima, cijene ne pokrivaju troškove, formalni biznis na kraju bude preskup ili pretežak

EKSPANZIJA Generalni opis: Vlasnici sve više preuzimaju ulogu upravljanja, porast je brz u početku kada biznis "izañe" na tržište Neki razlozi propadanja: Nedostatak sposobnosti za upravljanje, nedostatak informacija, loš odabir savjetnika, nedostatak kapitala za razvoj

STABILIZACIJA Generalni opis: Razvoj (rast) je slabiji zbog povećanja konkurencije, stabilan biznis zbog reputacije, novi proizvodi i usluge održavaju biznis stabilnim, poboljšane su operacije, bolji sistem za informisanje Neki razlozi propadanja: Nedostatak sposobnosti za upravljanje, nedostatak informacija, prevelika konkurencija, vlasniku biznisa je dosadio posao, vlasnik ne uvodi promjene u odnosu na tržište, konkurenciju, troškove itd.

TRŽIŠTE Izbor imena za biznis, odnosno firmu 1. Zamislite da ste vi mušterija (ime treba da odražava suštinu biznisa) 2. Izaberite kratko ime 3. Izaberite ime lako za izgovor 4. Provjerite da li ime već postoji.

ŠTA VAŠE MUŠTERIJE ŽELE? KAKO TO UTJEČE NA VAŠ BIZNIS?

Kroz rast vašeg biznisa biće potrebno da dizajnirate i mijenjate vaše proizvode/usluge prema potrebama i očekivanjima mušteri-ja, što znači da ćete morati da ih prilagoñavate da biste izašli u susret očekivanjima vaših kupaca. Moraćete takoñe da komunicirate sa kupcima da biste ih obavjestili koliko dobro možete ispuniti njihova očekivanja.

CILJNO TRŽIŠTE

Generalno tržište - svako ko može biti zainteresovan/sve mušter-ije

Ciljno tržište - vaše najbolje mušterije, oni koji će najvjerovatnije kupiti vaše proizvode

Sekundarno ciljno tržište - potencijalne mušterije, oni koji će vjerovatno jednom kupovati

Model ciljnog tržišta - primjer za vježbu PRIMJER: KAKO PRODATI PROIZVOD? (ciljno tržište, ciljna grupa)

Mi ćemo prodavati hranu. Serviraćemo doručak, ručak i večeru i raditi 6 dana u nedjelji. Radno vrijeme biće od 7:00 do 20:00, a većina naših mušterija biće oni koji žive u urbanom dijelu Bihaća (oko 40.000 ljudi). Lokalno stanovništvo čine ljudi malih, srednjih i visokih primanja, bračnih parova i samaca, penzionisanih i djece i omladine školskog uzrasta. U razgovoru sa mnogima od njih izrazili su potrebu za lokalnim, pristupačnim restoranom. Svi, pa i mladi, žele mjesto gde će moći da jedu domaće supe, salate i drugu ukusnu hranu, blizu mjesta stanovanja. I Centar za brigu o djeci, škole i rekreacioni centri podržavaju naše planove da otvorimo restoran, mnogi žele drugačije mjesto. Lokalni privatnici takoñe, jer neće morati da idu daleko da bi dobili dobar i ukusan ručak. Djeca iz našeg kraja su uzbuñena, jer će imati mjesto blizu kuće gde će moći da kupe hot-dog i sladoled, a susjedi su ponudili volonetrske usluge i pomoć u organizovanju zabave, distribuciji letaka i reklama. Mnoge aktivnosti se odvijaju u kraju: fudbal, tenis, košarka i ljudi uključeni u njih podržavaju otvaranje lokalnog restorana. Organizovali smo degustaciju hrane: internacionalni hot-dog,

sendvič, ukusni kolači. Mi ćemo našim mušterijama ponuditi naše glavne adute: brza i ukusna jela, pristupačne cjene, prijatnu atmosferu, čistu i pogodnu lokaciju.

KONKURENCIJA Na istom ciljnom tržištu prodaje se sličan kvalitet proizvoda/usluga po sličnim konkurentnim cijenama

Indirektna konkurencija - prodaje slične proizvode/usluge različitim tržištima, prodaje na vašem tržištu, mogli bi biti zamjena za vaše proizvode/usluge

ZADATAK: Nabrojte vaše direktne konkurente, one koji prodaju na istom ciljnom tržištu, sličan kvalitet proizvoda/usluga po sličnim konkurentnim cijenama!

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Proučite svoje direktne konkurente i razmislite ko utječe na vas indirektnom konkurencijom! _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Napišite o vašoj indirektnoj konkurenciji ili po vrstama ili kao o specifičnim biznisima (onako kako najviše odgovara situaciji u kojoj se vi i vaš biznis nalazite). _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Šta treba da znate o svom tržištu? - ko su najbolje mušterije, koliko ih potencijalno ima, koliko često kupuju, koju cjenu su spremni da plate, koja je vaša konkurencija, šta se dešava u oblasti u kojoj je vaš biznis. Kako da istražujete vaše ciljno tržište? Kao vlasnik malog biznisa imaćete potrebu da budete kreativniji u tome kako

da saznate više o vašem ciljnom tržištu. Nekoliko načina za istraživanje koje možete koristiti da naučite nešto više o svom ciljnom tržištu (pomoć u saznavanju stavova, vjerovanja, navika, težnji i iskustava mušterija) Istražujete vaše ciljno tržište: 1. Iz prve ruke - idete direktno do izvora informacija. Postavljate im pitanja, a možete da pitate i ljude koji znaju vašu ciljnu grupu. 2. Istraživanja mušterija - ako želite da saznate neke specifične informacije o vašoj ciljnoj grupi (primanja, godište, potrošačke navike, želje, potrebe, vrijednosti) možete napraviti istraživanje postavljajući im pitanja. 3. Posmatranje ciljne grupe - možete o svojoj ciljnoj grupi dosta saznati posmatrajući ih. Posmatrate ljude dok "posjećuju" biznise slične vašem (ili onom koji želite da započnete) kako oni kupuju? Koji su sati "špica"? Na primer: Ako želite da otvorite kafe, posjetite kafeteriju u susjedstvu u koju odlaze ljudi slični vašoj ciljnoj grupi. Mogli biste da pravite bilješke za različito vrijeme u toku dana. Koliko su ljudi zauzeti? Šta naručuju obično? Odakle dolaze (iz drugih radnji ili obližnjih poslovnih zgrada)? 4. Test tržišta vašeg proizvoda/usluge (pokušajte da prodate malo proizvoda/usluga). Razgovarajte s ljudima u vašoj djelatnosti - oni već dosta znaju o vašoj ciljnoj grupi. 5. Istraživanje drugih ljudi posmatranjem "sekundarno tržište" Mnoga poduzeća ili istraživačke grupe su već prikupili dosta vama potrebnih informacija.Gdje možete naći te informacije: biblioteka, komora, gransko udruženje i novine. PROFIL vaše "najbolje mušterije" Rod - muškarci i žene često imaju veoma različite navike kupovine, tako da je važna analiza koliko muškaraca i žena ima na vašem tržištu Godište - različite grupe godišta imaju različite navike i interese. Godišta su obično grupisana u rasponima (18-35, 35-55, 55 godina i stariji) Prihod - visina prihoda vam može dati dobru ideju o tome koliko neko može da potroši novca na vaše proizvode ili usluge, posebno ako nudite luksuzne ili usluge koje nisu "osnovne" Zanimanje - zanimanje vam može ukazati na prihod i obrazovanje. Može vam dati ideju o tome gdje ljudi rade ili o njihovim stilovima života (sezonci, rad od kuće, profesionalci, umjetnici) Lokacija - koliko blizu vaše firme živi vaša ciljna grupa? Gdje su oni koncentrisani? Poneki djelovi i regije imaju neobične stilove života i karakteristike. Porodični status - potrebe i želje mušterija mogu biti veoma različite u zavisnosti da li su one u braku (imaju partnera) ili ne ili su razvedene. Zavisi isto tako da li žive s djecom (koliko su ona stara) ili ne. Etničko porjeklo - ljudi različitih kultura često imaju specifične vrijednosti i potrebe koje utječu na njihove navike.

ZADATAK: Napravite profil vaših najboljih mušterija: pojedinci Napravite profil vašeg najboljeg i najsnažnijeg tržišta

KO SU ONI CILJANO TRŽIŠTE 1

starost (raspon)

visina primanja (raspon)

zanimanje

mjesto (susjedstvo, grad...)

porodični status (ko je u domaćinstvu)

etničko porjeklo

životni stil i kupovne navike

gdje kupuju - diskont, pijaca, prodavnice

kada kupuju - prije/poslije podne, vikend, praznik

zašto kupuju

šta je za njih važno

šta rade u slobodno vreme

koje novine i časopise čitaju

ostalo

Profil vaših najboljih mušterija: vlasnici biznisa

KO SU ONI CILJANO TRŽIŠTE 1

starost (raspon)

visina primanja (raspon)

zanimanje

mjesto (susjedstvo, grad...)

porodični status (ko je u domaćinstvu)

etničko porjeklo

životni stil i kupovne navike

gdje kupuju - diskont, pijaca, prodavnice

kada kupuju - prije/poslije podne, vikend, praznik

zašto kupuju

šta je za njih važno

šta rade u slobodno vreme

koje novine i časopise čitaju

ostalo

Tri koraka u istraživanju mušterija

Jedan od načina kako da saznate šta vaše mušterije traže je da pitate upravo njih. Istraživanja vam mogu pomoći da saznate više o stavovima, vjerovanjima, navikama, prioritetima i dosadašnjim iskustvima vaših mušterija. Imajte na umu: Ovakvo istraživanje nije jedini način istraživanja tržišta

1. Razmislite kakve informacije su vam potrebne i zašto. Uvjek sakupljajte informacije u tu svrhu. Kakvu god informaciju dobijete, ona će direktno učestvovati u donošenju odluka o vašem biznisu. Prvo treba da razjasnite KAKVU odluku treba da donesete. Zatim, razmislite o tome ŠTA treba da znate da biste takvu odluku donijeli. Na primjer: Ako želite da pronañete dobru lokaciju za vaš biznis, trebalo bi da saznate da li je vašim mušterijama potreban parking ili oni koriste javni prevoz, da li kupuju vaše proizvode/usluge kada obavljaju neke druge kupovine (poslove), ako je tako koju vrstu posla ili kupovine, gdje i koliko daleko su oni spremni da putuju da bi kupili vaš proizvod ili uslugu. Koju odluku treba da donesete sada, kakvo istraživanje bi vam pomoglo da dobijete važnu informaciju? 2. Odlučite koji je najbolji način da postavljate pitanja Neka pitanja zahtjevaju da ljudi izaberu (šta je za vas najvažnije -cijena, kvalitet, zadovoljstvo, garancija) Ovakva vrsta pitanja vam omogućava da odredite koliko ljudi razmišlja na odreñen (isti) način. 1. Uvježbajte kako ćete postavljati pitanja i kako ćete dobiti odgovore. Možete zaustaviti ljude na ulici i pitati ih da odgovore na vaša pitanja. Možete pitati mušterije da ispune vaš upitnik. Možete upitnik poslati poštom ili postavljati pitanja telefonom. Hoćete li naći ljude kao što je vaša "ciljna grupa"? Hoćete li postavljati pitanja drugim vlasnicima biznisa o vašoj "ciljnoj grupi"? Koga ćete još ispitivati? Od metoda koji izaberete zavisi kako ćete sastaviti listu pitanja. A možete "istraživati" ponašanje vaših mušterija posmatarjući šta rade.

SAVJETI ZA USPJEŠNO ISTRAŽIVANJE • Postavljajte jednostavna i direktna pitanja • Grupišite pitanja po temama - napravite logičan tok • Osjetljivija i izazovnija pitanja ostavite na kraju • Uključite podsticaje: kupone, lutrije, nagrade... • Koristite velika slova i ostavite dosta prostora • Ako vam ne trebaju informacije, ne pitajte • Pitajte što više ljudi možete - 50 je dobar broj • Napravite pitanja zanimljivim: Pitajte za mišljenje u početku • Testirajte svoj upitnik prije nego što izvršite puno istraživanje, budite spremni da ga izmjenite, ako je potrebno • Manje je bolje, neka bude kratko (jedna strana) • Predstavite svoj biznis (prilika da ljude obavjestite o vašemposlu) • Zahvalite se.

Marketing za biznis

2008. godina

Projektni tim: mr Ismet Pašalić, Sadeta Gutlić, Aida Behrem, Sanela Sabljaković, Hatidža Pečenković i Kata Repac

MARKETING Marketingom se nazivaju sve aktivnosti firmi koje su vezane za prodaju i distribuciju proizvoda/usluga. U najširem smislu u marketing spadaju prodaja, promocija, reklama, istraživanje tržišta - sve aktivnosti na promociji i organizaciji prodaje proizvoda krajnjim kupcima.

Poduzetnice/ci obično najbolje poznaju, bolje reći, treba da poznaju onaj segment tržišta na kome će prodavati svoje proizvode/usluge. To u nastavku zovemo ciljnim tržištem. Za poduzetnike je važno da poznaju do izvjesne mjere i tržište u cjelini.

Prvo ćemo se pozabaviti ciljnim tržištem.

Ne ispuštajte iz vida vaše ciljno tržište! Jedna od ključnih stvari je da dobro poznajete vaše ciljno tržište i kome u stvari prodajete. Na koliko tržišta ciljate? Prvo morate da shvatite koliko ciljnih grupa ima na vašem budućem tržištu. Provjerite to odgovarajući na slijedeća pitanja: stavite krstić ako to važi i za vas 1. Prodajem direktno mušterijama koje koriste moj proizvod ili uslugu 2. Prodajem pojedincima ili poslovnim ljudima koji će posle prodavati moj proizvod /uslugu drugim korisnicima 3. Prodajem pojedincima ili biznismenima koji će zatim dati moj proizvod/uslugu korisnicima - mušterijama 4. Prodajem privatnim licima 5. Prodajem drugim biznisima 6. Prodajem samo jednom segmentu tržišta (ima samo jedno ciljno tržište) 7. Prodajem svoje proizvode/usluge na više segmenata tržišta (imam više od jednog ciljnog tržišta) 8. Imam planove da proširim ili promenim svoje ciljno tžište Prethodnih osam pitanja pomoći će vam da vidite koliko je, u stvari, komplikovana vaša strategija.

Najjednostavnije je kada postoji samo jedno ciljno tržište i prodajete direktno njemu.

Moj biznis > Moje ciljno tržište

Komplikovanije je ako sve prodajete trgovcima na malo koji, zatim prodaju krajnjim korisnicima, a ako uz to prodajete i direktno svojim mušterijama - imate dva ili više ciljnih tržišta.

Moj biznis > Prodavac na malo ..... Ciljno tržište 1 .....

...... Ciljno tržište 2 ....

Nema mnogo razlike u tome ako je vaš slučaj komplikovaniji ili jednostavniji.

Kome prodajete? (Napravite listu segmenata tržišta na koje ciljate)

Prodajem: Prioritetno ciljno tržište 1 ciljno tržište 2 ciljno tržište 3

Prodavci na malo ili bilo koja druga vrsta posrednika tip 1 tip 2

Neko drugi? Bilo koji potencijalni segment tržišta (neko u budućnosti)?

Osnovni podaci o vašem segmentu tržišta Vaš segment tržišta (vaše ciljno tržište) sastavljeno je od vaših najboljih mušterija.

Ko su oni? Neophodni su osnovni podaci o vašem segmentu tržišta i činjenice o vašem ciljnom tržištu (ko su najbolje mušterije, zašto ste izabrali baš njih, koliko potencijalno "najboljih" kupaca imate, koliko često kupuju, šta im je važno kad kupuju, koju cjenu su spremni da plate, ko vam je konkurencija).

Dokazi - činjenice o vašem ciljnom tržištu Potrebno je da vaše prethodne stavove o vašem ciljnom tržištu potkrjepite činjenicama.

Slijedeća tabela će vam pomoći da se podsjetite podataka koje ste prikupili:

IZVOR INFORMACIJE Podaci

Novine ili časopisi (navedite datum, naslov, autora)

Materijali privredne komore

Drugi tekstovi (knjige, vodiči, popis stanovništva i sl.)

Eksperti iz grane ili drugi vlasnici biznisa

Snadbjevači, prodavci

Mušterije

Potencijalne mušterije

Vlasnici drugih biznisa koji imaju isti ciljno tržište

Posmatranje

Ostalo

Tržište Poduzetnice/ci obično najbolje poznaju onaj segment tržišta na kome prodaju svoj proizvod/uslugu - tzv. ciljno tržište. Oni treba da u izvjesnoj mjeri poznaju osnovne karakteristike tržišta u cjelini. Tržište u cjelini čine svi ljudi koji kupuju slične proizvode i usluge onima koje vi prodajete Treba da pribavite slijedeće informacije o tržištu u celini: Ko čini tržište? (kratak opis) _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Koliko ih ima u zemlji ili regionu? _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Da li se tržište povećava ili smanjuje? (ili mijenja na neki drugi način) _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Kao što treba da pribavite informacije o vašem ciljnom tržištu treba takoñe da ih imate i za tržište u cjelini. Izvore podataka možete navesti u fusnotama vašeg Marketing plana. Koje izvore informacija koristite da biste došli do podataka o tržištu u cjelini? _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Treba znati kako se vaše ciljno tržište uklapa u tržište u cjelini. Drugim riječima, izabrali ste jedan segment tržišta i treba da budete u stanju da objasnite kako ste došli upravo do tog segmenta, odnosno, vašeg ciljnog tržišta (da li ste segmentirali tržište prema lokaciji, dohotku, polu i sl?) Kakav je vaš segment tržišta u odnosu na tržište u cjelini? _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Konkurencija

Ako želite da uspjete u biznisu vi morate: • otkriti i utvrditi vašu konkurenciju • proučiti vašu konkurenciju

Informacije koje dobijete prilikom posmatranja vaše konkurencije mogu vam pomoći kod donošenja važnih odluka o svom biznisu. Ove informacije vam takoñe mogu pomoći kod donošenja odluka o cijenama, lokaciji i marketingu.

Šta je konkurencija?

Konkurencija znači borbu za novac vašeg kupca. Vaša konkurencija su svi biznisi koji nude proizvod/uslugu koji predstavlja alternativu, odnosno, dobru zamjenu za vaš proizvod/uslugu iz ugla vašeg klijenta. Konkurentski proizvod/usluga ne moraju da budu potpuno kao vaši, ali neke mušterije mogu da ih izaberu kao zamjenu za vaš proizvod bez obzira na to.

Postoje dva osnovna tipa konkurencije o kojima treba da razmišljate:

1. Direktna konkurencija - prodaje savršenu zamjenu za vaš proizvod/uslugu 2. Indirektna konkurencija - prodaje proizvode/usluge koji nisu savršena zamjena, ali kupci ih mogu kupovati; - biznis koji prodaje savršenu zamjenu, ali ne na vašem tržištu, ili to prodaje na drugačiji način.

Šta je potrebno da znate: ko je vaš konkurent, po čemu se vaš proizvod/usluga razlikuju od konkurentskog, kako posluju vaši konkurenti, gdje posluju, da li ste spremni za konkurentsku borbu, koje su jake strane, a koje slabosti vaše konkurencije, šta možete da naučite od vaših konkurenata?

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

______________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

______________________________

__________________________________

__________________________________

__________________________________

Analiza konkurencije

Ključ za utvrñivanje vaše tržišne niše (segmenta) je da se uporedite sa konkurencijom. Pokušajte da sebe stavite na mjesto vašeg klijenta kada se on odlučuje izmeñu vas i vašeg konkurenta. Koje su prednosti iz njene/njegove prespektive? Koje stvari treba da popravite da biste dobili posao? Na šta stavljaju naglasak vaši konkurenti? Evo nekoliko područja koja treba da istražite kod vaših konkurenata:

- proizvod

U kojoj mjeri proizvod/usluga zadovoljavaju potrebe klijenta? Šta vaši konkurenti ističu kao prednosti svojih proizvoda/usluga?

- cijena Kolika je njihova cijena za proizvod/uslugu? Šta ta cijena govori o tom proizvodu/usluzi?

- kvalitet

Koliko su kvalitetno izrañeni njihovi proizvodi ili izvedene usluge? Da li vaši konkurenti stavljaju naglasak na kvalitet, količinu ili cijenu?

- kvalitet usluga

U kojoj mjeri konkurencija zadovoljava potrebe klijenata u smislu poklanjanja pažnje, vremena, davanja dovoljno informacija, stručne pomoći i sposobnosti da riješi probleme? Kakva im je politika u odnosu na klijente?

- imidž/ugled

Koliko su kompanija, njeni proizvodi/usluge poznati? Kakav imidž imaju na vašem području?

- lokacija

U kojoj mjeri pristupačnost, mjesto za parkiranje i uočljivost zadovoljavaju potrebe klijenata?

- trajnost/stabilnost

Da li biznis postoji dovoljno dugo da bi potvrdio svoju snagu? Koliko su dugo u biznisu?

- reklama Koliko često i koliko efikasno koriste reklamu? Gdje se reklamiraju?

Procjena vaše pozicije na tržištu

Najviši nivo

Često su vaši proizvodi/usluge visokog kvaliteta, skuplji od ostalih i nude više neopipljivih prednosti (imidž, dokaz o životnom stilu, statusni simbol)

Srednji nivo

Često imate srednju cijenu na tržištu. Vaši proizvodi/usluge su dobrog kvaliteta, a imaju razumnu cijenu. Mogu da imaju neopipljive prednosti.

Niži nivo

Niska ili najniža cijena na tržištu. Naglasak je na niskim troškovima. Takoñe se ističu opipljive prednosti proizvoda/usluge.

Gde ste pozicionirani na tržištu?

visoko srednje nisko

ZADATAK: Prikažite gde je vaš biznis pozicioniran na tržištu

1.Vaše ciljno tržište: Šta je za njih najvažnije? (cijena, imidž, kvalitet, vrijednost)

2.Vaše konkurente: Gde je pozicionirana konkurencija i kakav im je imidž?

3.Cijene: Šta vaša cijena govori o vašoj poziciji na tržištu?

Procjenite vašu poziciju na tržištu imajući u vidu: - Opišite vašu poziciju na tržištu: _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

- Navedite svoje najdirektnije konkurente. To su oni koji prodaju na istom ciljnom tržištu proizvode/usluge sličnog kvaliteta i po prižblino istoj cijeni: Direktni konkurent 1

U odnosu na moj biznis ima slijedeće prednosti:

U odnosu na mene njegova jača strana je u:

Kako ću se ja tome suprotstaviti:

Direktni konkurent 2




Direktni konkurent 3




Marketinška strategija

Slijedeća stvar koju morate da uradite je da napravite plan kako da komunicirate s vašim ciljnim tržištem, kako da ih informišete o prednostima vašeg proizvoda ili usluge, kako da ih privučete i ubjedite da kupe vaš proizvod/uslugu. To je vaša marketinška strategija. Za svaku strategiju koju namjeravate da upotrebite treba da odgovorite na slijedeća pitanja: Šta ćete tačno raditi? (leci putem pošte, odlazak na skupove gdje dolazi puno ljudi...)

Koliko često? (svake 2 sedmice, 3 puta godišnje, jednom...)

Kada ćete to raditi? (osmog marta, u novembru, svakog prvog u mjesecu)

Gde ćete to raditi? (u listu "Osloboñenje","Nezavisne novine", "Krajina", u lokalnim radnjama, telefonom) Količina? (200 dopisnica, 1 oglas, 3 telefonska poziva...) Zašto mislite da će to unaprijediti prodaju? (dalo je rezultate u prošlosti, to je standardno u biznisu...)

Marketing plan

ZADATAK: Skicirajte vaše marketniške strategije prema upitniku:

Marketing strategija 1

Šta tačno uključuje, koliko i gdje?

Kada i kako često?

Zašto mislite da će to privući mušterije?



Kada i kako često?




Kada i kako često?


CIJENE su element vaše marketing strategije. Odrediti pravu cijenu je vještina. Nije lako odlučiti koliku ćete cijenu tražiti od vaših mušterija za vaš proizvod/uslugu. Treba da uzmete u obzir dosta različitih činilaca kada o tome odlučujete. Potrebno je odgovoriti na pitanja: 1. Koji su vam direktni troškovi? Cijena treba najmanje da pokrije vaše direktne troškove i da vam preko toga preostane za plaćanje režijskih troškova i plaće. 2. Kolika je cijena vaših konkurenata? Cijena vaših konkurenata je orijentir Koja je najniža, a koja najviša cijena za sličan proizvod/uslugu? Koja je prosječna cijena? 3. Kakav imidž želite da ostvarite uz pomoć cijene? Cijene su kao odjeća koju nosi vaš proizvod ili usluga. Šta vam se čini, da li je bolje da vaš proizvod/usluga nosi džins ili elegantan kostim? Niske cijene mogu da stvore imidž dobrog posla, ali mogu i da zabrinu potencijalnog kupca da je proizvod možda "jeftin" ili da nije dobrog kvaliteta. Neke mušterije misle da visoke cijene ukazuju na visok kvalitet i visok status u društvu. Proučite kako vaše ciljno tržište reaguje na imidž koji daju različite cijene. Neka osnovna pitanja kod odreñivanja cijena Odakle da počnete? Odreñivanje cijena Strategija zasnovana na troškovima - počećete sa vašim direktnim troškovima i odrediti cijenu tako što ćete na njih dodati planirani profit Strategija zasnovana na tražnji - počinjete sa cijenom (zasnovanom na istraživanju tržišta) i oblikujete svoj proizvod ili uslugu tako da vaši direktni troškovi budu dovoljno niski da ostavljaju prostor za razliku izmeñu troškova i cijene Standardni putokaz - koliko će kupci biti spremni da plate? Ako prodajete vaš proizvod posredstvom trgovca na malo ili nekog drugog posrednika, treba da znate koliko će on dodati na vašu cijenu. Kod nekih vrsta biznisa oni mogu udvostručiti ili utrostručiti cijenu na veliko. Ovo morate imati u vidu kada poredite svoju cijenu sa konkurentima.

Plaćanje za vaš rad - koji je vaš kapacitet - ako ste u oblasti usluga, one se naplaćuju na sat, pa ćete morati imati ideju koliko ćete "naplativih" sati (sati koliko stvarno radite) imati svakog mjeseca. Cijena vašeg sata će zavisiti od ciljnog tržišta, raspona cijena vaših konkurenata, vaše pozicije na tržištu, kao i časova rada koji vi mislite da treba platiti. Nemojte odreñivati cijene na osnovu straha ili preterane odmjerenosti!

Mnogi ljudi koji tek počinju sopstveni biznis (posebno žene) se plaše da odrede previsoku cijenu za svoj proizvod ili uslugu.

Nemojte upasti u zamku da treba da se borite sa konkurencijom niskim cijenama. Izabrati cijenu koja je negdje na nivou postojećih cijena.

Dobro je za početak. Umjesto da pokušate da budete jeftina opcija, pomislite na druge prednosti koje nudite i kako da to stavite u odnos prema vrijednosti koju nudite mušterijama. Nemojte sebe potcjeniti zato što se plašite da tražite više. Ako krenete sa niskom cijenom može da se desi da ne možete da izdržite, pa ćete morati da povećate cijenu.

Cijene kao element marketing strategije

Vašu cijenu ćete formirati tako što ćete uzeti u obzir

• vaše troškove • ciljeve vašeg biznisa • raspon cijena na tržištu za slične proizvode i usluge • poruke koje želite da pošaljete svom ciljnom tržištu o vašem kvalitetu i imdižu • kvalitet proizvoda ili usluge koju nudite ZADATAK: Napišite nekoliko rečenica kojima ćete objasniti kako ste formirali cijene. Da li su vaše cijene više ili niže od cijena vaših konkurenata? Šta vaše cijene kažu o vašem biznisu? _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Marketing plan

ZADATAK: Opišite vaš marketing plan. Objasnite kako ćete doći do novih mušterija i kako ćete zadržati stare. Objasnite zašto mislite da će vaša strategija uspjeti. Uključite i vašu cjenovnu strategiju i objasnite kako se uklapa u imidž vašeg biznisa. Za neke biznise dobro je da se uvrsti i lista novih klijenata koji se žele privući (i lista postojećih) _________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Reklama

Možda imate vrlo poželjan proizvod/uslugu, po odličnoj cijeni, ali ako niko o tome ne zna, vaš biznis će propasti.

Postoji mnogo sredstava za reklamiranje, a cilj je da se pošalje poruka potencijalnom kupcu proizvoda/usluge. Prije nego što počnete da se reklamirate u novinama, magazinima, telefonoteci ili elektronskim medijima, pogledajte da li se slične firme već reklamiraju. Ako to ne čine možda to nije dobro mjesto ni za vašu reklamu.

Ljudi često pogrešno misle da je veliki oglas na polovini strane u lokalnim novinama dovoljan da svako sazna o tom biznisu. To je pogrešno. Ljudi zaboravljaju oglase skoro istovremeno kad su ih pročitali, osim ako u tom trenutku imaju potrebu za proizvodom/uslugom koji se reklamiraju. Zato se treba reklamirati redovno.

Davanje oglasa - raspitajte se o vrstama oglasa, njihovim cijenama, najboljim danima za reklamiranje, da li možda neki novinar može da napiše članak o vašem biznisu. Pobrinite se o dizajniranju oglasa i posavjetujte se sa stručnjacima. Osnovna funkcija oglasa je da skrene pažnju specifičnog kruga čitalaca i da ih ohrabri da preduzmu slijedeći korak - da vas posjete. Oblikovanje (dizajniranje) letka čija je svrha da šalje stalnu poruku. Oglas u novinama traje koliko i novine, a leci mogu da sadrže mnogo duže poruke nego oglas u novinama. Mislite o veličini letka, boji, materijalu na koji se štampa, informaciji koju donosi. Letak se čita kao pismo, pobrinite se o dizajnu i distribuciji letka.

Promocija

Prodaja Mnogi činioci utiču na rezultate vaše prodajne strategije. Prodaja u velikoj mjeri zavisi od karakteristika vašeg proizvoda i biznisa, a ključne uloge imaju: cijena, kvalitet, izgled i dizajn, pakovanje, veličina, osjetljivost, servisiranje, način upotrebe.

Neka obelježja vašeg biznisa takoñe su važna: lokacija i prostorije, ugled, metodi prodaje, radno vrijeme i isporuka, uslovi kreditiranja, reklama i promocija, raznovrsnost ponude, nastup, sposobnost osoblja.

I još nešto: vrijeme, sezona, stanje u ekonomiji (recesija, kriza, bum), prodajne tehnike (licem u lice, telefonom, u prodavnici...)

Prodajne tehnike

Kupci kupuju korisnosti, a ne robe i usluge! To se može ilustrovati na slijedećem primjeru: Ako neko kupi DVD ureñaj, on ga želi zbog toga što hoće da ima korist koja se sastoji u mogućnosti da snimi omiljene utakmice, ili pogleda iznajmljene filmove. Ako bi postojao drugi način, on ne bi kupovao taj ureñaj. Drugim riječima on ne želi DVD ureñaj, nego kupuje njegovu korisnost (upotrebnu vrijednost). Zapamtite (podsjetite i zaposlene) da vaš prihod i plaće zavise od mušterija - zato neka se mušterije osjećaju važnim - jer one to zaista jesu.

Prodaja licem u lice (od vrata do vrata) - to znači direktan kontakt sa klijentom (telefonom bez sastanka i na sastanku). Za tu priliku: obucite se lijepo, ponesite reklamni i prodajni materijal, pripremite cjenovnik, budite tačni ako je riječ o sastanku (ako kasnite, telefonirajte i nagovjestite kašnjenje) Prodajni materijal je ključni element ovakve prodaje (uzorci, brošure, vizit karte, porudžbenica, kalkulator, fotografije vaših proizvoda i njihov opis, certifikati, dozvole, diplome, isječci iz novina...).

Prodaja telefonom - prednosti su: kontaktiranje velikog broja ljudi u kratkom vremenu, često se može kontaktirati osoba koja donosi odluku o kupovini, a nedostaci su: ne možete pokazati proizvod/uslugu, niti drugi prodajni materijal i ne možete vidjeti reakcije potencijalnih kupaca.

Savjeti za uspješnu telefonsku prodaju:

1. Nastojte da sačuvate osmjeh na licu, iako se to ne vidi, osjeća se u vašem glasu 2. Držite informacije o prodaji ispred vas 3. Zapamtite da će mušterija misliti "šta tu ima ze mene" 4. Završite razgovor zakazivanjem sastanka 5. Pošto nemate ništa napismeno, uvijek rezimirajte šta ste se dogovorili 6. Kada završite razgovor, pričekajte dok druga strana prva spusti slušalicu 7. Vodite evidenciju vaših telefonskih razgovora

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Pravni aspekti biznisa 2008. godina

Trenerski tim: mr Ismet Pašalić, Sadeta Gutlić, Aida Behrem, Sanela Sabljaković, Hatidža Pečenković i Kata Repac

PRAVNI ASPEKTI PODUZETNIŠTVA

UVOD

U procesu donošenja odluke o eventualnom pokretanju privatnog poduzetništva, kao i u realizaciji takve odluke, neophodne su pored ostalih, informacije o pravnim propisima koji ureñuju osnivanje i pravni status pojedinih oblika poduzeća, odnosno, uslove i način otpočinjanja i obavljanja ličnog rada u obliku poduzetništva, kao i o propisima koji ureñuju poreske i druge finansijske obaveze poduzeća i poduzetnika, nosilaca ličnog rada.

Zakonski okvir koji reguliše registraciju privrednih društava, odnosno preduzeća i zanatsko-preduzetničkih djelatnosti može se podijeliti u dvije grupe: 1. Osnovni zakoni i podzakonska akta koji su neophodni i koji se konstantno primjenjuju kod osnivanja preduzeća ili zanatsko-preduzetničke djelatnosti/zanatske radnje. Njima se regulišu značajna pitanja i postupci koji su nezamjenjivi u postupku stvaranja preduzeća ili zanatske radnje. To su, prije svih, Zakon o privrednim društvima (Službene novine F BiH, broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05), Zakon o preduzećima RS (Službeni glasnik RS, broj 24/98, 62/02, 66/02 i 38/03) i Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti (Službeni glasnik RS, broj 64/02), te takoñer i Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine F BiH, broj 27/05, 68/05), dok je u RS Zakon o registraciji poslovnih subjekata u RS (Službeni glasnik RS, broj 42/05). 2. Ostali zakoni i pripadajuća im podzakonska akta, koji nisu osnovni i primjenjuju se samo u specifičnim situacijama. Ova grupa propisa reguliše dodatna pravila i uslove koje treba ispuniti kako bi poslovna djelatnost nastala i funkcionisala u potpunosti. Oni se obično tiču pravne regulative preduzeća, odreñene vrste djelatnosti, geografskog područja, struke i sl. Broj ovih zakona i podzakonskih akata je ogroman te ih je veoma teško ustanoviti bez poznavanja svih praktičnih detalja vezanih za odreñenu poslovnu djelatnost. Kroz prezentirani prikaz izvoda iz zakonske regulative se na simplificiran i prikladan način može upoznati sa važnijim propisima koji reguliraju poslovanje privrednog društva.

ZAKONI I DRUGI PROPISI BOSNE I HERCEGOVINE Zakon o centralnoj banci Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, broj 1/97, 13/03, 14/03, 9/05) – str.4 Zakon o vanjskotrgovinskoj politici (Službeni glasnik BiH, broj 7/98 i 35/04) – str.4 Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, broj 57/04) – str.6 Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, broj 17/98 i 13/03) – str.8 Zakon o udruženjima i fondacijama (Službeni glasnik BiH, broj 32/01) – str.9 Odluku o osnivanju predstavništava stranih lica u BiH (Službeni glasnik BiH, broj 15/03) – str.9 ZAKONI I DRUGI PROPISI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zakon o privrednim društvima (Službene novine F BiH, broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05) – str.10 Zakon o obrtu (Službene novine Federacije BiH, broj 52/02 i 29/03) – str.10 Zakon o slobodnim zonama (Službene novine F BiH, broj 2/95 i 37/04) – str.11 Zakon o stranim ulaganjima (Službene novine F BiH, broj 61/01 i 50/03) – str.12 Zakon o udruženjima i fondacijama (Službene novine F BiH, broj 45/02) – str.12 Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine F BiH, broj 33/03) – str.13 Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine F BiH, broj 27/05, 68/05) – str.13 Odluka o Standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji BiH (Službene novine F BiH, broj 28/98, 36/98, 47/98) – str.15 Uredba o uslovima koje trebaju da ispunjavaju preduzeća u pogledu broja radnika za obavljanje registrirane djelatnosti (Službene novine F BiH, broj 15/98, 5/99) – str.15 ZAKONI I DRUGI PROPISI REPUBLIKE SRPSKE Zakon o preduzećima RS (Službeni glasnik RS, broj 24/98, 62/02, 66/02 i 38/03) – str.15 Zakon o podsticanju razvoja malih i srednjih preduzeća (Službeni glasnik RS, broj 64/02, 34/06) – str.16 Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti (Službeni glasnik RS, broj 64/02, 39/03 97/04 i 34/06) – str.16 Zakon o registraciji poslovnih subjekata u RS (Službeni glasnik RS, broj 42/05) – str.16 Zakon o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavanja (Službeni glasnik RS, broj 113/04) – str.18 Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj 52/01, 42/05) – str.18 Zakon o stranim ulaganjima (Službeni glasnik RS, broj 25/02) – str.19 Zakon o slobodnim zonama (Službeni glasnik RS, broj 65/03) – str.20

REGISTRACIJA PRIVREDNE DJELATNOSTI REGISTRACIJA U FEDERACIJI BiH Postoje različite vrste privrednih djelatnosti. Za svaku vrstu je utvrñena posebna procedura registracije. U narednom tekstu su navedeni mogući oblici, a mi ćemo detaljnije prezentirati način registracije privrednog društva – d.o.o. (društvo sa ograničenom odgovornošću) kao najčešćeg oblika organizovanja. 1. Kućna radinost, poslovi koji se mogu obavljati u sopstvenoj kući ili stanu, moguće u kooperaciji ili ne. To je djelatnost na izradi, doradi te uslugama gdje prevladava ručni rad. Njome se može baviti svako bez ograničenja, ali pod uslovom da se prijavi nadležnoj poreskoj upravi. Više zainteresovanih može osnovati zadrugu, preko koje mogu nabavljati sirovine i materijali. Primjeri ovakvih djelatnosti su: njega starih i bolesnih, izrada igračaka od tekstila i sl. Registruje se u općini. 2. Poljoprivredna djelatnost, može se obavljati samostalno ili u okviru zadruge (npr: farma koka nesilica, farma i tov junadi i sl.) Registruje se u općini. 3. Zanatska djelatnost, podrazumijeva neke od zanatskih djelatnosti kao što su: vodoinstalaterska, tokarska, tradicionalni zanati i sl. Registruje se u općini. 4. Dopunska djelatnost, mogu je obavljati lica koja uz redovni radni odnos žele da obavljaju još neku aktivnost. Registruje se u općini. 5. Samostalna privredna djelatnost, podrazumijeva različite vrste poslovanja kao što su trgovinske radnje, razne vrste uslužnih djelatnosti, prevozničke djelatnosti i sl. Registruje su u općini. 6. Zadruga, dobrovoljna organizacija zadrugara u kojoj svaki član sudjeluje neposredno i ravnopravno. Zadruge se mogu organizovati za različita područja djelatnosti – stambena, poljoprivredna, zanatska, studentska i sl. Registruje se na sudu. 7. Privredno preduzeće, postoje različite vrste preduzeća koje se mogu registrirati, ali se trenutno najčešće osniva d.o.o. KAKO OSNOVATI SAMOSTALNU DJELATNOST Za obavljanje samostalne djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o obrtu (Službene novine Federacije BiH, broj 52/02 i 29/03). Za početak rada putem samostalnog privreñivanja ili obrta, trgovačke ili ugostiteljske radnje, po važećim zakonskim propisima treba podnijeti Zahtjev za odobrenje rada (Registraciju) Službi za privredne djelatnosti općine u kojoj želite otpočeti djelatnost. Rješenje o slobodnom i vezanom obrtu izdaje nadležni općinski organ. ♦ Rješenje o ovlaštenom obrtu izdaje nadležno ministarstvo ♦ Registar obrtnika vodi nadležni općinski organ, a glavni registar vodi

nadležno ministarstvo.

Po izdavanju Rješenja o obrtu potrebno je prijaviti obavljanje obrta nadležnom organu, koji će o tome izvijestiti nadležne inspekcije. Ukoliko se ne otpočne sa obavljanjem obrta u roku od 6 mjeseci od dana izdavanja Rješenja, nadležni organ će staviti Rješenje van snage. Uz zahtjev se prilažu slijedeći dokumenti: � Uvjerenje o državljanstvu ; � Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti ; � Ako je za obavljanje djelatnosti zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uslov tada treba priložiti sanitarni list ; � Dokaz za poslovni prostor-upotrebna dozvola, dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora, kao i dokaz komisije o ispunjavanju minimalno-tehničkih uvjeta prostora za obavljanje date djelatnosti ; � Uvjerenje Zavoda za zapošljavanje da nemate zasnovan radni odnos; � Uvjerenje o nekažnjavanju tj. da Vam nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja date djelatnosti ; � Uvjerenje Poreske uprave da nemate poreskih obaveza ; � Dokaz o završenom minimalno III stepenu stručne spreme. OSNIVANJE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Za obavljanje samostalne poljoprivredne djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o obrtu br. 52/02 i 29/03, Službene novine F BiH. Odobrenje za obavljanje samostalne poljoprivredne djelatnosti izdaje općina. Visinu administrativne takse odreñuje nadležni općinski organ. KAKO OSNOVATI PRIVREDNO DRUŠTVO

Osim Zakona o privrednim društvima (Službene novine Federacije BiH, broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05), prilikom osnivanja društva primjenjuju se i slijedeći propisi: ♦ Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine

(Službene novine Federacije BiH, broj 27/05, 68/05) ♦ Odluka o Standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji BiH (Službene

novine Federacije BiH, broj 28/98, 36/98, 47/98) ♦ Uredba o uslovima koje trebaju da ispunjavaju preduzeća u pogledu broja

radnika za obavljanje registrirane djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, broj 15/98, 5/99)

Po Zakonu o privrednim društvima, privredno društvo je pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti. Privredno društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije odreñeno. Nakon što se odredi oblik privrednog društva potrebno je odrediti sljedeće bitne elemente:

DJELATNOSTI Društvo kao djelatnost može obavljati sve poslove navedene u katalogu djelatnosti osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost. Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u sudski registar. Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u sudski registar, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti. Obavezno je u osnivačkom aktu navesti djelatnosti kako u unutarnjem tako i vanjskom prometu. SJEDIŠTE Sjedište društva je mjesto koje se kao sjedište upisuje u sudski registar. Sjedište se utvrñuje osnivačkim aktom ili statutom. FIRMA Firma je ime pod kojim društvo posluje. Firma društva sa ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku “d.o.o.” Firma mora biti napisana na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji, a prijevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji. Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za koje nema odgovarajuće riječi u jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji BiH. Društvo može koristiti skraćenu firmu, koja mora sadržavati oznake po kojima se razlikuje od drugih firmi i znaku oblika društva. Firma je takoñer obavezni sastojak osnivačkog akta i poželjno je prije donošenja osnivačkog akta provjeriti kod Kantonalnog suda kod koga će se vršiti upis da li već pod tom firmom-nazivom ima upisan neki privredni subjekt iz razloga što pod istim nazivom se ne mogu registrovati dva privredna društva. Firma ne smije sadržavati: 1) riječi i oznake koji se protive zakonu; 2) zaštićene robe i znakove drugih pravnih i fizičkih lica; 3) službene simbole i znakove; 4) nazive ili znakove stranih država ili meñunarodnih organizacija; 5) riječi i oznake koje bi mogle stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene s firmom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava drugih lica. Firma i skraćena oznaka upisuju se u sudski registar. ZASTUPANJE Društvo zastupa uprava. Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja društva. Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, ovlaštena da vode poslovanje društva. Lice ovlašteno za zastupanje upisuje se u sudski registar.

OSNOVNI KAPITAL I ULOZI Društvo sa ograničenom odgovornošću i dioničko društvo ima osnovni kapital, najmanje u iznosu utvrñenom Zakonom o privrednim društvima. Osnovni kapital prilikom osnivanja društva obezbjeñuje se ulozima članova u novcu i stvarima i pravima čija je vrijednost iskaziva u novcu.Ulog u stvarima i pravima izražava se o novcu i mora se u cijelosti unijeti prije upisa u sudski registar. Vrijednost osnivačkog uloga mora se unijeti u osnivački akt ili statut društva. Najčešći oblik organizovanja je društvo sa ograničenom odgovornošću. Registracija poduzeća na području Federacije BiH odvija se prema slijedećim koracima: 1. Priprema i sastavljanje osnivačkog akta

Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se odlukom kada je osnivač jedno lice, odnosno ugovorom kada je više osnivača, čiji potpisi se ovjeravaju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (ovjera potpisa u Općinskoj službi). Ugovor, odnosno odluku, može potpisati i punomoćnik osnivača na osnovu punomoći koja se prilaže, a u kojoj je punomoćnik izričito ovlašten za taj pravni posao.

2. Izrada statuta Društvo sa ograničenom odgovornošću ima statut koji donose osnivači.

3. Ispuniti obrasce za registraciju /propisani obrasci: prijava i evidencijski listovi, registarski listovi/

4. Priložiti uvjerenje nadležne porezne uprave /obrazac br.7/ da osnivač ili osnivači nemaju na računima evidentiranih nepodmirenih poreza i doprinosa.Ovo se primjenjuje u slučaju kada se vrši i upis promjene osnivača subjekta upisa, odnosno članova subjekta upisa.

5. Uplatiti osnivački ulog za osnivanje društva u skladu sa zakonom na prelazni račun kod poslovne banke.

6. Ovjeriti potpise u općinskom organu /obrazac br. 3 i 5/ osoba ovlaštenih za zastupanje društva u pravnom prometu u zemlji i u vanjskotrgovinskom poslovanju.

7. Izjava osnivača Izjava osnivača je takoñer obavezan dokument koji se prilaže uz prijavu za upis u sudski registar u kojoj osnivači izjavljuju da nisu članovi nekog drugog društva te da nemaju neizmirenih poreznih obaveza. Ovjere potpisa se vrši kod nadležnog općinskog organa.

8. Izjava direktora Izjava direktora o prihvaćanju dužnosti takoñer se prilaže kao obavezan dokument uz prijavu za upis. Ovjere potpisa se vrši kod nadležnog općinskog organa.

9. Izraditi pečat društva na osnovu rješenja o registraciji kod registracionog suda

10. Nakon upisa u sudski registar društvo stiče status pravnog lica. Da bi društvo moglo poslovati obavezno je nakon registracije u sudu:

1. na propisanom obrascu koji se može uzeti kod Federalnog zavoda za statistiku podnijeti prijavu za dobijanje statističkog i poreznog broja. 2. nakon toga kod poslovne banke otvara se transakcijski račun. 3. da bi društvo otpočelo sa radom u nekom prostoru potrebno je da podnese nadležnom općinskom organu u općini na području koje se nalazi poslovni prostor u kojem će se obavljati djelatnost zahtjev za odobrenje za rad. Tek nakon dobijanja odobrenja za rad društvo može otpočeti sa bavljenjem odreñene djelatnosti. 4. ukoliko je privredno društvo registrirano za obavljanje poslova u vanjskotrgovinskom prometu mora se prethodno registrovati kao carinski obveznik u Federalnoj Carinskoj Upravi u Sarajevu i dobiti carinski broj.

Za ovaj priručnik dati su okvirni troškovi osnivanja najčešćih oblika organizovanja privrednih društava.

a) TROŠKOVI OSNIVANJA D.O.O. SA JEDNIM OSNIVAČEM ♦ Osnovni kapital 2000,00 KM ♦ Usluge izrade dokumentacije za registraciju u

Privrednoj komori USK 300,00 KM

♦ Sudska taksa 215,00 KM ♦ Taksa za oglas 150,00 KM ♦ Taksa za rješenje Federalnog ministarstva za

vanjsku trgovinu (za upis u Registar preduzeća za obavljanje VT prometa )

64,00 KM

♦ Izrada pečata 40,00 KM ♦ Ostali troškovi (kopiranje, taksa za ovjeru

dokumentacije, obrasci, i dr.) 200,00

KM

U K U P N O : 2.969,00 KM b) OSNIVANJE D.O.O. SA DVA ILI VIŠE OSNIVAČA ♦ Osnovni kapital 2.000,00 KM ♦ Usluge izrade dokumentacije za registraciju u

Privrednoj komori USK 400,00

♦ + pod a) prethodno pobrojani troškovi 669,00 KM ♦ U K U P N O : 3.069,00 KM

c) TROŠKOVI OSNIVANJA D.O.O.- osnivač strani državljanin

Troškovi osnivanja u slučaju kada je osnivač strano fizičko ili pravno lice potrebno je:

♦ Osnovni kapital 2000,00 KM ♦ Usluge izrade dokumentacije za registraciju u

Privrednoj komori USK 800,00

KM

♦ Taksa za rješenje o upisu u evidenciji akata o stranim ulaganjima

55,00

KM

♦ + pod a) prethodno pobrojani troškovi 669,00 KM ♦ U K U P N O : 3.524,00 K

M

d) OSNIVANJE DD ♦ Osnivački kapital 50.000,00 KM ♦ + ostali troškovi ovisno o subjektu koji izrañuje

osnivačka akta KM

Napomena: U cijene nije uključen PDV. POSTUPAK OSNIVANJA ZADRUGE (opšta i specijalizirana)

1. Izrada Ugovora o osnivanju (najmanje 5 osnivača (pravna i fizička lica)) 2. Ovjeriti potpise osnivača (pojedinačno) 3. Uplata osnivačkog uloga za svakog osnivača (najmanji osnivački ulog

2000 KM) 4. Zakazati i održati Osnivačku skupštinu: - Na Osnivačkoj skupštini predložiti na usvajanje Zadružna pravila, koja

po usvajanju, potpisuje predsjedavajući Skupštine (ovjeriti) - Donosi se Odluka o imenovanju direktora koju potpisuje

predsjedavajući Skupštine (ovjeriti) - Zapisnik sa osnivačke skupštine potpisuje predsjedavajući Skupštine

(ovjeriti) Za osnivače potrebno je: - Uvjerenje Porezne ispostave o izmirenim porezima, - Ovjerene Izjave

Za direktora potrebno je: - ovjereni potpisi (obrazac 3 i 5)

Svu navedenu dokumentaciju i popunjene obrasce predati u Sud. REGISTRACIJA U REPUBLICI SRPSKOJ Prilikom osnivanja privredne djelatnosti u Republici Srpskoj primjenjuju se slijedeći zakoni: Zakon o preduzećima RS (Službeni glasnik RS, br. 24/98, 62/02, 66/02 i 38/03); Zakon o podsticanju razvoja malih i srednjih preduzeća (Službeni glasnik RS, br.64/02); Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti (Službeni glasnik RS, br. 64/02); Zakon o registraciji poslovnih subjekata u RS (Službeni glasnik RS, broj 42/05); REGISTRACIJA PREDUZETNIČKE DJELATNOSTI Preduzetnik je fizičko lice koje pod svojim ličnim imenom obavlja privrednu djelatnost, radi sticanja dobiti. Za obaveze nastale u vršenju preduzetničke djelatnosti, preduzetnik odgovara svojom ličnom imovinom.

Za registrovanje preduzetničke djelatnosti nadležno je odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti. Prilikom registracije preduzetničke djelatnosti potrebno je pomenutom odjeljenju dostaviti:

• obrazac zahtjeva; • uvjerenje o poslovnoj sposobnosti, ako se djelatnost obavlja kao

osnovna (izdaje ga Centar za socijalni rad); • uvjerenje o državljanstvu (izdaje ga nadležna matična služba); • uvjerenje Suda za prekršaje da podnosiocu zahtjeva nije izrečena

mjera zabrane obavljanja tražene djelatnosti; • uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, ako se djelatnost obavlja kao

osnovna (izdaje ga medicina rada); • ovjerena kopija lične karte; • ovjerena kopija dokaza o odgovarajućoj stručnoj spremi, odnosno

dokaz da će se zaposliti lice sa odgovarajućom stručnom spremom; • dokaz o tehničkom prijemu (ovjerena kopija upotrebne dozvole za

korištenje poslovnih prostorija); • atest o mjerenju elektro-instalacija ako je upotrebna dozvola starija od

tri godine (atest takoñer ne smije biti stariji od tri godine); • pravna osnova korištenja poslovnog prostora (ugovor o zakupu,

posjedovni list); • dokaz o radnom statusu; • uplatnica za pregled poslovnih prostorija; • ugovor o osnivanju ortačke radnje (samo ako su osnivači dva ili više

lica). Preduzetnik je, kao i preduzeće, poreski obveznik, pa je potrebno da se registruje u Poreskoj upravi. Preduzetnik po pravilu osniva radnju, ali se odreñene djelatnosti mogu obavljati i bez osnivanja radnje. Ako preduzetnik ostvaruje godišnji prihod u iznosu većem od 200.000 konvertibilnih maraka, upisuje se u registar kod nadležnog suda.

REGISTRACIJA DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU D.O.O.

Preduzeće je pravno lice koje obavlja registrovanu djelatnost radi sticanja dobiti. Sva preduzeća se, bez obzira na organizacioni oblik, registruju kod nadležnog suda i time stiču svojstvo pravnog lica. Da bi se društvo sa ograničenom odgovornošću registrovalo, potrebno je registarskom sudu dostaviti:

• popunjene obrasce (1-4). Kupuju se u knjižari; • akt o osnivanju (odluka ili ugovor); • statut preduzeća; • potvrda banke o deponovanim sredstvima na privremeni račun; • ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje; • odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje, ako to lice nije

odreñeno osnivačkim aktom; • tekst oglasa sa plaćenom taksom; • ovjerena kopija diplome direktora i kopija lične karte;

• ako je riječ o stranom ulaganju, tada je potrebno priložiti i rješenje o registraciji stranog ulaganja;

• plaćena taksa u iznosu od 450 KM (bez vanjske trgovine), odnosno 950 KM (sa vanjske trgovinom);

• posebne dozvole ako su neophodne. Registracija preduzeća samo je jedan korak u njegovom osnivanju, nakon kojeg je potrebno pribaviti statistički broj kod Zavoda za statistiku, dobiti rješenje o ispunjenosti uslova u pogledu tehničke opremljenosti, zaštite na radu i zaštite i unapreñenja životne sredine koje ćete dobiti od nadležnog opštinskog odnosno gradskog organa. Preduzeće je, kao poreskog obveznika, potrebno prijaviti u Poresku upravu i to u roku od pet dana od dobijanja rješenja opštinskog, odnosno gradskog organa. Ako će se preduzeće u okviru registrovane djelatnosti baviti i vanjskom trgovinom, tada je potrebno izvršiti prijavu Carinskoj upravi, radi dobijanja carinskog broja.

POREZNA OPTEREĆENJA POREZI I DOPRINOSI

BOSNA I HERCEGOVINA POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) (Zakon o PDV-u, Službeni glasnik BiH, broj 09/05 i 35/05) Porez na dodanu vrijednost je neto svefazni porez na potrošnju. Za razliku od poreza na promet, kojeg će zamijeniti, PDV je porez koji se zaračunava i plaća kontinuirano u svim fazama proizvodno - prometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu (PDV obveznika).1 Porezne stope su: ♦ Standardna stopa 17% - na oporezivi promet dobara i usluga - na uvoz dobara u BiH

♦ Nulta stopa na izvoz Predmet oporezivanja PDV se plaća na: 1. promet dobara i usluga (u daljnjem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu; 2. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.

1 Vodič za PDV, Bosna i Hercegovina, Uprava za indirektno oporezivanje, Banja Luka, oktobar 2005.god.

Porezni obveznik Svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost (proizvoñača, trgovca, ili pružaoca usluga, eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti, uključujući i iskorištavanje imovine ili imovinskih prava) u svrhu ostvarivanja prihoda, čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima osloboñenim sa pravom na odbitak ulaznog poreza, u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 50.000,00 KM, dužno je da se registruje kao porezni obveznik. Mjesto oporezivanja BiH se smatra jednim mjestom za vršenje prometa dobara i usluga, a sav promet koji je obavljen van granica naše zemlje je van režima PDV-a BiH. Mjesto prometa dobara: ♦ Smatra se da je mjesto prometa dobara u BiH ako je to mjesto gdje se

dobro nalazi, u trenutku kada ga isporučujete po nalogu vaših kupaca na teritoriji BiH.

♦ Ako vršite promet dobara koja se montiraju ili ugrañuju onda je mjesto vršenja tamo gdje se vrši montaža ili ugradnja .

♦ Ako se dobra isporučuju bez prijevoza onda je mjesto prometa mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke.

♦ Mjestom vršenja prometa smatra se i mjesto gdje dobra ulaze u carinsko područje BiH.

Mjesto prometa usluga Smatra se da su usluge koje pružate izvršene u BiH ako vi kao porezni obveznik imate stalno sjedište, stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH iz kojeg pružate usluge. Napomena: Ovo je opće pravilo koje objašnjava kako se odreñuje mjesto prometa usluga, meñutim, u zakonu postoje i izuzeci od općeg pravila prema kojima se utvrñuje mjesto prometa usluga. Nastanak porezne obaveze Porezna obaveza nastaje u trenutku kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, zavisno od toga koja je najranija: ♦ u trenutku kada se izvrši ispruka dobara ili vršenja usluga ♦ u trenutku izdavanja fakture ♦ u trenutku kada se izvrši plaćanje ili djelomično plaćanje ukoliko ste

nešto platili ♦ avansno ♦ pri uvozu dobara u BiH, u momentu nastanka obaveze plaćanja

carinskog duga ♦ pri upotrebi dobara i usluga u vanposlovne svrhe ♦ za svaku izmjenu porezne osnovice kada se izda faktura

Porezna osnovica Porezna osnovica kod prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade koji obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge. U osnovicu se uračunavaju:

♦ akcize, carine, i druge uvozne dažbine, osim PDV-a ; ♦ svi sporedni troškovi koje obveznik obračuna primaocu dobara i usluga

kao što su: provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja; ♦ bilo koji iznosi koji se obračunavaju na povratnu ambalažu; ♦ bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji

se obračunavaju kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga.

U poreznu osnovicu se ne uključuju:

♦ popusti i druga umanjenja cijene koja se primaocu dobara ili usluga daju na fakturi najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga;

♦ kamata koju prodavalac dobara ili davalac usluga obračuna kupcu zbog neblagovremenog plaćanja; itd.

Izmjene porezne osnovice Prodavac može naknadno izmijeniti poreznu osnovicu zbog popusta koji je dao kupcu nakon isporučenih dobara i pruženih usluga, uz uslov da je primio od kupca knjižno obavještenje o izvršenoj korekciji odbitka ulaznog PDV-a u njegovom knjigovodstvu. Porezna osnovica se takoñer može izmijeniti zbog vraćanja dobara isporučiocu ili ako se iznos naknade ne može naplatiti ni nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava. Odbitak ulaznog poreza Odbitak ulaznog poreza je najprepoznatljivija karakteristika PDV-a. Suština PDV-a i jestе u neprestanom odnosu snaga ulaznog i izlaznog poreza, te prava da se ulazni porez koristi kao odbitna stavka porezne obaveze. Za poreznog obveznika je važno dobro poznavanje situacija u kojima ulazni porez može iskoristiti kao odbitak, odnosno, situacija u kojima to nije moguće. Ukoliko ne iskoristite pravo da odbijete ulazni porez, sami sebi povećavate obavezu plaćanja PDV-a. Kako ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza? Da biste ostvarili pravo na odbitak PDV-a, koji ste platili kao ulazni porez, morate imati važeći dokaz da ste primili od dobavljača oporeziva dobra ili usluge. U svrhu dokaza poslužit će faktura, uvozna carinska deklaracija i drugi slični dokumenti sa propisanim sadržajem. P o d u s l o v o m : Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza samo ako su ispunjeni sljedeći uslovi: ■ da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV ■ da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika ■ da za primljene isporuke nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza ■ da je isporuka obavljena poreskom obvezniku u poslovne svrhe Pravo na srazmjerni odbitak PDV-a Vi kao porezni obveznik možete imati oporezive i neoporezive transakcije, te kod prvih imati pravo na odbitak, a kod drugih ne. U tom slučaju, da biste

odredili iznos ulaznog poreza koji imate pravo odbiti morate koristiti metod srazmjernog poreznog odbitka. Srazmjerni porezni odbitak je procenat u kojem obveznik može umanjiti PDV obavezu i primjenjuje se na ulazni porez. Neke od situacija kad nemate pravo na odbitak - Za nabavku putničkih automobila kao i za rezervne dijelove, gorivo i sve

što je vezano za održavanje, ne možete ostvariti pravo na odbitak, osim ako auto koristite isključivo u poslovne svrhe.

- Kada vaše preduzeće organizuje zabavu, nećete imati pravo na odbitak ulaznog poreza na sve ono što ste nabavili za organizaciju te zabave.

- Izdaci za reprezеntaciju ne mogu se odbiti. PDV faktura Bez fakture PDV ne može, jer faktura predstavlja osnovni dokument propisanog sadržaja, na osnovu kojeg se vrši obračun, prijavljivanje, plaćanje, povrat i kontrola PDV-a, uključujući i meñusobnu kontrolu izmeñu samih poreznih obveznika. PDV fakturu izdaju samo registrovani PDV obveznici. PDV faktura mora sadržavati slijedeće elemente: ■ mjesto, datum izdavanja i redni broj fakture ■ naziv, adresu i PDV identifikacioni broj obveznika- izdavaoca računa ■ ime, naziv, adresa i PDV broj ili matični broj primaoca dobara ili korisnika usluga ■ datum isporuke dobara ili usluga ■ trgovački naziv, vrstu, količinu i cijenu isporučenih dobara i obavljenih usluga ■ pojedinačnu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a ■ stopu PDV-a ■ pojedinačni iznos PDV-a ■ pojedinačnu vrijednost dobara ili usluga sa PDV-om ■ ukupan iznos naknade bez PDV-a ■ ukupan iznos PDV-a Period obračuna PDV-a, porezna prijava i plaćanje PDV-a Period obračuna PDV-a PDV ćete obračunavati za period od jednog kalendarskog mjeseca. PDV za ovaj period se obračunava na osnovu faktura koje su primljene i ispostavljene u tom poreznom periodu. Plaćanje PDV-a PDV platite najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec! Ako ste uvoznik, plaćate PDV pri svakom uvozu dobara u rokovima u kojima se plaća carina i druge uvozne dažbine. Slanje poreznih prijava Uprava za indirektno oporezivanje će vam slati porezne prijave za PDV jednom mjesečno u pravilnim vremenskim razmacima i primat će popunjene prijave, čuvati dokaze o uplatama PDV-a i vršiti povrat kad je to neophodno. Takoñer ćete moći preuzeti PDV prijavu sa web stranice Uprave za indirekto oporezivanje( www.uino.gov.ba )

Popunjavanje porezne prijave Na prijavi nemojte unositi ništa više od onog što se traži. Jasno popunite sva polja i tamo gdje je potrebno navedite dodatne informacije. Prilikom popunjavanja uvijek treba provjeriti cifre kako bi se obezbijedila matematička tačnost prijave. Ta provjera će vam pomoći da prijavu popunite u potpunosti tačno. Podnošenje poreznih prijava Obavezu za PDV koju ste obračunali za porezni period morate navesti u mjesečnoj PDV prijavi. Prijavu podnosite do 10-og u mjesecu po isteku poreznog perioda. Ukoliko niste imali nikakav promet tokom cijelog perioda na koji se odnosi prijava i dalje ste u obavezi da popunite prijavu i da je pošaljete do propisanog roka. Zakašnjele, nepotpune ili netačne PDV prijave i uplate Morate da pošaljete PDV prijavu i izvršite uplatu, ukoliko takva postoji, tako da ona stigne do datuma dospijeća naznačenog na prijavi. Ukoliko to ne učinite obračunat će vam se kazna i kamata. Kamata će vam se obračunati i ako ne izvršite uplatu u cijelosti. Zato su blagovremene i tačno popunjene prijave i izvršene uplate najbolji način da izbjegnete probleme. Ako vam se čini da bi problem ipak mogao postojati, najbolje bi bilo da unaprijed obavijestite i objasnite situaciju Upravi za indirektno oporezivanje. FEDERACIJA BiH POREZ NA DOBIT (Zakon o porezu na dobit preduzeća, Službene novine F BiH, broj 32a/97 i 29/00) Porez na dobit preduzeća i drugih pravnih lica Obveznik poreza na dobit privrednih društava je: privredno društvo, banka i druga financijska organizacija i društvo za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, zadruga i zadružna organizacija i ustanova koja prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruje dobit. Porez na dobit – je ukupan iznos koji se duguje državi na dobit koju je društvo ostvarilo tokom jednog obračunskog perioda. Odreñuje se množenjem iznosa dobiti prije oporezivanja, umanjenog za razne porezne olakšice, sa odgovarajućom poreznom stopom. Porezna stopa na dobit iznosi 30%. Na kraju obračunskog perioda porezni obveznici dužni su popuniti poreznu prijavu i sa tačnim podacima je dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Uz poreznu prijavu prilaže se porezna bilanca i ostali dokumenti propisani zakonom. Gubitak se može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih razdoblja, a ne duže od pet godina. Dobit utvrñena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju. Najvažnija izmjena Zakona o porezu na dobit je kod reinvestiranja - ako obveznik ne podnese dokaze o realizovanoj investiciji, naplatit će se

neplaćeni porez u iznosu koji je revaloriziran primjenom stope zatezne kamate iz člana 56. ovog zakona. Ako obveznik kod koga strano lice ulaže kapital ne bude poslovao u periodu pet godina od dana takvog ulaganja, gubi pravo na umanjenje porezne obaveze, a neplaćeni porez naplatit će se u iznosu koji je revaloriziran primjenom stope zatezne kamate iz člana 56. ovog Zakona.

Olakšice i umanjenja poreza na dobit

Poreskom obvezniku umanjuje se porez na dobit: 1. Novoosnovano privredno društvo odnosno zadruga i to:

♦ za prvu godinu poslovanja 100% ; ♦ za drugu godinu poslovanja 70% ; ♦ za treću godinu poslovanja 30% ; ♦ slobodne zone i korisnici zona za 100% u trajanju od pet godina. Novoosnovanim privrednim društvom odnosno zadrugom ne smatra se privredno društvo odnosno zadruga nastala spajanjem odnosno odjelom postojećeg privrednog društva, odnosno zadruge niti vlasničkom transformacijom i izmjenom strukture kapitala.

2. Obveznik koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije za vlastitu proizvodnu djelatnost i u stanogradnju, umanjuje se poreska obaveza za iznos cjelokupnog ulaganja.

3. Obvezniku koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije za ostale vlastite djelatnosti umanjuje se poreska obaveza najviše do 75% utvrñenog poreza na dobit.

4. Obvezniku kod kojeg strana lica ulažu kapital, čiji je udio u ukupnom trajnom kapitalu obveznika najmanje 20%, umanjuje se porez na dobit privrednog društva u trajanju od pet godina od dana takvog ulaganja, srazmjerno učešću stranog kapitala u ukupnom trajnom kapitalu obveznika.

5. Oslobaña se plaćanja poreza na dobit privredno društvo koje ima više od 50% zaposlenih invalidnih lica.

Porez na dobit fizičkih lica Porezni obveznici su: ♦ Samostalni privrednici – koji obavljaju djelatnost na osnovu rješenja

nadležnog organa, kao osnovnu djelatnost ili dopunsko zanimanje. Porez na dobit plaća se po stopi od 30%. ♦ Lica koja rade na osnovu Ugovora o djelu sa drugim pravnim licima ili

samostalnim privrednikom. Prije naplate potraživanja porezni obveznik je dužan podnijeti dokument poreznoj upravi u mjestu prebivališta radi evidentiranja i naplate poreza. Stopa poreza je 30%.

♦ Profesionalni sportista kada ostvari prihod po osnovu transfera i nagrada. Stopa poreza 20%. ♦ Lice koje obavlja sporedne djelatnosti u privredi kao što su: odgajanje

živine, zečeva, pčela, riba, cvijeća, sadnica i sl. iznad vlastitih potreba. Stopa poreza je 20%. ♦ Strani državljanin koji ostvari dobit na teritoriji Kantona.

Porez na dobit fizičkih lica plaća se: - prema ostvarenoj dobiti - u paušalnom iznosu - procentualno od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda. Poreske olakšice: Umanjenje porezne osnovice može biti po osnovu: ♦ otpočinjanja obavljanja osnovne ili dopunske djelatnosti, osim

ugostiteljskih i trgovačkih djelatnosti. Uvjerenje o početku obavljanja djelatnosti poreznom obvezniku izdaje nadležni općinski organ. Obveznik je dužan neprekidno poslovati najmanje pet godina da bi ostvario pravo popusta po osnovu otpočinjanja djelatnosti.

Umanjenje porezne osnovice po osnovu otpočinjanja djelatnosti: ♦ za prvu godinu poslovanja 100 %; ♦ za drugu godinu poslovanja 70 %; ♦ za treću godinu 30 % ; ♦ za ulaganje u nabavku osnovnih sredstava umanjenje može ići do visine

ostvarene dobiti. ♦ ulaganja u adaptaciju poslovnog prostora ♦ povećanje broja zaposlenih. Za svako novootvoreno radno mjesto umanjit

će se osnovica poreza na dobit za 10%, s tim da ukupno umanjenje može iznositi do 50%.

♦ ukoliko upošljava invalidna lica preko 50% i članove šehidskih porodica po svakom uposlenom umanjenje poreza je za 15%, a najviše do iznosa 75% osnovice. Radnici moraju biti prijavljeni najmanje 24 mjeseca.

Samostalni privrednik koji po odluci kantonalnog organa obavlja djelatnost koja se smatra niskoakumulativnom, osnovica doprinosa je 60% prosječne bruto plaće zaposlenih u privredi na teritoriji F BiH prema posljednjem objavljenom podatku. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti Obveznik poreza je svako lice koje ostvaruje prihod od poljoprivredne djelatnosti. Za njih važe posebni propisi zdravstvenog odnosno invalidsko - penzionog osiguranja. Porezna osnovica je katastarski prihod. Stope poreza su različite i zavise od toga da li se porez plaća na osnovu: - katastarskog prihoda. Porez se plaća na zemljište bez obzira da li se ono koristi ili ne, osim ako je ukupni katastarski prihod manji od 20% iznosa prosječne plaće Kantona; - ostvarenoj dobiti; - da li je dopunsko ili osnovno zanimanje; - da li se zemljište obrañuje. DOPRINOSI I NAJNIŽA PLAĆA Zakon o porezu na plaću (Službene novine F BiH broj 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i 6/04) Zakon o doprinosu za socijalno osiguranje (Službeni list R BiH 5/95 i 2/96)

Zakon o doprinosima (Službene novine F BiH 35/98, 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02) Potpisnici Općeg kolektivnog ugovora (objavljen u Službenim novinama F BiH br.19/00 od 26.05.2000) najnižu plaću utvrñuju granskim kolektivnim ugovorom s tim da ne može biti manja od 55% prosječne plaće ostvarene u Federacije BiH prema posljednim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, računajući od dana primjene ovog kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH (objavljen u Sl.novinama FBiH Broj 23/00 od 24.06. 2000.g.) osnovica za obračun plaća utvrñivat će se pregovorima svaka tri mjeseca, na način i po postupku koji će utvrditi potpisnici ovog ugovora, s tim da najniža plaća u organima uprave ne može biti manja od 70% prosječne neto plaće isplaćene po zaposleniku u Federaciji za protekla tri mjeseca. Praktični primjeri obračuna plaća ♦♦♦♦ Obračun na bazi neto plaće O P I S STOPA IZNOS 1. IZNOS NETO PLAĆE (100,00%) 1.000,00 2. POREZ NA PLAĆU 5,000% 50,00 3. DOPRINOSI (iz plaća i na plaće, a+b) 63,970% 639,70 a) doprinosi iz plaća: 47,059% 470,59 - penzijsko-invalidsko osiguranje 25,000% 250,00 - zdravstveno osiguranje 19,118% 191,18 - osiguranje od nezaposlenosti 2,941% 29,41 b) doprinosi na plaće: 16,911% 169,11 - penzijsko-invalidsko osiguranje 10,294% 102,94 - zdravstveno osiguranje 5,882% 58,82 - osiguranje od nezaposlenosti 0,735% 7,35 4. UKUPNO OBAVEZE (porez+svi

doprinosi,2+3) 68,970% 689,70

5. BRUTO PLAĆA (neto plaća+dopr. iz plaća, 1+3,a)

147,059% 1.470,59

6. UKUPAN TROŠAK PLAĆA (1+2+3, ili 1+4) 168,970% 1.689,70

♦♦♦♦ Obračun na bazi bruto plaće – penzione osnove ( neto plaća + doprinosi iz plaća) O P I S STOPA IZNOS 1. IZNOS BRUTO PLAĆE (100,00%) 1.470,59 2. POREZ NA PLAĆU 3,40% 50,00 3. DOPRINOSI (iz plaća i na plaće, a+b) 43,50% 639,70 a) doprinosi iz plaća: 32,00% 470,59 - penzijsko-invalidsko osiguranje 17,000% 250,00 - zdravstveno osiguranje 13,000% 191,18 - osiguranje od nezaposlenosti 2,00% 29,41 b) doprinosi na plaće: 11,50% 169,11 - penzijsko-invalidsko osiguranje 7,00% 102,94 - zdravstveno osiguranje 4,00% 58,82 - osiguranje od nezaposlenosti 0,50% 7,35 4. UKUPNO OBAVEZE (porez+svi

doprinosi,2+3) 46,90% 689,70

5. NETO PLAĆA (bruto plaća-dopr. iz plaća, 1-3,a)

68,00% 1000.00

6. UKUPAN TROŠAK PLAĆA (1+2+3b, ili 4+5) 114,90% 1.689,70 REPUBLIKA SRPSKA POREZ NA DOBIT Zakon o porezu na dobit (Službeni glasnik RS, broj 51/01) Obveznik poreza na dobit je pravno lice koje prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruje dobit (u daljem tekstu: obveznik). Obveznik iz prethodnog stava je rezident i nerezident Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika) koji ostvari dobit. Rezident, u smislu ovog zakona, je pravno lice koje je upisano u sudski registar na teritoriji Republike. Nerezident, u smislu ovog zakona, je pravno lice koje je osnovano i ima sjedište stvarne uprave i kontrole na teritoriji drugog entiteta, distrikta ili druge države, a poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi na teritoriji Republike. Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrñuje u poreskom bilansu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Oporeziva dobit se utvrñuje usklañivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način propisan ovim Zakonom. Stopa poreza na dobit je 10 %. Obveznik je dužan da poresku prijavu za tekuću godinu i poreski bilans za prethodnu godinu podnese nadležnom poreskom organu u roku od deset dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja.

POREZ NA DOHODAK GRAðANA Zakon o porezu na dohodak grañana (Službeni glasnik RS, broj 51/01) Porez na dohodak grañana obračunava se i plaća na sljedeće prihode: 1. lična primanja; 2. prihode od poljoprivrede i šumarstva; 3. prihode od samostalne djelatnosti; 4. prihode od autorskih prava, patenata i tehničkih unapreñenja; 5. prihode od kapitala; i 6. kapitalne dobitke. Stopa poreza na gore nabrojane prihode iznosi 10%. Lična primanja Lična primanja obuhvaćaju sve novčane i nenovčane prihode i naknade koje obveznik ostvari po bilo kom osnovu, ukoliko ovim Zakonom nisu izuzeti ili drugačije oporezovani. Porez na lična primanja ne plaća se na: 1. penziju 2. otpremninu kod odlaska u penziju; 3. otpremninu kod otpuštanja sa posla; 4. dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu do iznosa propisanog od strane nadležnog državnog organa; 5. naknadu troškova prevoza u javnom saobraćaju do visine prevozne karte za mjesec; 6. primanja po osnovu propisa o pravima ratnih invalida; 7. primanja po osnovu dječijeg i materinskog dodatka i novčane pomoći za opremu novoroñene djece; 8. primanja po osnovu stipendija i kredita učenika, studenata i sportista do 75% prosječne mjesečne neto zarade po zaposlenom u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) prema posljednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike (u daljem tekstu: prosječna mjesečna neto zarada); 9. naknadu za vrijeme nezaposlenosti; 10. primanja po osnovu materijalnog obezbjeñenja u skladu sa zakonom; 11. naknadu iz zdravstvenog osiguranja, osim naknada zarade odnosno plate; 12. solidarnu pomoć za slučaj smrti, teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nastanka teže invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice. 13. pomoć zbog uništenja ili oštećenja imovine uslijed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih dogañaja; 14. primanja po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći; 15. isplatu osiguranih suma osiguranja imovine, izuzev isplata osiguranja za izmaklu korist, kao i isplata osiguranih suma osiguranja lica kojima se nadoknañuje pretrpljena šteta, ukoliko ona nije nadoknañena od štetnika; 16. naknadu stvarne materijalne i nematerijalne štete; 17. naknadu za tuñu pomoć i njegu i naknada za tjelesno oštećenje. Prihod od poljoprivrede i šumarstva Prihodom od poljoprivrede i šumarstva smatra se katastarski ili stvarni prihod od ovih djelatnosti.

Katastarski prihod predstavlja prihod koji je u katastru zemljišta, odnosno nepokretnosti, utvrñen za svaku posebnu jedinicu zemljišta koje se može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno šumarstvo, bez obzira da li se kao takvo koristi. Obveznik poreza na dohodak grañana koji ostvaruje prihode od poljoprivrede i šumarstva je fizičko lice koje je kao vlasnik, imalac prava korištenja ili plodouživalac zemljišta upisano u katastru zemljišta, prema stanju na dan 31. decembra godine koja prethodi godini za koju se utvrñuje porez. Prihod od samostalne djelatnosti Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od djelatnosti registrovane kod nadležnog organa. Obveznik poreza na prihode od samostalne djelatnosti porez može plaćati: 1. na neto prihod od samostalne djelatnosti ili 2. paušalno. Neto prihod od samostalne djelatnosti je oporeziva dobit koja se utvrñuje u poreskom bilansu u skladu sa propisima o računovodstvu i na način propisan odredbama Zakona o porezu na dobit. DOPRINOSI Zakon o doprinosima (Službeni glasnik RS, broj 51/01) Ovim Zakonom ureñuje se sistem obaveznih doprinosa (u daljem tekstu: doprinosi) za financiranje penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, osiguranja od nezaposlenosti i dječje zaštite u Republici Srpskoj. Osnovica doprinosa je: 1. neto plata i sve naknade koje poslodavac isplaćuje u skladu sa ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, a na koje se plaća porez na lična primanja; 2. neto prihodi obveznika na osnovu kojih ostvaruje pravo na obavezno penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje; 3. neto plata i sve naknade vlasnika ili suvlasnika preduzeća, radnje ili drugog oblika obavljanja samostalne djelatnosti, ako po tom osnovu ostvaruje pravo na obavezno penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje; 4. katastarski prihod utvrñen u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak grañana Stope doprinosa na osnovicu iznose: - za penzijsko i invalidsko osiguranje 24%; - za zdravstveno osiguranje 15 %; - za osiguranje od nezaposlenosti 1 %; - za dječju zaštitu 2 %.

TAKSE

KANTONALNE TAKSE UNSKO-SANSKOG KANTONA Shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni list USK, broj: 3/97, 9/98, 8/99, 7/01 i 20/04) Takse iz područja prometa: ♦ Za licencu za obavljanje javnog prevoza u

unutrašnjem cestovnom prometu ; ♦ za licencu A privrednom društvu ♦ za licencu B privrednom društvu, fizičkom licu-

obrtniku ♦ za licencu C privrednom društvu ♦ za licencu C fizičkom licu-obrtniku ♦ za licencu D privrednom društvu ♦ za licencu D fizičkom licu-obrtniku ♦ za izdavanje licence za vozilo ♦ za izdavanje iskaznice za vozača

200,00 150,00 100,00 50,00

100,00 50,00 10,00 10,00

KM KM KM KM KM KMKMKM

♦ Za usklañivanje reda vožnje za kantonalni linijski prevoz putnika, po svakom polasku, odnosno povratku

50,00 KM

♦ Za prijedlog novog polaska i povratka u odnosu na registrirani red vožnje, po svakom polasku, odnosno povratku

100,00

KM

♦ Za odobrenje, ovjeru i registraciju reda vožnje prijevoznika, odnosno samostalnog djelatnika po svakom polasku

500,00 KM

♦ Za izdavanje rješenja o odobrenju povremenog prekida prijevoza na kantonalnoj liniji po registriranom redu vožnje po polasku, odnosnu povratku

100,00

KM

♦ Za izdavanje rješenja o odobrenju trajnog prekida prevoza putnika na kantonalnoj liniji po registriranom redu vožnje po polasku, odnosno povratku

100,00

KM

♦ Za rješavanje prigovora od strane Ministarstva kao drugostepenog organa

150,00

KM

♦ Za rješavanje prigovora od strane komisije na prijedlog redova vožnje, te izdavanje rješenja po prigovoru

150,00

KM

♦ Za izdavanje odobrenja za vršenje pregleda tehničko-eksploatacijskih svojstava motornih vozila na stanici za tehničke preglede

300,00

KM

Privredne takse:

♦ ♦

Za rješenje o ispunjavanju uvjeta na osnovu neposrednog uvida komisije u tehničko-tehnološku dokumentaciju za izvedene radove na objektima pilana : ♦ pilana na električni pogon čija je oprema

montirana u čvrstim grañevinskim objektima ♦ mobilne pilane koje nisu na električni pogon i

čija je oprema montirana bez objekta Za rješenja o ispunjavanju uvjeta na objektima industrijsko-proizvodnih pogona

1000,00

300,00

750,00

KM

KM

KM

♦ Za izdavanje saglasnosti za obavljanje djelatnosti rezanog drveta

50,00 KM

♦ Rješenja kojim se dozvoljava geološko istraživanje mineralnih sirovina

150,00

KM

♦ Rješenja kojim se dozvoljava eksploatacija mineralnih sirovina

180,00

KM

♦ Rješenja kojim se dozvoljava izvoñenje radova po projektima

200,00

KM

♦ Rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje registrovanim djelatnostima iz oblasti rudarstva i industrije grañevinskog materijala

220,00

KM ♦ Učešće na javnom konkursu za dodjelu

koncesija: ♦ Za dodjelu koncesija za poljoprivredno

zemljište ♦ Za dodjelu koncesija za ostale resurse

300,00

1000,00

KM KM

♦ Odobrenje koncesionog projekta na temelju samoinicijativne ponude

500,00

KM

Takse iz oblasti poljoprivrede: ♦ Zahtjev za izdavanje mišljenja, uvjerenja,

potvrda i certifikata i sl.

30,00

KM ♦ Za suglasnost o ispunjavanju uvjeta na lokaciju

i projektnu dokumentaciju, a na osnovu neposrednog uvida komisije za obavljanje prometa sjemena, sadnog materijala, mineralnih ñubriva i zaštitnih sredstava: a) maloprodajni objekti (poljoprivredne apoteke) ♦ koji se bave samo prometom mineralnih

ñubriva poljoprivrednih alatki ♦ koji se bave prometom mineralnih

ñubriva, poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala

♦ koji se bave prometom poljoprivrednih alatki, mineralnih ñubriva, sjemena sadnog materijala, sredstava za zaštitu

100,00

200,00

300,00

KM

KM

KM

bilja, zaštitnih sredstava b) veleprodajni objekti koji se bave prometom

poljoprivrednih alatki, strojeva, mineralnih ñubriva

♦ Za izdavanje rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje prometa a) u maloprodajnim objektima: ♦ mineralnih ñubriva i poljoprivrednih alatki ♦ mineralnih ñubriva, poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala ♦ poljoprivrednih alatki, strojeva, mineralnih ñubriva, sjemena, sadnog materijala i sredstava za zaštitu bilja

b) veleprodajni objekti

200,00

300,00

400,00 1000,00

KM

KM

KM KM

♦ Za podnošenje zahtjeva za ureñenje zemljišta (odobravanje projekata) i koncesije na poljoprivredno zemljište

100,00

KM ♦ Za zahtjev za izlazak komisije na teren po

raznim osnovama

100,00

KM Takse iz oblasti veterinarstva: ♦ Zahtjev stranke za izdavanje mišljenja,

uvjerenja, potvrda, certifikata i sl.

30,00

KM ♦ Za držanje, uzgoj i reprodukciju životinja 100,00 KM ♦ Za klanje životinja, obradu, preradu i

uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla

300,00

KM ♦ Za proizvodnju i promet lijekova, veterinarsko-

medicinskih sredstava, sjemena za vještačku oplodnju i oploñenih jajnih ćelija

400,00

KM

♦ Za proizvodnju hrane za životinje 100,00 KM ♦ Za izdavanje veterinarski-zdravstvene

saglasnosti za organiziranje stočnih sajmova, pijaca, izložbi, smotri, takmičenja, priredbi i drugih manifestacija sa životinjama

100,00

KM

♦ Za izdavanje rješenja o ispunjavanju veterinarsko-zdravstvenih uslova i upis u registar odobrenih objekata (osim izvoznih): ♦ Farme kopitara, papkara, peradi, kunića,

krznašica, ribogojilišta, zooloških vrtova, valionica i sl., po objektu

♦ Objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla (mesa, mlijeka, jaja, rakova, puževa i sl.)

300,00

KM

- Zanatskog tipa - Industrijskog tipa

♦ Objekti za proizvodnju i uskladištenje hrane za životinje (TSH, mješaonice, silosi) - Zanatskog tipa - Industrijskog tipa

♦ Objekti za otkup, konzerviranje, obradu, preradu i uskladištenje sirov kože, krzna i vune - Zanatskog tipa - Industrijskog tipa

♦ Za utilizaciju i neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa, - konfiskata i otpadaka

♦ Objekti za promet sa namirnicama - maloprodaja - veleprodaja

600,00 1000,00

500,00 1000,00

500,00 1000,00

200,00

300,00 600,00

KM KM

KM KM

KM KM

KM

KM KM

♦ Za produženje rješenja i obnovu registracije odobrenih objekata

250,00 KM

♦ Za izdavanje rješenja o ispunjenju veterinarsko-zdravstvenih uslova za obavljanje veterinarske djelatnosti : ♦ Veterinarska ustanova ♦ Veterinarske službe preduzeća ♦ Veterinarske organizacije ♦ Samostalna veterinarska praksa

1000,00 900,00 800,00 500,00

KM KM KM KM

♦ Za izdavanje rješenja za upis u registar objekata za promet namirnicama životinjskog porijekla: ♦ Maloprodaja ♦ Veleprodaja

100,00 200,00

KM KM

Takse iz područja ugostiteljstva i turizma ♦ Za rješenje kojim se upisuje u registar što se vodi

kod nadležnog organa uprave ; ♦ upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za

kategoriju ugostiteljskih objekta ♦ upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za

kategoriju objekta za pružanje ugostiteljskih usluga grañana u domaćinstvu

♦ upisnik o pružanju ugostiteljskih usluga pravnih i fizičkih osoba u objektima zatvorenog tipa

♦ upisnik turističkih vodiča ♦ upis u registar udruženja grañana ♦ upis u registar humanitarnih organizacija

30,00

30,00

30,00 30,00 90,00 90,00

KM

KM

KM KM KM KM

♦ Za rješenje o ispunjenju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju ugostiteljskih objekata za smještaj ♦ za III kategoriju-tri zvjezdice ♦ za IV kategoriju-dvije zvjezdice ♦ za V kategoriju-jedna zvjezdica

3000,00 2000,00 1000,00

KM KM KM

♦ Za rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata vrste restoran iz skupine restoran ; ♦ za kategoriju restoran-bronzana kuharska kapa ♦ za kategoriju restoran-srebrna kuharska kapa ♦ za kategoriju restoran-zlatna kuharska kapa

500,00 1000,00 1500,00

KM KM KM

♦ Izdavanje legitimacije turističkog vodiča 20,00 KM ♦ Za izdavanje standardiziranih ploča za seoski

turizam 20,00 KM

♦ Za ovjeru ♦ Knjiga gostiju ♦ Knjiga žalbe

30,00 30,00

KM KM

Takse iz oblasti vodoprivrede ♦ Za izdavanje:

♦ Vodoprivredne saglasnosti pri obavljanju geoloških istraživanja, eksploatacije mineralnih sirovina i drugih geoloških radova na području kantona čije izvoñenje radova na području kantona čije izvoñenje može imati uticaj na promjene u režimu voda

♦ Vodoprivrednih saglasnosti za grañenje vodoprivrednih objekata, privrednih i drugih objekata koji mogu imati uticaj na režim voda

♦ Vodoprivredne saglasnosti za vañenje materijala iz vodotoka

♦ Vodoprivredne dozvole za objekte i radove iz tačke 1. do 3.

100,00

100,00

70,00

70,00

KM

KM

KM

KM

♦ Vodoprivredne dozvole: ♦ Za korištenje vode iz izvorišta za javnu opskrbu ♦ Za korištenje voda u energetske i druge

pogonske svrhe ♦ Za ispuštanje prečišćenih i prethodno tehnološki

tretiranih voda

100,00 150,00

200,00

KM KM

KM

♦ Vodoprivredna dozvola za ispuštanje prečišćenih i prethodno tehnološki tretiranih voda

500,00

KM

Takse iz oblasti šumarstva ♦ Za zahtjeve za sječu u privatnim šumama 10,00 KM ♦ Izdavanje uvjerenja, potvrda i dr. iz oblasti

šumarstva 20,00 KM

♦ Na žalbe kada se Kantonalno ministarstvo nalazi u drugom stepenom rješavanju

20,00

KM

♦ Za zahtjeve za utvrñivanje uvjeta koje moraju ispunjavati izvoñači radova u šumarstvu, zaključno sa izdavanjem Rješenja

250,00

KM ♦ Za zahtjeve za zamjenu šume i šumskog zemljišta u

privatno vlasništvo sa državnim

200,00

KM ♦ Davanje saglasnosti za radnju na šumi i šumskom

zemljištu 200,00 KM

Takse iz oblasti grañenja ♦ Za izdavanje:

♦ Grañevinske dozvole plaća se taksa u visini od 0,1% od proračunske vrijednosti projekta

♦ Izdavanje odobrenja za upotrebu izgrañene grañevine u visini od 0,05% od predračunske vrijednosti projekta

♦ Za rješavanje zahtjeva (mišljenja) o ekološkoj podobnosti, odnosno usklañenosti projekta (programa) sa propisima iz oblasti zaštite okoliša

250,00

KM ♦ Za izdavanje okolinskih dozvola 300,00 KM ♦ Za odobrenje za upotrebu za izgrañenu grañevinu,

odnosno izvedene radove, plaća se taksa prema vrijednosti 0,05/00 promila

TAKSE REPUBLIKE SRPSKE Takse Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju ♦ ♦ Za upis u Registar ministarstva otvaranje

predstavništava, odnosno osnivanje poslovnih jedinica i drugih oblika privrednih djelatnosti u inostranstvu

♦ Za upis statusnih i drugih promjena u predstavništvu u inostranstvu

♦ Za evidentiranje ugovora o zastupanju ♦ Za ugovore o izvoñenju investicionih radova u

inostranstvu i ugovora o ustupanju izgradnje investicionih objekata stranom izvoñaču u Republici Srpskoj

♦ Za ugovore o izvoñenju investicionih radova u inostranstvu i ugovora o ustupanju izgradnje investicionih objekata stranom izvoñaču u RS

♦ Za ugovore o dugoročnoj proizvodnji i kooperaciji ♦ Za ugovore o pribavljanju i ustupanju prava

industrijske svojine i znanja i iskustva (know-how)

♦ Za osnivanje preduzeća, banke ili osiguravajuće ili reosiguravajuće organizacije u inostranstvu ili otkup osnivačkih uloga istih

♦ Za povećanje osnivačkog uloga preduzeća, banke, osiguravajuće ili reosiguravajuće kuće u inostranstvu

♦ Za upis statusnih promjena preduzeća u inostranstvu

100,00

70,00 100,00

200,00

30,00

200,00

300,00

200,00 100,00

KM

KM KM

KM

KM

KM

KM

KM KM

OPĆINSKE TAKSE Općina BIHAĆ ♦ Za rješenje na osnovu kojeg preduzeće može početi

obavljati djelatnost ili mijenjati uvjete njenog obavljanja ♦ Ako je površina poslovnog prostora do 200 m2 ♦ Ako je površina poslovnog prostora do 500 m2 ♦ Ako je površina poslovnog prostora do 1000 m2 ♦ Ako je površina poslovnog prostora preko 1000

m2 ♦ Proizvodna preduzeća bez obzira na veličinu

poslovnog prostora ♦ Za akta kojima se vrši izmjena rješenja o

ispunjavanju tehničkih i drugih uvjeta radi usklañivanja sa izmijenjenim propisima, a za čije

200,00 300,00 400,00 600,00

100,00

20,00

KM KM KM KM

KM

KM

usklañivanje se ne vrši komisijski pregled objekta

♦

♦

♦

Za rješenja kojima se stiče pravo obavljanja samostalne djelatnosti, odnosno osnivanja samostalne radnje Za rješenja kojima se stiče pravo obavljanja samostalne zanatske djelatnosti-deficitarni zanati i rješenja kojima se stiče pravo obavljanja domaće radinosti Za akta kojim se vrši izmjena rješenja kod navedenih djelatnosti plaća se 50% iznosa takse

200,00

50,00

100,00 i

25,00

KM

KM

KM

♦ Za nalaz o ispunjavanju tehničkih i drugih uslova poslovnih prostorija i sredstava rada samostalnih privrednika

100,00

KM

♦ Za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje – natpis na poslovnim i drugim prostorijama i objektima kojim se označava da odreñeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, plaća se godišnja taksa u iznosu kako slijedi: ♦ Proizvodnja pića i duhanskih proizvoda,

proizvodnja i distribucija nafte i naftnih proizvoda, bankarski, mjenjački, poslovi platnog prometa, poštanske i telekomunikacijske usluge, proizvodnja i distribucija električne energije

♦ ugostiteljski objekti (ovisno tipu) ♦ trgovinski objekti (ovisno o tipu) ♦ advokatorski uredi i pravni poslovi ♦ prevoz putnika i robe u cestovnom prometu

(teretnim vozilima i autobusima, autobusne stanice (pravna lica)

♦ taxi prevoz putnika (pravna lica) ♦ stomatološke, zdravstvene i specijalističke

ordinacije ♦ objekti igara na sreću, tombola, kladionica ♦ zanatske radnje, zabavne igre ♦ Iz ostalih nespomenutih djelatnosti (fizička lica) ♦ Iz ostalih nespomenutih djelatnosti (pravna lica)

1500,00 200,00-1000,00 100,00-1000,00 600,00

300,00 50,00

600,00 800,00 100,00 150,00 500,00

KM KM KM KM

KM KM KM KM KM KM KM

Općina BOSANSKA KRUPA ♦ Za rješenje na osnovu kojeg privredno društvo može

početi obavljati djelatnost ili mijenjati uvjete njenog obavljanja plaća se: ♦ Ako je površina poslovnog prostora do 100 m2 ♦ Ako je površina poslovnog prostora do 200 m2 ♦ Ako je površina poslovnog prostora do 500 m2 ♦ Ako je površina poslovnog prostora preko 1000

m2

150,00 250,00 300,00 350,00

KM KM KM KM

♦ Za akta kojima se vrši izmjena rješenja o ispunjavanju tehničkih i drugih uvjeta radi usklañivanja sa izmijenjenim propisima, a za čije usklañivanje se ne vrši komisijski pregled objekata

15,00

KM

♦ Za rješenja kojima fizičke osobe stiču pravo: ♦ Obavljanja samostalne djelatnosti, odnosno

osnivanje samostalne radnje ♦ Obavljanje samostalne zanatske djelatnosti –

deficitarni zanati (kotlarski-kazandžijski, staklopuhački, kovački, urarski, izrada mlinova za kafu, izrada i popravak čamaca, te ostale zanatske djelatnosti kao i domaće radinosti)

♦ Akta kojima se vrši izmjena rješenja iz tačke 1. i 2.

100,00

30,00 15,00

KM

KM KM

♦ Za izlazak Komisije za utvrñivanje minimalno sanitarno tehničkih i drugih uvjeta poslovnog prostora

100,00

KM

♦ Za svaku istaknutu firmu, natpis i slično što zamjenjuje firmu plaća se: ♦ Sjedište preduzeća, osim onih koji obavljaju

djelatnost od posebnog društvenog interesa ♦ Predstavništva banaka, zajednica osiguranja

imovine i lica, robne kuće, stovarišta i konsignaciona skladišta

♦ Advokature ♦ Klasične prodavaonice ♦ Ugostiteljski objekti:

♦ Restorani i kafane ♦ Kafići ♦ Slastičarne, buregdžinice, ćevabdžinice i sl.djelatnosti

♦ Trgovine mješovitom robom i specijalizirane trgovine

♦ Zanatske radnje i ostale djelatnosti ♦ Prodavnice novina i lutrija ♦ Agencije za pružanje pravne pomoći

300,00

450,00 300,00 250,00

250,00 150,00 100,00 100,00 100,00 50,00

300,00

KM

KM KM KM


♦ Za isticanje oglasa, reklama, panoa na zgradama, putovima i na drugim javnim mjestima plaće se godišnje

120,00

KM

Općina BOSANSKI PETROVAC ♦ Za izdavanje rješenje za obavljanje djelatnosti:

♦ Pravna lica: ♦ Trgovinska i ugostiteljska djelatnost ♦ Zanatsko uslužna djelatnost

♦ Fizička lica:

100,00 75,00

KM KM

♦ Trgovinska i ugostiteljska djelatnost ♦ Zanatsko uslužna djelatnost

50,00 35,00

KM KM

♦ Naknada za utvrñivanje minimalno tehničkih uslova opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti (u zavisnosti od korisne površine): ♦ Pravna lica:

♦ Trgovinska i ugostiteljska djelatnost ♦ Zanatsko uslužna djelatnost

♦ Fizička lica: ♦ Trgovinska i ugostiteljska djelatnost ♦ Zanatsko uslužna djelatnost

100,00-300,00 50,00-100,00

75,00-200,00 50,00-150,00

KM KM

KM KM

♦ Taksa za isticanje firme, obilježje ili natpis koji označava da odreñeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje: ♦ Pravna lica:

♦ Komanditno društvo ♦ Dioničarsko društvo ♦ Društvo sa ograničenom odgovornošću ♦ Društvo sa neograničenom solidarnom

odgovornošću ♦ Javna preduzeća

♦ Fizička lica: ♦ Za trgovačke i ugostiteljske radnje ♦ Za zanatske i uslužne radnje

400,00 350,00 200,00 250,00 200,00

100,00 50,00

KM KM KM KM KM

KM KM

Općina BUŽIM ♦

♦

Rješenja kojim se stiče pravo obavljanja samostalne djelatnosti: ♦ Trgovinske, ugostiteljske, saobraćajne ♦ Za akte kojim se stiče pravo obavljanja

samostalne zanatske radnje ♦ Za akte kojima se stiče pravo obavljanja domaće

radinosti ♦ Troškovi komisije o ispunjenju minimalno-

tehničkih i drugih uvjeta poslovanja Za izmjenu djelatnosti plaća se 50% od iznosa propisane takse

150,00

100,00

30,00

70,00

KM

KM

KM

KM

♦ Za rješenja kojim se stuče pravo obavljanja djelatnosti ili mijenjati uvjete obavljanja: ♦ Za svako rješenje kojim preduzeće može početi

obavljati djelatnost ♦ Za pravne subjekte sa poslovnim sjedištem na

području druge općine

200,00

300,00

KM

KM

♦ Troškovi komisije o pregledu poslovnih prostorija o ispunjenju tehničkih i drugih uvjeta

100,00

KM

♦ Za svaku istaknutu firmu, natpise i slično što zamjenjuje firmu, plaća se godišnja taksa: ♦ Trgovina (ovisno o tipu) ♦ Zanatske radnje i druge uslužne djelatnosti ♦ Ugostiteljstvo ♦ Putničke i turističke agencije i ostale turističke

usluge ♦ Ljekarske ordinacije i stomatološke ordinacije ♦ Advokatske kancelarije ♦ Knjigovodstveni i drugi biroi ♦ Auto-škole ♦ Prevoz putnika u drumskom saobraćaju ♦ Pogrebene djelatnosti ♦ Mjenjačnice ♦ Predstavništva firmi ♦ Osiguravajuća društva (poslovnice, ekspoziture i

filijale) ♦ Banke (poslovnice, ekspoziture i filijale) ♦ Objekti igara na sreću ♦ Sportske kladionice ♦ Proizvodna privredna društva ♦ Prerada drveta ♦ Eksploatacija ostalih mineralnih sirovina ♦ Poslovne jedinice koje pružaju

telekomunikacijske usluge ♦ Poslovne jedinice koje pružaju distribuciju

električne energije ♦ Deficitarne djelatnosti:obućarska, sedlarska,

brijačka, izrada umjetničkih tkanja, …se oslobañaju plaćanja takse iz tačke 2. ovog tarifnog broja

100,00-750,00

100,00 150,00-800,00 100,00 500,00 300,00 300,00 150,00 100,00 100,00 500,00 500,00

1.000,00 1.200,00

800,00 1.500,00

300,00 800,00 400,00

3.000,00 1.500,00

KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM

Općina CAZIN ♦ Za akte na osnovu kojih se stiče pravo bavljenja

djelatnosti: ♦ Trgovinska djelatnost (ovisno o tipu)

♦ Tržnica na veliko ♦ Benzinska pumpa

♦ Trgovinske usluge (ovisno o tipu) ♦ Ugostiteljske djelatnosti (ovisno o tipu) ♦ Zanatske djelatnosti ♦ Deficitarne djelatnosti ♦ Proizvodne djelatnosti-proizvodni pogoni u

sastavu privrednog društva

100,00-4000,00

3.000,00

300,00-500,00

100,00-4000,00 150,00 10,00

KM KM

KM KM KM

KM KM KM

♦ Poljoprivredne djelatnosti ♦ Ostale djelatnosti

50,00 10,00

100,00-3.000,00

KM

♦ Rješenje komisije o ispunjenu tehničkih i drugih uvjeta poslovanja i sredstava rada samostalnih privrednika

KM

♦ Za svaku istaknutu firmu, natpis i slično što zamjenjuje firmu plaća se godišnja taksa: ♦ Trgovina (ovisno o tipu) ♦ Ugostiteljstvo (ovisno o tipu) ♦ Zanatske radnje i druge uslužne djelatnosti ♦ Putničke i turističke agencije i ostale turističke

usluge ♦ Ljekarske ordinacije ♦ Advokatske kancelarije i biroi ♦ Knjigovodstveni biroi ♦ Pravna pomoć grañanima ♦ Auto-škole, prevoznici stvari i lica i pogrebne

djelatnosti ♦ Mjenjačnice ♦ Predstavništva firmi ♦ Osiguravajuća društva ♦ Banke ♦ Objekti igara na sreću: tombola, lutrija i ostale

igre na sreću ♦ Sportske kladionice ♦ Privredna društva: poljoprivredna i proizvodna ♦ Ostala privredna društva ♦ Prerada drveta ♦ Eksploatacija ostalih mineralnih sirovina ♦ Poslovne jedinice koje pružaju

telekomunikacijske usluge, distribuciju električne energije i poštanske usluge

♦ Deficitarne djelatnosti – osloboñene plaćanja takse

50,00-600,00

200,00-800,00 100,00 150,00 500,00 600,00 300,00 200,00 100,00 300,00 500,00 700,00

1.200,00

800,00 4.800,00

300,00 500,00 500,00

1.000,00

1.500,00

KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM

KM KM KM KM KM KM

KM

Općina KLJUČ ♦

♦

Za rješenja na osnovu kojeg preduzeće može otpočeti sa obavljanjem registrovane djelatnosti ili mijenjati uslove njenog obavljanja Za rješenja kojim se samostalnom poduzetniku odobrava obavljanje ugostiteljske ili trgovinske

200,00

150,00

KM

KM

♦

♦

djelatnosti Za rješenja kojim se samostalnom poduzetniku odobrava obavljanje zanatskih i drugih djelatnosti Za rješenja kojima se odobrava obavljanje domaće radinosti

70,00 25,00

KM KM

♦

♦

Za mišljenje komisije o ispunjavanju minimalnih uvjeta za obavljanje poljoprivredne djelatnosti Za mišljenje komisije o ispunjavanju minimalno-tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje odreñene djelatnosti

30,00

78,00

KM

KM

♦ Za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na objektima, upravnim zgradama, poslovnim jedinicama, prodajnim objektima i sl., plaća se godišnja taksa: ♦ Iz oblasti proizvodnje i distribucije električne

energije nafte i naftnih derivata ♦ Iz oblasti bankarstva, platnog prometa i PTT

usluga ♦ Iz oblasti vanjske trgovine i trgovine na malo ♦ Iz oblasti trgovine koja se obavlja na kioscima ♦ Iz oblasti trgovine na malo koja se obavlja u

ostalim prodajnim mjestima ♦ Iz oblasti ugostiteljstva-hoteli ♦ Iz oblasti ugostiteljstva, ostali objekti ♦ Samostalne zanatske radnje ♦ U prevozu robe i putnika ♦ U prevozu putnika taksijem ♦ U advokatskoj djelatnosti ♦ Iz oblasti nespomenutih djelatnosti ♦ Za isticanje firmi na javnim saobraćajnicama

600,00 100,00

200,00 800,00 200,00 100,00 200,00 100,00 500,00 200,00 150,00

KM KM

KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM

Općina SANSKI MOST ♦

♦

♦

♦

Rješenje o osnivanju trgovačke radnje Rješenje o obavljanju obrta u vidu osnovnog i dopunskog zanimanja Rješenje o osnivanju ugostiteljske radnje u vidu osnovnog i dopunskog zanimanja Utvrñivanje minimalno tehničkih uvjeta

200,00 100,00

200,00

80,00

KM KM

KM

KM

♦ Rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta poslovnog prostora doo i d.d. ♦ Uplatnica za izdavanje rješenja ♦ Uplatnica o uplaćenoj naknadi za izlazak

komisije

150,00 160,00

KM KM

♦ Za svaku istaknutu firmu, natpis i slično, što zamjenjuje firmu, plaća se godišnja taksa i to: ♦ Preduzeća ♦ Preduzeća i predstavništva koja imaju sjedišta

500,00

KM

van Općine ♦ Advokatske kancelarije, agencije za promet

nekretninama, knjigovodstvene agencije, privatne zdravstvene i stomatološke ustanove, apoteke i biroi

♦ Ugostiteljski objekti ♦ Ćevabdžinice, roštiljnice i grilovi ♦ Prodavaonice-maloprodajna mjesta ♦ Zanatske radnje ♦ Deficitarne i nisko kumulativne djelatnosti

(obućari, sahadžije, kovači, remenari i krojači) ♦ Skladišta (ako su odvojena od sjedišta firme) ♦ Ostala fizička i pravna lica

500,00

500,00 200,00 100,00 100,00 100,00

50,00

200,00 50,00

KM

KM KM KM KM KM

KM KM KM

♦ Općinska taksa 20,00 KM Općina VELIKA KLADUŠA ♦ ♦ Za rješenja kojim se odobrava pravnom ili

fizičkom licu da može otpočeti sa obavljanjem djelatnosti ili mijenjati uvjete njenog djelovanja plaća se administrativna taksa: ♦ Ako je površina prostora do 100 m2 ♦ Ako je površina prostora od 100-250 m2 ♦ Ako je površina prostora od 250-500 m2 ♦ Ako je površina prostora preko 500 m2

♦ Za osnivanje samostalne radnje ♦ Za kućnu radinost

50,00 100,00 200,00 400,00 100,00 30,00

KM KM KM KM KM KM

♦ Komunalne takse za istaknutu firmu: ♦ Za mjenjačnice, predstavništva osiguranja

imovine i lica, robne kuće, stovarišta i skladišta grañevinskog materijala, poslovne BH telecoma i elektrodistribucije

♦ Benzinske pumpe, banke i predstavništva banaka

♦ Benzinske pumpe na lokalnim putevima ♦ Depoi nafte za poljoprivredne strojeve ♦ Prodavnice, STR, ugostiteljski objekti i turističke

agencije ♦ Locirane na selu ♦ Locirane u gradu

♦ Prodavnice Lutrije, kladionice i advokatske kancelarije

♦ Za ostala pravna lica

1.000,00 3.000,00 2.000,00

500,00

100,00 250,00

1.000,00 250,00

KM KM KM KM

KM KM KM KM

Opština KOZARSKA DUBICA ♦ ♦ Za rješenje na osnovu kojih se odobrava

obavljanje samostalne privredne djelatnosti: ♦ Zahtjev za utvrñivanje minimalno-tehničkih uslova za početak rada sjedišta preduzeća i

200,00

KM

poslovnih jedinica ♦ Zahtjev za izdavanje rješenja za obavljanje samostalne neproizvodne djelatnosti-zanatske i uslužne ♦ Zahtjev za izdavanje rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ♦ Zahtjev za izdavanje rješenja za obavljanje samostalne trgovačke djelatnosti ♦ Zahtjev za izdavanje rješenja za obavljanje samostalne trgovačke djelatnosti putem štanda na pijaci ♦ Zahtjev za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti sportskih kladionica ♦ Zahtjev za izdavanje rješenja za obavljanje proizvodne djelatnosti (ako ima više djelatnosti, pretežna djelatnost mora biti proizvodna) ♦ Zahtjev za promjenu sjedišta, predmeta poslovanje i druge promjene koje nastanu prilikom obavljanja djelatnosti ♦ Zahtjev za proširenje djelatnosti ♦ Zahtjev za stalnu odjavu djelatnosti

100,00

200,00

200,00

75,00

300,00

0

75,00 75,00 30,00

KM

KM

KM

KM

KM

KM

KM KM KM

♦ ♦ Za svaku istaknutu firmu plaća se taksa: ♦ Za preduzeća, ustanove i organizacije koje imaju

sjedište na području opštine Kozarska Dubica kao i za organizacione jedinice drugih pravnih lica čije sjedište nije na području opštine: ♦ Za proizvodne djelatnosti ♦ Za neproizvodne djelatnosti

♦ Za prodavaonice, kladionice i slične djelatnosti ♦ Za ugostiteljske objekte tipa noćnog bara i

diskoteke ♦ Za ostale ugostiteljske objekte ♦ Za zanatske radnje, agencije i ostalo ♦ Za reklamne natpise na putnim pravcima

150,00 400,00 150,00

1.000,00 150,00 50,00

100,00


Opština RIBNIK ♦ ♦ Opštinska taksa za registraciju, odobrenje za rad

♦ Preduzeće ♦ Samostalna radnja

♦ Komisija za utvrñivanje MTU

150,00 100,00 60,00

KM KM KM

♦ ♦ Komunalne takse za istaknutu firmu ♦ Preduzeće ♦ Preduzetnici

♦ SUR ♦ STR ♦ Zanati

200,00

70,00 70,00 10,00

KM

KM KM KM

Opština KRUPA NA UNI ♦ ♦ Opštinske administrativne takse za rješenja

kojim je predviñeno profesionalno obavljanje djelatnosti

2,00 -

130,00

KM

♦ ♦ Komunalne takse 5,00 – 400,00

KM

Opština JAJCE ♦ ♦ Opštinska taksa za registraciju, odobrenje za rad

♦ Privredna društva ♦ Obrtničke radnje

100,00 70,00

KM KM

♦ ♦ Komunalne takse za privredna društva i samostalne djelatnosti se razvrstavaju u 3 zone: ♦ I zona 132 boda;vrijednost boda je 0,003 KM (jedinica mjere m2) ♦ II zona 81 bod; vrijednost boda je 0,003 KM (jedinica mjere m2) ♦ III zona 60 bodova; vrijednost boda je 0,003 KM (jedinica mjere m2)

Opština DRVAR ♦ ♦ Administrativna taksa za dobijanje odobrenja za

rad samostalnih privrednika ♦ Trgovina ♦ Ugostiteljstvo ♦ Zanatska i uslužna djelatnost ♦ Prevoznička djelatnost ♦ Proizvodne djelatnosti ♦ Intelektualne djelatnosti

♦ Taksa za utvrñivanje tehničke opremljenosti poslovnih prostora fizičkih lica – samostalnih privrednika

♦ Administrativne takse za utvrñivanje tehničke opremljenosti poslovnih prostora pravnih subjekata ♦ Trgovina ♦ Ugostiteljstvo i turizam ♦ Zanatska i uslužna djelatnost ♦ Proizvodne djelatnosti ♦ Poslovne agencije, predstavništva, kancelarije i slično ♦ Financijske i druge organizacije ♦ Igre na sreću ♦ Kladionice, uplatno mjesto

100,00 – 300,00

100,00 – 150,00

100,00 – 120,00

100,00 – 200,00 100,00 150,00

150,00 –

500,00

200,00 – 300,00

100,00 – 200,00

100,00 – 200,00 100,00 200,00 200,00 300,00 300,00

KM KM KM KM KM KM

KM

KM KM KM KM KM KM KM KM

♦ ♦ Za istaknutu firmu (pravna i fizička lica) ♦ Distributeri nafte i naftnih derivata ili njihove poslovne jedinice, ispostave i sl. ♦ Pravna lica iz oblasti bankarstva i platnog prometa, osiguravajuća društva, telekomunikacije, pošte ili njihove radne jedinice, poslovnice i ispostave i slično ♦ Pravna lica koja se bave prenosom i distribucijom električne energije il i njihove radne jedinice, poslovnice i ispostave i slično ♦ Pravna lica za primarnu i finalnu preradu i promet drveta i proizvoda od drveta ♦ Pravna lica za primarnu preradu i promet drveta i drvnih sortimenata ♦ Pravna lica iz oblasti trgovine na veliko i malo ♦ Ugostiteljski objekti, hoteli i moteli ♦ Ostala pravna lica (izuzimajući J.P) ♦ Ugostiteljski objekti u kojima se toči alkoholno piće ♦ Ugostiteljski objekti u kojima se ne toči alkoholno piće ♦ Samoposluge koje su veće od 100m2 poslovnog i skladišnog prostora ♦ Trgovine i mesarske radnje ispod 100m2 poslovnog i skladišnog prostora ♦ Proizvodne, zanatske i uslužne radnje ♦ Autoprevoznici i auto škole ♦ Taxi prevoz i kombi prevoznici ♦ Kiosci (prodaja novina, duhana i bižuterija)

1.200,00

1.200,00

1.200,00

1.500,00

1.200,00 800,00 800,00 800,00 250,00

150,00

250,00

100,00 80,00 80,00 50,00 50,00

KM

KM

KM

KM

KM KM KM KM KM

KM

KM

KM KM KM KM KM

Opština PRIJEDOR ♦ ♦ Administrativna taksa za dobijanje odobrenja za

rad samostalnih privrednika ♦ Troškovi postupka ♦ Troškovi Komisije

♦ Administrativna taksa za dobijanje odobrenja za rad pravnih subjekata ♦ Troškovi postupka ♦ Troškovi Komisije

70,00 100,00

100,00 150,00

KM KM

KM KM

Opština NOVI GRAD ♦ ♦ Administrativna taksa za dobijanje odobrenja za

rad samostalnih privrednika

70,00

KM Opština BANJA LUKA ♦ ♦ Sudska taksa za registraciju (sa stranim

ulaganjem) ♦ Troškovi komisije za dozvolu za rad (ispunjenost

950,00

201,00

KM

KM

tehničkih uslova) ♦ Isticanje naziva firme

40,00 – 60,00

KM

Finansije za biznis

2008. godina


FINANSIJE

Pitanja u vezi sa novcem

Novac je nastao kada je jedna roba preuzela na sebe funkciju opšteg ekvivalenta u razmjeni roba, zato kažemo da svaka roba ima svoju novčanu vrijednost. Baviti se finansijama znači u najužem smislu riječi upravljati novcem. Upravljati novcem znači stjecati ga. Vi ste u biznisu zato da biste stvarali novac. U najmanju ruku to je jedan od vaših ciljeva, ali istovremeno i uslov vašeg ulaska u biznis. Potrebno je da sami razjasnite svoj stav prema novcu. To će vam pomoći da od početka formirate vaš zdrav odnos prema biznisu, odnosno, prema novcu. Sigurno ste razmišljali o vašem stavu prema novcu. Vaš odnos prema novcu sastoji se od više stvari:

• strahova • nade • pitanja samopouzdanja • vaših navika • lične ili porodične tradicije • religioznih ili duhovnih vrijednosti • ili možda nečeg drugog. Razmislite kakav bi bio vaš odnos prema novcu • imati novac • stvarati ga • tražiti ga od drugih • gubiti novac • nemati novac • rizikovati da ga izgubite • trošiti • štedjeti • zavisiti od drugih u pogledu novca • rasporeñivati ga • kriti ga • ili možda nešto drugo?

Evidencije o finansijama - poslovni računi

Odlučili ste da se bavite biznisom kako biste stvarali novac. Odakle krenuti?

Polazna osnova za ispravno upravljanje novcem jeste ažurna evidencija o novcu. Ažurna evidencija omogućava da u svakom trenutku imate tačan podatak o stanju i kretanju vašeg novca.

Poslovne finansije su naučna disciplina koja se u najširem smislu bavi izučavanjem pribavljanja i optimalnom alokacijom finansijskih sredstava. Ciljevi finansijskog upravljanja mogu se u najširem smislu definisati kao maksimiziranje rentabilnosti uz održavanje zadovoljavajućeg nivoa likvidnosti.

Voñenje i čuvanje evidencije o finansijama - dobar sistem evidencije omogućuje da u svakom trenutku nañete neophodne informacije, da se vratite unazad i vidite šta se dešavalo u vašem poslu, da nañete dokaz da ste nešto platili, da finansijskim organima date svu neophodnu dokumentaciju. Evidencija omogućava praćenje uplata dospjelih potraživanja.

Imati te informacije znači imati POSLOVNI RAČUN, na {ša nas obavezuju i propisi o platnom prometu. Pravno lice (poduzeće) ili poduzetnik (vlasnik radnje) obavezan je da otvori poslovni račun (prema trenutno važećim zakonskim propisima pojedinac može otvoriti više poslovnih računa) u poslovnoj banci.

Ako ste vlasnik poduzeća ili radnje koja vodi poslovne knjige otvarate poslovni račun kod izabrane poslovne banke.

Kada ste otvorili poslovni račun vi preuzimate obaveze i prava regulisana propisima o platnom prometu. Konkretno, to znači da nosilac platnog prometa, poslovna banka, prema komitentu ima sledeće obaveze: • svakodnevno obavještavanje putem IZVODA o stanju i promjenama na vašem poslovnom računu • obavlja sva plaćanja u korist i na teret vašeg računa prema vašem nalogu Istovremeno, komitent ima obaveze prema nosiocu platnog prometa:

• da u obavljanju platnog prometa koristi zakonom propisane obrasce (instrumenti platnog prometa), • da sva plaćanja obavlja preko poslovnog računa u skladu sa

Zakonom o propisima i platnom prometu. Danom otvaranja poslovnog računa postajete sudionik u sistemu platnog prometa što vas obavezuje da koristite zakonski propisane instrumenta platnog prometa, a to su:

1. instrumenti gotovinskog platnog prometa - nalog za uplatu - nalog za isplatu

2. instrumente bezgotovinskog platnog prometa

-nalog za prenos -nalog za naplatu

Sve što je rečeno o poslovnom računu odnosi se na žiro račun sredstava u konvertibilnim markama (KM) koji se koristi u unutrašnjem prometu. Ukoliko poslujete sa inostranstvom imate OBAVEZU otvaranja DEVIZNOG računa kod poslovne banke ovlaštene za poslovanje sa inostranstvom. PREDNOSTI DOBROG KNJIGOVODSTVA

Efikasno upravljati znači pravovremeno i pravilno donositi odluke, a nema odluke bez pravog podatka i prave informacije. Pravi podatak i pravu informaciju imamo zahvaljujući dobrom knjigovodstvu.

Dobro knjigovodstvo obezbjeñuje podatke za poreske organe (uplate poreza), za poslovne partnere (poslovne banke i partneri), za vlasnike firme (o kupcima, o dobavljačima i sl.), za zaposlene (zarade...). Kao u svakoj pravnoj državi, tako i kod nas, obaveza voñenja poslovnih knjiga propisana je zakonom (Zakon o porezu na dohodak grañana, Zakon o računovodstvu i reviziji, Zakon o registraciji privrednih subjekata, drugi propisi).

ANALIZA TROŠKOVA

Troškovi predstavljaju vrijednosno izraženo trošenje ekonomskih dobara, odnosno proizvodnih činilaca u cilju proizvodnje i prodaje učinaka poduzeća i ostvarivanja dobiti po tom osnovu. Svaki trošak definišemo kroz tri osnovne komponente: 1. količinska komponenta 2. uslovljenost učincima 3. cjenovna komponenta. Postoje razne podjele troškova kao što su:

1. podjela po vrstama troška (troškovi materijala, nabavna vrijednost robe, troškovi radne snage, troškovi goriva i energije, amortizacija, troškovi zakupa, troškovi prevoza i dr.)

2. podjela troškova po nastanku (u kom organizacionom dijelu su nastali) 3. podjela troškova po učincima (u vezi s čim su troškovi nastali) 4. podjela troškova zavisno od obima proizvodnje (fiksni i varijabilni) 5. funkcionalna podjela troškova (troškovi proizvodnje, troškovi prodaje,

troškovi razvoja, troškovi upravljanja i administracije i dr.) 6. podjela troškova na direktne i indirektne (prema proizvodima

iuslugama kao nosiocima troška).

Pretpostavimo da ćete za voñenje poslovnih knjiga angažovati stručnu osobu (radni odnos ili profesionalna agencija), vaš slijedeći korak je proračun koliko vas košta planirani biznis. Utvrdite vaše početne (osnivačke) troškove. Budite što precizniji u definisanju osnivačkih troškova. Pitajte druge poslovne ljude za njihove troškove, utvrdite tipične troškove, posavjetujte se sa stručnim osobama.

Provjerite koliko će iznositi osnivački troškovi, dozvole za rad, takse, troškovi inspekcija, licence, osiguranja, prava zastupanja, zakup poslovnog prostora, ureñenje prostora (namještaj, poslovni inventar, sredstva za rad), troškovi reklame i izlaska na tržište.

Pčetni troškovi koje razlikujemo su: • fiksni troškovi (ne zavise od obima poslovanja) • varijabilni troškovi (zavise od obima i vrste poslovanja)

Tipični fiksni troškovi koji se pojavljuju su: troškovi zakupa, telefona, minimalni troškovi radnika.

Varijabilni troškovi koji se pojavljuju su: troškovi reklame, reprezentacije, materijala, robe, transporta, proizvodnih i neproizvodnih usluga i drugi slični troškovi neophodni za stalno obavljanje djelatnosti.

Varijabilni troškovi mogu biti:

• direktni ili osnovni (ulaze u supstancu proizvoda i mogu se normirati kao osnovni i pomoćni materijal, proizvodna radna snaga, energija) • indirektni ili pomoćni (prateći troškovi vezani za odvijanje proizvodnje i plasman proizvoda kao što su ambalaža, režijska radna snaga, transport) Analiza troškova - koliko vaše poslovanje zaista košta

Početni troškovi Tekući troškovi Direktni troškovi dozvole, osiguranje, zakup

zakupnina, računi rad, materijal, pakovanje

nameštaj, oprema, zalihe

telefoni, struja, kancelarijski materijal

transport, plate, porezi

reklama, pakovanje putni troškovi, vozila

knjigovodstveno konsultantske bankarske usluge

Projekcija i testiranje toka gotovine

Projekcija toka gotovine predstavlja vašu najbolju prognozu kada i kako ćete dobijati novac, i kako i kada ćete ga trošiti. Kreiranje i korištenje ove projekcije je jedno od najmoćnijih sredstava upravljanja od strane vlasnika biznisa. Projekcija toka gotovine (plan likvidnosti) ima dvije osnovne odrednice: priliv i odliv novca.

Priliv - novac koji ulazi u vaš biznis. Najveći dio priliva obično predstavlja prihod od prodaje proizvoda, robe ili obavljanja usluga.

Odliv - novac koji izlazi iz vašeg biznisa za različite namjene.

Projekcija se pravi za svaki mjesec, a najmanje za šest mjeseci unaprijed. Neto višak priliva nad odlivom je raspoloživi iznos koji dobijate kad od ukupnog priliva novca odbijete ukupan odliv.

Termin "bruto" znači ukupnu sumu novca koja je uložena u biznis prije nego što se odbiju svi troškovi vezani za taj posao.

Termin "neto" - predstavlja sumu koja je ostala nakon odbitka neophodnih troškova.

ZAPAMTITE da je projekcija toka gotovine vodič za voñenje i upravljanje vašim biznisom. Ako ne znate da su vaše projekcije nerealne nećete biti u stanju da upravlajte vašim finansijama u skladu sa projekcijom. Zbog toga budite što realniji u izradi vaše projekcije, jer ona je kostur vašeg upravljanja biznisom. Kada ste napravili prvi nacrt projekcije gotovine, postavite sebi slijedeća pitanja:

• da li moja godišnja projekcija proizvodi pozitivan ili negativan tok gotovine • da li projekcija odražava moj proizvodni ciklus • da li imam dovoljan proizvodni kapacitet da ostvarim projekciju • šta ću raditi u mjesecima kada je projektovan negativan tok gotovine • da li vjerujem u svoje projekcije • koliko su rizične moje projekcije • da li su moje projekcije prodaje optimističke ili pesimističke PROJEKCIJA TOKA GOTOVINE ZAHTJEVA PUNO RADA, ALI JE TO MOĆNO SREDSTVO U VOðENJU VAŠEG BIZNISA.

Projekcija toka gotovine vam pomaže da:

• planirate vaš biznis u datom periodu • izrazite u KM-ovskim vrijednostima ciljeve vašeg biznisa i da demonstrirate znanje o vašem proizvodu/usluzi vašim klijentima • kontrolišete vaše finansije i funkcionisanje biznisa

• vrijednujete vaš biznis u odnosu na ono kako mislite da bi biznis trebalo da funkcioniše • stalnim vrijednovanjem vašeg biznisa bićete u stanju da donosite bolje odluke i stupite u akciju prije nego što problem postane suviše ozbiljan • naučite kako novac ulazi i izlazi iz vašeg biznisa

Testiranje - da li godišnja projekcija proizvodi pozitivan ili negativan tok gotovoine, da li odražava proizvodni ciklus, kapacitet...

Prag rentabilnosti

Da bi se rentabilno poslovalo, neophodno je stalno pratiti troškove i izračunavati koliki je promet nužan da bi se pokrili troškovi. To se naziva MRTVOM tačkom ili GRANICOM rentabilnosti, jer se tek poslije te tačke ostvaruje PROFIT.

Od svake prodaje - dio za pokriće direktnih i tekućih troškova, ostatak je profit.

PROFIT zavisi od obima prometa, prodajne cijene i troškova.

Analizom granice rentabilnosti bićete u mogućnosti da procjenite kako bi se promjena nekog od gornjih faktora odrazila na profit.

Važno je zapamtiti da povećanje prihoda od prodaje ne znači nužno i povećanje dobiti.

Puno poduzeća je propalo zbog zanemarivanja praga rentabilnosti ili tačke pokrića, posebno u slučajevima kada su se, kako je obim prodaje rastao, varijabilni troškovi (nabavne cijene prodate robe) oteli kontroli.

Tačka pokrića se može izračunati jednostavno (za poduzeće koje prodaje samo jedan proizvod) ili vrlo složeno (za poduzeće s više proizvoda). Bez obzira koliko to bilo složeno, osnovna tehnika izračunavanja je ista. Neke se brojke pritom moraju procijeniti. Pri procijenjivanju je dobro biti oprezan, te prihode iz prodaje i marže procijeniti malo niže, a troškove nešto više. Osnovna formula za izračunavanje tačke pokrića je:

S = FC + VC

S = prihod iz prodaje izražen u novcu FC = fiksni troškovi izraženi u novcu VC = varijabilni troškovi izraženi u novcu Fiksni trškovi su nepromjenjeni bez obzira na obim prodaje. To su troškovi koji postoje i kada nema nikakvog prihoda od prodaje. Obuhvataju, na primjer, zakup poslovnog prostora, kancelarijski materijal, fiksni dio plata,

kamate i amortizaciju.

Varijabilni troškovi su povezani sa obimom prodaje i uključuju nabavnu cijenu prodate robe, varijabilni dio plata, provizije za prodaju i tako dalje.

Pisanje biznis plana

2008. godina


ŠTA JE BIZNIS PLAN (POSLOVNI PLAN)?

Poslovni plan je detaljan program za postizanje uspjeha u biznisu. On je ogledalo vaše firme za svakog onog ko želi da se sa njom upozna.

Dobar biznis plan predstavlja:

• stratešku viziju vaše firme • vaše najvažnije sredstvo komunikacije • dokument neophodan za investicije i dobijanje kredita • sredstvo planiranja, kontrole i unapreñenja poslovanja • osnovu za donošenje važnih odluka • sredstvo za motivisanje zaposlenih Zašto je važan biznis plan?

Uspjeh vašeg biznisa u velikoj mjeri zavisi od odluka koje donosite. Biznis plan usmjerava vaša sredstva i mjeri rezultate vaših aktivnosti pomažući vam da postavite realistične ciljeve i donosite dobre odluke.

Mogli biste se zapitati: zašto da trošim vrijeme i energiju pišući biznis plan? Zapamtite da zbog nedostatka planiranja nećete biti pripremljeni za predviñanje budućih odluka i postupaka koji će biti neophodni za uspješno voñenje vašeg biznisa.

Uloga poslovnog plana:

- Provjera realističnosti. U procesu sastavljanja biznis plana vi ste natjerani da dobro razmislite prije nego što počnete da pišete, natjerani ste da svoj biznis posmatrate objektivno, kritički i racionalno. - Provjera uspješnosti. Vaš pisani biznis plan je operativno sredstvo. Ako se na odgovarajući način koristi, pomaže u voñenju vašeg biznisa u pravcu efikasnog poslovanja i uspjeha. Poslovni plan će vam omogućiti da postavite realistične ciljeve u vašem poslovanju. Ako ih dostignete imaćete osnovu za vrijednovanje i kontrolisanje uspjeha vašeg poduzeća u budućnosti. - Nosilac poruke. Zaokružen poslovni plan predstavlja sredstvo komunikacije izmeñu ideja firme i zaposlenih, spoljnih saradnika, kreditora i potencijalnih investitora. Biznis plan vam omogućuje da to radite na organizovan način. U toj komunikaciji vi ćete procjeniti i realističnost vašeg plana, kao i načine za njegovo ostvarivanje. - Motivaciono sredstvo. Radeći na poslovnom planu vi ćete provjeriti koliko stvarno razumijete vaš biznis pišući viziju vašeg biznisa. Plan koji stavite na papir omogućiće da svi zaposleni pročitaju njegove odgovarajuće dijelove i iz toga dobiju podstrek i energiju za timski rad. Nemoguće je motivisati ljude ukoliko im ne pokažete kuda idu i kojim ciljevima teži firma.

- Unapreñenje rukovoñenja firmom. Pravljenje vašeg biznis plana će vam pomoći da se razvijete kao menadžer, jer ćete razmišljati o problemima konkurentskih uslova, mogućnostima promocije i situacijama koje mogu biti povoljne ili nepovoljne za vaš biznis. - Vodič. Kada je završen, vaš poslovni plan će vama i zaposlenima služiti kao vodič kroz dobra i loša vremena u poslovanju.

Sadržaj biznis plana

1. Naslovna strana 2. Rezime (1 strana)

Misija Strategija Istorija i razvoj posla Organizacija i zaposleni Finansijski ciljevi Pravni oblik i lokacija

3. Misija, vizija, ciljevi 4. Upravljanje - menadžment 5. Opis proizvoda/usluga 6. Analiza tržišta

Klijenti Konkurencija

7. Marketinška strategija Cijene Marketing i prodaja Promocija i imidž firme

8. Operativni plan 9. Finansije

Projekcija budžeta za 12 mjeseci Dugoročni plan Prag rentabilnosti Izvori i upotreba sredstava Finansijska sredstva potrebna za početak rada

10.Zaključci 11.Prilozi

REZIME BIZNIS PLANA M i s i j a Možda je najbolje početi biznis plan i sam posao tako što ćete kratko napisati misiju. Misija je u stvari kratak rezime vaše vizije koja se piše na početku, u kratkom uvodu. Misija vašeg biznisa treba da odgovori na pitanje zašto ste u biznisu i šta želite da postignete. Nekoliko savjeta: • Neka misija bude kratka (najviše jedna do dvije rečenice) • Neka bude realistična (to treba da bude vizija koju je moguće ostvariti) • Neka bude jasna (da li je vaš fokus na profitu, vraćanju duga, zadovoljstvu potrošača, doprinosu široj zajednici) Predstavljanje va{eg biznisa Pošto će se čitalac vašeg biznis plana prvi put sresti sa vašim biznisom kada bude čitao/čitala prvi paragraf poslovnog plana, vi odmah u tom prvom paragrafu treba da ga predstavite. To predstavljanje treba da sadrži slijedeće informacije. Ime biznisa (firme): ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Osnovna funkcija posla (proizvodnja, trgovina, usluga i td.): ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________

Lokacija: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Koliko dugo ste u biznisu: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Šta prodajete: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Kome prodajete: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Zašto će to oni kupovati: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Sve ove informacije treba da stanu u 2 - 5 rečenica.

Istorija biznisa Da li je to sasvim novi posao? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Kada ćete početi? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Koliko ste dugo radili na razvijanju ideje za vaš novi posao? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Ako niste novi biznis, šta se u vašem poslu mijenjalo? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Da li se prodaja povećavala ili smanjivala? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Koja ste iskustva stekli o vašim tržištima i vašem proizvodu? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Da li planirate da se širite? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Napišite nekoliko rečenica u koje ćete uključiti odgovore na prethodna pitanja. ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Jake strane vašeg biznisa

Vašem čitaocu želite da "prodate" ideju da će vaš biznis uspjeti.

Gdje je izvor vaše snage? Imam iskustvo i znanje u ovoj vrsti posla ili u ovoj grani. Dobar sam i iskusan menadžer. Poznajem svoje ciljno tržište: znam ko su oni, šta žele, kako da doprem do njih. Imam pogodnu lokaciju. Moje promocije su ubedljive. Konkurencija je trenutno slaba, tako da ću to iskoristiti da učvrstim svoju poziciju. Imam strategiju za održavanje troškova na niskom nivou efikasnim poslovanjem. Moj proizvod/usluga imaju neka specifična obilježja koja kupci traže. Način na koji obavljam svoj posao se razlikuje od drugih. To se dopada klijentima. mam razvijene odnose sa svojim klijentima. Grana se razvija i ja sam u dobroj poziciji da iskoristim pred nosti tog rasta. Imam razvijene odnose sa ostalim ljudima u grani koji će mi pomoći na razne načine.

Šta još? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ U nastavku teksta obradićemo detaljnije samo dva dijela biznis plana: Upravljanje – Menadžment i Operativni plan, pošto su ostali dijelovi obrañeni u prvim djelovima priručnika.

UPRAVLJANJE - MENADŽMENT

U većini slučajeva vi ste menadžer. Važno je da čitaocu vašeg poslovnog plana sebe predstavite, opišete svoje kvalifikacije, iskustvo, motivisanost i znanje - to je najveća vrijednost vašeg biznisa. Slijedeća pitanja će vam pomoći u razmišljanju o tome šta da stavite u menadžment plan. Zašto počinjete (ili zašto ste počeli) taj posao? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Za šta ćete vi odgovarati u poslu? (Za sve ili ćete imati zaposlene, savjetnike, partnera... koji će odgovarati za pojedine stvari). ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Obrazovanje koje ste stekli i koje će vam pomoći da obavljate poslove? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Koje će vaše lične osobine doprinijeti uspjehu biznisa? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Da li i kakvu podršku imate od porodice, kolega, lokalne zajednice? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Da li ste član neke profesionalne organizacije? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Savjetnici Dobro je da se u odjeljku o menadžmentu uključi i lista stručnjaka i organizacija čije ćete usluge koristiti u vašem poslu. U taj spisak treba eventualno uključiti: • pravnika • računovoñu ili knjigovoñu • banku • poslovnog konsultanta Napišite njihova imena i adrese. Plan osoblja Ako je potrebno da zaposlite radnike za stalno ili po ugovoru, to treba da obrazložite u poslovnom planu. • koji su poslovi za koje ih treba zaposliti • koliko je to ljudi • koliko sati će oni raditi • kada ćete ih zaposliti (odmah ili kasnije) • ko će ih nadgledati • koliko ćete ih plaćati (uključujući i sve povlastice uz platu) • koje kvalifikacije i sposobnosti treba da imaju • plan njihovog obučavanja Ako već imate ljude koji su kod vas zaposleni, dobro je da njihove biografije uključite u priloge Poslovnog plana.

OPERATIVNI PLAN Funkcionisanje vašeg biznisa obuhvata više različitih dijelova. Nesmetano odvijanje aktivnosti iz dana u dan je najbitnije za vašu proizvodnju ili pružanje usluga. 1. Lokacija • Adresa • Dozvole • Potrebne adaptacije • Troškovi Kod odlučivanja o tome gdje ćete smjestiti vaš biznis imajte u vidu prirodu vašeg posla, vaše finansijske mogućnosti, potreban prostor i vaše ciljno tržište. Mnoge trgovačke radnje izlaze iz posla jer su na mjestima na koja kupci teško dolaze. Iznajmljivanje prostora ili kupovina Upitnik koji će vam pomoći da donesete odluku: Da li da kupite ili iznajmite prostor? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Kolika je zakupnina? Da li to možete platiti? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Da li je zakupnina (ili cijena poslovnog prostora razumna u poreñenju s drugim lokacijama)? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Koji su uslovi zakupa? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Da li možete dio prostora dati u podzakup nekom drugom biznisu? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Ko brine o osiguranju? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Da li će se još neko doseliti u tu zgradu? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Šta će se desiti ako vlasnik prostora propadne? Da li ćete izgubiti prostor? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Kada se možete preseliti? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Ako se bavite biznisom kod kuće, da li imate odgovarajuće odobrenje vlasnika zgrade ili stanara? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Da li će biti selidbenih troškova? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Da li takav, kakav je prostor, potpuno odgovara vašim potrebama ili ga treba prilagoditi? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Ko plaća troškove adaptacije? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Koliko će koštati da se prostor prilagodi vašim potrebama? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Da li je zgrada grañena prema propisima i kontrolisana od odgovarajućih inspekcija? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Ostalo? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Pored svakog odgovora napišite orijentacionu cijenu. 2. Oprema • Kancelarijski namještaj i oprema • Proizvodna oprema • Kompjuteri • Buduće potrebe za opremom Proizvodnja Kako proizvodite vaš proizvod ili prž`ate uslugu? Da li je potrebno još istraživanja u vezi sa tim i da li će za to biti dodatnih troškova? Koje su faze u proizvodnji? Šta treba unaprijed da pripremite da biste uslužili klijenta? Da li će vam biti potrebne zalihe, ili ćete raditi po narudžbini? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Rad Da li vam je potrebna pomoć za proizvodnju vašeg proizvoda ili pružanje usluge? Koliko vam treba ljudi? Kako će se rukovoditi poslom? Da li će zaposleni biti u stalnom radnom odnosu ili pod ugovorom? Da li ćete koristiti podugovarače za neke faze posla? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Produktivnost Koliko vam treba da proizvedete svoj proizvod ili pružite uslugu? Da li razmišljate o efikasnosti procesa? Da li ima nekih postupaka koji su posebno teški ili zahtjevaju više vremena? Ima li uskih grla? Da li možete da povećate produktivnost, a da ne smanjite kvalitet? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Kapacitet Koliko može da se uradi sa postojećim prostorom, radnom snagom i opremom? Koliko mušterija možete da uslužite dnevno? Da li biste mogli da proizvodite više nego što to činite trenutno? Možete li se širiti? Kako ćete rukovoditi rastom firme? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Kontrola kvalitete Kako ćete biti sigurni da proizvodite kvalitetan proizvod ili pružate kvalitetnu uslugu? Možete li unaprijediti kvalitet i kako? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Oprema Koju opremu već imate u vlasništvu ili ste je uzeli u lizing? Da li vam je u budućnosti potrebno još opreme i kada? Koliko bi ta nova oprema unaprijedila vaš biznis? Gdje ćete kupiti opremu ili dijelove? Ko će vam popraviti ili zamjeniti djelove ako bude potrebno? Šta još? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Gdje god je moguće, pored odgovora stavite orijentacionu cijenu.

3. Zalihe, materijali i sirovine Ovo je vrlo važan aspekt vašeg biznisa. Vaša oprema i materijali imaju novčanu vrijednost i zato njome morate pažljivo rukovati. Svaka suvišna kutija sa materijalom predstavlja novac i ona vremenom gubi vrijednost. S druge strane, ako nemate dovoljno sirovina i materijala pri ruci, nećete moći da zadovoljavate narudžbe. Zato je vrlo važno da držite pod kontrolom zalihe materijala. • Šta će vam biti potrebno? • Koliko često ćete morati da kupujete materijal? • Koje ćete sirovine koristiti? (možete uključiti listu ponuñača) • Kako ćete sniziti troškove? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Kontrola zaliha Koliko treba da imate materijala pri ruci? Kako ćete doći do te količine? Da li je bolje imati poludovršenu ili potpuno dovršenu sirovinu? Od koga ćete nabaviti sirovine ili materijal? Šta i koliko ćete kupiti od svakog snadbjevača? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Gdje i kako ćete držati zalihe sirovina? Kako ćete se obezbjediti od krañe? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Napravite listu firmi sa kojima ćete imati podugovore. Kako ćete plaćati snadbjevačima? Hoće li vam dati kredit? Koji je najbolji način kupovine sirovina? Da li neki snadbjevači odreñuju najmanju količinu kod prodaje? Da li dajete popust ako neko kupuje veće količine? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Kako ćete voditi evidenciju zaliha? Da li će biti potrebno da prodajete viškove zaliha ili oštećeni materijal, proizvode, ili sezonske viškove po nižoj cijeni? Kada i kako ćete to raditi? Ostalo? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Narudžbine i usluge mušterijama Proizvodni ciklus ima svoje faze. Vaš posao nije završen sve dok niste sigurni da je kupac dobio proizvod/uslugu. Ako vaš klijent nije zadovoljan, on ili ona neće ponovo doći. Planiranje kako ćete ispunjavati narudžbine je od najveće važnosti u praksi vašeg biznisa. Kako ćete naplaćivati vaše proizvode/usluge? Koliko će biti potrebno da stigne uplata? Kako ćete dopremiti vaš proizvod do kupaca? Koliko će koštati transport? Da li vam je potreban materijal za pakovanje? Kako ćete provjeravati da li su mušterije zadovoljne? Koje ćete informacije davati vašim mušterijama? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Priložite sve informacije koje dajete mušterijama u Priloge uz biznis plan. Da li ćete voditi evidenciju o vašim mušterijama? Na koji način? Ostalo? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

4. Pravne stvari i osiguranje • Pravni oblik biznisa • Koje su vam dozvole i licence potrebni i da li ih imate? • Kakvo vam je osiguranje potrebno? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 5. Ostala pitanja koja treba razmotriti: • Proces proizvodnje ili usluga • Kako kontrolišete kavlitet • Isporuka robe • Proces razvijanja novih proizvoda • Voñenje knjigovodstva • Kako obezbeñujete sigurnost na radnom mjestu ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

korak po korak do biznisa

Documents