vrtiĆ za sve! - korak po korak · sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost pučkog...

VRTIĆ ZA SVE!

Europska unijaUlaganje u budućnost

VRTIĆ ZA SVE! GRADIMO ZAJEDNICU KOJA

OMOGUĆUJE JEDNAKEŠANSE ZA SVAKO DIJETE

2 3VRTIĆ ZA SVE! VRTIĆ ZA SVE!

VRTIĆ ZA SVE! – GRADIMO ZAJEDNICU KOJA OMOGUĆUJE JEDNAKE ŠANSE ZA SVAKO DIJETE

Sva djeca su spremna učiti. Hoće li u tome biti uspješna, ovisi o njihovim iskustvima u ranom djetinjstvu i predškolskoj dobi. Velika većina romske djece odrasta u siromaš-tvu, a mnogi su i redovito gladni. U Hrvatskoj oko 50% romske djece predškolske dobi, koja žive u obiteljima koje primaju pomoć za uz-državanje (PZU), oskudijeva u većini stvari koje su nužne za dječji razvoj (Izvor: UNICEF Hrvatska). To stvara mnoge teškoće u njiho-vu razvoju – od pothranjenosti, dugotrajnog stresa, do smanjenih poticaja za učenje. Mno-goj romskoj djeci nedostaju poticaji za učenje kod kuće. Na primjer, većina djece od 3 do 5 godine nema pristup slikovnicama i knjigama.

Ulaganje u budućnostEuropska unija

Projekt su sufinancirali Europska unija iz Europskog Socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak. Riječi rodnog značenja odnose se na sve osobe koje pripadaju navedenim skupinama bez obzira na njihov spol.

Siromaštvo, loša prehrana, kao i manja obra-zovanost roditelja, glavni su uzroci nejednakih šansi djece Roma u odnosu na ostalu djecu. Predškolski kurikulumi u pravilu naglašavaju kognitivni, socijalni, emocionalni i tjelesni ra-zvoj djeteta, i stoga su korisni za promicanje cjelovitog razvoja sve djece. Za mnogu dje-cu polazak u vrtić je njihovo prvo iskustvo u strukturiranom okruženju s odraslim osobama i djecom. To je prilika da razviju vještine koje će im biti temelj za učenje u osnovnoj školi. Stoga je uključivanje djece Roma u vrtiće jedna od najsnažnijih mjera koje mogu značajno utje-cati na smanjenje nejednakih šansi u daljnjem obrazovanju.

Sva djeca su spremna učiti.

bla blabla


NO. 1kvaliteta

� Zbog ljudskih i dječjih prava! Sva djeca imaju pravo na obrazovanje i razvoj svojih punih potencijala. Djeci Romima je zbog života u uvjetima siromaštva to pravo često uskraćeno. Prema podacima Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, 3 od 4 romske obitelji primatelja PZU s djecom predškolske dobi živi u dugotrajnom siromaštvu. Jedna od posljedica života u siromaštvu je nedostatak poticajnog okruženja za učenje i izloženost čimbenicima rizika koji mogu dovesti do zastoja u razvoju bitnih vještina i funkcija te potkopavaju razvoj djeteta do punog potencijala (neredovita i loša prehrana, nedostatak pravovremene i adekvatne zdravstvene skrbi, slabija izloženost govoru, pisanom tekstu, slikovnicama, kreativnim igrama i sl.). Sve to može negativno utjecati na razvoj mozga i pridonosi zaostajanju u kognitivnom, emocionalnom i ponašajnom razvoju. Uključivanje u kvalitetne predškolske programe omogućuje djeci da ostvare pravo na obrazovanje i razvoj svojih punih potencijala kroz sudjelovanje u različitim interakcijama i aktivnostima, te kroz boravak u poticajnom okruženju.

RAZLOZI ZBOG KOJIH DJECU ROME TREBA UKLJUČITI U PROGRAME RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

� Zbog jednakih šansi! Sva djeca bi trebala imati jednake šanse da budu uspješna u školovanju. Uključenost djece u kvalitetne predškolske programe olakšava im da razviju vještine koje će im pomoći da se lakše uključe u školske aktivnosti i dosegnu jednako visoka postignuća kao i sva ostala djeca.

� Zbog ekonomskih razloga! Istraživanja su pokazala (Heckman, 2002.) da se svakim dolarom uloženim u kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje djece štedi sedam do dvanaest dolara tijekom kasnijeg života djece u koju se ulagalo (veća je šansa da će se dulje školovati, biti zaposlena na bolje plaćenim radnim mjestima, živjeti u boljim uvjetima, biti zdravija, itd.).

VISOKOKVALITETAN RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ PO-BOLJŠAVA RAZVOJ SVE DJECE, OSOBITO ONE IZ UGROŽE-NIH SREDINA. KVALITETA RADA ODGAJATELJA KLJUČ JE KVALITETE RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA.

DOPRINOS SOCIOEKONOMSKE KLASE I PREDŠKOLE USVAJANJU VJEŠTINA ČITANJA I PISANJA KOD 7-GODIŠNJE DJECE.

djeca koja su išla u predškoludjeca koja nisu išla u predškoluočekivani minimum razvoja

1.8visoko-obrazovani roditelji

usvo

jenos

t vješ

tine č

itanj

a i p

isanj

a

roditelji rade poslove srednje stručne spreme

roditelji nekvalificirani radnici

2.0

2.2

2.4

2.6

2.8

Istraživanja pokazuju da uključenost djece u predškolske programe visoke kvalitete, u godi-ni prije polaska u školu, olakšava djeci razvijanje vještina koje će im pomoći da se lakše uključe u školske aktivnosti. Uključenost u kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje osobito je korisno za djecu iz socioekonomski ugrože-nih sredina zato što pravovremeno podržava razvoj djetetovih vještina ključnih za njegov ra-zvoj i školovanje, te stoga i za njegove/njezine životne ‘ishode’.

Sva djeca bi trebala imati jednake šanse.


skom odgoju i obrazovanju, uključujući kraći program predškole.S druge strane, ne postoje podaci o broju romske djece, pogotovo u odnosu na njihove vršnjake u istim lokalnim zajednicama, koja nisu uključena u programe ranog i predškol-skog odgoja i obrazovanja.

NAJČEŠĆE PREPREKE ZBOG KOJIH DJECA ROMI NISU UKLJUČENA U RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

� Nezaposlenost roditelja: Prema podacima UNICEF-a, najveći dio djece Roma živi s oba nezaposlena roditelja. Budući da je predškolski sustav u većini lokalnih zajednica organiziran tako da prednost kod upisa imaju djeca zaposlenih roditelja, romska djeca kojima su prednosti koje pruža vrtić neophodne za zdrav razvoj gube mogućnost da se upišu u vrtić. Politikom prvenstva upisa djece zaposlenih roditelja također se daje poruka kako vrtić pruža uslugu čuvanja djece zaposlenim roditeljima umjesto poruke o tome kako je vrtić odgojno-obrazovna ustanova koja ima važnu, a za romsku djecu često i presudnu, ulogu u odgojno-obrazovnoj vertikali.

� Nedostatak informacija: U mnogim slučajevima roditelji Romi nisu upoznati s činjenicom da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokriva roditeljski udio troška vrtića za dijete. Također, roditelji nisu informirani o prednostima uključivanja djeteta u rani i predškolski odgoj i obrazovanje ili nisu informirani kako i kada mogu upisati svoje dijete u vrtić.

� Geografska segregacija: Mnoge romske obitelji žive u izoliranim, segregiranim naseljima, i nemaju organiziran prijevoz do vrtića koji je često i po nekoliko kilometara udaljen od naselja (iako su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati prijevoz

DJECA ROMI U REPUBLICI HRVATSKOJ RANJIVA SU SKUPINA DJECE I ZAHTIJEVA-JU POSEBNU BRIGU – KAKO DRŽAVNIH TIJELA, TAKO I LOKALNIH SAMOUPRAVA.

VODITE LI EVIDENCIJU O BROJU DJECE ROMA UKLJU-ČENE U PREDŠKOLSKE PRO-GRAME? ZNATE LI KOJI BROJ DJECE ROMA NIJE UKLJUČEN U RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE I IZ KOJIH RAZLOGA?

djeca Romidjeca koja nisu Romi, a žive u blizini naselja u kojima žive Romiuključenost djece u predškolski sustav na nacionalnoj razini u šk. god. 2010./2011.

le, NN 107/2014.). Višegodišnja uključenost u redovne programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja puno je rjeđa, iako Mi-nistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u potpunosti pokriva troškove roditeljskog udjela cijene sudjelovanja u redovnom vr-tićkom programu za svu romsku djecu, dok ostatak treba biti osiguran iz sredstava lokalnih jedinica (gradova i općina).Prema podacima UNDP-a za šk. god. 2010./2011., u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim državama, djeca Romi su, u odnosu na svoje vršnjake koji žive u njihovoj blizini, puno rjeđe uključena u predškolske programe.Prema izvješću o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za 2014. godinu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, u Hrvatskoj postoji trend povećanja broja djece Roma u predškol-

UKLJUČENOST ROMSKE DJECE U PREDŠKOLSKI ODGOJ U REPUBLICI HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se kontinuirani program predš-kolskog odgoja i obrazovanja obično izvodi ili u sklopu redovnih vrtićkih programa (cjelod-nevnih – od 7 do 10 sati dnevno, odnosno po-ludnevnih – u trajanju od 4 do 6 sati dnevno) ili u obliku kraćeg programa predškole. Dje-ca Romi u Republici Hrvatskoj uglavnom se uključuju u kraći program predškole u godini prije polaska u osnovnu školu u ukupnom tra-janju od 250, odnosno minimalnom trajanju od 150 sati godišnje, kao što je to slučaj i sa svom djecom predškolske dobi koja do tada nisu bila obuhvaćena vrtićkim programom (izvor: Pravilnik o sadržaju i trajanju predško-

%

10%

20%

50%

80%

30%

60%

90%

40%

CZ H AU HR ME ALSK BG BA MK RS MD

70%

100%


razloga nemaju riješen vlastiti status unutar države, do situacije u kojoj, unutar iste obitelji, neki njezini članovi imaju riješen status, odnosno sve potrebne dokumente, dok drugi njezini članovi to nemaju. U svakom slučaju i u svakoj situaciji, zadatak je svih aktera u zajednici

– lokalnih vlasti, centara za socijalnu skrb, zdravstvenih ustanova te predškolskih i školskih ustanova da zajednički poduzmu sve potrebne i moguće korake kako ne bi djetetu uskratili ili prekršili njegova prava.

� Siromaštvo s kojim se suočava veliki broj romskih obitelji je dugotrajno, generacijsko i ekstremno, i ono predstavlja prepreku koja objedinjuje sve prethodno navedene; uslijed uvjeta života u dugotrajnom siromaštvu, nezaposlenosti, loše slike o vlastitom identitetu, niskih očekivanja, predrasuda i diskriminacije od strane okoline, nejednakih šansi za kvalitetno obrazovanje, pripadnici Roma često nemaju povjerenja prema institucijama i većinskoj zajednici, dok u isto vrijeme institucije i pripadnici većinske zajednice nemaju povjerenja prema romskim obiteljima, te se na taj način samo produbljuje već ionako duboka segregacija.

Osim što su protivne načelima ljudskih i dječjih prava, izdvojene grupe nisu dobre kao one u kojima su djeca Romi integrirana s osta-lom djecom.

za djecu). Romske obitelji često nisu u mogućnosti samostalno organizirati prijevoz, često im je prijevoz preskup i odvođenje djece u vrtić i dolaženje po njih zahtijeva puno vremena.

� Segregacija unutar vrtića: U nekim vrtićima i predškolama, djeca Romi izdvajaju se u posebne, segregirane grupe. Svaki oblik segregacije je protuzakonit i protivan ljudskim i dječjim pravima. Roditelji Romi smatraju, a to potvrđuje i struka, da izdvojene grupe nisu dobre kao one u kojima su njihova djeca integrirana s ostalom djecom.

� Strah zbog nepoznavanja hrvatskog jezika: Neki roditelji Romi strahuju da se njihova djeca neće dobro osjećati u vrtićima jer ne poznaju hrvatski jezik.

� Nedostatak dokumenata djeteta ili roditelja, npr. rodnih listova: Ponekad romska djeca nemaju dokumente ili uvjete koji su potrebni za upis u odgojno-obrazovne ustanove, poput rodnog lista ili zdravstvene iskaznice (dokaza o zdravstvenom osiguranju). Ovi slučajevi mogu biti različiti – od situacija gdje roditelji/skrbnici djeteta iz bilo kojeg

ŠKOLSKA POSTIGNUĆA DJECE BIT ĆE TO BOLJA ŠTO ONA DULJE BUDU SUDJELOVALA U PREDŠKOLSKOM PROGRAMU I ŠTO KVALITETNIJI BUDE TAJ PROGRAM.

PRAVNA UTEMELJENOST UKLJUČIVANJA DJECE ROMA U RANI I PREDŠKOL-SKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Konvencija o pravima djeteta, članak 2. 1 “Države stranke poštivat će i osigurati svakom djetetu na svom području prava navedena u ovoj Konvenciji bez ikakve diskriminacije pre-ma djetetu, njegovim roditeljima ili zakonskim skrbnicima glede njihove rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, na-cionalnoga, etničkoga ili socijalnog podrijetla, imovine, teškoća u razvoju, obiteljskog podri-jetla ili kakve druge okolnosti.”

Nacionalna strategija za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine

“Poseban cilj 2: Povećati obuhvat romske dje-ce oba spola predškolskim odgojem i obrazo-vanjem te podići razinu kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine kao dio cjeline ranog ob-razovanja djeteta, koji pomaže smanjenju ra-zlika u društvenom podrijetlu i sposobnostima učenja, i nastoji što je moguće bolje zadovoljiti djetetove razvojne potrebe, te ga uvesti u svi-jet svjesnog učenja.”

Strategija znanosti, obrazovanja i tehnolo-gije predviđa potpuni obuhvat romske djece u dobi od 4. godine do polaska u školu dvogo-dišnjim kvalitetnim programima integriranoga predškolskog odgoja i obrazovanja:

“MJERA 6.6.1. Potpuno financiranje dvo-godišnjih kvalitetnih programa integriranog predškolskog odgoja i obrazovanja za Rome u postojećim ustanovama za predškolski odgoj i obrazovanje. (Nadležnost: MZOS, jedinice lokalne i područne samouprave)MJERA 6.6.2. Uspostavljanje i potpuno fi-nanciranje dvogodišnjih kvalitetnih alternativ-nih programa predškolskog odgoja i obrazova-nja za Rome na područjima gdje ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje nisu dostupne (u suradnji s romskim udrugama, osnovnim školama itd.). (Nadležnost: MZOS, jedinice lokalne i područne samouprave)MJERA 6.6.3. Otvaranje igraonica za vrtićku djecu u romskim naseljima. (Nadležnost: Jedi-nice lokalne i područne samouprave)”

Nacionalni program za prava djece u Re-publici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine“D. 4. Cilj: Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece romske nacionalne manjine. MJERA D.4.1. Osigurati obvezatan pristup kvalitetnim programima integriranog predš-kolskog odgoja i obrazovanja, kvalitetnih al-ternativnih programa predškolskog odgoja i


ZABLUDE O UKLJUČIVANJU DJECE ROMA U VRTIĆ

ZABLUDA 1Djeca Romi trebaju ići u vrtić jer njihovi roditelji dovoljno ne brinu o njima.

Neki smatraju da djeca iz obitelji s niskim pri-manjima ne mogu adekvatno poduprijeti razvoj svoje djece jer im ne mogu osigurati dovoljno igračaka, igara i materijala za igru i učenje. Ta-kođer se siromaštvo, koje je češće u romskoj zajednici, pogrešno poistovjećuje s nebrigom za djecu. Međutim, ovdje se radi o zabludi jer roditelji Romi brinu o svojoj djeci, baš kao i ostali roditelji. A romska djeca, baš kao i ostala djeca, kroz vrtiće mogu dobiti kvalitetno obra-zovanje, koje osigurava ne samo poticajno ma-terijalno okruženje u kojemu dijete uči i razvija se, već i podržavajuće interakcije kojima pozi-tivno utječe na sve aspekte djetetova razvo-ja. Zato od vrtića, ukoliko je kvalitetan, koristi imaju sva djeca, bez obzira na socioekonomski status njihovih roditelja.

ZABLUDA 2Kako bi djeca postizala bolje obrazovne rezultate, dovoljno ih je uključiti u predškolu.

Istraživanja pokazuju kako uključivanje u predškolski odgoj SAMO PO SEBI neće osi-gurati visoke školske rezultate djece iz manjin-skih obitelji koje žive u siromaštvu ili u drugim rizičnim uvjetima. Predškolski odgoj može pridonijeti smanjivanju jaza koji postoji između obrazovnih rezultata koje postižu djeca Romi i onih koje postižu ostala djeca (2,49 prosječna

je ocjena učenika Roma, dok je 4,0 prosječ-na ocjena svih učenika u Republici Hrvatskoj

– izvor NCVVO, 2010.) samo ukoliko se radi o kvalitetnim predškolskim programima. Također, ukoliko taj jaz želimo doista smanjiti, uključe-nost u kvalitetne predškolske programe treba biti popraćeno kvalitetnim osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem.

ZABLUDA 3Zbog uspješnije ‘socijalizacije’ i učenja hrvatskog jezika djecu Rome je najbolje izdvojiti u poseb-ne vrtićke grupe.

Socijalne vještine se uče, a najbolje se uče u društvu svojih vršnjaka koji dolaze iz različitih obitelji. Također, učenje drugog jezika najbo-lje se odvija u okruženju u kojem smo izloženi tom jeziku, dakle među vršnjacima koji govore hrvatski jezik. Izdvajanje djece Roma, koje nam se ponekad čini ‘lakšim putem’, zapravo šalje poruku i romskoj i ostaloj djeci o tome kako su ‘oni drugi’ različiti, a vrlo lako i različito vrijedni. Izdvajanje djece Roma uskraćuje mogućnost učenja i međusobne razmjene između dje-ce. Izdvajanje djece Roma u posebne odgoj-ne skupine čin je segregacije i ima negativne posljedice kako za odgojno-obrazovnu praksu, tako i za svu djecu.

ZABLUDA 4Vrtić je priprema za školu.

Vrtićko okruženje je često za većinu djece, pa tako i za djecu Rome, prvo strukturirano insti-tucionalno okruženje s kojim se susreću i na čija se izvanjska pravila trebaju navikavati. Ali vrtić nije samo priprema za školu, već pripre-

obrazovanja u suradnji s vrtićima, osnovnim školama i romskim udrugama, u trajanju od 2 godine prije početka osnovne škole, radi poti-canja psihofizičkog razvoja djece i osiguravanja uspješnog početka školovanja.”

Time što mi omogućujete da idem u vrtić, povećavate mi buduće šanse za uspjeh u školi i u životu.

ma za cjeloživotno učenje i razvoj. U vrtiću se razvijaju vještine i usvajaju znanja koja će djetetu omogućiti ne samo spremnost za ško-lu, već i spremnost na učenje. Dokaz za to su istraživanja koja pokazuju da je pozitivan učinak uključivanja djece u vrtić višegodišnji, ali samo onda kada se radi o kvalitetnom vrtiću. Predš-kolski programi koji su orijentirani na ‘pripre-mu djece za školu’ često nalikuju školama, a njihovi programi su razvojno neprimjereni te ne omogućuju djeci da uče na njima prirodan način, kroz igru, na što je upozorio i OECD (2006.). Predškolski programi i vrtići u koji-ma se djeca igraju i u kojima se potiče njihova prirodna znatiželja, kreativnost i inicijativa na najbolji mogući način potiču cjelovit razvoj svakog djeteta, pa tako i njegovih kognitivnih znanja i vještina.

Predškolski odgoj može pridonijeti smanjivanju jaza koji postoji između obrazovnih rezultata koje postižu djeca Romi i onih koje postižu ostala djeca.


OD PRISTUPA KA KVALITETI

Istraživanja pokazuju da sama uključenost dje-ce u vrtiće neće donijeti dobrobit za njihov razvoj ukoliko se ne radi o kvalitetnim vrtići-

NIJE VAŽNO SAMO KOLIKO ULAŽETE, NEGO I U ŠTO ULAŽETE!

OSIGURAVANJE SAMOG PRISTUPA PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU NIJE DOVOLJNO!

ZADATAK VRTIĆA NIJE PRIPREMITI DJECU ZA ŠKOLU. ZADATAK VRTIĆA JE POTA-KNUTI HOLISTIČKI RAZVOJ DJETETA I OMOGUĆITI MU/JOJ DA OSTVARI SVE SVOJE POTENCIJALE, UVAŽAVAJUĆI NJEGOVE/NJEZINE POTREBE.

ma. Zbog predrasuda prema romskoj zajednici i zabluda o predškolskom odgoju općenito, a pogotovo o odgoju i obrazovanju djece Roma, postoje i mnoge zablude o tome što su ‘kvali-tetni vrtići za djecu Rome’.

Umjesto usmjerenosti na samo kognitivne sposobnosti – usmjerenost na cjelovit ra-zvoj djece.Sva razvojna područja (motoričko, spoznajno, emocionalno, socijalno, područje govora itd.) međusobno su povezana i jednako važna, a ra-zvoj u jednom području utječe i na sva druga razvojna područja. Stoga djeci trebamo pristu-piti na holistički način, što znači da je potrebno nuditi aktivnosti koje povezuju sadržaje iz razli-čitih područja: jezik i pismenost, matematiku, znanost i tehnologiju, kreativno umjetničko stvaranje, društvene znanosti, tjelesni razvoj, zdravlje i opću dobrobit i zadovoljstvo. Niti jedno od ovih područja nije važnije od ostalih, niti vještine koje ta područja podrazumijevaju trebaju biti poučavane zasebno. Umjesto toga, djeca trebaju razvijati vještine koje su primjenjive u više područja i koje su istovremeno integrirane s ostalim vještinama karakterističnima za određeno područje. Na primjer, vještine rane pismenosti trebaju se uvoditi na cjelovit način, a ne samo kroz po-učavanje glasova i odnosa slovo-glas. Razvoj jezika i pismenosti kod djece isprepleten je proces koji obuhvaća slušanje, govor, čitanje i pisanje, a ne samo izolirane sadržaje. Jezik se razvija kroz smislenu konverzaciju s drugom djecom i odraslima, kroz slušanje i izmišljanje pjesama i priča, kroz igru s riječima i stihovima.

ZABLUDA 5Dovoljno je djecu uključiti u skra-ćeni program predškole.

Istraživanja pokazuju da djeca, pogotovo ona iz ranjivih obitelji, koja u godini pred polazak u školu idu godinu dana u predškolu, imaju ra-zvijenije predmatematičke vještine i vještine predpisanja i predčitanja, što olakšava njihov polazak u školu i zbog čega ostvaruju bolje školske rezultate. No, ukoliko su uključena u redoviti predškolski program u punom trajanju satnice (4 do 6 sati, odnosno 6 do 8 sati), ti će rezultati biti puno bolji - a ako su uključeni dvije godine, njihovi su rezultati bolji nego ako idu samo jednu godinu. Ako su predškolskim odgojem i obrazovanjem obuhvaćena tri godi-ne, učinak na njihov razvoj i učenje je još veći.

I KVALITETA I TRAJANJE PREDŠKOLSKIH PROGRAMA IZRAVNO UTJEČU NA RAZVOJ I UČENJE DJECE VRTIĆKE DOBI.

vrtićki program niske kvalitetevrtićki program srednje kvalitetevrtićki program visoke kvalitete

‘NAPREDAK U RAZVOJU PREDČITAČKIH I VJEŠTINA PREDPISANJA IZRAŽEN U MJESECIMA’

0trajanje programa

1 – 2 godinenapr

edak

u ra

zvoj

u pr

edčit

ački

h i

vješt

ina p

redp

isanj

a izr

ažen

u m

jesec

ima

trajanje programa 2 – 3 godine

6

2

8

4

6 – 8 SATI 4 – 6 SATI 2 SATA


DVIJE PRIJETNJE NEKVALITETNIH VRTIĆA:

� ‘Skolarizacija’ – odnosi se na pokušaje formalizacije ranog i predškolskog razvoja, čak i roditeljstva. Pod utjecajem skolarizacije pred djecu se stavljaju razvojno neprimjerena očekivanja po principu ‘previše i prerano’ (npr. rješavanje nastavnih listića).

� ‘Bestjelesnost’ (eng. ‘disembodiment’) – odnosi se na zanemarivanje holističkog razvoja i zanemarivanje tjelesnog razvoja i/ili emocija a prenaglašavanje kognitivnog razvoja djece.

Umjesto sporadičnih izlazaka na otvoreno kako bi se djeca ‘istrčala’ – usmjerenost na razvoj motoričkih sposobnosti.U kvalitetnim vrtićima djeca će tijekom dana imati puno prilika za razvoj grube motorike kroz kretanje, skakanje, provlačenje i slično, te za razvoj fine motorike kroz aktivnosti poput rezanja papira ili nizanja perli, koja će im kasnije biti potrebna kako bi naučila pisati.

Umjesto inzistiranja na disciplini, posluš-nosti i mnoštvu zabrana – razvoj socijalnih vještina.Djeca u vrtiću razvijaju mnoge socijalne vješti-ne: slijeđenje uputa, čekanje na red, surađiva-nje s drugom djecom u različitim aktivnostima koje uključuju slušanje priča, zajedničko crta-nje, igre građenja i slično. Djeca uče od dru-ge djece, pa se u igri s djecom iste dobi, ali i s djecom mlađom ili starijom od sebe, razvijaju u svom punom potencijalu.

Umjesto rješavanja zadataka i sudjelovanja u aktivnostima koja djeci nisu smislena i kojima se unaprijed zna ishod – poticanje kreativnosti.U vrtiću je potrebno podržati razvoj i učenje svakog djeteta ponaosob i nadograđivati se na djetetovu prirodnu znatiželju, interese, pret-hodna znanja, iskustva i vještine. Djeca u vrtiću imaju puno mogućnosti razviti svoju kreativ-nost kroz različite likovne, glazbene, umjet-ničke i druge aktivnosti. Pritom im treba dati punu slobodu u stvaranju i ne treba ih usmje-ravati da, na primjer, svi crtaju iste motive na isti način. Budući da djeca iz siromašnih obitelji ne žive u obiteljskom domu bogatom materija-lima za igru (bojice, slikovnice, pjesmarice…), a općenito roditelji često inzistiraju na tome da

Umjesto boravka u prostoru po mjeri odra-slih – boravak u prostoru koji prikazuje sva-ko dijete, njegovu obitelj i kulturu iz koje potiče.Njegovanje individualnog i grupnog identiteta, te uvažavanje kulturoloških i individualnih ra-zlika, smatraju se neophodnima za učenje i ra-zvoj pozitivne slike o sebi. Kako bi razvilo visoko samopoštovanje, svako dijete treba imati mo-gućnost vidjeti svoje radove u prostoru vrtića, birati među aktivnostima, igrama i igračkama koje ga zanimaju, vidjeti da odrasli u vrtiću ci-jene njegovu obitelji i kulturu te obitelji.

Umjesto da glavnu riječ vode odgajatelji, uglavnom dajući upute djeci i upozoravaju-ći ih na ponašanje – poticanje interakcija među djecom i sa svakim djetetom. Interakcije između odraslih i djece, kao i djece međusobno, od ključnog su značaja za razvoj tjelesnog, socijalnog, emocionalnog i kognitiv-nog razvoja djece. Interakcije djeci omoguću-ju kontinuirano učenje kroz razmjenu znanja, iskustava i mišljenja te iskazivanje emocija. Kroz interakcije djeca razvijaju pojam o sebi, osjećaj pripadnosti zajednici i svijetu u kojem žive. Budući da je djeci Romima u većini slu-čajeva hrvatski drugi jezik, za njih je izuzetno važno ne samo da slušaju odgajatelje, već da doista stupaju u interakcije sa svojim vršnjaci-ma i drugim odraslima kako bi usvojili hrvatski jezik. Jezik se najbolje uči u funkcionalnom/smislenom okruženju, a ne u izolaciji gdje je cilj poučavanja samo usvajanje jezika. Poznavati jezik, između ostaloga znači poznavati govor-ne vrednote jezika, razumijevanje neverbalnih znakova, intonacije, pauza za nastavak raz-govora i dr. Ove vještine stječu se isključivo tijekom interakcija sa svim govornicima toga jezika, dakle, i odraslima i djecom.

Umjesto rješavanja nastavnih listića i puno sjedenja za stolovima – učenje kroz igru!Aktivnosti u vrtiću trebaju biti takve da djeca uče igrajući se sa svojim vršnjacima. Npr. dje-cu ne poučavamo izravno slova i brojke, ali ona o njima uče pjevajući, slušajući priče, crtajući, igrajući razne zabavne igre. U vrtićima se djeca puno kreću, hodaju, skaču, trče, vrte se u krug, a sve to često čine u prirodi. To je neophodno kako bi se razvijala u svom punom potencijalu.

LA-LA

kod kuće ne prljaju i ne stvaraju nered, djeca nemaju toliko prilika za razvoj kreativnosti kao što je to u vrtićkom okruženju koje je potpuno usmjereno na njihove potrebe. U vrtiću, dje-ca bez ikakvog straha mogu istraživati granice svoje mašte i kreativnosti.

Umjesto odgojno-obrazovnih djelatnika koji ‘pripremaju djecu za školu’ – profesi-onalci koji promišljaju i mijenjaju praksu u skladu s potrebama djece i njihovih obitelji.Istraživanja pokazuju da je za kvalitetu vrtića ključna kvaliteta rada odgajatelja. Odgaja-teljima je zato potrebno omogućiti stručna usavršavanja putem kojih će razumjeti mjerila kvalitetne prakse i postati svjesni snaga i sla-bosti prakse u vrtićima u kojima rade te dobiti potrebnu podršku za unapređenje kvalitete vlastitog rada.


predškolskom odgoju i obrazovanju djeci iz ranjivih skupina među kojima su i djeca Romi (npr. besplatan prijevoz, osiguravanje integriranih vrtićkih skupina, zapošljavanje romskih asistenata za prevladavanje jezičnih barijera među roditeljima, djecom i djelatnicima vrtića).

� Potrebno je prema nacionalnoj vlasti zagovarati osiguravanje sredstava u svrhu plaćanja cjelokupnih troškova vrtića za sve siromašne obitelji.

� Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja moraju biti dovoljno fleksibilni kako bi odgovorili na specifične potrebe djece i njihovih obitelji koja žive u uvjetima siromaštva (npr. organiziranje izleta, sporazumijevanje s roditeljima koji ne govore hrvatski jezik, itd.).

POTREBNO JE KREIRATI I PROVODITI MJERE KOJE ĆE OLAKŠATI UPIS DJECE IZ RANJIVIH OBITELJI U RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE: PRUŽANJE ADEKVATNIH INFORMACIJA RODITELJIMA, BESPLATAN PROGRAM ZA DJECU IZ SIRO-MAŠNIH OBITELJI, OLAKŠAN PRISTUP U ODNOSU NA LOKACIJU VRTIĆA I DRUGO.

ŠTO UČINITI KAKO BI SE ROMSKA DJECA UKLJUČILA U PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE?

Preporuke za lokalne vlasti

� Potrebno je da tijela lokalne vlasti, kao i same institucije, promoviraju uključivanje djece Roma u redovan rani i predškolski odgoj i obrazovanje od najranije dobi i da uključivanje djece Roma u redovne programe ranog i predškolskog odgoja postave kao prioritet svojih programa u zajednici.

� Kroz informiranje roditelja Roma o prednostima predškolskih programa raditi na ostvarenju prava djece Roma na pristup kvalitetnim predškolskim programima.

� Na razini lokalnih zajednica potrebno je pokrenuti lokalne politike i prakse kojima će se olakšati pristup ranom i

� U lokalnim zajednicama gdje nema dovoljno vrtićkih kapaciteta ili ih nema uopće, mogu se razmatrati privremene mjere i različiti oblici predškolskih programa i aktivnosti za djecu rane i predškolske dobi kao što su: skraćeni programi (250 sati), predškolski programi koje vode dadilje, radionice za djecu i roditelje na tjednoj bazi organizirane u osnovnoj školi, društvenom domu, knjižnici i sl., igraonice za djecu koje održavaju odgajatelji ili učitelji, posjeti obiteljima od strane odgajatelja ili učitelja, programi za obrazovanje roditelja koji su popraćeni igraonicama za djecu itd. Igraonice, odnosno obiteljski centri u samim naseljima u kojima žive Romi mogu biti jedna od mjera ukoliko su istovremeno ista djeca i njihove obitelji uključena i u programe koji se zasnivaju na principu integracije. Ovi programi ne smiju postati stalno rješenje kao paralelni program redovitom sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koje bi trebalo biti dostupno svoj djeci i svim obiteljima.

� Odgojno-obrazovnim djelatnicima potrebno je osigurati adekvatne uvjete rada (prostor, broj djece u skupini), materijalne uvjete (didaktika) i mogućnost kvalitetnog i raznorodnog redovitog stručnog usavršavanja s obzirom na njihove potrebe i potrebe djece i obitelji s kojima rade (npr. o interkulturalnom odgoju i obrazovanju, o radu s djecom koja ne govore hrvatski jezik i sl.).

BUS

Ne postoje ‘kvalitetni vrtići za djecu Rome’. Kvaliteta je jedinstvena za svu djecu!

UMJESTO DJETETA SPREMNOG ZA ŠKOLU – ZAJEDNICA SPREMNA ZA DIJETE

Smatra se da je dijete koje je ‘spremno za školu’ na fizičkom, socijalnom i ko-gnitivnom planu ima razvilo sve ono što školski sustav od njega/nje očekuje (npr. precrtavanje, razlikovanje boja, brojanje, pozdravljanje odrasle osobe i sl.). Pre-ma tome, svako dijete treba zadovoljiti zahtjeve škole čak i prije polaska u prvi razred.Koncept ‘spremnosti djeteta za ško-lu’ najviše kritika doživljava s aspekta socijalne (ne)osjetljivosti škole prema uvjetima u kojima živi dijete i njegova obitelj. Naime, hoće li dijete biti spre-mno za školu ili ne u velikoj mjeri ovisi živi li ono u siromaštvu ili u izobilju, živi li ono s obitelji koja mu može ili ne može pružiti sve resurse (npr. igre, slikovnice i sl.), poticaje i brigu koja je djetetu po-trebna da razvije kompetencije koje se od njega škola očekuje od prvog dana. U nekim se slučajevima djeca za koju je evi-dentno da dolaze iz siromašnijih obitelji u kojima već generacijama nitko nije bio

‘spreman za školu’ i samo biva proglašeno ‘nespremnim’, a ponekad se njegov upis u školu i odgađa. Ukoliko se odgodi upis u školu takvog djeteta, govorimo o princi-pu ‘okrivi okrivljenog’, odnosno sustavu koje je za neuspjeh pri upisu u školu okri-vio onoga koji je za taj neuspjeh najmanje kriv – dijete.Time se dijete najčešće vraća u sredinu koja je za njega i dalje nestimulativna i pri tome se zanemaruju brojne teorije uče-nja i znanstvena istraživanja, koje nedvoj-beno potvrđuju da djeca svoje kapacitete razvijaju upravo tijekom iskustva učenja odnosno u bogatom, stimulativnom okruženju koje za njega vrlo često upra-vo predstavlja VRTIĆ. Dakle, umjesto da ga držimo podalje od škole i čekamo da bude spremno, dijete NA VRIJEME treba biti uključeno u vrtić gdje će biti u kontaktu sa svojim vršnjacima i odrasli-ma koji će poticati njegov razvoj i uče-nje. Umjesto djeteta spremnog za školu

– zajednica i škola spremni za dijete.

ŠKOLAVRTIĆ

18 VRTIĆ ZA SVE!

Pučko otvoreno učilište Korak po korakIlica 73, 10000 Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected] tel: +385 1 4854 935 fax: +385 1 4854 022www.korakpokorak.hr Posjetite nas i na našim stranicama: www.reyn-hrvatska.netwww.facebook.com/reyn.hrvatska

Više informacija dostupno je na stranici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije www.mrrfeu.hr i na stranici www.strukturnifondovi.hr

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društvaŠtrigina 1a, 10 000 Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected] tel: +385 1 2399 100fax: +385 1 2399 111http://zaklada.civilnodrustvo.hrwww.civilnodrustvo.hr

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske Opatička 4, 10 000 Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected]: +385 1 4599 873fax: +385 1 4599 811www.uzuvrh.hr

vrtiĆ za sve! - korak po korak · sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost pučkog...

Documents