alotropija i izomorfija prezentacija

7/25/2019 Alotropija i Izomorfija Prezentacija

1/16

Alotropija i

Izomorfja


2/16

AlotropijaPojavljivanje hemijskih tvari u dva ili vieoblika nazivamoALOTROPIJOM .

Prevod sa grkog jezika to znai razliitost.

A razliite tvari istog elementarnog sastava

nazivamoALOTROPIMA iliALOTROPSKIMMODIIKA!IJAMA


3/16

Primjeri alotropijeKisik i ozon Dijamant i graft


4/16

PolimorfjaAlotropija je vezana za razliit poredak atoma,iona ili molekula u kristalnoj reetki.

Alotropiju kod koje se alotropi meusobnorazlikuju prema kristalnom obliku nazivamoP!"#$%".

Prema broju alotropa razlikujemo'dimorfju,trimorfju...

Kod ugljika imamo dimorfju.


5/16

Pretvorbe alotropa(tabilni alotropi ) kada se alotrop ne mijenja uodreenim fzikim uvjetima.

*estabilan alotrop ili ) kada se alotrop mijenjau drugu alotropsku modifka+iju u odreenimfzikim uvjetima. A kada je alotrop nestabilan a ne prelazi u

drugi alotrop tada taj alotrop nazivamo#-A(-A"!A*.Pretvorba alotropa nije trenutna i brzina

pretvorbe ovisi o prirodi tvari i temperaturi.


6/16

nergija alotropa(vaki alotrop posjeduje odreenu energiju.Pri promjeni iz jednog stanja u drugo oslobaa se ili

ve/e energija jednaka razli+i sadr/aja energije alotropa.

-ako se pri prelazi kisika u ozon ve/e energija od 012k&mol340, to znai da alotrop ozon ima ve5u entalpiju odalotropa kisika.ntalpija4 mjera za unutranji sadr/aj toplinske

energije.(tabilan alotrop posjeduje manje energije od nestabilnog

67dijamant867graft8 9i:; 40,


7/16

st=aldova pravila o stupnjevitom

prelazu>vijek prvi nastaje najnestabilniji alotrop ako alotrop

nastaje prilikom kondenziranja pare, ili kristaliza+ijomotopine ili taljevine, a zatim on prelazi u alotrop koji je

stabilan.:emijski sistem, koji se javlja u vie energetskih stanja, neprelazi gubitkom energije izravno, ve5 postupno u stanjenajni/e energije.Pri nekoj odreenoj temperaturi stabilan alotrop ima ni/i

tlak para nego nestabilan alotrop.?bog toga je i pri nekoj odreenoj temperaturi topljivost

stabilnog alotropa u nekom otapalu manja nego onanestabilnog alotropa 7stabilni +rveni @os@or se ne otapa uugljik4disulfdu, a nestabilni bijeli @os@or se otapa vrlo lako8


8/16

#onotropija(amo je jedan alotrop stabilan u normalnimfzikim okolnostima, a ostali su metastabilniili nestabilni te nastoje da preu u stabilnijumodifka+iju.

Kisik,ugljik,@os@or,kal+ij4karbonat svi posjeduju

monotropnu alotropiju.Kondenziranjem @os@orne pare nastaje

nestabilan bijeli @os@or koji ve5 na obinojtemperaturi prelazi polako u +rveni @os@or.


9/16

nantiotropija(vaki alotrop stabilan je u stanovitomtemperaturnom podruiju.

-emperaturu pri kojoj jedan alotrop prelazi u druginazivamo temperaturom pretvorbe ili takompretvorbe.Kod temperature pretvorbe oba alostropa imaju isti

tlak para i istu topljivost u odreenom otapalu.

nantiotropija je uvijek vezana za polimorfju tj.Postoji razlika u kristalnoj reetki alotropa.


10/16

Dinamika alotropijaAlotropi zajedno postoje i stabilni su unutar iregpodruija fzikih uvjeta.Promjena uvjeta unutar tog podruija mijenja samo

propor+iju prisutnih alotropa.Dinamika alotropija vezana je samo za razliku u

molekulskoj konstitu+iji a nikako ne za polimorfju.

Primjer' Ako se rastaljeni sumpor ugrijan iznad 0BC6naglo ulije u hladnu vodu nastaje vrst plastinisumpor. n sadr/i lanane poliatomske molekule, kojepri niskoj temperaturi vrlo polagano prelaze uprstenaste oktoatomske molekule rompskog sumpora.


11/16

"zomorfja i vrste

otopinePojava izomorfje poslu/ila za odreivanje

relativnih atomskih masa elemenata.

"zmo@or@ni kristali ) kristali istog oblika kojiimaju sline hemijske osobine.

6a6izomor@an sa #g6 i %e6Ali ne mora uvijek znaiti da ako elementi imajusline @ormule da su izomor@ni


12/16

(ljede5a velika skupina izomor@nih kristala ine A!A>*" kojikristaliziraju u oktaedrima a imaju najjednostavniju hemijsku@ormulu'

Edje mo/e biti *a, K, $b, 6s, Ag, -!.. A mo/e biti A!, 6r, %e, F,Ea, "n itd..

Vidimo da je izomorfja uvjetovana sposobnou nekihatoma slinog hemijskog karaktera da jedan drugogmogu zamijeniti u kristaliziranom hemijskom spoju.Zbog toga niz takvih atoma, odnosno iona nazivamoIZ!"#$I! $IZ!, a same atome %ione& IZ!"#$I!A


13/16

Gvrste otopine"zomor@ne tvari stvaraju jednake kristalne prostornereetke u kojima stukturne jedini+e mogu jednadrugu zamijeniti

?amjena nekog atoma ili iona nekim drugimizomor@nim atomom ili ionom u kristalnoj reetkimo/e biti i samo djelomina, u tom sluaju

govorimo o GF$(-"# -P"*A#A jer je takavkristal homogena smjesa 2 ili vie izomor@nih tvari.

K6l H K#n


14/16

> vrstoj otopini izomor@ni atomi ili ioninepravilno su rasuti u kristalnoj reetki.> stanovitim sluajevima mo/e biti raspodjelai pravilna i takvu prostornu reetku nazivamoIIsupra reetkomJJ 7engl. (uperlatti+e8.

snovni zahtjev je da izomor@ni atomi 7ioni8prave vrstu otopinu, da se previe nerazlikuju u veliini 7Eoldmitovo pravilo da seradijusi ne razlikuju vie od 0L8


15/16

te5enja kristalne reetke&o 5emo spomenuti da postoje M vrsta

ote5enja 7de@ekata8 kristalne reetke kodvrstih otopinaDe@ekat neisto5e ) Prisustvo stranog

elementa u K.$.%renkelov de@ekt ) "oni bivaju pomjereni u

meuatomski prostor sa svog mjesta.(+hottkNjev de@ekt ) dsutnost istog brojakationa i aniona na nekim mjestima u K.$.


16/16

*adrastanje"zomor@ne tvari takoe mogu 7ali ne moraju8kristalizirati na ve5 postoje5em kristalu drugeizomor@ne tvari.

-a pojava se naziva nadrastanje 7engl.vergro=th8 a nastale kristale nadraslim

kristalima.

alotropija i izomorfija prezentacija

Documents