analiza komparativnih prednosti hrvatske u …
Post on 29-Nov-2021
10 Views
Preview:
TRANSCRIPT
ANALIZA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI HRVATSKE UMEĐUNARODNOJ RAZMJENI
Vrdoljak, Antonela
Master's thesis / Diplomski rad
2019
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:446289
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-29
Repository / Repozitorij:
REFST - Repository of Economics faculty in Split
SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
DIPLOMSKI RAD
ANALIZA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
HRVATSKE U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI
Mentor: Studentica :
prof.dr.sc. Zlatan Reić Antonela Vrdoljak
Split, rujan 2019
2
1. UVOD ............................................................................................................................................. 3
1.1. Predmet i problem istraživanja ............................................................................................ 3
1.2. Ciljevi istraživanja ................................................................................................................ 6
1.3. Hipoteze istraživanja ............................................................................................................. 6
1.4. Metode istraživanja ............................................................................................................... 7
1.5. Struktura diplomskog rada .................................................................................................. 8
2. TEORIJE MEĐUNARODNE EKONOMIJE ............................................................................ 9
2.1. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda ............................................................. 9
2.2. Hecksher-Ohlinova teorija vanjske trgovine .................................................................... 11
2.3. Heckscher-Ohlinovi teoremi ............................................................................................... 15
2.3.1. Heckscher-Ohlinov teorem ......................................................................................... 15
2.3.2. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora ............................................. 16
2.3.3. Rybczynski teorem ...................................................................................................... 17
2.3.4. Stolper-Samuelson teorem .......................................................................................... 18
2.4. NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE ................................................................... 19
2.4.1. Kravisova teorija vanjske trgovine ............................................................................ 19
2.4.2. Linderova teorija vanjske trgovine ............................................................................ 19
2.4.3. Teorija životnog ciklusa proizvoda ............................................................................ 20
3. ANALIZA MEĐUNARODNE RAZMJENE REPUBLIKE HRVATSKE ............................ 22
3.1. Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom prema sektorima ....................... 23
3.2. Pokrivenost uvoza izvozom ................................................................................................. 28
3.3. Komparativne prednosti neto robnog izvoza Hrvatske ................................................... 30
3.4. Prikaz izvoza i uvoza prema zemljama EU ....................................................................... 31
3.5. Usporedba konkurentskih prednosti Hrvatske i odabranih zemalja EU ....................... 35
3.6. Testiranje hipoteza .............................................................................................................. 37
4. OCJENA STANJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA U SEKTORU MEĐUNARODNE
RAZMJENE......................................................................................................................................... 39
4.1. Konkurentnost ..................................................................................................................... 39
4.2. Poslovno okruženje .............................................................................................................. 42
4.3. Perspektive budućeg razvoja .............................................................................................. 43
LITERATURA: ................................................................................................................................... 45
POPIS SLIKA: .................................................................................................................................... 46
POPIS TABLICA: ............................................................................................................................... 46
POPIS GRAFIKONA: ........................................................................................................................ 47
ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 48
3
1. UVOD
1.1. Predmet i problem istraživanja
Međunarodna trgovina je gospodarska djelatnost koja se može definirati kao opseg razmjene
robe i usluga s inozemstvom odnosno razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara sa
zemljama cijelog svijeta. Zemlje koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni razlikuju se po
veličini, dostupnim resursima potrebnim za proizvodnju, razini tehnološkog razvoja, cijeni
proizvodnih dobara te preferencijama potrošača.
Međunarodna trgovina kao jedna od grana ekonomije već je u prošlosti imala veliki utjecaj na
ekonomske odnose. Pomoću međunarodne trgovine na tržištima svih zemalja uvozom se
zadovoljavaju potrebe nacionalne ekonomije, a izvozom se omogućuje ostvarivanje potrebnog
dohotka. Temeljni dio ovog rada prikazuje, analizira, objašnjava te praktično potkrepljuje
teorijsku podlogu vezanu za međunarodnu razmjenu Hrvatske i odabranih zemalja EU.
Međunarodna razmjena svake zemlje u osnovi je odraz prvenstveno unutrašnjih zbivanja u
privredi, proizvodnje i potrošnje, ponude i potražnje viškova i manjkova tržišnih dobara u
gospodarstvu otvorenom prema svjetskom tržištu.1
Izvoz ima izuzetnu važnost, i on se nesumnjivo ubraja među najznačajnije i najbrže rastuće
aktivnosti čija je stopa rasta veća od proizvodnje u međunarodnoj ekonomiji.2 Svaka je zemlja
više ili manje ovisna o robnoj razmjeni s inozemstvom. Ako neka zemlja raspolaže s viškom
resursa ona će ih plasirati na tržište drugih zemalja pod uvjetima koji joj osiguravaju daljnji
gospodarski rast i zadržavanje odgovarajuće pozicije na stranom tržištu. Za razliku od izvoza
uvozom se nastoje podmiriti potrebe stanovništva i privrede robom i uslugama kojih na
domaćem tržištu nema dovoljno ili ih nema opće. 3
Kako bi Hrvatska u potpunosti zadovoljila potrebe stanovništva zbog nedostatka potrebnih
resursa i alternativa mora se uključiti u međunarodnu razmjenu. Optimalan gospodarski rast i
razvoj će se postići proizvodnjom proizvoda pomoću kojih će se ostvariti potrebna
1 Kovačević, B.,Sabolović, D.: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske 2 Lee & Habte-Giorgis (2004) 3 Andrijanić, I., (2001): Vanjska trgovina kako poslovati s inozemstvom, Zagreb, 16 str
4
komparativna prednost. Komparativna prednost podrazumijeva da Hrvatska proizvodi ona
dobra koja se mogu jeftiniji proizvesti, a uvozi ona čija je proizvodnja skuplja.
Ulazak Hrvatske u EU doveo je do prihvaćanja novih zakonskih i pravnih regulativa Europske
unije. Nakon ulaska Hrvatske u EU istraživanje komparativnih prednosti dobilo je na važnosti
zbog istraživanja načina povećanja robnog izvoza na tržište zemalja EU i ostvarivanja koristi
od robne razmjene. Unutarnje tržište Unije počiva na četiri temeljne slobode, redom: slobodi
kretanja robe, slobodi kretanja radnika, slobodi kretanja kapitala te slobodi pružanja usluga
među državama članicama.
Ulaskom u EU Republika Hrvatska se obvezala na primjenu Zajedničke trgovinske politike.
Tako su svi hrvatski zakoni i provedbeni propisi u trgovinskoj politici prestali biti na snazi
danom stupanja u članstvo EU, odnosno od 1. srpnja 2013. godine.4 Iako su propisi koji se
odnose na trgovinsku razmjenu jasno definirani Hrvatska se i dalje bori s velikom zaduženošću.
Pristupanjem Hrvatske EU izvan snage su stavljeni ugovori o slobodnoj trgovini od kojih
posebno važan CEFTA 2006. Dogovoren je niz protokola kojima se žele ublažiti posljedice
izlaska RH iz CEFTE te kako bi se u što većoj mjeri prenijele trgovinske povlastice između RH
s tim zemljama u odnosu na prethodne ugovore. 5 S obzirom na to da je Hrvatska veliki broj
proizvoda izvozila u dvije za nju najvažnije članice CEFTE Srbiju i Bosnu i Hercegovinu
dogovoreno je da za dvije trećine poljoprivredno- prehrambenih proizvoda se uvede nulta stopa
carina, ali za ostatak odnosno jednu trećinu će se uvesti potrebne carine.
Za vrijeme članstva u CEFTA-i Hrvatska je povećala svoj BDP I BDP pc. Na godišnjoj razini
u razdoblju od 2001. do 2008. god ostvarivala je porast između 4 i 5%, ali nakon gospodarske
krize dolazi do njegovog pada. U prve dvije godine članstva u EU hrvatsko gospodarstvo je
bilježilo pad BDP-a, te je tek u razdoblju 2015. godine došlo do njegovog malog ali ne i
značajnog rasta. U 2016. godini Hrvatska je s ostvarenom stopom rasta od 6,9% bila među tri
članice EU koje su u prošloj godini najviše povećale vrijednost svog izvoza. S obzirom na
visoku uvoznu ovisnost proizvodnje i oporavak potražnje imali su svoju cijenu pa je i rast
vrijednosti uvoza bio među najizraženijima. Hrvatska se našla u skupini zemalja članica koje
su povećale vrijednost svog deficita za 5,9% te se najveći dio tog deficita odnosi na trgovinu sa
zemljama članica EU. U promatranoj godini izvoz je i dalje nizak u usporedbi za uvozom te je
saldo robne razmjene imao negativan utjecaj na kretanje BDP-a.
4 Turčić, Z. (2015): Hrvatsko gospodarstvo u vanjskotrgovinskoj razmjeni, Zagreb, Poslovna izvrsnost, str.167 5 Turčić, Z. (2015): Hrvatsko gospodarstvo u vanjskotrgovinskoj razmjeni, Zagreb, Poslovna izvrsnost, str.168
5
Za Hrvatsku je važno da izvoz raste po višim stopama od uvoza, a da je robni deficit u padu
ali su za to nužne dodatne mjere poticanja izvoza.6 Kada devizni priljev od izvoza ne pokriva
ni polovicu vrijednosti robnog uvoza, to je u ekonomiji ozbiljan znak upozorenja i potrebe
reguliranja tokova vanjske trgovine.7
Kretanje uvoza i izvoza može se objasniti po načelu dvije teorije komparativnih prednosti
Ricardove i Heckscher-Ohlinove. Ovisno o strukturi, rastu i razvoju pojedine zemlje mijenjaju
se i njene komparativne prednosti te to dovodi do zaključka da izvozne aktivnosti neće uvijek
biti iste. Kroz analizu komparativnih prednosti predstavit će se teorija komparativnih prednosti
koja je imala veliki značaj za razvoj međunarodne trgovine kao i za specijalizaciju na razini
nacionalnih ekonomija.
Komparativna prednost u ekonomiji označava oportunitetni trošak između dva proizvođača.
Onaj proizvođač koji ima manji oportunitetni trošak proizvodnje dobra ima komparativnu
prednost u odnosu na drugog proizvođača tog dobra. Nije moguće da komparativnu prednost u
proizvodnji oba dobra ima samo jedna osoba. U slučaju da obje osobe imaju potpuno iste
oportunitetne troškove jedna osoba će imati komparativnu prednost u jednom, a druga u drugom
dobru.
Za izračun komparativnih prednosti koristit će se index RCA koji se koristi u međunarodnoj
ekonomiji za izračunavanje relativne prednosti ili nedostataka određene zemlje u određenoj
skupini dobara ili usluga što se očituje u trgovinskim tokovima. Što je RCA pokazatelj veći to
je komparativna prednost određenog sektora neke zemlje veća.
Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda predstavlja prednost neke zemlje s obzirom
na dostupne resurse na osnovu kojih se proizvode određeni proizvodi i usluge u toj zemlji po
nižoj cijenu nego u drugim zemljama. Mnogi ekonomisti vjeruju da je rikardijanski model
potpuno prikladan za opisivanje razloga i posljedica postojanja svjetske trgovine i da su njegove
dvije najvažnije posljedice razlike u proizvodnosti koje igraju važnu ulogu te važnost
komparativne prednosti.8
Druga teorija komparativnih prednosti je Heckscher-Ohlinova teorija međunarodne razmjene
koja glasi da zemlja će izvoziti dobro u čijoj proizvodnji se koristi relativno obilniji, a time i
jeftiniji faktor, a uvozit će dobro u čijoj se proizvodnji koristi relativno oskudniji faktor. Eli
6 Hrvatska gospodarska komora,Robna razmjena Hrvatske u 2016.godini 7 Kovačević, B., Sabolović, D.: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske 8 Krugman, P.R., Obstfeld, M. (2009): Međunarodna ekonomija, 47 str
6
Heckscher i Bertil Ohlin su svojim radom postavili temelje na kojima je došlo do značajnog
razvoja teorije međunarodne trgovine.
Heckscher-Ohlinov model već dugo vremena predstavlja središte trgovinske teorije jer
omogućava istodobno razmatranje raspodjele dohotka i obrasca trgovine te ima ključni značaj
u razumijevanju učinka trgovine na raspodjelu dohotka.9 Heckscher-Ohlinov model
međunarodne razmjene sastoji se od 4 osnovna teorema:
• Heckscher-Ohlinov teorem
• Teorem izjednačenja cijena proizvodnih faktora
• Teorem Rybcynskog
• Stople-Samuelsonov teorem
1.2. Ciljevi istraživanja
Nakon definiranja problema istraživanja može se zaključiti kako su glavni ciljevi istraživanja
analizirati i istražiti strukturu i stanje hrvatskog uvoza i izvoza te komparativne prednosti
Hrvatske u uvozu i izvozu u odnosu na odabrane zemlje EU. Ciljevi su usporediti i analizirati
dobivene rezultate te ih prikazati kroz diplomski rad. Svrha je istražiti kako je ulazak Hrvatske
u EU utjecao na međunarodnu trgovinsku razmjenu. Kroz teorijsku analizu teorija
međunarodne trgovine provesti će se empirijska analiza komparativnih prednosti i Heckscher-
Ohlinove teorije.
1.3. Hipoteze istraživanja
U skladu s prethodno navedenim predmetom i ciljevima istraživanja sljedeće hipoteze će se
istražiti:
H1. Ulazak RH u EU doveo je do povećanja kretanja robnog izvoza
H2. Ulazak RH u EU doveo je do povećanja kretanja robnog uvoza
9Krugman, P.R., Obstfeld M. (2009): Međunarodna ekonomija, 76 str
7
1.4. Metode istraživanja
Metoda analize i sinteze
Metoda analize predstavlja postupak znanstvenog istraživanja raščlanjivanjem složenih
pojmova, sudova i zaključaka na jednostavnije dijelove i elemente. Metoda sinteze je postupak
znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem sinteze jednostavnih sudova u
složenije. Cjelokupna analiza odnosi se na analizu komparativnih prednosti RH te analizu
kretanja robnog uvoza i izvoza i njegovu strukturu. Metodom sinteze rezultati empirijske
analize prikazani su u obliku zaključka.
Komparativna metoda
Komparativna metoda je metoda uspoređivanja koja se može objasniti kao postupak kojim se
proučavaju odnosi, sličnosti i razlike između dva predmeta ili pojave s ciljem da se dobiju
određeni zaključci. Prilikom usporedbe komparativnih prednosti uvoza i izvoza Hrvatske i
odabranih zemalja EU koristi se komparativna metoda.
Metoda deskripcije
Metoda deskripcije je postupak jednostavnog opisivanja ili očitavanja činjenica, procesa i
predmeta u prirodi i društvu te njihovih empirijskih potvrđivanja odnosa i veza, ali bez
znanstvenog tumačenja i objašnjavanja. U svrhu opisivanja, istraživanja stanja i procesa te zbog
prikaza dobivenih rezultata empirijske analize koristi se metoda deskripcije.
Statistička metoda
Pomoću statističke metode nakon provedene analize rezultati se prikazuju grafički i tabelarno,
nakon čega se tumače i daju zaključci o prikazanim podacima te se postavljaju hipoteze čija
se istinitost testira.
Matematička metoda
Matematička metoda podrazumijeva korištenje matematičkih formula i simbola te
matematičkih operacija. Koristit će se indexi za izračun potrebnih podataka za empirijsku
analizu.
Konačno u pisanju diplomskog rada koristit će se deduktivno-logička metoda koja je usmjerena
na korištenje dostupne stručne literature, postojećih iskustava te internetskih izvora. U
8
empirijskom dijelu korištenjem različitih metoda prikupit će se podaci, a zatim će se pomoću
tih podataka provesti analiza te dobiti potrebni rezultati.
1.5. Struktura diplomskog rada
Diplomski rad se sastoji od 5 dijelova. U prvom dijelu odnosno uvodu definiran je predmet i
problem istraživanja, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, metode istraživanja te su
postavljene hipoteze čija se istinitost testira. Uvodno poglavlje završava pregledom strukture
diplomskog rada po poglavljima.
U drugom dijelu diplomskog rada prikazan je teorijski aspekt pod nazivom Teorije
međunarodne razmjene s detaljnim pristupom teoriji komparativnih prednosti Davida Ricarda
i Heckscher-Ohlinovoj teoriji međunarodne razmjene te novijim teorijama međunarodne
razmjene.
Treći dio diplomskog rada sadrži analizu koja obuhvaća kretanje robnog uvoza i izvoza,
strukturu, strukturu robnog uvoza i izvoza po sektorima, pokrivenost uvoza izvozom te analizu
robne razmjene zemalja Europske unije. Analizirat će se komparativna prednost Hrvatske i
odabranih zemlja Europske unije. Kroz analizu daje se prikaz međunarodne razmjene Hrvatske
i zemlja EU. Za izračun komparativnih prednosti koristit će se index odnosno pokazatelj neto
izvoza RCA. U ovom dijelu diplomskog rada prikazane su hipoteze te testirana njihova
istinitost s obzirom na dostupne podatke.
U četvrtom dijelu rada prezentirat će se ocjena stanja hrvatskog gospodarstva u sektoru
međunarodne razmjene kroz konkurentnost, poslovno okruženje i perspektive budućeg razvoja.
U završnom odnosno petom dijelu prikazan je zaključak, popis korištene literature pri izradi
rada, popis slika, tablica i grafova.
9
2. TEORIJE MEĐUNARODNE EKONOMIJE
Međunarodna trgovina počiva na međunarodnoj razmjeni i specijalizaciji u kojoj će se svaka
zemlja podijeliti i specijalizirati na određene proizvodne djelatnosti koje proizvode robu za
međunarodnu razmjenu.10
U međunarodnoj ekonomiji dolazi do prodaje dobara i usluga koje zemlje prodaju jedna drugoj
pri čemu je ta razmjena gotovo uvijek obostrano korisna. Zemlje koje sudjeluju u međunarodnoj
razmjeni te od toga imaju određene koristi to čine iz dva razloga. Prvi razlog sudjelovanja u
međunarodnoj trgovini je taj da su zemlje koje trguju međusobno različite te će tako svaka
zemlja proizvoditi ona dobra u kojima je proizvodnja učinkovitija. Drugi razlog zbog kojeg
sudjeluju u međunarodnoj trgovini je iskorištavanje ekonomije obujma u svojoj proizvodnji
odnosno proizvodnja određenog broja dobara u većem obujmu što je mnogo učinkovitije nego
proizvodnja svih mogućih dobara.11
2.1. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda
David Ricardo (1772 – 1823) bio je reprezentativni teoretičar klasične škole ekonomije koju
je pokrenuo Adam Smith. Ricardova teorija komparativnih prednosti razvijena u njegovom
djelu „On principles of Political Economy and Taxation“ bila je jedna od rijetkih teorija oko
koje se ekonomisti svih različitih škola razumiju i slažu.12 Teorija komparativnih prednosti
nastoji objasniti strukturu međunarodne razmjene odnosno strukturu izvoza i uvoza onih
zemalja koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni.13
Načelo komparativne prednosti podrazumijeva da će zemlje proizvoditi i izvoziti ona dobra za
koja su najviše kvalificirane. Na temelju načela komparativne prednosti dolazi se do tvrdnje da
svaka zemlja može profitirati više ili manje efikasno od drugih zemalja u proizvodnji nekog
dobra. „Načelo komparativne prednosti kaže da će svaka zemlja imati koristi ako se specijalizira
u proizvodnji i izvozu onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove. Suprotno
10 Glas, M., Kovač, B., Reić, Z.(2003): Ekonomija i politika tržišnog društva, Split, str364. 11 Krugman, P.R., Obstfeld, M. (2009) :Međunarodna ekonomija; Teorija i ekonomska politika, Zagreb, str 24 12 Negishi, T., (2001): Developments of International Trade Theory, str 21. 13 Babić, A,Babić, M. (2008): Međunarodna ekonomija, Zagreb, str 53.
10
tome svaka će država imati koristi od uvoza onih dobara koje proizvodi uz relativno visoke
troškove.“14
U svom djelu On principles of Political Economy and Taxation iz 1817. godine David Ricardo
objašnjava da iako će međunarodna trgovina povećati masu roba neće odmah povećati ukupnu
količinu vrijednosti roba u ekonomiji. Ricardo u svojoj teoriji koja je zasnovana na radnoj teoriji
vrijednosti prepoznaje da se zemlja, rad i kapital koriste u proizvodnji određene robe te u slučaju
savršeno slobodne trgovine dolazi do toga da svaka zemlja usmjerava svoj kapital i rad u one
sektore od kojih ima najviše koristi.15
Koncept komparativnih prednosti prikazat će se kroz jednostavan primjer dvije zemlje koje
proizvode samo dva dobra:
Tablica 1: Koncept komparativnih prednosti
Izvor: obrada autora
U tablici su kao primjer za objašnjenje teorije komparativnih prednosti prikazane dvije zemlje
A i B koje proizvode određene proizvode X i Y. David Ricardo tvrdi da i one zemlje koje imaju
manju efikasnost u oba proizvoda da je dobro da se specijaliziraju i izvoze taj jedan proizvod,
a one zemlje koje su efikasne u proizvodnji oba proizvoda da se isto tako specijaliziraju u
proizvodnji samo jednog proizvoda te njega izvoze.16
U tablici zemlja A je efikasnija u proizvodnji oba proizvoda, ali veću prednost ima u proizvodnji
proizvoda Y. S obzirom na navedene podatke zemlja A bi se trebala specijalizirati u proizvodnji
proizvoda Y te ga izvoziti, a uvoziti proizvod X iako je u njemu apsolutna efikasnija u odnosu
na zemlju B. Druga zemlja B manje je efikasna u proizvodnji oba dobra, ali s obzirom na
14 Paul A.Samuelson;Wiliam D.Nordhaus, Ekonomija, Zagreb, 2010, str 341. 15 Host, A., Zaninović, V. (2018): Razvoj teorija međunarodne ekonomije od Smitha do Melitza, Rijeka, str 14. 16 Reić, Z., Mihaljević Kosor, M.,Šimić, V. (2017), Ekonomija, Split, str 264.
ZEMLJA
PROIZVOD A B
X 4 2
Y 8 2
11
podatke u tablici manji nedostatak ima u proizvodnji proizvoda X te bi njega trebala proizvoditi
i zatim izvoziti, a drugi proizvod Y trebala bi uvoziti.
Na ovaj način je međunarodna trgovina korisna za sve zemlje jer svaka zemlja postiže kroz
specijalizaciju u međunarodnoj trgovini veći dohodak ali i niže troškove.17
Pretpostavke Ricardovog modela međunarodne trgovine:18
• Količina raspoloživih proizvodnih resursa u zemljama je ista te je svaka jedinica
proizvodnih resursa identična
• Faktori proizvodnje su savršeno mobilni između regija unutar jedne zemlje, ali savršeno
imobilni između zemalja. Ova pretpostavka implicira da su cijene faktora proizvodnje
identične između različitih industrijskih sektora unutar zemlje
• Pretpostavke radne teorije vrijednosti, koja implicira da je rad jedini faktor proizvodnje
u proizvodnom procesu, odnosno da su svi drugi faktori proizvodnje (eventualno)
mjereni kroz jedinice rada potrebnih za njihovu proizvodnju
• Razina tehnologije je fiksna, ali različita između zemalja
• Troškovi proizvodnje su konstantni, što implicira da je krivulja ponuda savršeno
elastična
• Puna zaposlenost
• Savršena konkurencija, što implicira da svi ekonomski agenti raspolažu sa svim
relevantnim informacijama na tržištu, slobodan ulazak i izlazak s tržišta, cijena
proizvoda je jednaka graničnim troškovima proizvodnje
• Unutarnji i vanjski transportni troškovi su jednaki nuli te ne postoje carinske i
necarinske prepreke trgovini
• U modelu postoje samo dvije zemlje i dva proizvoda
2.2. Hecksher-Ohlinova teorija vanjske trgovine
Skoro stoljeće nakon što je Ricardo doprinio međunarodnoj trgovini sa svojom teorijom
komparativnih prednosti, u 1930-ima švedski ekonomisti Eli Heckscher (1879-1952) i Bertil
Ohlin (1899-1979) razvili su matematički model za međunarodnu trgovinu.
17 Reić, Z., Mihaljević Kosor, M.,Šimić, V. (2017), Ekonomija, Split, str 265. 18 Host, A., Zaninović, V. (2018): Razvoj teorija međunarodne ekonomije od Smitha do Melitza, Rijeka, str 15.
12
U svakoj zemlji postoje razlike u odnosima cijena proizvoda, ali do toga dolazi zbog razlike u
uvjetima ponude ili potražnje za određenim proizvodom. Svaki potrošač ima različite
preferencije i mogućnosti s obzirom na dohodak pri odabiru proizvoda te tu dolazi do razlike u
uvjetima potražnje, a do razlike u uvjetima ponude dolazi zbog razlika o mogućnostima i
uvjetima koji su potrebni za proizvodnju tog proizvoda.
Navedena teorija objašnjava da što god neka zemlja raspolaže s većom kolčinom nekog
proizvodnog faktora onda je cijena tog faktora relativno niža pa dolazi do toga da je proizvodnja
onog dobra koji koristi jeftiniji proizvodni faktor relativno jeftinija. Zato svaka zemlja ima
komparativnu prednost u proizvodnji onog dobra pri kojoj se koristi više dostupan i relativno
jeftiniji proizvodni faktor.
„Svaka će zemlja izvoziti robu koja sadrži više njezinog relativno obilnog (jeftinijeg)
proizvodnog faktora, a uvozit će ono dobro u čijoj se proizvodnji intenzivnije koristi relativno
oskudni (skupi) proizvodni faktor te zemlje.“19 Temelj Hecksher- Ohlinove teorije
međunarodne razmjene je da će svaka zemlja koja sudjeluje u razmjeni izvoziti ono dobro koje
ima u većoj količini, a koje se kao proizvodni faktor koristi u proizvodnji.
Kroz sljedeći primjer u tablici prikazat će se faktorska raspoloživost zemlje A i zemlje B.
Vidljivo je da zemlja B raspolaže s više rada i kapitala nego zemlja A. Prema navedenoj
Heckscher-Ohlinovoj teoriji kod zemlje A je kapitalna opremljenost rada veća u odnosu na
zemlju B. (KA/LA= 0.5,KA/LA=2)
Tablica 2: Faktorska raspoloživost dviju zemalja
Zemlja A Zemlja B
L 600 3000
K 1200 1500
Izvor: obrada autora
Pretpostavke Hecksher-Ohlinova modela međunarodne ekonomske razmjene :20
1. Postoje dvije zemlje (zemlja A i zemlja B), dva dobra (dobro X i dobro Y), te dva faktora
proizvodnje (rad i kapital)
19 Babić, A,Babić, M. (2008): Međunarodna ekonomija, Zagreb, str 71. 20 Host, A., Zaninović, V. (2018): Razvoj teorija međunarodne ekonomije od Smitha do Melitza, Rijeka, str 72.
13
2. Dobro X je radnointezivno, a dobro Y kapitalnointezivno u obje zemlje
3. Oba dobra se proizvode uz konstantnu ekonomiju obujma u obje zemlje
4. Tehnologija proizvodnje je identična u obje zemlje
5. Postoji nesavršena specijalizacija u proizvodnji obje zemlje
6. Preferencije potrošača su identične u obje zemlje
7. Postoji savršena konkurencija na tržištu dobara i tržištu faktora proizvodnje u obje zemlje
8. Postoji savršena mobilnost faktora proizvodnje unutar zemalja, ali i savršena imobilnost
između zemalja
9. Transportni troškovi, carine i druge prepreke slobodnom odvijanju međunarodne trgovine
su zanemareni
10. Postoji puna zaposlenost faktora proizvodnje u obje zemlje
11. Bilateralna međunarodna razmjena između zemalja je uravnotežena
Zbog prve pretpostavke, standardni Heckscher-Ohlin model često se naziva 2 x 2 x 2 model.
Ovo je čak najmanji model u kojemu je broj zemalja, dobara i faktora jednak. Proširivanje
modela na složenije slučajeve nije lako.
Druga pretpostavka podrazumijeva da dobro X zahtijeva relativno više rada u proizvodnji nego
dobro Y u obje zemlje.21
Značenje treće pretpostavke je da odgovarajuća proporcionalna promjena u svim inputima
odnosno jedinicama rada i kapitala uzrokuje promjenu outputa u istom postotku kao i svi
inputi.22
Četvrta pretpostavka podrazumijeva da je proizvodna funkcija nekog dobra npr. X jednaka u
obje zemlje. Ako je faktor cijene isti u obje zemlje onda će proizvođači zemlje A koristiti iste
količine rada i kapitala kao i druga zemlja B koja sudjeluje u proizvodnji. Sve isto vrijedi za
proizvodnu funkciju ako se proizvodi proizvod Y umjesto proizvoda X. Izgleda da je s ovom
pretpostavkom Ohlin prihvatio da je proizvodnja funkcija svugdje ista.
Pretpostavka pod brojem pet znači da se nakon uvođenja slobodne trgovine ni zemlja A ni
zemlja B ne specijaliziraju u potpunosti tijekom proizvodnje ni u jednom proizvodu. Isto tako
21 Host, A., Zaninović, V. (2018): Razvoj teorija međunarodne ekonomije od Smitha do Melitza, Rijeka, str 74. 22 Chacholiades, M. (1990): Internation economics, str 64.
14
ova pretpostavka sugerira da su dvije zemlje približno iste veličine ili da nijedna zemlja nije
premala u odnosu na drugu.
Šesta pretpostavka podrazumijeva da su preferencije potrošača su identične u obje zemlje. To
znači da ako zemlja A i zemlja B imaju isti dohodak i suočene su s istom cijenom proizvoda,
tada bi obje zemlje „konzumirale“ otprilike iste proizvode. Empirijska istraživanja su pokazala
da postoji značajna sličnost u funkcijama potražnje među zemljama.
Sedma pretpostavka savršene konkurencije isključuje monopolističke i oligopolističke tržišne
strukture. Na savršeno konkurentnom tržištu svaki kupac ili prodavač je premalen da bi
pojedinačno izvršio bilo kakav značajan utjecaj na cijenu. Savršeni konkurenti su potpuno
informirani o cijeni koja prevladava u svim dijelovima tržišta, što rezultira istom cijenom te se
to zove „zakon jedne cijene“. Osim toga, cijene na tržištu su određene ponudom i potražnjom,
a dugoročno gledano, cijene roba jednake su odgovarajućim troškovima proizvodnje.23
Sljedeća odnosno osma pretpostavka govori o tome da su Heckscher i Ohlin pravili razliku
između unutarnje i vanjske mobilnosti faktora. Iako dopuštaju maksimalni stupanj mobilnosti
faktora među industrijama unutar iste zemlje odnosno unutarnji faktor mobilnosti,
pretpostavljaju da su međunarodni dogovori u svjetskom gospodarstvu takvi da ni rad ni kapital
ne mogu migrirati iz jedne zemlje u drugu.
Deveta pretpostavka podrazumijeva da trgovine proizvodima izjednačavaju cijene svojih
proizvoda između zemalja te da relativne cijene proizvoda koje prevladavaju u zemlji A moraju
prevladati u zemlji B.
Deseta pretpostavka znači da gospodarstva proizvode svoje proizvode na granici svojih
proizvodnih mogućnosti, a strojevi potrebni u proizvodnji rade punim kapacitetom te postoji
samo dobrovoljna nezaposlenost.24
Jedanaesta odnosno zadnja pretpostavka podrazumijeva da je izvoz zemlje A jednak uvozu
zemlje B i obrnuto.25
23 Chacholiades, M. (1990): Internation economics, str 65. 24 Host, A., Zaninović, V. (2018): Razvoj teorija međunarodne ekonomije od Smitha do Melitza, Rijeka, str 74 25 Host, A., Zaninović, V. (2018): Razvoj teorija međunarodne ekonomije od Smitha do Melitza, Rijeka, str 74
15
2.3. Heckscher-Ohlinovi teoremi
Heckscher-Ohlinov model može se prikazati kroz četiri teorema:
▪ Heckscher-Ohlinov teorem
▪ Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora
▪ Rybczynski teorem
▪ Stolper-Samuelson teorem
2.3.1. Heckscher-Ohlinov teorem
Heckscher-Ohlinov teorem govori da svaka zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji
onog dobra kojeg intenzivnije koristi odnosno koji joj je više dostupan. Zemlja A koja obiluje
radom kao faktorom proizvodnje imat će komparativnu prednost u proizvodnji i izvozu dobra
X jer je to radno dobro. Zemlja B koja se gleda kao zemlja bogata kapitalom imat će
komparativnu prednost pri proizvodnji i izvozu proizvoda Y jer je to kapitalno dobro.
Slika 1: Heckscher-Ohlinov teorem
Izvor: Priručnik iz međunarodne ekonomije
S obzirom na to da komparativnu prednost u proizvodnji dobra X koju ima zemlja A ona pomiče
odnosno povećava svoju proizvodnju s obzirom na početno stanje. Na grafikonu je ta promjena
16
prikazana tako da je točka EA početna proizvodnja, a točka FA prikazuje gdje se zemlja nalazi
nakon povećanja proizvodnje proizvoda X. Na isti zemlja B pomiče svoju proizvodnju iz točke
EB u FB. Nakon što su obje zemlje povećale proizvodnju onih dobara u kojima imaju
komparativnu prednost vidljivo je da su dosegle višu razinu potrošnje koja je prikazana točkom
C pri jednakoj razini preferencije potrošača prikazanoj na grafu pomoću krivulje indiferencije
I1.26
2.3.2. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora
Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora govori da će „međunarodna razmjena
dovesti do izjednačavanja apsolutnih i relativnih prinosa homogenih proizvodnih faktora u
zemljama sudionicama razmjene“.27 Između dvije zemlje dolazi do međunarodne ravnoteže
zato što neka zemlja B obiluje kapitalom i zbog toga će renta biti niža od nadnice, a druga
zemlja odnosno zemlja A obiluje radom te će tamo nadnica biti niža od rente.
Slika 2 : Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora
Izvor: Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije
26 Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije, Zagreb, str 52. 27 Samuelson, P. A. (1948) “International Trade and the Equalisation of Factor Prices”. Economic Journal, Vol.
58, str. 163-84.
17
Na grafikonu su prikazane dvije zemlje A i B. Na osi ordinata prikazan je odnos cijena dobara
X i Y, a na osi apscisa odnos nadnice i rente odnosno proizvodnih faktora. Kao što je prije
navedeno zemlja B obiluje kapitalom i povećava ulaganje u njega pri proizvodnji proizvoda Y
u kojem ima komparativnu prednost. Tijekom tog ulaganja na grafikonu je vidljivo da zbog
toga dolazi do povećanja cijene kapitala te pomicanja odnosa proizvodnih faktora ulijevo.
Zemlja A koja obiluje radom s obzirom na to da ima komparativnu prednost u proizvodnji
proizvoda X ulaže u njega te se zbog toga odnos proizvodnih faktora pomiče udesno, a cijena
rada se povećava. Zato dolazi do izjednačenja odnosno stanja međunarodne ravnoteže jer ako
su cijene dobra X i Y iste u obje zemlje onda je i cijena proizvodnih faktora (nadnice i rente)
ista u obje zemlje.
2.3.3. Rybczynski teorem
Rybczynski teorem definira da „pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloživosti
jednog proizvodnog faktora će izazvati iznadproporcionalni rast outputa onog dobra koje je
intenzivnije tim proizvodnim faktorom i ispodproporcionalno smanjenje outputa drugog dobra
koje nije intenzivno tim faktorom.“28 Rybczynski teorem zapravo kaže da će ako dođe do
povećanja količina nekog resursa ona industrija koja intenzivnije koristi taj resurs povećat će
svoju proizvodnju, a druga industrija će smanjiti svoju proizvodnju.
Slika 3: Rybczynski teorem
Izvor: Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije
28 Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije, Zagreb, str 54
18
Uz fiksne količine kapitala dolazi do povećanja količine rada iz E U E' te do dovodi do rasta
proizvodnje proizvoda X sto je na grafikonu prikazano kao pomak iz točke C u F. S obzirom
na to da je došlo do porasta proizvodnje u industriji koja proizvodi dobro X druga industrija
mora smanjiti proizvodnju svoga dobra Y. Na grafikonu je smanjenje odnosno pad proizvodnje
dobra Y prikazan kao pomak iz točke D u G.
2.3.4. Stolper-Samuelson teorem
Stolper-Samuelsonov teorem opisuje odnos između relativnih cijena proizvodnje i realnih plaća
i stvarnih prinosa na kapital. Ako u poraste relativna cijena proizvodnje nekog dobra to će
uzrokovati povećanje realne zarade odnosno onoga proizvodnog faktora koji se koristi
intenzivnije u proizvodnji toga dobra.
Slika 4: Stolper-Samuelsonov teorem
Izvor: Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije
Ako se pretpostavi da su cijene dobra Y fiksne, dolazi do povećanja cijena drugog dobra X, a
na grafikonu je to prikazano kao pomak iz P-P1. Povećanje cijene dobra X dovelo je do
naglog porasta nadnice(w) iz točke E u G. Uz to što je došlo do naglog porasta nadnice
povećanje cijene dovodi i do povećanja proizvodnje dobra X, ali to uzrokuje smanjenje
potražnje za kapitalom. Na grafu je pomak iz točke F u H prikazan kao pad cijene kapitala
19
odnosno rente. Zaključak Stolper-Samuelsonovog teorema je da je utemeljen na međuodnosu
cijena dobara i proizvodnih faktora.
2.4. NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE
U navedenom poglavlju kroz teorijski dio prikazane su novije teorije vanjske trgovine, a to su
Kravisova teorija vanjske trgovine, Linderova teorija vanjske trgovine i Teorija životnog
ciklusa proizvoda.
2.4.1. Kravisova teorija vanjske trgovine
I.Kravis je iznio tvrdnju da se struktura vanjske trgovine određuje „raspoloživošću“ dobara, a
to znači da se uvoze dobra koja nisu raspoloživa u zemlji.29 Postoje dva razloga zbog kojega
neka dobra nisu raspoloživa, a to su prirodni resursi i inovacije. To znači da postoje dobra nisu
raspoloživa u apsolutnom smislu, a to podrazumijeva npr. dijamante,naftu i dr. ili dobra mogu
biti ne raspoloživa u relativnom smislu, ali to onda znači da je njihova domaća ponuda
neelastična.30 Zbog politike carina, transportnih troškova te postojanja kartelizacije teži se
eliminaciji uvoza onih dobara koji su dostupni u domaćoj proizvodnji premda uz više troškove.
Kravis je utemeljio svoju teoriju kao kritički osvrt na Heckscher-Ohlinovu teoriju jer je tvrdio
da se struktura vanjske trgovine određuje raspoloživošću dobara, a ne raspoloživošću
proizvodnih faktora.
2.4.2. Linderova teorija vanjske trgovine
Među prvima koji su utvrdili da uzorak vanjske trgovine određuje potražnja, a ne ponuda bio
je Linder. Da bi objasnio strukturu vanjske trgovine on pravi razliku između trgovine primarnih
i industrijskih proizvoda.31 Prirodni proizvodi su određeni prirodnom raspoloživošću zemlje, a
dok druga vrsta odnosno industrijski ovise o razvijenosti tehnologije i diferencijalnoj
proizvodnji. S obzirom na to da Linder navedenu strukturu nije mogao objasniti pokušao je
zatim objasniti udio vanjske trgovine u nacionalnom dohotku odnosno njezinu relativnu
29 Kravis,I.B.:Availability and Other Influences on the Commodity Compostion of Trade, Journal of Political
Economy, Vol. 64, April 1956, str 143-155 30 Babić, A,Babić, M. (2008): Međunarodna ekonomija, Zagreb, str 93. 31 S.B.Linder (1961): An Essay on Trade and Transformation, John Wiley, New York
20
veličinu. Navedena sličnost između zemalja promatra se pomoću BDP per capita, te što je taj
vrijednost tog pokazatelja između dviju zemalja bliža to je i intenzitet između njihove vanjske
trgovine industrijskim proizvodima veći.
• Zemlja izvozi one proizvode za kojima postoji velika domaća potražnja, a ne one u čijoj
proizvodnji ima komparativne prednosti. Preduvjet koji je potreban za izvoz
industrijskih proizvoda je postojanje domaće potražnje za tim proizvodima.
• Postojanje industrije kojom se zadovoljava domaća potražnja implicira da vanjska
potražnja određuje asortiman dobara koja čine potencijalni izvoz. To znači da su izvozni
sektori samo oni koji su dovoljno veliki.
• Što je veća sličnost struktura privreda dviju zemalja, veća je mogućnost njihove
međunarodne razmjene
• S obzirom na to da razina GDP per capita određuje strukturu potražnje, slijedi da je
potencijalni volumen vanjske trgovine dviju zemalja tim veći, što je razina per capita
dohotka u njima bliža32
• Volumen potencijalne vanjske trgovine određuje i volumen strukture vanjske trgovine
(premda carine, transportni troškovi, politički razlozi, itd. mogu otežavati tu
međuovisnost)
Linderova teorija vanjske trgovine objašnjenje međunarodne razmjene između visoko
razvijenih zemalja vidi u jednakim odnosno sličnim ukusima potrošača, ali ne vidi u
troškovima proizvodnje.33
2.4.3. Teorija životnog ciklusa proizvoda
Ekonomist Raymond Vernon (1966), razvio je teoriju životnog ciklusa proizvoda koja se još
uvijek široko koristi u ekonomiji i marketingu. Svi proizvode u ovom ciklusu ulaze na tržište i
postupno nestaju s njega. Raymonda Vernona smatra da svaki proizvod ima određeni životni
ciklus koji počinje njegovim razvojem i završava se njegovim opadanjem. Teorija životnog
ciklusa proizvoda sastoji se od 5 faza: uvođenje ili faza novog proizvoda, faza rasta proizvoda,
treće faza je zrelost proizvoda, četvrta je faza zasićenja i zadnja odnosno peta je faza opadanja.
32 R.W.Jones;P.B.Kenen, Handbook of International Trade,North-Holland,1948; str 325-365 33 Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije ,Zagreb, str 76
21
Slika 5: Teorija životnog ciklusa proizvoda
Izvor: Izvor: Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije, obrada autora
Proizvodi ulaze na tržište i postupno nestaju. Prema riječima Raymonda Vernona, svaki
proizvod ima određeni životni ciklus koji počinje njegovim razvojem i završava se njegovim
opadanjem.
Faza novog proizvoda
Na samom početku proizvodnje Vernon smatra da će oni poduzetnici koji se već nalaze na
nekom tržištu biti svjesniji kako iskoristiti priliku za proizvodnju novog proizvoda negoli oni
poduzetnici koji se nalaze izvan tržišta. Poduzetnici koji se nalaze unutar tržišta su upoznati
odnosno bliski s tržištem te poznaju uvjete potražnje na lokalnom tržištu. Zbog održavanja
odnosa s kupcima i dobavljačima proizvodnja novog proizvoda događa se u zemlji podrijetla
jer proizvođači žele zadovoljiti preferencije potrošača i zbog toga u samom početku ne moraju
standardizirati proizvodnju. U ovoj fazi dolazi do proizvodnje i potrošnje samo u zemlji
inovacije.34
Faza rasta proizvoda
U drugoj fazi dolazi do povećanja potražnje za proizvodom te tako proizvod postaje popularniji
te to dovodi do povećanja njegove prodaje. U ovoj fazi s obzirom na to da dolazi do povećanja
prodaje proizvoda rastu profiti i prihodi . Nakon povećanja prihoda proizvođačima se smanjuju
34 Babić, A,Babić, M. (2008): Međunarodna ekonomija, Zagreb, str 96-98
22
troškovi proizvodnje proizvoda. Kao što je vidljivo na grafikonu u drugoj fazi dolazi do
navedenog rasta potražnje, ali i izvoza proizvoda te se u životni ciklus proizvoda uključuje
zemlja imitacije.
Faza zrelosti proizvoda
U fazi zrelosti proizvoda potrošači su već upoznati s proizvodom ili ga već posjeduju. U ovoj
fazi potražnja za proizvodom i njegova prodaje rastu sporije u odnosu na prethodnu fazu. Sada
nakon širenja prodaje postoji više konkurenata na tržištu.
Faza zasićenja
Proizvod u ovoj fazi odnosno njegova proizvodnja se ne povećava niti smanjuje. Potrebno je
uvesti nove značajke kod proizvoda kako bi tako privukli potrošače jer bi konkurentski
proizvod mogao privući više pažnje kod potrošača. Zbog navedenog proizvođači premještaju
proizvodnju svoga proizvoda u druge zemlje. Do relokacije dolazi jer su troškovi proizvodnje
u drugoj zemlji manji, te u ovoj fazi zemlja imitacije prodaje proizvod u trećim zemljama.
Faza opadanja
U zadnjoj fazi odnosno u fazi opadanja potrošači i proizvođači su već upoznati sa samim
proizvodom te je proizvod dosegao svoj vrhunac u prethodnoj fazi. Zbog toga u ovoj fazi dolazi
do njegova opadanja odnosno pada njegove prodaje. S obzirom na to da je došlo do pada prodaje
to je dovelo do smanjenja prihoda te se dolazi do dijela kada je proizvodnja ne isplativa. Zbog
manjih troškova proizvodnje u trećim zemljama i relativno nižih troškova rada dolazi do izvoza
tog proizvoda iz tih zemalja u druge zemlje te se smanjuje proizvodnje proizvoda u zemlji
podrijetla. U zadnjoj fazi zemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju inovacije.35
3. ANALIZA MEĐUNARODNE RAZMJENE REPUBLIKE HRVATSKE
Robna razmjena Republike Hrvatske prikupljena je i obrađena pomoću podataka i informacija
dostupnih na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Sve vrijednosti robne razmjene
Republike Hrvatske koje su prikazane u razdoblju od 2012. do 2018. godine u nastavku su
iskazane u tisućama EUR-a. Robna razmjena Republike Hrvatske prikazana je pomoću
Standardne Međunarodne trgovinska klasifikacije (SMTK) kroz 10 temeljnih kategorija.
35 Babić, A,Babić, M. (2008): Međunarodna ekonomija ,Zagreb, str 96-98
23
Nakon prikupljenih informacija o kretanju izvoza i uvoza Hrvatske u navedenom razdoblju
prikazan je izračun pokrivenosti uvoza izvozom.
3.1. Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom prema sektorima
Ukupan izvoz i uvoz Hrvatske prikazan po SMTK klasifikaciji koja sadrži 10 temeljnih
kategorija :
• Hrana i životinje (žive životinje, meso i prerađevine od mesa, mliječni proizvodi i jaja,
ribe i prerađevine, žitarice i proizvodi, povrće i voće, šećer, proizvodi od šećera, med,
kava, čaj, kakao, začini, stočna hrana, razni proizvodi za hranu)
• Pića i duhan (pića, duhan i proizvodi od duhana)
• Sirove materije (kože sirove, uljano sjemenje i plodovi, sirovi kaučuk, pluto i drvo,
celuloza i otpaci od papira, tekstilna vlakna, sirova gnojiva i minerali, metalne rude i
otpaci metala, životinjske i biljne tvari ostale)
• Mineralna goriva i maziva ( kameni ugljen, koks i briketi, nafta i naftni derivati, plin
zemni i industrijski, električna energija)
• Životinjska i biljna ulja i masti (životinjska ulja i masti, čvrste biljne masti i ulja,
životinjska i biljna ulja i masti)
• Kemijski proizvodi (organski kemijski proizvodi, anorganski kemijski proizvodi,
proizvodi za bojenje i štavljenje, medicinski i farmaceutski proizvodi, eterična ulja,
parfimerijski i toaletni proizvodi, gnojiva-osim sirovih, plastične tvari u primarnim
oblicima, plastične tvari u ostalim oblicima, kemijske tvari i proizvodi)
• Proizvodi svrstani prema materijalu (koža, proizvodi od kože, krzna, proizvodi od
kaučuka, proizvodi od pluta i drva, papir, karton, proizvodi od celuloze, predivo, tkanine
tekstilni proizvodi, proizvodi od nemetalnih materijala, željezo i čelik, obojeni metali,
ostali proizvodi od metala)
• Strojevi i prijevozna sredstva (pogonski strojevi i uređaji, specijalni strojevi za pojedine
industrijske grane, strojevi za obradu metala, industrijski strojevi za opću uporabu,
uredski strojevi i za AOP, telekomunikacijski aparati, električni strojevi i aparati,
električni uređaji, cestovna vozila i ostala transportna oprema)
24
• Razni gotovi proizvodi (montažne zgrade, sanitarni uređaji, pokućstvo i dijelovi,
predmeti za putovanje, odjeća, obuća, znanstveni i kontrolni instrumenti, fotoaparati,
satovi, razni gotovi proizvodi)
• Proizvodi i transakcije (specijalne transakcije i proizvodi, metalni novac te zlato,
nemonetarno)
• Neraspoređeno
Tablica 3: Izvoz Hrvatske po sektorima SMTK u razdoblju 2012. – 2018.
godine (u tis. EUR)
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
U tablici 3 prikazano je kretanje izvoza Hrvatske po SMTK klasifikaciji u razdoblju od 2012.
do 2018. godine. U kategorijama Proizvodi svrstani prema materijalu i
Razni gotovi proizvodi, Sirove materije-osim goriva vidimo stalni rast izvoza u tisućama EUR-
a u promatranom razdoblju. U kategorijama Hrana i životinje, Pića i duhan, Životinjska i biljna
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Hrana i
životinje 958 951 903 975 1 029 941 1 215 289 1 377 204 1 397 857 1 518 745
Pića i duhan 182 439 169 806 172 444 176 357 194 065 250 532 298 869
Sirove
materije, osim
goriva
756 939 788 043 827 657 895 695 917 003 1 070 234 1 098 274
Mineralna
goriva i
maziva
1 319 922 1 341 706 1 393 510 1 259 530 1 164 974 1 488 765 1 537 763
Životinjska i
biljna ulja i
masti
20 342 18 652 25 769 27 552 49 816 60 293 65 113
Kemijski
proizvodi 1 050 070 1 062 155 1 105 683 1 362 251 1 631 778 1 977 589 1 841 871
Proizvodi
svrstani prema
materijalu
1 372 872 1 507 305 1 666 795 1 812 313 1 927 503 2 265 532 2 462 887
Strojevi i
prijevozna
sredstva
2 582 099 2 307 778 2 279 944 2 783 084 2 897 128 3 274 246 3 416 040
Razni gotovi
proizvodi 1 205 116 1 329 107 1 697 250 1 860 773 2 084 223 2 172 635 2 207 381
Proizvodi i
transakcije 179 717 106 599 105 847 93 790 45 798 33 493 38 319
Neraspoređeno / 54 322 63 943 41 218 27 077 25 770 58 164
Ukupno 9 628 468 9 589 448 10 368 782 11 527 852 12 316 569 14 016 945 14 543 427
25
ulja i masti dolazi do pada izvoza u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu, ali nakon toga u
sljedećim godinama izvoz se povećava. U svim kategorijama uz određene oscilacije tijekom
promatranog razdoblja od 2012 do 2018. godine došlo je do povećanja izvoza u završnoj godini
s obzirom na početnu godinu, osim u kategoriji Proizvodi i transakcije gdje je u 2012. godini
izvoz iznosio 170 717 EUR-a, a u 2018. godini iznosi 38 319 EUR-a.
Grafikon 1: Ukupan izvoz Hrvatske u razdoblju 2012. – 2018. godine (u mil. EUR)
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Grafikon 1. prikazuje kretanje ukupnog izvoza za sve kategorije prema SMTK u razdoblju od
2012. do 2018. godine. Nakon pada izvoza na 9,589.448 EUR-a u 2013. godini dolazi do
njegova povećanja u 2014. godini na 10,368.782 EUR-a te nakon toga rast izvoza se nastavlja
sve do zadnje godine promatranja odnosno 2018. godine u kojoj ukupan iznos izvoza iznosi
14,543.427 EUR-a. U navedenom razdoblju od 2012. do 2018. godine izvoz je porastao za
4,914.959 EUR-a odnosno za 33.8%.
2012 2013 2014 2105 2016 2017 2018
Ukupno - Izvoz € 9,628,46 € 9,589,44 € 10,368,7 € 11,527,8 € 12,316,5 € 14,016,9 € 14,543,4
€ 9,628,468.00 € 9,589,448.00 € 10,368,782.00
€ 11,527,852.00 € 12,316,569.00
€ 14,016,945.00 € 14,543,427.00
€ -
€ 2,000,000.00
€ 4,000,000.00
€ 6,000,000.00
€ 8,000,000.00
€ 10,000,000.00
€ 12,000,000.00
€ 14,000,000.00
€ 16,000,000.00
Ukupan izvoz Hrvatske u razdoblju 2012. – 2018. godine (u
mil. EUR)
26
Tablica 4: Uvoz Hrvatske po sektorima SMTK u razdoblju 2012. – 2018.
godine (u tis. EUR)
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Hrana i
životinje 1 618 533 1 742 316 1 916 731 2 111 481 2 195 078 2 408 519 2 479 199
Pića i duhan 156 745 166 167 194 905 217 960 233 013 298 016 337 380
Sirove
materije-osim
goriva
234 127 253 416 295 950 336 994 334 335 393 135 458 530
Mineralna
goriva i
maziva
3 766 705 3 582 987 3 179 392 2 808 619 2 424 634 2 896 828 3 223 649
Životinjska i
biljna ulja i
masti
121 477 108 633 96 940 94 339 98 518 99 220 95 124
Kemijski
proizvodi 2 195 956 2 231 432 2 264 873 2 607 440 3 011 908 3 034 349 3 305 749
Proizvodi
svrstani prema
materijalu
2 697 450 2 879 538 3 033 713 3 341 179 3 512 494 3 912 120 4 133 447
Strojevi i
prijevozna
sredstva
3 604 061 3 749 091 3 852 910 4 431 514 5 050 525 5 623 311 6 291 249
Razni gotovi
proizvodi 1 820 157 1 811 253 2 264 416 2 521 956 2 839 149 3 208 727 3 403 214
Proizvodi i
transakcije 684 747 24 422 6 514 7 369 14 318 16 897
Neraspoređeno / 2319 5 152 4 865 4 843 3 106 3 118
Ukupno 16 215 896 16 527 900 17 129 405 18 482 861 19 711 866 21 891 649 23 747 557
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
U tablici 4 prikazano je kretanje uvoza Hrvatske po SMTK klasifikaciji u razdoblju od 2012.
do 2018. godine. U kategorijama Hrana i životinje, Piće i duhan, Kemijski proizvodi, Proizvodi
svrstani prema materijalu, Strojevi i prijevozna sredstva i Razni gotovi proizvodi vidimo stalni
rast izvoza u tisućama EUR-a u promatranom razdoblju. U kategoriji Sirove materije – osim
goriva dolazi do pada uvoza u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, ali nakon toga u 2017.
godini opet dolazi do povećanja uvoza u tisućama EUR-a. U kategoriji Mineralna goriva i
maziva nakon što je u 2012. godini uvoz iznosio 3,766.705 EUR-a u narednim godinama dolazi
do njegova pada te se tek u 2017 vrijednost uvoza počinje povećavati, a u 2018. godini iznosi
3,223.649 EUR-a. Najmanje vrijednosti uvoza su u kategoriji Proizvodi i transakcije u prve
27
dvije godine odnosno 2012 i 2013. godini. Samo u 2014. godini dolazi do povećanja uvoza u
navedenoj kategoriji Proizvodi i transakcije te on iznosi 24 422 EUR-a, ali u sljedećim
godinama njegova se vrijednost opet smanjuje.
Grafikon 2: Ukupan uvoz Hrvatske u razdoblju 2012. – 2018. godine (u mil. EUR)
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Grafikon 2. prikazuje kretanje ukupnog uvoza za sve kategorije u razdoblju od 2012. do 2018.
godine. Od početka promatranja kretanja uvoza u 2012. godini vrijednost uvoza je iznosila
16,215.896 EUR-a. Kroz sljedeće promatrane godine u dolazi do njegovog stalnog povećavanja
kroz period od 2013 -2018. godine te u zadnjoj 2018. godini iznosi 23,747.557 EUR-a. U
odnosu na početnu godinu promatranja kretanja uvoza njegova vrijednost se povećala za
7,531.661 EUR odnosno za 31.72%.
2012 2013 2014 2105 2016 2017 2018
Ukupno - Izvoz € 16,215,8 € 16,527,9 € 17,129,4 € 18,482,8 € 19,711,8 € 21,891,6 € 23,747,5
€ 16,215,896.00
€ 16,527,900.00 € 17,129,405.00
€ 18,482,861.00 € 19,711,866.00
€ 21,891,649.00
€ 23,747,557.00
€ -
€ 5,000,000.00
€ 10,000,000.00
€ 15,000,000.00
€ 20,000,000.00
€ 25,000,000.00
Ukupan uvoz Hrvatske u razdoblju 2012. – 2018. godine (u
mil. EUR)
28
3.2. Pokrivenost uvoza izvozom
Rezultati koji su prikazani u tablici prikazuju pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju od 2012.
do 2018. godine. Pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom (rtij) „računa se kao omjer izvoza roba
sektora i odsjeka j prema uvozu roba sektora i odsjeka j iste zemlje u promatranoj godini t.“36
Formula za izračun pokazatelja pokrivenosti uvoza izvozom prikazana je putem sljedeće
relacije:
rtij =( Xt
ij/ Mtij )*100
Xij - izvoz proizvoda “i” zemlje “j”
Mij - uvoz proizvoda “i” zemlje “j
Tablica 5 : Pokrivenost uvoza izvozom
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
36 Jošić, M., (2008), Struktura vanjske trgovine i komparativne prednosti Republike Hrvatske, Specijalistički poslijediplomski rad, Ekonomski fakultet Zagreb, str 56.
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Hrana i
životinje 59.25% 51.88% 53.73% 57.56% 62.74% 58.04% 61.26%
Pića i duhan 116.39% 102.19% 88.48% 80.91% 83.295 84.07% 88.58%
Sirove
materije, osim
goriva
323.30% 310.97% 279.66% 265.79% 274.28% 272.23% 239.52%
Mineralna
goriva i maziva 35.04% 37.45% 43.83% 44.85% 48.05% 51.39% 47.70%
Životinjska i
biljna ulja i
masti
16.75% 17.17% 26.58% 29.21% 50.57% 60.77% 68.45%
Kemijski
proizvodi 47.82% 47.60% 48.82% 52.24% 54.18% 65.17% 55.72%
Proizvodi
svrstani prema
materijalu
50.90% 52.35% 54.94% 54.24% 54.88% 57.91% 59.58%
Strojevi i
prijevozna
sredstva
71.64% 61.56% 59.17% 62.80% 57.36% 58.23% 54.30%
Razni gotovi
proizvodi 66.21% 73.38% 74.95% 73.78% 73.41% 67.71% 64.86%
Proizvodi i
transakcije 26274.42% 14270.28% 433.41% 1439.82% 621.50% 233.92% 226.78%
Neraspoređeno / 2342% 1241% 847% 559% 830% 1865%
Ukupno 59.38% 58.02% 60.53% 62.37% 62.48% 64.03% 61.24%
29
U kategoriji Hrana i životinje pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom najveći je u 2016.
godini te iznosi rtij =62,74%, a u 2013. godini vrijednost pokazatelja je najmanja rt
ij =51.88%.
Među većim vrijednostima pokazatelja je onaj u kategoriji Sirove materije – osim goriva u
2012. godini gdje njegova vrijednost iznosi rtij = 323,30%, dok u 2018. godini njegova
vrijednost iznosi rtij = 239.52%. Najmanje vrijednosti pokazatelja kretale su se u razdoblju od
2012. do 2015. godine u kategoriji Životinjska i biljna ulja i masti.
Kod dobivenih vrijednosti pokrivenosti uvoza izvozom što je postotak veći znači da na jednu
jedinicu uvoza otpada više jedinica izvoza. 37
Grafikon 3: Pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 2012. – 2018. godine
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Na grafikonu 3 prikazan je pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom i kako su se njegove
vrijednosti kretale u razdoblju od 2012. do 2018. godine. Najveća vrijednost pokazatelja
pokrivenosti uvoza izvozom je u 2017. godini te iznosi rtij = 64.03%, a najmanje vrijednost
pokazatelja je u 2013. godini rtij = 58.02%.
37 Baban, Lj., Marijanović, G. (1998): Međunarodna ekonomija, Osijek, str.323
59.38%
58.02%
60.53%
62.37% 62.48%
64.03%
61.24%
55.00%
56.00%
57.00%
58.00%
59.00%
60.00%
61.00%
62.00%
63.00%
64.00%
65.00%
2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Pokrivenost uvoza izvozom
30
3.3. Komparativne prednosti neto robnog izvoza Hrvatske
Pomoći pokazatelja neto izvoza RCAij u tablici X prikazane su vrijednosti komparativnih
prednosti izvoza Republike Hrvatske. Navedeni pokazatelj se može prikazati pomoću sljedeće
formule:
Neto izvoz RCAij = (Xij – Mij )/(Xij + Mij )
Xij - izvoz proizvoda “i” zemlje “j”
Mij - uvoz proizvoda “i” zemlje “j
Rezultati koji su dobiveni ovim omjerom odnosno pokazateljem neto izvoza RCA kreću se u
intervalima od -1 do +1. Ako se neka od vrijednosti nalazi u intervalu između 0 i -1 to ukazuje
na nedostatak komparativne prednosti. Komparativna prednosti postoji kada je vrijednost
rangirana između 0 i +1. U slučaju kada je vrijednost jednaka 0 implicira na jednakost uvoza i
izvoza proizvoda. Zbog toga indeks predstavlja stupanj specijalizacije zemlje u izvozu
određenog proizvoda. 38
Tablica 6: Komparativne prednosti neto robnog izvoza Hrvatske
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Hrana i
životinje
-0.256 -0.317 -0.301 -0.269 -0.229 -0.266 -0.240
Pića i duhan 0.076 0.011 -0.061 -0.106 -0.091 -0.087 -0.061
Sirove
materije-osim
goriva
0.528 0.513 0.473 0.453 0.466 0.463 0.411
Mineralna
goriva i maziva
-0.481 -0.455 -0.391 -0.381 -0.351 -0.321 -0.354
Životinjska i
biljna ulja i
masti
-0.713 -0.707 -0.580 -0.548 -0.328 -0.244 -0.187
Kemijski
proizvodi
-0.353 -0.355 -0.344 -0.314 -0.297 -0.211 -0.284
Proizvodi
svrstani prema
materijalu
-0.325 -0.313 -0.291 -0.297 -0.291 -0.267 -0.253
Strojevi i
prijevozna
sredstva
-0.165 -0.238 -0.256 -0.228 -0.271 -0.264 -0.296
38 Mlangeni, T.: Revealed Comparative Advantage in SADC Economies, South African Update, Trade and
Industrial Policy Secretariat (TIPS), Vol. 5., 2000.
31
Razni gotovi
proizvodi
-0.203 -0.154 -0.143 -0.151 -0.153 -0.193 -0.213
Proizvodi i
transakcije
0.992 0.986 0.625 0.870 0.723 0.401 0.388
Neraspoređeno // 0.918 0.851 0.789 0.697 0.785 0.898
Ukupno -0.255 -0.266 -0.246 -0.232 -0.231 -0.219 -0.240
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Prema dobivenim podacima vidljivo je da Hrvatska ima komparativnu prednost tijekom cijelog
promatranog razdoblja u kategorijama Sirove materije-osim goriva gdje je najveću vrijednost
komparativne prednosti imala u 2013. godini RCAij = 0.528 i u kategoriji Proizvodi i
transakcije gdje postoji komparativna prednost, ali se ona smanjivala kroz promatrane godine.
U ostalim kategorijama vrijednosti se kreću u intervalu od 0 do -1 i zbog toga u njima nije
izražena komparativna prednost.
3.4. Prikaz izvoza i uvoza prema zemljama EU
U navedenom poglavlju prikazano je kretanje uvoza i izvoza prema zemljama Europske unije
u razdoblju od 2013. do 2018. godine. Vrijednosti kretanja uvoza i izvoza iskazane su u
tisućama EUR-a u navedenom razdoblju te grafički prikazano koja zemlja je imala najveće
ukupne vrijednosti uvoza i izvoza za sve promatrane godine zajedno.
Tablica 7: Kretanje uvoza prema zemljama EU u tisućama EUR-a
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Austrija 1 488 517 1 486 062 1 689 454 1 571 156 1 656 321 1 636 164
Belgija 268 417 288 496 324 632 371 112 469 338 389 477
Bugarska 53 707 93 865 95 851 168 241 135 357 188 665
Cipar 7 706 11 814 8 567 8 852 6 201 6 470
Češka 394 761 397 842 389 603 414 426 537 948 652 037
Danska 201 432 102 086 130 273 132 570 198 653 129 779
Estonija 11 556 3 683 2 898 4 116 4 171 4 216
Finska 37 631 29 758 28 049 34 241 33 134 30 235
Francuska 353 424 397 474 427 050 478 004 538 821 614 375
Grčka 66 685 90 907 81 039 97 470 86 247 133 208
Irska 52 288 40 789 48 815 57 478 61 290 71 212
Italija 2 167 059 2 446 823 2 430 403 2 486 988 2 811 864 3 130 787
Letonija 4 380 4 344 5 653 7 375 9 244 7 732
Litva 10 962 11 254 21 521 23 457 25 833 27 227
Luksemburg 13 813 14 698 9 922 12 295 13 580 14 462
32
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Najveće vrijednosti kretanja uvoza prema zemljama EU su u Njemačkoj gdje se uvoz stalno
povećavao u razdoblju od 2013. do 2018. godine, te njegova vrijednost u zadnjoj godini
promatranja odnosno 2018. iznosi 3,633.216 EUR-a. Iza Njemačke slijedi Italija s 3,130.787
EUR-a vrijednosti uvoza u 2018. godini. U Sloveniji koja je sljedeća po visini vrijednosti
kretanja uvoza došlo je do manjeg pada njegove vrijednosti u 2014. godini nakon čega se uvoz
samo povećavao. Austrija je sljedeća zemlja koja se nalazi iza Slovenije po visini kretanja
uvoza, ali kretanje uvoza se stalno mijenja te se može vidjeti njegovo stalno povećanje i
smanjenje tijekom navedenog razdoblja. Među zemljama koje imaju najmanje vrijednosti
nalaze se Estonija s 4 216 EUR-a u 2018 godini, Letonija s 7 732 EUR-a, Cipar s 6 470 EUR-
a i Malta s 5 987 EUR-a vrijednosti uvoza.
Mađarska 1 033 663 1 126 081 1 433 725 1 402 434 1 662 723 1 820 830
Malta 17 047 3 952 1 898 7 314 4 996 5 987
Nizozemska 536 060 591 125 699 972 773 763 849 393 883 874
Njemačka 2 318 498 2 593 367 2 871 447 3 177 132 3 361 607 3 622 216
Poljska 364 928 425 497 520 805 602 766 777 926 886 725
Portugal 13 632 16 140 15 779 24 167 29 525 36 424
Rumunjska 118 401 141 706 159 125 150 652 177 404 228 432
Slovačka 248 680 287 010 347 974 323 061 411 045 438 617
Slovenija 1 897 320 1 853 445 1 971 294 2 153 104 2 352 991 2 654 489
Španjolska 229 915 278 799 386 557 398 214 479 711 504 922
Švedska 117 371 114 774 108 449 130 963 127 227 134 272
Ujedinjena
Kraljevina 155 184 218 572 208 739 212 122 265 369 295 832
Neraspoređeno 36 988 12 028 606 161 34 10
UKUPNO 12 220 028 13 082 393 14 420 100 15 223 635 17 087 954 18 548 677
33
Grafikon 4 : Kretanje ukupnog uvoza prema zemaljama EU
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Grafikon prikazuje ukupne vrijednosti kretanja uvoza prema zemlja EU u razdoblju od 2013.
do 2018. za svaku zemlju posebno od ukupno 27 zemalja EU. Vidljivo je da se na prvom mjestu
nalazi Njemačka s 17,944.267 EUR-a, Italija s 15,473.924 EUR-a, zatim Slovenija s 12,882.643
EUR-a. Na zadnjem mjestu je Estonija s 30 640 EUR-a.
Tablica 8: Kretanje izvoza prema zemljama EU u tisućama EUR-a
95
47
83
1
21
11
47
2
73
56
86
49
61
0
27
86
61
7
89
47
93
30
64
0
19
30
48
28
09
14
8
55
55
56
33
18
72
15
47
39
24
38
72
8
12
02
54
78
77
0
84
79
45
6
41
19
4 43
34
18
7
17
94
42
67
35
78
64
7
13
56
67
97
57
20
20
56
38
7
12
88
26
43
22
78
11
8
73
30
56
13
55
81
8
02000000400000060000008000000
100000001200000014000000160000001800000020000000
AU
ST
RIJ
A
BE
LG
IJ
A
BU
GA
RS
KA
CIP
AR
ČE
ŠK
A
DA
NS
KA
ES
TO
NIJ
A
FIN
SK
A
FR
AN
CU
SK
A
GR
ČK
A
IR
SK
A
IT
AL
IJ
A
LE
TO
NIJ
A
LIT
VA
LU
KS
EM
BU
RG
MA
ĐA
RS
KA
MA
LT
A
NIZ
OZ
EM
SK
A
NJ
EM
AČ
KA
PO
LJ
SK
A
PO
RT
UG
AL
RU
MU
NJ
SK
A
SL
OV
AČ
KA
SL
OV
EN
IJ
A
ŠP
AN
JO
LS
KA
ŠV
ED
SK
A
UJ
ED
IN
JE
NA
…
UVOZ ZEMALJA EU
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Austrija 601 441 631 230 754 692 789 201 878 015 937 421
Belgija 87 101 138 816 152 701 131 219 240 594 260 688
Bugarska 37 846 44 887 67 821 69 471 75 537 103 802
Cipar 7 940 10 418 11 701 14 373 51 512 8 530
Češka 132 379 159 516 149 590 176 945 247 350 245 733
Danska 30 737 33 628 62 874 37 040 46 747 52 603
Estonija 4 577 4 849 9 095 10 905 14 263 9 220
Finska 17 900 24 546 21 340 21 342 33 181 55 530
Francuska 164 953 229 992 270 468 289 490 346 373 377 189
Grčka 89 260 116 726 71 413 52 773 63 383 61 007
Irska 9 954 13 304 23 984 34 085 43 525 26 990
Italija 1 395 214 1 439 375 1 542 994 1 685 275 1 914 751 2 124 915
34
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
U tablici 8 prikazano je kretanje izvoza prema svih 27 zemalja EU u razdoblju od 2013. do
2018. godine. S obzirom na rezultate vidljivo je da se na prvom mjestu nalazi Italija s obzirom
na stalni rast vrijednosti izvoza te je tako u 2018. godini vrijednost izvoza iznosila 2,124.915
EUR-a. Druga po redu je Njemačka gdje se vrijednost izvoza u odnosu na prvu godinu
promatranja 2013. povećala za 797 616 EUR-a. Nakon Njemačke slijedi Slovenija gdje se vidi
konstantni rast izvoza osim u 2017. godini kada je pao na vrijednost od 1,506.951 EUR-a. U
Mađarskoj je došlo do povećanja izvoza za 267 070 EUR-a, dok je u Grčkoj izvoz se smanjio
za 28 253 EUR-a. Veliki broj navedenih zemalja EU ima konstantno povećanje vrijednosti
izvoza kroz promatrano razdoblje uz povremene oscilacije u određenim godinama.
Letonija 5 066 9 646 13 294 14 441 13 807 10 293
Litva 9 351 14 688 21 288 32 504 26 643 47 500
Luksemburg 79 824 17 271 73 442 6 498 33 613 132 819
Mađarska 230 742 359 094 415 342 472 362 471 279 497 812
Malta 103 998 79 314 59 378 27 272 71 435 96 628
Nizozemska 138 689 168 068 235 052 323 030 166 211 169 249
Njemačka 1 128 984 1 161 402 1 303 218 1 453 388 1 725 259 1 926 600
Poljska 108 408 141 083 177 163 167 428 199 970 220 780
Portugal 10 601 42 203 48 322 50 892 58 367 54 401
Rumunjska 82 923 87 439 131 041 109 992 150 510 241 803
Slovačka 128 754 152 091 176 189 176 065 165 099 159 009
Slovenija 999 587 1 178 160 1 416 886 1 539 474 1 506 951 1 609 970
Španjolska 55 541 135 335 198 629 198 460 217 057 237 796
Švedska 58 032 76 467 70 284 125 019 120 494 105 993
Ujedinjena
Kraljevina
205 929 151 760 204 599 173 421 209 862 218 427
Neraspoređeno 805 901 583 766 1 318 4 127
UKUPNO 5 926 536 6 622 207 7 683 383 8 183 133 9 093 104 9 996 835
35
Grafikon 5: Kretanje ukupnog uvoza prema zemaljama EU
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Na grafikonu 5 vidljivo je da između 27 zemalja EU Italija ima najveću vrijednost izvoza od
10,102.524 EUR-a u razdoblju od 2013 do 2018. godine. Iza Italije slijedi Njemačka s
8,698.851 EUR-a, Slovenija s 8,251.028 EUR-a te Austrija s 4,592.000 EUR-a. Zemlje EU koje
imaju najmanje vrijednosti kretanja izvoza u navedenom razdoblju su Estonija s 52 909 EUR-
a i Letonija s 66 547 EUR-a.
3.5. Usporedba konkurentskih prednosti Hrvatske i odabranih zemalja EU
Na temelju prikupljenih podataka o vrijednostima kretanja uvoza i izvoza usporedit će se
konkurentska prednost Hrvatske i odabranih zemalja EU.
Tablica 9. Ukupan izvoz odabranih zemalja EU
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Austrija 131,884.6 134,172.5 137,756.8 137,409.9 148,756.4 156,350.7
Italija 390,232.6 398,870.4 412,291.3 417,268.9 449,129.0 462,899.
Njemačka 1,088,071.0 1,125,034.2 1,195,822.4 1,205,488.8 1,281,946.5 1,320,837.2
45
92
00
0
10
11
11
9
39
93
64
10
44
74
11
11
51
3
26
36
29
52
90
9
17
38
39
16
78
46
5
45
45
62
15
18
42
10
10
25
24
66
54
7
15
19
74
34
34
67 24
46
63
1
43
80
25
12
00
29
9
86
98
85
1
10
14
83
2
26
47
86
80
37
08
95
72
07
82
51
02
8
10
42
81
8
55
62
89
11
63
99
8
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
AU
ST
RIJ
A
BE
LG
IJ
A
BU
GA
RS
KA
CIP
AR
ČE
ŠK
A
DA
NS
KA
ES
TO
NIJ
A
FIN
SK
A
FR
AN
CU
SK
A
GR
ČK
A
IR
SK
A
IT
AL
IJ
A
LE
TO
NIJ
A
LIT
VA
LU
KS
EM
BU
RG
MA
ĐA
RS
KA
MA
LT
A
NIZ
OZ
EM
SK
A
NJ
EM
AČ
KA
PO
LJ
SK
A
PO
RT
UG
AL
RU
MU
NJ
SK
A
SL
OV
AČ
KA
SL
OV
EN
IJ
A
ŠP
AN
JO
LS
KA
ŠV
ED
SK
A
UJ
ED
IN
JE
NA
…
IZVOZ ZEMALJA EU
36
Slovenija 25,614.8 27,075.0 28,792.6 29,742.4 34,007.2 37,430.6
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat, obrada autora
U tablici 9. vidljivo je da su najveće vrijednosti kretanja izvoza bile u Njemačkoj te se taj iznos
stalno povećavao kroz promatrane godine i u 2018. godini iznosi 1,320,837.2 EUR-a. Najmanje
vrijednosti uvoza ima Slovenija, iako se i njen uvoz u promatranom razdoblju konstantno
povećavao.
Tablica 10. Ukupan uvoz odabranih zemalja EU
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat, obrada autora
U tablici 10. prikazan je ukupan uvoz odabranih zemalja EU gdje je vidljivo da je Njemačka
imala najveće vrijednosti kretanja uvoza uz konstantno povećanje u promatranim godinama.
Zatim slijede Italija sa 423,998.1 EUR-a u 2018. godini te Slovenija koja je u početku imala
minimalna povećanja ukupnog uvoza te je njegova vrijednost u 2018. godini iznosila 35,773.7
EUR-a
Grafikon 5. Ukupan izvoz i uvoz odabranih zemalja EU u periodu od 2013.-2018.godine
Austrija Italija Njemačka Slovenija
Ukupan izvoz 846,330.90 2,530,691.20 7,217,200.10 182,662.60
Ukupan uvoz 877,449.30 2,281,536.50 5,817,571.10 172,855.60
0.00
1,000,000.00
2,000,000.00
3,000,000.00
4,000,000.00
5,000,000.00
6,000,000.00
7,000,000.00
8,000,000.00
Ukupan izvoz i uvoz 2013-2018. godine
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Austrija 137,999.8 137,001.2 140,699.2 142,511.9 155,576.3 163,660.9
Italija 361,002.2 356,938.8 370,484.4 367,625.8 401,487.2 423,998.1
Njemačka 889,415.7 908,574.6 947,626.7 953,760.9 1,029,652.5 1,088,540.7
Slovenija 25,128.7 25,551.1 26,887.4 27,597.5 31,917.2 35,773.7
37
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat, obrada autora
Na grafikonu 6. prikazani su ukupni iznosi izvoza za navede 4 zemlje EU. Najveću vrijednost
uvoza ima Njemačka sa 7,217,200.10 EUR-a, zatim je slijede Italija, Austrija te Slovenija s
najmanjim iznosom izvoza od 182,662.60 EUR-a.
Tablica 11. Usporedba komparativnih prednosti Hrvatske i odabranih zemalja EU
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Austrija -0.023 -0.010 -0.011 -0.018 -0.022 -0.023
Italija 0.039 0.055 0.053 0.063 0.056 0.044
Njemačka 0.100 0.106 0.116 0.117 0.109 0.096
Slovenija 0.010 0.029 0.034 0.037 0.032 0.023
Hrvatska -0.266 -0.246 -0.232 -0.231 -0.219 -0.240
Izvor: obrada autora
Pomoću dostupnih podataka o kretanjima uvoza i izvoza zemalja EU odabrane su 4 zemlje a to
su Austrija, Italija, Njemačka i Slovenija te su izračunate njihove komparativne prednosti neto
izvoza. Nakon izračuna komparativnih prednosti vidljivo je da samo Austrija ima negativne
vrijednosti komparativnih prednosti što znači da nema izražene komparativne prednosti. Ostale
3 zemlje imaju pozitivne vrijednosti što znači da imaju komparativne prednosti. U usporedbi s
navedenim zemljama Hrvatska se nalazi na zadnjem mjestu u ukupnim vrijednostima svoga
uvoza i izvoza nema izražene komparativne prednosti.
3.6. Testiranje hipoteza
Na temelju prikupljenih podataka, analizirat će se dobiveni podaci i na temelju toga testirati
zadane hipoteze.
H1. Ulazak RH u EU doveo je do povećanja kretanja robnog izvoza
Kako bi se moglo provesti testiranje prve hipoteze potrebno je analizirati sljedeće podatke:
• Kretanje izvoza Hrvatske u razdoblju od 2007 do 2012. godine odnosno razdoblje od 5
godine prije ulaska Hrvatske u EU
38
• Kretanje izvoza Hrvatske u razdoblju od 2013 do 2018. godine odnosno razdoblje od 5
godine nakon ulaska Hrvatske u EU
Tablica 12. Kretanje izvoza Hrvatske prije ulaska Hrvatske u EU
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Hrvatska –
IZVOZ 9 004 144 9 585 134 7 529 396 8 905 242 9 582 161 9 628 650
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Tablica 13. Kretanje izvoza Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Hrvatska –
IZVOZ 9 589 448 10 368 782 11 527 852 12 316 569 14 016 945 14 543 427
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Na temelju navedenih podataka vidljivo je da u razdoblju od 2007. do 2012. godine kada se
Hrvatska nije nalazila u EU vrijednosti kretanja izvoza nisu se značajno povećavale kroz godine
te je čak u 2009 došlo do pada vrijednosti izvoza u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatska je pristupila EU 1.srpnja 2013. godine te postala 28. punopravna članica Europske
unije. U navedenom razdoblju nakon ulaska Hrvatske u EU vidljivo je povećanje vrijednosti
izvoza u svakoj godini, te je se izvoz u odnosnu na početnu godinu promatranja 2013. povećao
za 4,953.979 EUR-a.
Zbog navedenih podataka o kretanju izvoza prihvaća se prva hipoteza da je ulazak RH u EU
doveo do povećanja kretanja robnog izvoza.
H2. Ulazak RH u EU doveo je do povećanja kretanja robnog uvoza
Kako bi se moglo provesti testiranje druge hipoteze potrebno je analizirati sljedeće podatke:
• Kretanje uvoza Hrvatske u razdoblju od 2007 do 2012. godine odnosno razdoblje od 5
godine prije ulaska Hrvatske u EU
• Kretanje uvoza Hrvatske u razdoblju od 2013 do 2018. godine odnosno razdoblje od 5
godine nakon ulaska Hrvatske u EU
39
Tablica 14: Kretanje uvoza Hrvatske prije ulaska Hrvatske u EU
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Hrvatska –
UVOZ 18 832 981 20 817 147 15 220 090 15 137 011 16 281 147 16 215 896
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Tablica 15. Kretanje uvoza Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Hrvatska –
UVOZ 16 527 900 17 129 405 18 482 861 19 711 866 21 891 649 23 747 557
Izvor: www.dzs.hr, obrada autora
Na temelju podataka koji su prikazani u navedenim tablicama vidljivo je da u razdoblju od
2007. do 2012. kada se Hrvatska nije nalazila u EU vrijednosti kretanja uvoza oscilirale su
tijekom navedenom razdoblja. U 2007. godini uvoz je čak iznosio više nego u 2012. godini.
Nakon pristupanja Hrvatske EU dolazi do promjena u kretanju uvoza. U tablici 15 vidljivo je
povećanje vrijednosti uvoza u svakoj godini, te se uvoz u odnosnu na početnu godinu
promatranja 2013. povećao za 7,219.657 EUR-a.
Zbog navedenih podataka o kretanju uvoza koji su prikazani u prethodne dvije tablice prihvaća
se druga hipoteza da je ulazak RH u EU doveo do povećanja kretanja robnog uvoza.
4. OCJENA STANJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA U SEKTORU
MEĐUNARODNE RAZMJENE
U zadnjem poglavlju prikazana je ocjena stanja hrvatskog gospodarstva u sektoru međunarodne
razmjene kroz faktor konkurentnosti, poslovnog okruženja i perspektive budućeg razvoja.
4.1. Konkurentnost
Konkurentnost predstavlja jedan od važnih faktora o kojima ovisi međunarodna razmjena.
Značaj konkurentnosti u međunarodnoj razmjeni mjeri se pomoću različitih indikatora položaja
40
ekonomije određene zemlje u svjetskoj razmjeni, a važnost konkurentnosti razlikuje se u svakoj
pojedinoj zemlji.39 Kao indikator ekonomskog razvoja određene države u međunarodnoj
razmjeni koristit će se BDP per capita. Prikazat će se godišnji rast BDP-a per capita u Hrvatskoj,
Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Austriji
Tablica 16: Godišnji rast BDP-a per capita
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Hrvatska -0.214% 0.32% 3.248% 4.262% 4.164%
Njemačka 0.216% 1.753% 0.862% 1.42% 1.741%
Italija -2.861% -0.801% 1.021% 1.317% 1.724%
Slovenija -1.266% 2.878% 2.182% 3.073% 4.932%
Austrija -0.562% -0.122% 0.016% 0.942% 1.841%
Izvor: https://data.worldbank.org, obrada autora
U tablici 16 prikazani su vrijednosti godišnjeg rasta BDP per capita u postotcima. Vidljivo je
da je Hrvatska imala u 2015. godini imala najveću vrijednost pokazatelja odnosno 3.248%, te
isto tako u 2016. godini kada je BDP per capita iznosio 4.262.%. Najmanje vrijednosti
navedenog pokazatelja u razdoblju od 2014 do 2016. godine ima Italija. U 2017. godini vidljiv
je pad BDP per capita u odnosu na prethodnu 2016. godinu.
Prema podacima World Bank u 2017. godini na listi država prema BDP per capita Austrija je
nalazi na 14. mjestu s iznosom od 47,291$, Njemačka s iznosom od 44,470$ nalazi se na 17.
mjestu. Italija se nalazi na 26. mjestu s BDP per capita od 31,953$ dok je Slovenija na 35.
mjestu s 23,597$. Hrvatska s obzirom na ostale promatrane zemlje u tablici nalazi na 56. mjestu
s BDP per capita od 13,383%
Tablica 17: BDP PPP u mil. međunarodnih $
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Hrvatska 92 804$ 93 572$ 96 717$ 102 374$ 108 457$
Njemačka 3 648 000$ 3 822 000$ 3 919 000$ 4 111 000$ 4 346 000$
Italija 2 176 000$ 2 193 000$ 2 237 000$ 2 367 000$ 2 477 000$
Slovenija 61 380$ 63 621$ 65 257$ 68 630$ 75 191$
Austrija 406 370$ 417 060$ 431 078$ 451 297$ 474 007$
Izvor: https://data.worldbank.org, obrada autora
39 Nalić, M.: Uloga konkurentnosti u međunarodnoj razmjeni
41
U tablici 17 su prikazane zemlje koje prikazuje vrijednost bruto domaćeg proizvoda na temelju
paritetu kupovne moći (BDP-PPP). Paritet kupovne moći (PPP) mjeri se pronalaženjem
vrijednosti (u USD) košarice potrošačke robe koja je prisutna u svakoj zemlji. Podaci prikazani
u ovoj tablici temelje se na međunarodnom dolaru, standardiziranoj jedinici koju koriste
ekonomisti. Vidljivo je da se Njemačka nalazi na vrhu ljestvice po vrijednosti navedenog
pokazatelja, te u 2017. godini BDP(PPP) iznosi 4 346 000$. U odnosu na 184 zemlje za koje
su dostupni podaci na stranicama World Bank, Hrvatska se u 2017. godini nalazi na 80. mjestu
prema BDP-u s vrijednošću od 108 457$.
Tablica 18: BDP PPP per capita u tisućama dolara
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Hrvatska 21 807.1$ 22 077.2$ 23 008.1$ 24 524.5$ 26 295.5$
Njemačka 45 232.2$ 47 190.8$ 47 979.5$ 49 921.3$ 52 555.9$
Italija 36 131.1$ 36 070.8$ 36 836.4$ 39 043.4$ 40 923.7$
Slovenija 29 796.8$ 30 854.1$ 31 623.7$ 33 234.1$ 36 387.4$
Austrija 47 922.1$ 48 799.7$ 49 877.7$ 51 655.5$ 53 879.3$
Izvor: https://data.worldbank.org, obrada autora
U tablici 18 prikazane su sljedeće zemlje Hrvatska, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija
prema bruto domaćem proizvodu (po paritetu kupovne moći) po glavi stanovnika. Vrijednost
navedenog pariteta kupovne moći svih gotovih proizvoda i usluga koji su proizvedeni unutar
jedne od navedenih država u određenoj godini podijeljena je za vrijednost prosječne (ili srednje)
populacije za istu godinu. Najveće vrijednosti pokazatelja su u Njemačkoj i Austriji. S obzirom
na navedene pokazatelje odnosno njihove vrijednosti Hrvatska se nalazi na zadnjem mjestu, a
u zadnjoj godini promatranja BDP PPP iznosi 26 295.5$
Tablica 19: BDP PPP per capita u tisućama dolara (Hrvatska prije ulaska u EU)
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Hrvatska 20 837.2$ 20 034.8$ 19 780.6$ 20 758.6$ 21 156.6$
Izvor: https://data.worldbank.org, obrada autora
42
U tablici 19 prikazane su vrijednosti BDP PPP za Hrvatsku u razdoblju od 2008-2012 kada
Hrvatska još nije ušla u EU. Kroz navedeno razdoblje vidljivo je da je bilo povećanja i
smanjenja vrijednosti BDP PPP kroz godine.
4.2. Poslovno okruženje
Analizom poslovnog okruženja žele se nadzirati ekonomski, pravni, tržišni, konkurentski,
tehnološki, geografski, društveni i ostali utjecaji koji djeluju na poslovno okruženje poduzeća.
Svako poduzeće suočeno je s nizom unutarnjih i nizom vanjskih čimbenika. Razlika između
njih je ta da se unutarnji čimbenici mogu kontrolirati jer poduzeće ima kontrolu nad takvim
čimbenicima tako da može mijenjati ili poboljšati organizaciju poduzeća, osoblje i drugo. Za
razliku od unutarnjih čimbenika poduzeće ne može utjecati na vanjske čimbenike jer su izvan
njegove kontrole. Pod vanjske čimbenike spadaju ekonomski, socio-kulturni čimbenici,
državni i pravni čimbenici, demografski čimbenici i drugi. Zbog nemogućnosti kontrole
vanjskih čimbenika poduzeće ako želi biti uspješno mora se prilagoditi okruženju te naučiti
kako prilagoditi svoje sposobnosti kako bi najbolje iskoristilo svoje mogućnosti i kako bi
znalo reagirati na prijetnje.
Poslovno okruženje se dijeli na dva dijela a to su mikrookruženje i makrookruženje. Pod
mikro okruženjima podrazumijavaju se oni utjecaji koji se nalaze u blizini poduzeća te koji
utječu na njegovo djelovanje, a to su dobavljači, posrednici, konkurenti, kupci i javnost.
Makro okruženja predstavljaju veće prilike, ali i prijetnje za poduzeće te u njega spadaju
ekonomsko okruženje, političko i pravno okruženje, demografsko, socio-kulturno okruženje,
prirodno okruženje, tehnološko te međunarodno okruženje.
„Ocjena Hrvatske prema ljestvici poslovnog okruženja povećava se s 5,97 (od 10) u
povijesnom razdoblju (2013-17) na 6,33 u predviđenom razdoblju (2018-22). Očekuje se da
će Hrvatska većinom ostvariti poboljšanja kategorijama tržišta rada, makroekonomskog
okruženja, vanjske trgovine i financiranja. Do ovih podataka se došlo na temelju na našim
očekivanja u tijeku pravnih i poslovnih reformi u sklopu integracije u EU. Slabo pravosuđe i
problem korupcije će, međutim, ograničiti poboljšanja u ukupnom poslovnom okruženju
tijekom 2018.-22.“40
40 https://country.eiu.com
43
Slika 6. Rangiranje poslovnog okruženja
Izvor: https://country.eiu.com
Na slici 6. prikazano je rangiranje poslovnog okruženja Hrvatske. Kao što je prije navedeno
ocjena poslovnog okruženja Hrvatske u razdoblju od 2013-2017. godine iznosila je 5.97 od
ukupno 10, a u razdoblju od 2018-2022. godine pretpostavlja se da će vrijednost iznositi 6.33.
Prema ljestvici globalnog rangiranja Hrvatska se u razdoblju od 2013-2017. godine nalazila na
47 mjestu od ukupno 82 države, a u razdoblju 2018-2022 godine očekuje se da će se nalaziti na
46. mjestu. Zadnji rezultati koji su prikazani na slici je ljestvica regionalnog rangiranja gdje se
u odnosu na 16 promatranih zemalja (Azerbeđijan, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija,
Mađarska, Kazakhstan, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Slovenija
i Ukrajina), Hrvatska se nalazi na 11 u razdoblju od 2013-2017 godine te se pretpostavlja da će
se na tom istom mjestu nalaziti između 2018-2022. godine.
4.3. Perspektive budućeg razvoja
Glavni izazovi kojima se žele ostvariti ciljevi za buduća razdoblja je postizanje bržeg i
naprednijeg pametnog rasta, a održivi i uravnoteženi gospodarski i društveni razvoj potreban je
kako bi se osigurala prihvatljiva kvaliteta življenja u svim regijama, usporediva s prosjekom
Europske unije. 41
„Hrvatska može povećati povrat na javna ulaganja - učinkovitije koristiti fondove EU-a - i
privući strateška privatna ulaganja kako bi stvorila gospodarske mogućnosti. Ulaskom u
eurozonu na dnevnom redu Hrvatska planira provesti ambiciozne reforme za poticanje rasta.
Prema podacima World Bank pretpostavlja se da će gospodarska aktivnost u 2020. godini rasti
41 Operational Programme Competitiveness and Cohesion 2014 – 2020,str 2.
44
po stopi od 2,5 %, a hrvatski rast u 2019. i 2020. godini usporiti za 0,3 postotna boda u usporedbi
sa zadnjim podacima.
Kritična područja reforme uključuju ulaganja u ljudski kapital i upravljanje prirodnim resursima
kako bi se očuvale i iskoristile prirodne vrijednosti Hrvatske“42
Slika 7 Hrvatska / Odabrani ekonomski i socijalni pokazatelji, projekcije 2014-2020
Izvor: https://www.worldbank.org
Prema podacima sa slike 7 vidljivo je da su pretpostavke rasta izvoza prikazane kao godišnja
postotna promjena te će ta promjena za kretanje izvoza iznositi u 2020 1.9%, a u 2012 godini
1.7%. Vrijednost uvoza će se u 2020. godini promijeniti za 4.5%, a u 2021. za 4.2%.
42 https://www.worldbank.org
45
LITERATURA:
1. Andrijanić,I. (2001): Vanjska trgovina kako poslovati s inozemstvom, Zagreb
2. Andrijanić, I., Pavlović, D. (2012): Menadžment međunarodne trgovine, Zagreb
3. Baban, Lj., Marijanović, G. (1998): Međunarodna ekonomija, Osijek
4. Babić, A,Babić, M. (2008): Međunarodna ekonomija, Zagreb
5. Bilen, M. (1997):Novija obilježja vanjske trgovine Republike Hrvatske
6. Chacholiades, M. (1990): Internation economics
7. Čičin-Šain, D.: Predavanje iz Osnova ekonomije - Međunarodna razmjena i tečajevi
8. Čičin-Šain, D.: Predavanje iz Osnova ekonomije - Komparativna prednost i protekcionizam
9. Gregory Mankiw, N. (2015): Principles of Economics
10. Gašić, M., Galić, M. (2012): Suvremeno poduzetništvo u korelaciji s vanjskom trgovinom
11. Jošić, M., (2008), Struktura vanjske trgovine i komparativne prednosti Republike Hrvatske,
Specijalistički poslijediplomski rad, Ekonomski fakultet Zagreb
12. Jurčić, LJ.,Jošić, H.,Jošić, M. (2017): Priručnik iz međunarodne ekonomije, Zagreb
13. Kovačević, B., Sabolović, D.: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske
14. Kravis,I.B. (1056): Availability and Other Influences on the Commodity Composition of
Trade,Journal of Political Economy
15. Krugman, P.R., Obstfeld M. (2009): Međunarodna ekonomija
16. Mlangeni, T. (2000): Revealed Comparative Advantage in SADC Economies, South African
Update, Trade and Industrial Policy Secretariat
17. Nalić, M.: Uloga konkurentnosti u međunarodnoj razmjeni
18. Negishi, T., (2001): Developments of International Trade Theory
19. Reić, Z., Mihaljević Kosor, M.,Šimić, V. (2017), Ekonomija, Split
20. R.W.Jones;P.B.Kenen, (1948): Handbook of International Trade,North-Holland
21. Samuelson, P. A. (1948) “International Trade and the Equalisation of Factor Prices”. Economic
Journal
22. S.B.Linder (1961): An Essay on Trade and Transformation, John Wiley, New York
23. Z. Turčić, Hrvatsko gospodarstvo u vanjskotrgovinskoj razmjeni, Zagreb, Poslovna izvrsnost,
2015
24. Žugaj, M., Dumičić, K., Dušak, V.: Temelji znanstvenoistraživačkog rada, Metodologija i
metodika, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2006.
46
INTERNET IZVORI :
25. https://www.dzs.hr/
26. https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2017-05/ra_2016_hr_20170515.pdf
27. https://ec.europa.eu/eurostat
28. https://data.worldbank.org
29. https://country.eiu.com
POPIS SLIKA:
Slika 1: Heckscher-Ohlinov teorem
Slika 2 : Teorem izjednačavanja cijena proizvodnih faktora
Slika 3: Rybczynski teorem
Slika 4: Stolper-Samuelsonov teorem
Slika 5. Teorija životnog ciklusa proizvoda
Slika 6. Rangiranje poslovnog okruženja
Slika 7 Hrvatska / Odabrani ekonomski i socijalni pokazatelji, projekcije 2014-2020
POPIS TABLICA:
Tablica 1: Koncept komparativnih prednosti
Tablica 2: Faktorska raspoloživost dviju zemalja
Tablica 3: Izvoz Hrvatske po sektorima SMTK u razdoblju 2012. – 2018.godine (u tis. EUR)
Tablica 4: Uvoz Hrvatske po sektorima SMTK u razdoblju 2012. – 2018.godine (u tis. EUR)
Tablica 5 : Pokrivenost uvoza izvozom
Tablica 6: Komparativne prednosti neto robnog izvoza Hrvatske
Tablica 7: Kretanje uvoza prema zemljama EU u tisućama EUR-a
Tablica 8: Kretanje izvoza prema zemljama EU u tisućama EUR-a
47
Tablica 9. Ukupan izvoz odabranih zemalja EU
Tablica 10. Ukupan uvoz odabranih zemalja EU
Tablica 11. Kretanje izvoza Hrvatske prije ulaska Hrvatske u EU
Tablica 12. Kretanje izvoza Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU
Tablica 13: Kretanje uvoza Hrvatske prije ulaska Hrvatske u EU
Tablica 14. Kretanje uvoza Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU
Tablica 15: Godišnji rast BDP-a per capita
Tablica 16: BDP PPP u mil. međunarodnih $
Tablica 17: BDP PPP per capita u tisućama dolara
Tablica 18: BDP PPP per capita u tisućama dolara (Hrvatska prije ulaska u EU)
POPIS GRAFIKONA:
Grafikon 1: Ukupan izvoz Hrvatske u razdoblju 2012. – 2017. godine (u mil. EUR)
Grafikon 2: Ukupan uvoz Hrvatske u razdoblju 2012. – 2018. godine (u mil. EUR)
Grafikon 3: Pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 2012. – 2018. godine
Grafikon 4 : Kretanje ukupnog uvoza zemalja EU
Grafikon 5: Kretanje ukupnog uvoza zemalja EU
Grafikon 6. Ukupan izvoz i uvoz odabranih zemalja EU u periodu od 2013.-2018.godine
48
ZAKLJUČAK
Međunarodna razmjena ima veliko značenje u gospodarskom rastu i razvoju zemlje koja
sudjeluje u toj razmjeni. Pomoću dvije teorije prikazan je uvid u međunarodnu razmjenu i način
kako ona djeluje. Ricardovom teorijom definirano je načelo komparativne prednosti koje
podrazumijeva da će zemlje proizvoditi i izvoziti ona dobra za koja su najviše kvalificirane.
Heckscher-Ohlinovom teorijom objašnjeno je da do međunarodne razmjene dolazi zbog pojave
minimalne razlike u količini proizvodnih faktora koji su potrebni za međunarodnu razmjenu, a
kojima neka zemlja raspolaže. Analizom međunarodne razmjene Hrvatske vidljivo je da je
došlo do povećanja uvoza i izvoza Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju 1.srpnja 2013.
godine. Pomoću navedenih vrijednosti izvoza i uvoza dobivene su komparativne prednosti te je
vidljivo da Hrvatska u dvije kategorija ima izražene komparativne prednosti, dok u ostalim
kategorijama vrijednost pokazatelja ukazuje na nedostatak komparativne prednosti. S obzirom
na promatrane zemlje EU nije vidljivo da Hrvatska ima izražene komparativne prednosti.
Ocjenom stanja gospodarstva u sektoru međunarodne razmjene kroz stavku konkurentnosti
vidljiv je rast Hrvatske u pokazateljima godišnji rast BDP-a per capita i BDP PPP per capita u
promatranom razdoblju. Analizom poslovnog okruženja vidljivo je gdje se Hrvatska nalazi u
odnosu na ostale zemlje i koje je rezultate postigla u tom razdoblju. Nakon ulaska Hrvatske u
EU provode se mnoge reforme kako bih postigla veći rast i razvoj u odnosu na prethodne
godine.
KLJUČNE RIJEČI: komparativna prednost, međunarodna razmjena, uvoz i izvoz
49
SUMMARY
International exchange has great significance in economic growth and the development of the
country participating in that exchange. With two theories, there is an insight into the
international exchange and how it operates. Ricard's theory defines the principle of comparative
advantage, which implies that the countries will produce and export those goods for which they
are most qualified. Heckscher-Ohlin's theory has explained that international exchange is due
to the appearance of minimal differences in the quantity of production factors needed for
international exchange that a country has. The analysis of the international exchange of Croatia
shows that there was an increase in imports and exports of Croatia after the entry into the
European Union on 1 July 2013. Comparative advantages have been achieved with the above
mentioned values of exports and imports, and it is evident that Croatia has two comparative
advantages in two categories, while in other categories, the value of indicators indicates a lack
of comparative advantage. With regard to the observed countries of the EU it is not apparent
that Croatia has comparative advantages. The assessment of the economy situation in the
international exchange sector through the competitiveness item shows Croatia's growth in the
indicators of annual GDP growth per capita and GDP per capita GDP over the period under
review. The analysis of the business environment shows where Croatia is in comparison with
other countries and the results achieved in that period. After the accession of Croatia to the EU,
many reforms are being implemented in order to achieve greater growth and development
compared to previous years.
KEYWORDS: comparative advantage, international exchange, import and export
top related