teorije - · 2019. 9. 25. · • teorija apsolutnih prednosti • teorija komparativnih prednosti...

Teorije

međunarodne trgovine

- Merkantilizam

- Apsolutne prednosti (Smith)

-Komparativne prednosti (Ricardo)

TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

Teorije vanjske trgovine:

• Merkantilizam (?)

• Teorija apsolutnih prednosti

• Teorija komparativnih prednosti (teorija komparativnih troškova)

TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

• Merkantilizam (1500 - 1800.)

Vanjska trgovina najvažnije sredstvo za postizanje

ciljeva merkantilističke politike

“Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć

čuva našu trgovinu i religiju” (Josiah Child)

“Merkantilizam je teorija bogaćenja noroda putem

nagomilavanje plemenitih kovina” (August Dubois)

MERKANTILIZAM

• Merkantilizam nije znanost, nije teorija međunarodne

razmjene, nego oblik praktične državne politike

• Merkantilizam nastaje paralelno s napuštanjem

srednjevjekovnog gospodarskog sustava kroz najmanje

jedno stoljeće

• Merkantilizam je izdvojio gospodarstvo i znanost o

gospodarstvu iz okvira filozovske i religiozne etike i

stvorio temelj za kasniji razvoj samostalne ekonomske

znanosti

KALVINOVA ZNANOST (Ivan Kalvin 1509. – 1564.)

• Svako pošteno zanimanje je bogougodno, a

uspjeh u gospodarstvu je znak Božjeg

blagoslova.

• Obara skolastičko učenje o zabrani

kamatnih zajmova.

• Otvorio put razvoju kapitalizma, podjeli

rada, specijalizaciji proizvodnje, kreditiranju

i konačno utilizmu.

RAĐANJE

SVJETSKE TRGOVINE

• Stoljećima seljaci sa sjevera Europe tijekom hladnih,

dugih zima nisu mogli održati više od nekoliko grla

stoke pa su većinu krda morali zaklati.

• Začinima, osobito paprom konzerviralo se meso.

• Papar se nabavljao od arapskih trgovaca koji su ga

na svojim devama, kroz tajnovitu pustinju dopremali

u Ormuz, Aden i Aleksandriju. • Arapi su u zamjenu htjeli samo jednu stvar; zlato.

• U Europi je zlata bilo vrlo malo

MEKANTILIZAM

• Treba prikupiti što više zlata i srebra

• Poticati vanjsku trgovinu jer je ona važnija od unutrašnje

• Poticati proizvodnju (obrte) koji proizvode za izvoz

• Poticati natalitet: više radnika, seljaka, vojnika

• Država treba intervenirati radi ostvarivanja ovih ciljeva

• Merkantilizam je nacionalan i ksenofonan jer neka

zemlja može ostvariti probitak samo na štetu druge

DOBA MERKANTILIZMA

• Pronaći novi put do zemlje zlata, bisera i mirodija

• Bartolomej Diaz, više slučajno, natjeran burom

nego li namjernom, stigao 1487. do rta Dobre

Nade,

• Vasco da Gama 1498. do Kalkute

• Portugalac Pedro Alvarez Cabral 1500. otkrio

Braziliju

• Cortez između 1519. i 1521. osvaja Meksiko

• Pizarro 1532. osvaja carstvo Inka – Peru

• Magelan 1519. prvi put morem oko svijeta.

ISPORUKE ZLATA I SREBRA

IZ AMERIKE U EUROPU

Razdoblje Zlato Srebro

1500. – 1600. 150 7,500

1601. – 1700. 158 26,168

1701. – 1800. 1,400 39,157

Ukupno (1500 – 1800) 1,708 72,825

U metričkim tonama

Izvor: Morineau (1985: 570)

MEKANTILIZAM

Plaće trebaju biti niske zbog

- manjih troškova proizvodnje i

- manje domaće potražnje

Kamate trebaju biti niske zbog

- manjih troškova proizvodnje i

- držanja zaliha

MEKANTILIZAM

• Obradivo zemljište koristiti u potpunosti

• Mineralna bogatstva eksploatirati

• Riblji fond očuvati

• Kolonije koristiti za

- plasman robe

- prikupljanje poreza

- eksploataciju resursa

- regrutaciju vojnika

MERKANTILIZAM

• IZVOZ UVOZ ZLATO ( BOGATSTVO, MOĆ)

• Cilj (ekonomske) politike :

SUFICIT U VANSKOTRGOVINSKOJ BILANCI

Mjere ekonomske politike:

• poticaji za izvoz

• prepreke za uvoz

RAST SVJETSKE TRGOVINE I BDP,

1500. – 2003.

World Trade World GDP col. 2/3

1500 – 1820 0,96 0,32 3,0

1820 -1870 4,18 0,94 4,4

1870 – 1913 3,40 2,12 1,6

1913 – 1950 0,90 1,82 0,5

1950 – 1973 7,88 4,90 1,6

1973 – 2003 5,38 3,17 1,7

1820 – 2003 3,97 2,25 1,8

Prosječne godišnja stopa rasta

Maddison, A., (2007.)

STUKTURA POTROŠNJE

1688 UK 2001 UK 2010 HR

Hrana 25,7 5,2 32,13

Piće i duhan 13,6 3,2 3,81

Odjeća i obuća 19,2 3,6 6,37

Energija 3,7 1,9 0,9

Namještaj i kućanski uređaji 9,3 3,8 4,92

Osobne usluge 3,0 1,4 8,52

Stanovanje 4,1 9,1 13,93

Obrazovanje & zdravlje 2,1 13,2 4,11

Sport i zabava 0,9 8,3 5,58

Transport i komunikacije 0,8 10,6 17,22

Krediti 6,8 16,7 1,69

Ukupno 100,00 100,0 100,00

GDP/ pc $ 1,411 $ 20,554 $ 14,000

Izvor: Maddison (2003)

TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

autor Adam Smith

“An inquiry into the nature and causes of wealth of nations”

1. Izdanje: London, 1776.

5. Izdanje: London 1789. (posljednje za piščeva života)

( Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda)


ADAM SMITH (1723 – 1790)

- Profesor Moralne filozofije.

- “Teorija moralnih osjećaja” (1759.)

- “Newton društvenih znanosti!”

- Upravitelj carina za Škotsku

Adam Smith

Uzroci nacionalnog bogatstva:

1. Podjela rada, povećava produktivnost a time i

bogatstvo. ( ukazuje također na prirodnu upućenost

ljudi na suradnju s drugim ljudima s ciljem zadovoljenja

vlastitih potreba u većoj mjeri)

- tržište određuje količinu proizvodnje i način podjele

rada .

- novac je potreban za funkcioniranje tržišta

Adam Smith

Uzroci nacionalnog bogatstva:

2. Osobni probitak, osobni interes je vrhovni

i glavni poticaj gospodarskim aktivnostima

pojedinca.

Adam Smith

- Napustio evolucionistički pristup

- Prihvatio racionalističku shemu

- Odbacuje merkantilistički pogled na svijet

“ovisnosti o trgovini”

- Izvor bogatstva je domaća proizvodnja a ne zlato

- “Laissez faire” ( Turgot)

- “Višak proizvoda” (Quesnay)

- Utjecaj Davida Humea (“Ekonomske rasprave”

Adam Smith

• Nevidljiva ruka vs. Državna intervencija

• Sloboda nužni i dovoljni uvjet sreće i

blagostanja pojedinca i zajednice

LIBERALIZAM

• Ekspanzija kapitala novi oblik društvene

moći i načelo vladanja

• “Ekonomska znanost u znaku Smitha

stavljena je u funkciju “slobodno-

trgovinske propagande”, Eli Heckscher

LIBERALIZAM

• Liberalizam je prvenstveno projekt

ekonomsko-socijalne reforme a ne projekt

razvoja i modernizacije proizvodno-

tehnoloških struktura

LIBERALIZAM

• Ekonomske slobode unutar zemlje su

važne za ekonomski i politički razvoj, ali

unutrašnji razvojni i institucionalni odnosi

ne mogu se riješiti liberalizacijom vanjskih

odnosa


• Ako jedna zemlja može proizvesti neku

robu efikasnije nego neka druga, kaže se

da ona ima apsolutnu prednost u

proizvodnji te robe.


• Temelji se na radnoj teoriji vrijednosti:

- rad je jedini proizvodni faktor

- rad je homogen (ne postoji više vrsta rada)

- cijenu neke robe određuje količina rada

utrošena u proizvodnji te robe


• Proizvodnja po satu:

• Proizvodnja po satu poslije specijalizacije:

A B UKUPNO

X 10 2 12

Y 2 5 7

A B UKUPNO

X 20 0 20

Y 0 10 10

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

David Ricardo (1772 – 1823)

Proizvodnja po satu Q/L

Primjer razmjene: A razmjenjuje 10X za 10Y od B:

A treba za proizvodnju 10 X jedan sat... za 10X dobiva 10 Y od zemlje B

Da bi zemlja A proizvela 10Y (koji dobiva od zemlje B) trebala bi utrošiti 2 sata.

Zemlja A uštedila je jedan sat što njezina korist (ili probitak) od razmjene, ili mjereno u proizvodima jednako 5 Y

A B UKUPNO

X 10 2 12

Y 5 4 9

ODNOSI RAZMJENE

A B

10 X 10Y

1h 2,5h

+ 5Y 5 Y 5X +5X PROBITAK PROBITAK

za zemlju A za zemlju B

KOMPARATIVNA PREDNOST

Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji i dobra X i

dobra Y u odnosu na zemlju B. Uspoređujući

(komparirajući) te prednosti, zemlja A ima veću prednost u

proizvodnji dobra X nego u proizvodnji Y, zbog čega

kažemo da zemlja A ima komparativnu prednost u

proizvodnji X u odnosu na zemlju B.

Zemlja B ima apsolutnu manjkavost (neefikasnost) u

proizvodnju i dobra X i dobra Y. Njena neefikasnost je

manja u proizvodnji Y nego u proizvodnji X, zato zemlja B

ima komparativnu prednost u proizvodnji Y.

ODNOSI RAZMJENE

10 X : 10 Y

ODNOSI RAZMJENE

UVJETI RAZMJENE

TERMS OF TRADE

PODRUČJE OBOSTRANO

KORISNE RAZMJENE

B : A : B

5Y : 10X : 20Y

Nema koristi za A nema koristi za B Područje obostrano korisne razmjene

- Ako su uvjeti razmjene 10X (od A) za 5Y (od B) tada je zemlja A

ravnodušna prema razmjeni a cijela korist od razmjene pripada

zemlji B.

- Ako su uvjeti razmjene 10X (od A) za 20Y (od B), tada je zemlja B

ravnodušna prema razmjeni, a cijela korist od razmjene pripada

zemlji A

- Ravnodušnost (indiferentnost ) prema trgovini nastaje uz uvjete

razmjene kroz koje zemlja niti ima gubitak niti korist od razmjene.

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

B je za 10 Y dobila 10 X od zemlje A

Za proizvodnju 10 Y zemlja B je utrošila 2,5 sata.

Da je zemlja B utrošila 2,5 sata u proizvodnju X proizvela 5 X .... dok je kroz razmjenu s zemljom A dobila 10 X

Probitak ili korist za zemlju B je 5X ili 2,5 sata rada

A B UKUPNO

X 10 2 12

Y 5 4 9


Zaključak:

Međunarodna ekonomske razmjena rezultira:

- Specijalizacijom u proizvodnji u skladu s

komparativnim prednostima

- Povećanjem ukupne svjetske proizvodnje

- Povećanjem probitka, odnosno, korisnošću za

njene sudionike.

- Raspodjela probitka ovisi o uvjetima razmjene


Zaključak:

Najbolje rješenje:

učiniti što slobodniju, liberalniju,

međunarodnu ekonomsku razmjenu….

uklanjati sve prepreke: tehničke, carinske i

slično, kako bi razmjena bila što veća a

time i svjetska proizvodnja i korist …..

Teorije

međunarodne razmjene

-Heckscher-Ohlinov model

- Intrasektorska razmjena

- Teorija životnog ciklusa

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA

- Heckscher-Ohlin teorem

- Teorem o izjednačavanju cijena

proizvodnih faktora (Heckscher-Ohlin-

Samuelson: HOS- teorem)

HECKSCHER-OHLINOV TEOREM

• Zemlja će izvoziti dobro u čijoj se

proizvodnji intenzivnije koristi relativno

obilniji, a time i jeftiniji, proizvodni

faktor, a uvoziti će dobro u čijoj se

proizvodnji koristi, u zemlji, relativno

oskudniji proizvodni faktor.


Pretpostavke:

- 2 zemlje, 2 robe, 2 proizvodna faktora

- Obje zemlje koriste istu proizvodnu tehnologiju

- Dobro X je radno intenzivno a Y je kapitalno

intenzivno dobro u obje zemlje

- Oba dobra u obje zemlje se proizvode u

uvjetima konstantnih prinosa

- Dolazi do nepotpune specijalizacije u obje

zemlje


Pretpostavke:

- Preferencije potrošača su iste u obje zemlje

- Postoji savršena konkurencija na tržištu dobara i proizvodnih faktora u obje zemlje

- Potpuna mobilnost proiz faktora unutar zemlje i potpuna nemobilnost među zemljama

- Nema transportnih troškova, carina niti drugih prepreka slobodnoj trgovini

- Postoji potpuna zaposlenost proiz faktora u obje zemlje

- Međunarodna razmjena je uravnotežena u obje zemlje


Px = pk K + Pl L

Py = pk K + Pl L

Px = pk K akx + Pl L alx

Py = pk K aky + Pl L aly

Teorem o izjednačavanju cijena

proizvodnih faktora (Heckscher-Ohlin-

Samuelson: HOS- teorem)

Međunarodna razmjena će dovesti do

izjednačavanja relativnih i apsolutnih

cijena homogenih proizvodnih faktora u

zemljama sudionicima međunarodne

razmjene

Heckscher-Ohlin-Samuelson

teorem HOS- teorem

w/r

Px/py B

w/r

A

w/r

PA

PB

PAB A, B

w/r

PX/PY

w/r

(PX/PY)int

(w/r)int (w/r)A

(PX/PY)A

(w/r)B

(PX/PY)B

Izjednačavanje relativnih cijena proizvoda i

cijena proizvodnih faktora

LEONTIJEVLJEV PARADOKS

Testiranje Heckscher-Ohlinove teorije na

primjeru Amerike.

Zaključak:

SAD izvozi radno intenzivne proizvode a

uvozi kapitalno intenzivne proizvode što je

u suprotnosti s H –O teorijom


“Uključivanje SAD u međunarodnu podjelu rada

temelji se na radnointenzivnoj proizvodnji.

Drugim riječima ova zemlja pribjegava vanjskoj

trgovini da bi štedjela kapital, a riješila se

viška rada, a ne obrnuto. Široko

rasprostranjeno mišljenje da privreda SAD, u

usporedbi s ostalim svijetom karakterizira

relativno obilje kapitala, i relativna oskudica

rada, pokazalo se pogrešnim. U stvari, istina je

obrnuta.”


Kitika:

- Trebao je provesti analizu samo “traded goods sector” a ne cjelokupnu privredu

- Američki izvozni sektor upošljava veću kvalifikacijsku i obrazovnu razinu i malo poljoprivrednog rada

- Plaće u izvoznim sektorima su veće od nacionalne razine


Leontijev je u uspoređivao:

- Faktorsku intenzivnost

američkog izvoza

i

- Faktorsku intenzivnost

supstitucije američkog uvoza

INTRASEKTORSKA RAZMJENA

Efekt specijalizacije ogleda se u karakteru

razmjene :

INTERSEKTORSKA ili

INTRASEKTORSKA

razmjena


Udio sektora 1

Udio sektora 2

X1

m1

X2 m2

IZVOZ

UVOZ

¶

X – izvoz

M - uvoz


• Ako je izvoz koncentriran na jedan a uvoz na

drugi sektor veći je kut ¶.

• Kod potpune specijalizacije ¶ = 90 stupnjeva, što

ukazuje na postojanje INTERSEKTORSKE

razmjene (specijalizacije)

• Ako je zastupljenost oba sektora u izvozu i

uvozu podjednaka ¶ = 0, što ukazuje na

postojanje INTRASEKTORSKE razmjene


Uzroci intrasektorske razmjene

(Intra-Industry Trade IIT)

- Klasifikacija proizvoda (voće, doradni poslovi)

- Transportni troškovi (malogranični promet

građevinskim materijalima)

- Diferencijacija proizvoda (monopolistička

konkurencija)

- Ekonomija obujma

I II III IV V

količina

proizvoda

vrijeme / stadij

potrošnja

proizvodnja

proizvodnj

a

zemlja

inovacije

zemlja

imitacije

izvoz

uvoz izvoz

potrošnja

Model životnog ciklusa proizvoda

teorije - · 2019. 9. 25. · • teorija apsolutnih prednosti • teorija komparativnih prednosti...

Documents