Ekonomske osnove države i

prava - VI

Doc. dr Amina Nikolajev

Efekti privređivanja

Pokazatelji ekonomskog razvoja

Determinante ekonomskog razvoja

Značaj

Potreba sinhronizacije procesa društvene

reprodukcije mjerama EP

Poređenje vlastitih rezultata s rezultatima

drugih država (određenje vlastite pozicije)

Realan uvid u dosegnuti nivo ekonomskog

razvoja, dinamiku privređivanja i sl.

Efekti privređivanja

Brojni pokazatelji ekonomskog stanja, dinamike,

tendencija, međuovisnosti...

Mjerenje složeno – obuhvata veliki broj

vrijednosti različitiih ekonomskih aktivnosti svih

privrednih subjekata

Društveno bogatstvo

Društveni bruto proizvod

Nacionalni dohodak

Neto ekonomsko blagostanje

Društveno bogatstvo

Zbir svih materijalnih vrijednosti jednog društva

Iskazuje dosegnuti nivo ekonomske razvijenosti i

blagostanja

Nema mogućnosti vremenskog poređenja u

odnosu na prethodnu godinu

Obračun zahtijeva razvijenu statističku službu,

sposobne kadrove, velika materijalna sredstva

Društveno bogatstvo

Ljudskim radom proizvedena dobra / rezultat proizvodnje

Fiksni fondovi (ceste, mostovi, luke...)

Proizvodne zalihe i privredne investicije

Neproizvodni fondovi (škole, bolnice, objekti...)

Potrošna dobra domaćinstava

Poznata prirodna bogatstva jedne zemlje (koja se mogu staviti u funkciju)

Zemljište, šume, rude, minerali, vode, flora i fauna, ...

Bruto društveni proizvod

BDP / GNP (Gross National Product)

Mjeri učinak društvene proizvodnje (ukupan

dohodak svih subjekata i ukupne troškove)

Obuhvata amortizaciju i dohodak

Amortizacija – prenesena vrijednost sredstava

za rad (funkcionalna i vremenska)

Novostvorena vrijednost (dohodak)

Transferna plaćanja (osiguranje nezaposlenih,

socijalna pomoć i sl.) ne ulaze u obračun BDP

Bruto društveni proizvod

Dva metoda obračuna

Tok finalne proizvodnje (izdaci)

LP – lična potrošnja (+ svih izdataka x sa tržišnom cijenom)

DR – državni rashodi (plaće državnih službenika, izdaci za izgradnju privrednih objekata, kupovina raznih dobara...)

I – investicije (umanjenje tekuće radi buduće potrošnje)

S – saldo uvoza i izvoza (pozitivan vs. negativan, suficit vs. deficit)

Bruto društveni proizvod

Dva metoda obračuna

Tok prihoda proizvodnih inputa (N + K + R + IP +

A + P)

N – nadnice (neto plaće i porezi)

K – kamate

R – rente

IP – indirektni porezi

A – amortizacija

P - profit

Bruto domaći proizvod

BDP / GDP – Gross Domestic product

GNP ≠ GDP

GNP - vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih

radom i kapitalom u vlasništvu građana te zemlje na

domaćem i ino tržištu

GDP – korigirani GNP za ostvarenu proizvodnju na ino

tržištima

GNP – proizvodnja u inostranstvu = GDP

Npr. Toyotina tvornica automobila u USA ide u Japanski

GNP ali američki GDP

Nominalni vs. realni GNP

Lista MMF za 2016. US$

GDP (milijarde)/ Pc(hiljade)

82. Hrvatska 49,855

85. Slovenija 44,122

93. Srbija 37,755

115. BiH 16,532

132. Maked. 10,492

156. C. Gora 4,242

34. Slovenija 20,747

57. Hrvatska 11,573

81. C. Gora 6,409

90. Srbija 5,120

96. Maked. 4,871

102. BiH 4,140

Nacionalni dohodak

Ukupan dohodak jedne nacije u određenom vremenskom

periodu (godina dana)

ND = N + K + R + P (ND = GNP – A i IP)

ND per capita (Važan za praćenje životnog standarda

stanovništva i poređenje sa drugima)

Različiti načini mjerenja

Proizvodni (u fazi proizvodnje: ukupna proizvodnja – materijalni troškovi

i A)

Personalni (u fazi raspodjele: sabiranje pojedinačnih dohodaka)

Rashodni (u fazi potrošnje: sabiranje svih izdataka za ličnu, zajedničku i

javnu potrošnju)

Neto ekonomsko

blagostanje NEW – preobraženi GNP

Prilagođena mjera društvenog proizvoda

Isključuje one stavke koje ne pridonose individualnom

blagostanju

Uključuje stavke koje ne obuhvata GNP

Uključuje one stavke potrošnje i investicija koje izravno

doprinose ekonomskom blagostanju:

Vrijednost slobodnog vremena

Neregistrirana privreda

Štete na čovjekovoj okolini

Agregatna ponuda i tražnja

Makroekonomske kategorije

Ponuda i tražnja na nivou privrede jedne zemlje

Sintetski izraz pojedinačih ponuda i tražnji

Utječu na tok, dinamiku i stabilnost ekonomije

Ukazuju na:

privrednu ravnotežu

usklađenost ukupne ponude i ukupne tražnje na nivou države

Cilj – osiguranje stabilnosti privrede (prepoznavanje

poremećaja i negativnih faktora)

Mjere ekonomske politike – osiguranje što većeg stupnja

privredne ravnoteže

Agregatna ponuda

Agregatna ponuda – ukupna količina dobara i usluga koju jedna zemlja može proizvesti i ponuditi u određenom vremenskom periodu

Ovisi o:

Nivou cijena

Proizvodnim kapacitetima

Nivou troškova proizvodnje

Grafikon i krivulja AP

Agregatna ponuda

Šta čini agregatnu ponudu? / od čega ovisi agregatna ponuda?

Nivo potencijalnog proizvoda – raspoloživi resursi vs. proizvedenih dobara i usluga

Proizvodnja iznad potencijala = intenzivno korištenje resursa, rast cijena inputa i finalne proizvodnje

Proizvodnja ispod potencijala = neiskorišteni inputi, rast nezaposlenosti, neiskorišteni kapaciteti

Nivo troškova – rast troškova = rast cijena finalne proizvodnje

Agregatna tražnja

Agregatna tražnja – ukupna suma trošenja svih potrošača (pojedinačni potrošači i različiti sektori privrede)

Šta čini agregatnu tražnju? / od čega zavisi agregatna tražnja?

Lična potrošnja (ovisi od raspoloživog dohotka domaćinstva)

Javna potrošnja (određena odlukama države)

Investicona potrošnja (ulaganja u kupovinu, nabavku, obrazovanje i sl.)

Neto izvoz (uvoz umanjen za izvoz)

Grafikon i krivulja AT

Agregatna tražnja

Varijabile koje doprinose promjeni AT:

Unutrašnje – pod kontrolom države:

Monetarna politika - Povećanje/smanjenje novčane mase - Efekt novčane ponude:

Konstantna novčana masa uz rast cijena = pad tražnje

Smanjenje novčane ponude uz iste cijene = pad tražnje

Fiskalna politika – reguliranje poreza i državnih izdataka:

Porezne olakšice = veća lična potrošnja

Vanjske – izvan sistema ekonomije jedne zemlje (ratovi, svjetske krize i sl.)

Državna intervencija

Apsolutno djelovanje zakona ponude i tražnje

na tržištu?

Državna intervencija - zakonsko reguliranje nivoa

cijena pojedinih proizvoda (minimalne ili

maksimalne):

Direktno: neposredno reguliranje cijena

gotovih proizvoda

Indirektno: određivanjem cijena proizvodnih

inputa

Međunarodna razmjena

Međusobno povezivanje ekonomija ≠ zemalja

Međusobno povezivanje tržišnih privreda

Međusobni ekonomski odnosi – veći stupanj razvijenosti - veći intenzitet međusobnih trgovinskih veza

Različit utjecaj na nacionalne ekonomije:

Veća mobilnost gotovih proizvoda

Nemobilnost prirodnih resursa

Kulturne, jezičke i političke prepreke u kretanju rada

Različtosti nacionalnih valuta

Međunarodna razmjena

Zatvorena (autarhična) i otvorena privreda

Otvorena privreda – međunarodno kretanje

kapitala, roba, rada (radnika), usluga

(saobraćaj, turizam...) = četiri osnovne slobode

kretanja EU

Razlozi:

Različitost uvjeta proizvodnje

Niži troškovi proizvodnje

Preferencije (ukusi) potrošača

Komparativne prednosti

Od čega zavisi međusobno povezivanje

zemalja?

Isplativost?

Raspoloživost resursa?

Različiti prirodni uvjeti?

Ostvarenje veće produktivnosti rada – stvaranje

viška proizvoda – povećanje izvoza – rast GNP i

ND

Komparativne prednosti

Teorija komparativnih prednosti – ostvarenje obostrane koristi od razmjene, svaka zemlja specijalizira se za proizvodnju i izvoz određene robe, uvozi robu koju ne proizvodi

Komparativne prednosti - Specijalizacija u proizvodnji

Apsolutna prednost (proizvodi više, manji utrošak rada, veća produktivnost) – kriterij produktivnosti

Komparativna prednost (niži oportunitetni trošak , pitanje isplativosti, opredjeljenje za drugu proizvodnju) – kriterij oportunitetni trošak

Međunarodna razmjena

Slobodna trgovina ili intervencionizam?

Zaštita domaće privrede? od inostrane

konkurencije - protekcionizam

Opravdanost intervencije? (negativni efekti na

specijalizaciju, razmjenu inputa, ...) i mogućnosti?

Mjere: carine (posredni porez) i kvote

(ograničenje količine uvoza)

Carine ≠ Kvote?

Međunarodna razmjena

Carine – podjela prema različitim kriterijima:

prema pravcu kretanja roba:

uvozne, izvozne i tranzitne

prema načinu donošenja:

autonomne (donosi zakonodavac) i ugovorne (rezultat sporazuma između zemalja)

s obzirom na cilj uvođenja

finansijske (fiskalne) → prikupljanje sredstva za podmirenje javnih rashoda;

ekonomske (zaštitne) → zaštita domaće privrede

represivne → protumjera na štetnu mjere neke druge države

Međunarodna razmjena

Ekonomski efekti carina:

Poboljšanje uvjeta trgovine (rast uvoznih

cijena – pad tražnje – pad cijena robe

ponuđača - sniženje cijena robe)

Zaštita “mlade” industrije (od ino konkurencije

radi ostvarenja komparativnih prednosti)

Smanjenje nezaposlenosti (zaštita proizvodnje

daje poticaj za njen razvoj)

Međunarodna razmjena

Neekonomski efekti carina:

Osiguranje nacionalne sigurnosti

(suvereniteta) zemlje

Zaštita proizvodnje i smanjenje ovisnosti o

drugima

Zaštita tradicionalne proizvodnje (stari

zanati i sl.)

Pritisak moćnih grupacija i lobija

Osveta prema drugoj zemlji

Platni promet i

međunarodna plaćanja

Međunarodni ekonomski odnosi - međunarodna

plaćanja: uvoz, izvoz roba i usluga, trgovina

vrijednosnih papira, trgovina nekretninama, novčani

transferi...

Platni promet s inostranstvom – naplata potraživanja

i plaćanje dugova nastalih u međunarodnoj

razmjeni

Platna bilanca - Sistematičan popis vrijednosti svih

ekonomskih transakcija rezidenata s inostranstvom

Rezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem u zemlji)

Nerezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem van

zemlje)

Platna bilanca

Transakcije između zemlje i inostranstva iskazuju se kroz:

Bilancu tekućih transakcija (tekuća plaćanja): bilanca uvoza i izvoza roba i usluga, dohodak (od investicija) + transferi (doznake, pokloni, donacije...)

Kapitalne transakcije: kapital (dugoročni i kratkoročni), direktne i portfolio investicije + rezerve (monetarno zlato, specijalna prava vučenja, rezerve u MMF)