definisanje agregata blagostanja deo 2: prila g o đavanje za razlike između lica
Post on 20-Jan-2016
44 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Definisanje agregata blagostanja
Deo 2: Prilagođavanje za razlike između lica
Seminar “Analiza siromaštva u Srbiji”31. Mart – 4. April, 2008
Gorana KrstićEkonomski fakultet, Beograd
Teme
Uvod1. Pitanja agregiranja2. Prilagođavanje za razlike između lica
a) Razlike u troškovima života– po regionima– u vremenu
b) Razlike u sastavu domaćinstva– ekonomija obima– skala ekvivalencije
Zaključna razmatranja
Razlike u troškovima života (po regionima)
Isti proizvodi skuplji u jednom regionu u odnosu na drugi
Razlike u potrošnji proizrokovane razlikama u cenama ne odražavaju razlike u blagostanju
Zbog toga, potrošnju treba korigovati regionalnim indeksom cena
Tako je veća potrošnja rezultat samo potrošnje kvalitetnijih proizvoda ili potrošnje većih količina, a ne većih cena
Razlike u troškovima života (po regionima, nast.)
Indeksi cena po regionima – izbor između postojećih indeksa troškova života ili konstruisati te indekse na osnovu podataka ankete:
1. Specificirati korpu za koju treba porediti cene. Izbor korpe zavisi od vrste analize:
Korpa za liniju siromaštva Prosečne količine i vrednosti izabranih proizvoda
hrane u celoj zemlji. Specifične korpe za svaki region ili svako
domaćinstvo.
Razlike u troškovima života (po regionima, nastavak)
2. Definisati “regione” za koje se računaju indeksi (regioni; regioni & tip regiona - gradski/ostali).
3. Izračunati vrednost korpe za svaki region, koristeći prosečne cene regiona (bilo iz ankete bilo iz drugih istraživanja koja prikupljaju podatke o lokalnim cenama).
4. Izračunati prosečnu korpu na nivou cele zemlje.
Tabela 2. Regionalni indeks cena hrane i cena stanova, 2002-2007.
2002. 2007.
Regioni Regionalni indeks cena hrane
Regionalni indeks cena
stanova
Regionalni indeks cena
hrane
Regionalni indeks cena stanova
Beograd, urbano 1.054 2.940 1.122 2.563
Beograd, ruralno 1.060 0.747 1.064 0.877
Vojvodina, urbano 0.976 1.269 1.000 1.060
Vojvodina, ruralno 0.960 0.424 0.973 0.370
Zapadna Srbija, urbano 0.959 1.450 1.046 1.073
Zapadna Srbija, ruralno 0.931 0.608 0.986 0.385
Šumadija, urbano 0.970 1.627 0.984 1.323
Šumadija, ruralno 0.929 0.585 0.977 0.540
Istočna Srbija, urbano 0.970 1.135 0.987 0.889
Istočna Srbija, ruralno 0.966 0.501 0.918 0.299
Jugoistočna Srbija, urbano 0.949 1.417 0.973 1.138
Jugoistočna Srbija, ruralno 0.914 0.447 0.961 0.567
Ukupno 1.000 1.000 1.000 1.000Izvor: AŽS 2002, 2007.
Razlike u troškovima života (po regionima, nastavak)
4. Izračunati relativni indeks cena za svaki region, kao odnos regionalnog indeksa i nacionalnog indeksa.
J
j
Nationj
Nationj
J
j
Nationj
kj
k
qp
qp
P
1
1
gde je cena proizvoda j u regionu k.kjp
Razlike u troškovima života (u vremenu)
Kada poredimo cene između dva vremenska perioda, indeksi se računaju na osnovu vrednosti korpe tokom vremena.
tperiodatjitemofpricetheispWhere
qp
qp
P
tj
J
j
periodnceReferej
periodnceReferej
J
j
periodrenceRefej
tj
t
1
1
2b. Razlike u sastavu domaćinstva
Mnoga pitanja se nameću kada agregat blagostanja treba prilagoditi veličini i sastavu domaćinstva. Na primer, 1. Da li je četvoročlanom domaćinstvu potrebno dvostruko više nego
dvočlanom domaćinstvu?
2. Da li za dva domaćinstva sa istim brojem članova, ali drugačijim sastavom (npr. jedno sa 5 odraslih muškaraca, i drugo sa 1 odraslom ženom i 4 male dece) potreban isti iznos sredstava za dostizanje istig nivoa blagostanja?
Neka forma “normalizacije” treba da se koristi koja omogućuje poređenje domaćinstava prema veličini i sastavu.
Veličina domaćinstva & ekonomija obima
a: Neka dobra i usluge se dele među članovima, kao što su npr. grejanje, ulje za kuvanje, komunalije, korišćenje automobila, itd. To je izvor ekonomije obima.
Pitanje 1: Da li treba agregat potrošnje/izdataka prilagoditi veličini domaćinstva, da bi mogli porediti domaćinstva i porediti agregat sa linijom siromaštva?
Pitanje 2: Kako to da uradimo?
Veličina domaćinstva & ekonomija obima (nast.)
Problem: Da li treba prilagoditi potrošnju zbog ekonomije obima?
Kada se veliki deo budžeta troši na “privatna” dobra,
kao što je hrana, veličina ekonomije obima je mala.
Kada se veliki deo budžeta troši na “javna” dobra (posebno ako su cene i količine visoke - komunalije, struja i sl.), ekonomija obima je veća.
Veličina domaćinstva & ekonomija obima (nast.)
Na osnovu podataka videti da li treba prilagođavati potrošnju zbog ekonomije obima. U siromašnim zemljama, ekonomija obima je veoma mala i najčešće se ne radi prilagođavanje zbog ekonomije obima.
Napomena: Kada se prilagođavanje ne radi, najčešće se precenjuje siromaštvo domaćinstava sa velikim brojem članova i podcenjuje siromaštvo domaćinstava sa malim brojem članova. Potrebna sensitivna analiza.
Veličina domaćinstva & ekonomija obima (nast.)
Rešenje: Kako da izvršimo prilagođavanje zbog ekonomije obima?
Ako se ne radi prilagođavanje zbog ekonomije obima, onda se ukupna potrošnja/izdaci domaćinstva deli sa brojem članova, nema uključivanja “benefita” koje domaćinstvo ima zbog ekonomije obima
gde je Cons potrošnja lica (domaćinstva), a N broj članova.
To se obično radi u manje razvijenim zemljama.
Household
HouseholdIndividual N
ConsCons
Veličina domaćinstva & ekonomija obima (nast.)
Ako prilagođavanje treba izvršiti, onda se ukupna potrošnja deli sa N, gde uzima vrednosti od 0 and 1.
0 ako su sva dobra koja se troše u domaćinstvu “javna”; u tom slučaju svako lice bi trošilo koliko iznosi ukupna potrošnja domaćinstva.
1 ako pretpostavimo da nema “javnih” dobara koje dom. troši; u tom slučaju vraćamo se na prethodni slučaj.
)( Household
HouseholdIndividual N
ConsCons
Sastav domaćinstva & skale ekvivalencije
Problem: Obično se pretpostavlja da je deci i starijima potrebno manje nego licima radnog uzrasta. Slično, nekada se pretpostavlja da je ženama potrebno manje nego muškarcima.
Pitanje 1: Da li treba agregat potrošnje/izdataka prilagoditi sastavu domaćinstva, da bi mogli porediti domaćinstva i porediti agregat sa linijom siromaštva?
Pitanje 2: Kako to da uradimo?
Sastav domaćinstva & skale ekvivalencije (nast.)
Rešenje: Da li treba izvršiti prilagođavanje za sastav domaćinstva?
Ako je deci/starima potrebno isto kao odraslima i pored nižih potreba za kalorijama (npr. zbog visokih troškova za obrazovanje i zdravstvo), manja je potreba za prilagođavanjem.
Ako je veliko učešće izdataka za dobra koja su potrebna svima u istim količinama (grejanje, stanovanje i sl), manja je potreba za prilagođavanjem.
Ako je veliko učešće izdataka za dobra koja se troše u različitim količinama, veća je potreba za prilagođavanjem.
Sastav domaćinstva & skale ekvivalencije (nast.)
Na osnovu podataka ankete videti da li je prilagođavanje potrebno.
U manje razvijenim zemljama, razlike u potrebama su
veće nego u visoko ili srednje razvijenim zemljama.
Napomena: Ako ne vršimo prilagođavanje, precenjuje se siromaštvo domaćinstava sa velikim brojem dece i podcenjuje siromaštvo domaćinstava sa malim brojem dece. Potrebna senzitivna analiza.
Sastav domaćinstva & skale ekvivalencije (nast.)
Rešenje: Kako da izvršimo prilagođavanje zbog sastava domaćinstva?
Ako prilagođavanje zbog različitih potreba nije potrebno, onda se ukupna potrošnja/izdaci domaćinstva deli sa brojem članova. Ukupna potrošnja će biti podjednako raspodeljena članovima.
Household
HouseholdIndividual N
ConsCons
Sastav domaćinstva & skale ekvivalencije (nast.)
Ako je prilagođavanje potrebno izvršiti, onda koristimo skale ekvivalencije.
Skalom se izračunava broj “ekvivalentnih odraslih” u domaćinstvu. Ukupna potrošnja se deli sa “brojem ekvivalentnih odraslih” (različitim licima se dodeljuje različiti ponder).Jedna skala ekvivalencije može izgledati ovako:
)5.0x(
)8.0x()1x(
15underChildren
WomenAdultmaleAdultAdultsEquivalent
N
NNN
Veličina i sastav domaćinstva: rezime
Postoje skale koje uključuju i veličinu i sastav domaćinstva. Primer je OECD skala.
Prvom odraslom se dodeljuje ponder 1. Ostalim odraslima dodeljuje se ponder 0.7, da bi uključili
ekonomiju obima. Deci se dodeljuje ponder 0.5 zbog njihovih manjih potreba u
odnosu na odrasle.
)5.0x(
7.0x1)-(1
15underChildren
AdultsAdultsEquivalent
N
NN
Skale ekvivalencije u praksi Nekoliko mogućnosti:
Normativne (npr., nutricionističke) Empirijske (subjektivne) Arbitrarne (npr., administrativne, per
capita)
Skale ekvivalencije - empirijske
Osnovna formulaN = (A+a*C)q
Gde je A broj odraslih u domaćinstvu, C je broj dece, a su troškovi dece u odnosu na
odrasle i q je parametar ekonomije obima
Skale ekvivalencije - empirijske
Prvo, da ocenimo ekonomiju obima: Subjektivni - Lanjouw and Ravallion pristup
zasnovali na razlici između javnih i privatnih dobara u domaćinstvu:
x/nq = r*x/n + (1-r)*x Prosečna potrošnja je ponderisana suma dva
dela: (a) prosečna potrošnja privatnih dobara; i (b) ukupna potrošnja javnih dobara. Rešavanjem po q , jednačina postaje: q = -ln(1-r+r/n)/ln(n)
Skale ekvivalencije – empirijske Drugo, da ocenimo troškove dece u
odnosu na odrasle: Rothbarth – domaćinstva sa istim
nivoom izdataka (po potrošačkoj jedinici) na dobra koja troše odrasli imaju isti nivo blagostanja
Zaključna razmatranja
1. Senzitivna analiza: Da li zaključci zavise od izabranih opcija? (komponente potrošnje, prilagođavanja za troškove života, skale ekvivalencije itd.)
2. Dodatni indikatori: Ostale mere (“non-income”, npr. zdravstveni status, obrazovanje, pristup uslugama, itd.)
top related