diplomski rad - digre.pmf.unizg.hrdigre.pmf.unizg.hr/5050/1/neogenski klastiti šire okolice...
Post on 07-Feb-2018
238 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET
GEOLOŠKI ODSJEK
Mihaela Presečki
Neogenski klastiti šire okolice Krapine
Diplomski rad
Zagreb, 2016.
Zahvale
Prije svega, veliku zahvalnost dugujem svom mentoru izv. prof. dr. sc. Tihomiru Marjancu,
bez čije pomoći ovaj rad danas ne bi zaživio. Hvala mu na svim savjetima pri izradi ovog
diplomskog rada, te vremenu i strpljenju za moje brojne upite. Zahvaljujem mu na svom
trudu te divnim i zanimljivim terenima.
Zahvaljujem dipl.ing. Željku Ištuku na tehničkoj pomoći u izradi mikroskopskih preparata.
Zahvaljujem Marini Čalogović na druženjima te prijevozu po terenu.
Također, zahvaljujem svim svojim kolegama i kolegicama, koji su bili uz mene i bez kojih ovaj
studij ne bi prošao tako lako i zabavno.
Posebnu zahvalnost upućujem svojoj obitelji koja me je uvijek podržavala i upućivala na pravi
put.
Najveću zaslugu za svoj uspjeh pripisujem svojim roditeljima koji su mi omogućili studij, koji
su uvijek bili uz mene i bez kojih sve ovo što sam dosad postigla ne bi bilo moguće.
I na kraju, zahvaljujem Tini koja je tijekom cijelog studija bila uz mene, bez obzira radilo se o
teškim ili sretnim trenucima.
Veliko HVALA svima!
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Geološki odsjek
Diplomski rad
Neogenski klastiti šire okolice Krapine
Mihaela Presečki
Rad je izrađen u Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb.
Sažetak: Cilj rada bio je istražiti područja s izdancima neogenskih klastita te odgonetnuti
izvorište materijala. Istraživani su maceljski pješčenjaci, gornjomiocenski pješčenjaci te
donjomiocenski piroklastiti. Zadatak je bio napraviti paleontološku, petrografsku i
granulometrijsku analizu sedimenata. Za kabinetsku analizu granulometrijskog sastava
prikupljeni su uzorci s lokaliteta Krapine i Huma Zabočkog, dok su mikroskopski izbrusci
načinjeni od uzoraka s lokaliteta Donje Jesenje, Tamni Dol, Ivanečka Željeznica, Kamenica te
Kameničko Podgorje. Pretpostavljena je trijaska i miocenska starost istraživanih sedimenata.
Ključne riječi: maceljski pješčenjaci, vulkanske kugle, granulometrija, tufovi
Rad sadrži: 45 stranica, 51 sliku, 3 tablice, 11 literaturnih navoda, 1 dodatak
Jezik izvornika: hrvatski
Rad je pohranjen u Središnjoj geološkoj knjižnici PMF-a, Horvatovac 102A, 10 000 Zagreb
Mentor: dr.sc. Tihomir Marjanac, izv.prof.
Ocjenjivači: dr.sc. Tihomir Marjanac, izv.prof.
dr.sc. Jasenka Sremac, izv.prof.
mr.sc. Dražen Kurtanjek, v.pred.
Rad prihvaćen: 9. rujna 2016.
BASIC DOCUMENTATION CARD
University of Zagreb
Faculty of Science
Department of Geology
Master of Science Thesis
Neogene clastites in the wider Krapina area
Mihaela Presečki
Thesis completed at Department of Geology, Faculty of Science, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb.
Abstract: The aim of this Thesis was to explore areas with outcrops of Neogene clastites and study the source material. The studies sediments were Macelj sandstones, Upper Miocene sandstone and Lower Miocene pyroclastic rocks. The task was to make the paleontological, petrographic and granulometric analysis of the sediments. Granulometry analysis was performed on samples from Krapina and Hum Zabočki. Microscopic analyses were performed on samples from Donje Jesenje, Tamni Dol, Ivanečka Željeznica, Kamenica and Kameničko Podgorje. The analysed samples were attributed o the Triassic and Miocene age.
Keywords: Macelj sandstones, volcanic ˝balls˝, granulometry, tuffs
Thesis contains: 45 pages, 51 figures, 3 tables, 11 references, 1 appendix
Original in: Croatian
Thesis deposited in Central Geological Library, Faculty of Science, Horvatovac 102A, 10000 Zagreb
Supervisor: dr.sc.Tihomir Marjanac
Reviewers: dr. sc. Tihomir Marjanac
dr.sc. Jasenka Sremac
mr. sc. Dražen Kurtanjek
Thesis accepted: September 9th 2016
SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................................................... 1
2. POVIJEST DOSADAŠNJIH GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA ŠIRE OKOLICE KRAPINE ....................... 4
3. TEKTONSKI ODNOSI ISTRAŽIVANOG PODRUČJA .................................................................... 6
4. STRATIGRAFIJA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA ........................................................................... 7
4.1. GORNJI PALEOZOIK .......................................................................................................... 7
4.2. TRIJAS ............................................................................................................................... 7
4.2.1. Donji trijas ................................................................................................................. 7
4.2.2. Srednji trijas .............................................................................................................. 8
4.2.3. Gornji trijas ................................................................................................................ 9
4.3. JURA ................................................................................................................................. 9
4.4. KREDA .............................................................................................................................. 9
4.5. KENOZOIK ...................................................................................................................... 10
4.5.1. PALEOGEN ............................................................................................................... 10
4.5.2. NEOGEN .................................................................................................................. 10
4.6. KVARTAR ........................................................................................................................ 11
4.6.1. “Aluvijalne naslage“ ................................................................................................ 11
4.6.2. “Deluvijalne naslage“ ............................................................................................. 11
5. METODE ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................ 12
5.1. Terenske metode ........................................................................................................... 12
5.1.1. Terenska granulometrijska analiza ......................................................................... 12
5.2. Kabinetske metode ........................................................................................................ 12
5.2.1. Granulometrijska analiza ........................................................................................ 12
5.2.2. Šlemanje .................................................................................................................. 13
5.2.3. Izrada mikroskopskih preparata ............................................................................. 13
6. REZULTATI ............................................................................................................................ 14
6.1. Donje Jesenje ................................................................................................................. 14
6.2. Hum Zabočki .................................................................................................................. 17
6.3. Krapina ........................................................................................................................... 24
6.4. Kamenička Podgora ....................................................................................................... 29
6.5.Tamni Dol ........................................................................................................................ 35
6.6. Ivanečka Željeznica ........................................................................................................ 37
6.7. Kamenica ....................................................................................................................... 38
7. DISKUSIJA .............................................................................................................................. 40
8. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................ 42
9. LITERATURA .......................................................................................................................... 43
DODATAK 1 ............................................................................................................................... 45
1
1. UVOD
Istraživano područje se nalazi na južnim padinama Ravne Gore i sjevernim padinama
Ivanščice. Teren je prikazan na OGK SFRJ list Rogatec (Aničić & Juriša, 1985) i list Varaždin
(Šimunić et al., 1981). Tema ovog diplomskog rada su neogenski klastiti šire okolice Krapine.
Slika 1. Karta istraživanog područja (OGK list Rogatec, Aničić & Juriša, 1985 i list Varaždin,
Šimunić et al., 1981).
Cilj mog rada bio je istražiti područja gdje sam pokušala pronaći izdanke maceljskih
pješčenjaka te odgonetnuti izvorište materijala. Zadatak mi je bio napraviti paleontološku,
petrografsku i granulometrijsku analizu sedimenata.
Terenski rad napravila sam u proljeće 2016. godine, a terenski dio obuhvaća lokalitete Donje
Jesenje, Krapina, Hum Zabočki, Kamenica, Kameničko Podgorje, Ivanečka Željeznica te Tamni
Dol. Točke opažanja uglavnom su bile u usjeku ceste na prirodnim izdancima (slika 2).
2
Slika 2. Položajna karta istraživanog područja s točkama uzorkovanja (crveno).
U Donjem Jesenju opažanje je obavljeno u napuštenom kamenolomu tufa Donje Jesenje
blizu Đurmanca. Kamenolom danas više nije u funkciji, napušten je, djelomično zarašten i
pristup je moguć samo do donje etaže.
3
U Krapini istraživani je izdanak ispod mosta od autoputa. Uzorkovanje sedimenta napravila
sam na donjem dijelu izdanka te je napravljena granulometrijska analiza.
Kod Huma Zabočkog uzrokovala sam sediment na donjem dijelu izdanka koji se ujedno
smatra najljepšim izdankom sedimenata zapadnog dijela Paratethysa.
U okolici Lepoglave, na južnim obroncima Ravne Gore istraživanje je provedeno u cestovnom
usjeku kod Kameničkog Podgorja. Pronađeni je veliki broj „vulkanskih kugli“ koje su kasnije
analizirane i od kojih su napravljeni mikroskopski izbrusci.
Zapadno od Kameničkog Podgorja u mjestu Kamenica uzorkovala sam sediment od kojeg je
napravljen izbrusak.
Zatim sam uzorkovala u Ivanečkoj Željeznici, te je na temelju uzetih uzoraka napravljen
mikroskopski izbrusak kojeg sam kasnije analizirala.
Na sjevernim padinama Ivanščice u donjem dijelu Tamnog Dola izvršeno je opažanje
kvartarnih sedimenata od kojih sam načinila mikroskopski izbrusak te ga analizirala.
4
2. POVIJEST DOSADAŠNJIH GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA ŠIRE OKOLICE KRAPINE
Pregled dosadašnjih geoloških istraživanja je napisan prema tumaču OGK list Varaždin
(Šimunić et al., 1981).
Jedan od najstarijih radova u geologiji ovih područja nalazi se na geološkoj karti M 1:75000
koju je napravio Deger 1898. godine gdje su izdvojeni pod nazivom „Hartere
Sandsteinbildungen, Kalk-und Tuffsandstein“.
Pojam „maceljski pješčenjaci“ uveo je Dragutin Gorjanović-Kramberger 1904. godine i opisao
ih kao zeleno-sive prašinaste pješčenjake donjomiocenske starosti, a predstavljaju
plitkovodnu morsku sredinu taloženja (Šimunić et al., 1981).
Mlađe eruptivno stijenje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske opisao je Kišpatić 1909. godine,
a uz eruptivno stijenje opisivao je tuf i pješčenjake kao i njihov fosilni sastav.
Golub i Brajdić (1969) te Brajdić (1978) opisali su piroklastične stijene kod Donjeg Jesenja,
koje se prostiru na površini velikoj oko 7 hektara te se nalaze u bazi maceljskih pješčenjaka.
Ustanovljeno je da su obzirom na veličinu porfiroklasta i litoklasta piroklasične stijene tufovi
pa su na osnovi strukture određena dva osnovna tipa, i to vitroklastični i
vitrokristalolitoklastični tuf, oligocenske starosti uklopljeni u lapore.
Tišljar i Šimunić (1978) te Šimunić i Šimunić (1978) su detaljno opisali „maceljske
pješčenjake“ uz trasu ceste Macelj-Trakošćan i odredili ih kao litoarenite i tufitične
pješčenjake. Na temelju fragmenata ljuštura školjkaša i briozoa mogli su zaključiti da je okoliš
bio u plitkom priobalnom moru uz dodatni donos materijala uz povremene vulkanske
erupcije.
Šimunić et al. (1989) dali su najopsežniji opis petrografskih karakteristika maceljskih
pješčenjaka, opisali porijeklo i faze nastanka glaukonitičnog materijala u pješčenjacima te
opisali njihovu vezu s vulkanizmom. Odredili su da je starost pješčenjaka eger, egenburg,
otnang. Pješčenjake su podijelili u tri nivoa i to redom: stariji (Vučji Jarek član), mlađi
(Čemernica član) te najmlađi nivo (Lipni Vrh član), dok je Belošević (1998) u svom
diplomskom radu opisao postojanost maceljskih pješčenjaka i odredio je četiri litološka tipa
maceljskih pješčenjaka: tip A, tip B, tip C, tip D. Na temelju svog istraživanja zaključio je da su
5
maceljski pješčenjaci slabe stijene iz razloga jer smatra da svaka stijena nakon opetovanih
bujanja i stezanja brže propada u odnosu na stijene koje nemaju svojstvo bujanja. Nadalje,
navodi da opisane stijene zbog svojih značajki na zasjecima nisu otporne na atmosferilije, što
znači da su erozijski nestabilne čemu prethode ekstremno jake i obilne kiše.
6
3. TEKTONSKI ODNOSI ISTRAŽIVANOG PODRUČJA
Istraživano područje nalazi se između dvije velike geotektonske jedinice, Panonskog bazena i
Dinarida. Što se tiče same tektonske građe područja, izuzetno je složena. Područje je
rasjedano i borano, dok se od sjevera prema jugu uočava porast broja antiklinalnih i
sinklinalnih struktura. Rasjedi većeg pomaka se nalaze sjeverno od Đurmanca te se osi bora
prostiru u smjeru istok-zapad. Antiklinale se sužavaju prema zapadu, a sinklinale proširuju.
Osim navedenih bora, prevladavaju i navlačne strukture, a to dokazuju bušotine (Aničić &
Juriša, 1985).
Na OGK listu Rogatec (Aničić & Juriša, 1985) područje je ispresjecano rasjedima koji se
pružaju u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a na listu Varaždin njihovo je pružanje u smjeru
sjeverozapad-jugoistok. Na rasjednim plohama vidljive su strije, a negdje su vidljive i fine
naslage praha i gline nastale trenjem između dva krila rasjeda (Belošević, 1998). Prisutnost
termalnih i mineralnih voda u Hrvatskom Zagorju dokaz su da se još nisu ohladili magmati u
podzemlju (Aničić & Juriša, 1985).
Prema Šimunić i Pamić (1993) poznate su tri rasjedne zone od kojih se dvije mimoilaze kod
Rogaške Slatine.
Prva je južna zona i ona se proteže od Rogaške Slatine preko Huma na Sutli, Lepoglave,
Varaždinskih Toplica pa sve do Slanja. U geološkoj literaturi navode je kao “Zona prašinac“, a
karakteristična je po tome što je u njoj registrirano dvanaest površinskih pojava andezita.
Druga rasjedna zona odvaja se prema sjeveroistoku od Rogaške Slatine, a poznat je i pod
nazivom Donački rasjed. Smjer protezanja druge rasjedne zone je preko Vinice u Međimurje.
I na kraju, treća rasjedna zona koja je ujedno i kraća zona, nalazi se u jugozapadnim
padinama Ravne gore i tu su zapažene pojave tufova i andezita.
Sve tri navedene rasjedne zone danas označuju rasprostiranje sedimenata Maceljske
formacije. Utvrđeno je da raspored litostratigrafskih članova na terenu ukazuje prostranu
sinklinalu koja je sa sjeverne i južne strane omeđena antiklinalnim prodorom, dok s istoka na
nju transgresivno naliježu sedimenti otnanške i badenske starosti (Šimunić et al., 1995).
7
4. STRATIGRAFIJA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA
4.1. GORNJI PALEOZOIK
Gornjopaleozojske naslage pojavljuju se na sjevernim padinama Ivanščice te na manjim
izdancima u okolici Lepoglave. Najstarije stijene na području lista Varaždin su kvarc-sericitni,
glaukofanski, albit-kvarc-muskovit i sericitni škriljavci (Šimunić et al., 1981). Pojavljuju se i
krupnozrnati grauvakni pješčenjaci te šejlovi. Na sjevernim padinama Ivanščice, južno od
Prigorca te u izvorišnom dijelu potoka Željeznice uočljiva je izmjena slabo metamorfoziranih
sitnozrnatih i krupnozrnatih škriljavih grauvaka te tinjčastih siltita. Najveći dio
gornjopaleozojskih naslaga sastoji se od krupnozrnatih, tinjčastih, grauvaknih pješčenjaka u
izmjeni sa crnim šejlovima (Šimunić et al., 1981).
Kontinuirani prijelaz iz gornjeg paleozoika u donji trijas zapažen je na zapadnom dijelu
Ivanščice.
4.2. TRIJAS
Unutar mezozojskih naslaga, trijaski sedimenti imaju najveću rasprostranjenost na
istraživanom području. Uglavnom su zastupljeni klastični i karbonatni sedimenti donje,
srednje i gornje trijaske starosti, dok se u srednjem trijasu pojavljuju i piroklastiti te eruptivi.
4.2.1. Donji trijas
Najstarije stijene na istraživanom području su ranotrijaske starosti koja je određena na
temelju fosilne starosti. Sedimenti donjeg trijasa otkriveni su u centralnom i južnom dijelu
Ravne gore, na sjevernim padinama Ivanščice te sjevernom dijelu Strahinjščice. Najveće
rasprostranjenje i debljinu imaju na Ravnoj Gori te u Donjem Jesenju (kamenolom tufa).
Pješčenjaci su subarkoze i protokvarciti. Ponekad su prividno uškriljeni, što potječe od
paralelne orijentacije listićavih minerala na slojnim plohama. Vezivo pješčenjaka je različitog
sastava, a dijelom je to kvarc i limonit (Šimunić et al., 1981). U pješčenjacima i tinjčastim
siltitima na području Ravne gore nađena je slabo očuvana makrofauna.
8
U gornjem dijelu donjeg trijasa prevladavaju tamnosivi, pločasti i tankouslojeni vapnenci u
koje su ponekad uloženi tanki proslojci šejlova, oolitičnih vapnenaca i u gornjim dijelovima
dolomita (Šimunić et al., 1981), te imaju najveće rasprostranjenje na području Ravne gore.
Tamni vapnenci su homogene strukture, često sadrže nekarbonatne primjese veličine
pijeska, silta ili gline. Uz ove vapnence pojavljuju se i biomikrospariti. U njima nalazimo
nepravilno orijentirane ljušturice školjkaša i ostatke foraminifera. Neki tipovi vapnenaca
isključivo su izgrađeni od karbonatnog biogenog detritusa: pločica krinoida i foraminifera, a
rijeđi su intaklasti, ooliti i peleti (Šimunić et al., 1981).
4.2.2. Srednji trijas
Srednjotrijaske naslage izdvojene su na istočnom i zapadnom dijelu Ivanščice, na području
Ravne gore, u okolici Đurmanca (Donje Jesenje), Podgore Krapinske te Strahinjčice. Na
temelju fosilne dokumentacije vidljivo je da su samo na području Ivanščice taložena oba
srednjotrijaska kata, ali zbog litološke sličnosti naslaga i rijetkih nalaza ladiničkih fosila nije
bilo moguće izvršiti detaljnu podjelu (Šimunić et al., 1981).
Tamnosivi kalcitni dolomiti sadrže do 88% dolomitne komponente. Prema reliktnim
strukturama pretpostavlja se da su to dolomitizirani krinoidni vapnenci. Na njima leže sivi i
svijetlosivi, debelouslojeni ili gromadasti dolomiti, vapnenci i dolomitne breče. U
vapnencima su na mnogo mjesta u Ravnoj Gori te istočnim dijelovima Ivanščice nađene
brojne foraminifere i mikroflora. Naročito bogato nalazište vapnenačkih algi nalazi se u
vapnencima u južnom kraku potoka koje su karakteristične za anizik.
Nakon taloženja karbonatnih stijena, izmjenjeni su uvjeti sedimentacije, što je bilo
uzrokovano tektonskim pokretima. Zbog produbljavanja bazena, talože se dobro uslojeni
sitnozrnati klastiti, pelagički vapnenci, rožnjaci, tufitični sedimenti i tufovi uz koje su prisutni
bazični eruptivi. Nakon sedimentacije opisanih stijena došlo je do smirivanja procesa u
bazenu i ponovne sedimentacije karbonatnih naslaga. Najveći dio tada istaloženih karbonata
dolomitiziran je kasnodijagenetskim procesima (Šimunić et al., 1981).
Spilitizirani dijabazi i tufovi nalaze se sjeverozapadno od Đurmanca, na Strahinjščici te u
okolici Podgore Krapinske. Spilitizirani dijabaz je zelenkast na površini, a specifičan je po
9
pojavi dvije vrste klorita (zelenkasti niskodvolomini i crvenkasti visokodvolomni). Što se tiče
spilitiziranog tufa, on je također zelenkastosive boje.
4.2.3. Gornji trijas
Gornjotrijaske naslage izdvojene su samo na južnim padinama Ivanščice, gdje izgrađuju male
izolirane glavice koje predstavljaju ostatke navlake. Sastoje se od gromadastih ili
debelouslojenih sivih sitnozrnatih vapnenaca i dolomita. Vapnenci su određeni kao algalni
biomikriti, fosiliferni i peletski mikriti te rjeđe oobiomikriti (Šimunić et al., 1981).
U blizini tektonskih kontakata ponegdje se pojavljuju krupnozrnati metamorfozirani
vapnenci. Mjestimično su sačuvani i relikti prvotne, guste mikrokristalaste stijene. U
vapnencima se pojavljuju slojevi ili leće dolomita i uglavnom su određeni kao intraklastični i
sitnozrnati dolomiti, dok se stromatolitni dolomiti rjeđe pojavljuju.
4.3. JURA
Sedimenti jure razvijeni su na malim površinama, što je vjerojatno i razlog da su relativno
kasno otkriveni (Šikić, 1965). Za sada su paleontološki dokazani samo donjelijaski i
donjemalmski sedimenti (Šimunić et al., 1981). Niz plitkovodnih lijaskih vapnenaca na
području Ivanščice (Šimunović et al., 1979) ukazuju da je na području sjeverne Hrvatske
nastavljena kontinuirana plitkovodna sedimentacija iz gornjeg trijasa u lijas. Starost naslaga
određena je na temelju zajednica foraminifera i ostrakoda.
4.4. KREDA
Kredne naslage poznate su na južnim padinama Ivanščice. U kredu su uvrštena tri tipa
naslaga: vulkanogeno-sedimentni kompleks stratigrafskog raspona otriv-turon, sljedeći tip su
gornjosenonski fliškoliki sedimenti i kao zadnji tip izdvojeni su rudistni vapnenci.
Na području Ivanščice među krednim sedimentima prevladavaju pješčenjaci sive ili
sivozelene boje koji su prema sastavu određeni kao grauvake (Šimunić et al., 1981). Također
imamo pojavu rožnjaka sive i sivosmeđe boje.
10
Što se tiče bazičnih eruptiva, nalazimo ih na južnim padinama centralnog i istočnog dijela
Ivanščice te su genetski vezani uz kredni vulkanogeno-sedimentni kompleks.
4.5. KENOZOIK
Kenozojske naslage pokrivaju najveću površinu na listu Varaždin. Sedimentacija je započela u
pliocenu i uz manje prekide trajala do kvartara. Tercijarne stijene uglavnom su stvarane u
marinskim i brakičnim te oslađenim sredinama, dok su kvartarni sedimenti uglavnom
slatkovodne i kopnene sredine (Šimunić et al., 1981).
4.5.1. PALEOGEN
Od paleogenskih naslaga izdvojit ćemo gornji eocen gdje su sedimenti zastupljeni u predjelu
Ravne gore. Dominiraju vapnenci, a gornjoeocenska starost je određena na temelju nalaza
numulita.
Oligocenske naslage prevladavaju na južnim padinama Ravne Gore sjeverno od Predbukovja
u rasjednom kontaktu s gornjoeocenskim naslagama nalaze se izdanci tamnosivih pjeskovitih
i siltoznih lapora te trošnih pješčenjaka (Šimunić et al., 1981).
4.5.2. NEOGEN
Na području OGK lista Varaždin i Rogatec najveće površine pokrivaju neogenske naslage.
Zastupljeni su svi katovi u rasponu od donjeg miocena pa sve do gornjeg ponta. Najvećim
dijelom su zastupljeni sedimenti marinske i brakične sredine. Pojava povremene vulkanske
aktivnosti karakteristična je za razdoblje donjeg i srednjeg miocena.
Donji miocen, odnosno eger i egenburg, su znatnije rasprostranjeniji na području Ivanščice.
Sedimentne stijene također nalazimo na potezu Đurmanec-Žutnica te sjeverni dio
Strahinjščice (Aničić & Juriša, 1985). Paleontološka dokumentacija te strukturni i
superpozicijski odnosi sugeriraju raspon starosti akvitan-burdigal (Šimunić et al., 1981).
Donjomiocenske paralične naslage primarno leže diskordantno na starijoj podlozi, a nastale
su kao produkt intenzivne erozije izdignutog reljefa. Dominantan litološki član su grublji
11
klastiti, pijesci, pješčenjaci, konglomerati te šljunci, a još su zastupljeni i lapori, tufovi, ugljeni
i gline. Naslage sadrže marinsku i brakičnu mikrofaunu i makrofaunu.
Burdigalske naslage marinskog postanka su izdvojene su na sjevernoj i južnoj strani Ravne
Gore. U tektonskom su kontaktu sa starijim stijenama dok na njima transgresivno leži torton.
Sastav burdigalskih naslaga uglavnom predstavljaju pijesci, a nalaze se još i tufovi, vulkanske
breče, pješčenjaci, šljunci te gline i lapori. Prevladavaju još i naslage helveta, badena.
Badenske naslage su najizrazitiji transgresivni član neogena i svojim većim dijelom okružuju
starije stijene. U manjim površinama otkrivene su panonske, pontske i sarmatske naslage.
Naslage pliocen-kvartar otkrivene su na južnim i sjevernim padinama Ivanščice te
Lepoglavskoj sinklinali. Pliocenske naslage i aluvijalne nanose recentnih rijeka nalazimo južno
od rijeke Krapinice u Krapini (Aničić & Juriša, 1985). Uglavnom su fluvio-jezerski sedimenti
molasnog tipa koji su taloženi diskordantno na starije stijene. Dominiraju pijesci i šljunci. U
pleistocenu su izdvojeni genetski tipovi: sedra, les, proluvij te pećinski sedimenti, a u
holocenu: aluvij I.i II. dravske terase, barski sedimenti, deluvijalni i proluvijalni sedimenti.
4.6. KVARTAR
Kvartarne naslage na listovima OGK Rogatec i Varaždin su razdvojene na “aluvij“ i “deluvij“.
4.6.1. “Aluvijalne naslage“
Veliki dio terena prekrivaju aluvijalni nanosi recentnih rijeka Krapine, Krapinčice, Sutle, pa
tako i potoka Macelčice te Male i Velike Ravninčice. Njihov sastav predstavljaju sitnozrnate
čestice pijeska, praha i gline. Odlomcima trijaskih stijena zapunjeni su fosilni meandri rijeke
Krapine. Glavni sastojak aluvijalnih nanosa su pjeskovito-glinoviti sedimenti, a sitnozrnate
valutice porijeklom su iz starijih paleozojskih, mezozojskih i tercijarnih stijena
4.6.2. “Deluvijalne naslage“
Sjeverni dio terena lista Rogatec prekrivaju deluvijalne naslage, uglavnom padine Ravne
Gore. Pretežno sastavljene iz slabozaobljenih i nezaobljenih odlomaka stijena koje su
različite veličine.
12
5. METODE ISTRAŽIVANJA
Pri istraživanja neogenskih klastita šire okolice Krapine korištene su terenske i kabinetske
metode.
5.1. Terenske metode
Na istraživanom dijelu terena koji obuhvaća Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju
pronađeni su izdanci gdje su izvršene terenske metode. Prikupljene valutice su uzorkovane
za odredbu vrste i starosti stijene. Pažnja je posvećena da se izbjegne uzorkovanje valutica
sekundarnog i antropogenog postanka. Izdanci su fotografirani, a valutice su obilježene
pripadajućom oznakom.
5.1.1. Terenska granulometrijska analiza
Na izdanku koje su označene točkama 1339 i 1339A napravljena je granulometrijska analiza.
Izmjereno je dvanaest klasta te je izračunata prosječna vrijednost. Klasti su bili veličina: 14x7
cm, 14x8cm, 10x6 cm, 19x18 cm, 6x4 cm, 11x10 cm, 8x6 cm, 10x7 cm, 8x5 cm, 10x8 cm te
6x5 cm, dok prosječna vrijednost valutica iznosi 10x7 cm.
5.2. Kabinetske metode
Kabinetske metode koristimo za uzorke koji su prikupljeni s izdanaka, a to su sedimenti i
valutice. Korištene se metode: granulometrijska, petrografska i mikropaleontološka analiza.
5.2.1. Granulometrijska analiza
Kod granulometrijske analize, prikupljeni sedimenata s lokaliteta Krapina, Huma Zabočkog te
Lepoglave prvo su vagani. Nakon toga svaki sediment je raspoređen u posude u koje je
dodana voda i vodikov peroksid čija je svrha razdvajanje organske tvari i čestica. Nakon što
se sediment otapao 24 sata, primijenila sam metodu mokrog sijanja gdje sam koristila šest
sita. Veličine otvora sita bila su 63 µm, 125 µm, 250 µm, 1 mm i 2 mm. Kada sam uzorak
prosijala, svaku zaostalu frakciju na situ sam zasebno osušila, razvrstala u prethodno
13
označene vrećice i izvagala na digitalnoj vagi. Masu svake izvagane vrećice izrazila sam u
gramima.
Pomoću Gradistata v.8. u programu Office Excel (Blott, 2010) izradila sam kumulativnu
granulometrijsku krivulju te histogram.
5.2.2. Šlemanje
Postupak šlemanja primijenila sam na uzorcima iz Krapine i Huma Zabočkog. Meki sedimenti
se usitne i namoče u vodu u koju se prethodno doda vodikov peroksid. Nakon 24 sata ispiru
se kroz set sita te se iz preostalog materijala izdvajaju fosili.
5.2.3. Izrada mikroskopskih preparata
Za izradu mikroskopskih izbrusaka korišteni su uzorci s lokaliteta Donje Jesenje, Kamenica,
Kameničko Podgorje, Tamni Dol i Ivanečka Željeznica. Prikupljeno je više uzoraka od kojih su
najreprezentativniji izabrani za izradu. Napravila sam 12 mikroskopskih izbrusaka u kabinetu
Geološko-paleontološkog zavoda.
Za određivanje mineralnog sastava, strukturnih i teksturnih značajki stijena korišten je
mikroskop marke Leitz Wetzlar u ortoskopskim uvjetima opažanja sa ili bez uključenog
analizatora. Tijekom mikroskopiranja korišten je priručnik za određivanje vrsta stijena
(Sartorio & Venturini, 1988).
14
6.REZULTATI
6.1. Donje Jesenje
Kamenolom Donje Jesenje se prostire na području koje je na OGK listu Rogatec (Aničić &
Juriša, 1985) izdvojeno kao andezitni tuf miocenske starosti, odnosno eger, egenburg,
otnanška starost (slika 3).
Slika 3. Položaj izdanka u Donjem Jesenju na OGK listu Rogatec (Aničić & Juriša, 1985).
Sjeverno od Krapine, točnije 11 kilometara, nalazi se selo Donje Jesenje gdje su otkrivene
stijene na površini velikoj oko 7 hektara. Na profilu je prikazano otkopano ležište
donjomiocenskih tufova (slika 4).
Slika 4. Kamenolom tufa Donje Jesenje, donja etaža.
15
Stijene su uglavnom zelenkaste, ponegdje zelenoplave (slika 5), blijedozelene do bijele boje.
U gornjem dijelu su dobro slojevite, kompaktne, homogene teksture. Stijene su određene
kao vitroklastični i vitrokristaloklastični tufovi. Obzirom na boju vitroklastični tuf se može
podijeliti na dva glavna varijeteta od kojih je jedan zeleni s malo porfiroklasta, a drugi bijeli s
nešto više porfiroklasta. Na nekim se mjestima uočava kako piroklastiti leže na laporima.
Materijal se u prošlosti eksploatirao kod Podruta kao dodatna komponenta u nekadašnjoj
tvornici cementa u Podsusedu.
Slika 5. Zelenoplavi ignimbrit iz Donjeg Jesenja.
Danas je kamenolom zapušten, obrašten i teško mu se pristupa. Moguće je doći do izdanka
samo na donjoj etaži, dok su gornje etaže u potpunosti obraštene.
Tufovi iz Donjeg Jesenja smatraju se najljepšim otkrivenim izdancima andezitsko-dacitskih
tufova.
Prema Golub i Brajdić (1969) analize pokazuju da tufovi sadrže znatnu količinu SiO2, a
obzirom da u njima ima razmjerno malo porfiroklasta kvarca, pretežno se ta komponenta
nalazi u mineralima i staklu osnove stijene. Također, Golub i Brajdić (1969), smatraju da su
tufovi iz Donjeg Jesenja prijelazni oblici između “sillar“ i “welded“ tipa ignimbridskog tufa.
Mikroskopiranjem izbruska ustanovljeno je da je riječ o vitroklastičnom tufu. Uočavaju se
zrna kvarca. Ima puno matriksa i sortiranost je loša. Mikorfotografije tufa s uključenim
analizatorom i bez analizatora prikazane su na slici 6, 7 i 8.
16
Slika 6. Mikrofotografija tufa, N+. Izbrusak DJ Slika 7. Mikrofotografija tufa, N-. Izbrusak DJ
Slika 8. Mikrofotografija tufa s lijepim mineralom hematita, N+. Izbrusak DJ
17
6.2. Hum Zabočki
Hum Zabočki je na OGK list Rogatec (Aničić & Juriša, 1985) izdvojen kao pješčenjak, lapor i
glina pliocenske i oligocenske starosti (slika 9).
Slika 9. Položaj izdanka u Humu Zabočkom na OGK list Rogatec (Aničić & Juriša, 1985).
Smatra se da se u Humu Zabočkom nalaze sedimenti taloženi u zapadnom dijelu
Paratethysa. Izdanak je otkriven zahvaljujući eksploataciji pijeska na površini gdje je otkriven
stotinjak metara debeli slijed sedimenta (slika 10). Slijed je sastavljen od slojeva pijeska,
gline, praha te ugljena.
18
Slika 10. Izdanak miocenske starosti u Humu Zabočkom.
Smatra se da su sedimenti taloženi prije otprilike 23 milijuna godina, odnosno krajem
miocena, pont, u plićim priobalnim dijelovima nekadašnjeg Paratethysa. Naknadno su
horizonti jezersko-barsko-riječni sedimenti izdignuti na površinu. Nagnuti su u smjeru juga
pod kutom od dvadeset stupnjeva (slika 11).
Slika 11.Naslage pijeska nagnute su prema jugu.
19
Sedimenti su poznati po tome što u sebi kriju jednu od najljepših te najbogatijih zajednica
fosilne faune i flore na području Hrvatskog zagorja (Aničić & Juriša, 1985).
Prilikom mikroskopiranja u sedimentu sam pronašla mnoštvo fosilnih ostataka ostrakoda,
ljuštura školjkaša i puževa.
Za sedimente Huma Zabočkog karakteristična je Congeria rhomboidea, vrsta školjkaša prema
kojoj ove naslage nose naziv Rhomboidea-naslage. Prilikom istraživanja izdanka, pronađene
su i druge vrste školjkaša i puževa koje su izumrle nestankom Paratethysa.
Izdanak je danas pristupačan, iako su gornji slojevi obrašteni vegetacijom. Na slici 12 je
prikazan dobro sortitani sediment koji je korišten kod granulometrijske analize.
Slika 12. Sortirani sediment iskorišten za granulometrijsku analizu.
20
Kod određivanja granulometrije sedimenata na uzorku iz Huma Zabočkog, trebali smo
ponoviti postupak jer se prvi uzorak nije u potpunosti otopio. Ponovljen je postupak
otapanja i sijanja te su napravljene paralele između oba prosijana uzorka.
U Tablici 1 prikazani su rezultati prvog, a u Tablici 2 rezultati drugog sijanja uzorka.
1. sijanje, mokro sijanje
Tablica 1. Rezultati prvog sijanja uzorka
Veličina frakcije Masa (g)
0,063 µm 14,1 g
0,125 µm 5,1 g
0,250 µm 1,0 g
0,5 mm 1,1 g
1 mm 0,3 g
Ukupna masa uzorka prije sijanja = 100,2 g
Na temelju mokrog sijanja kroz set od pet sita dobiveni su rezultati koji se nalaze u Tablici 2.
Najveću masu ima uzorak frakcije 0,063 µm. Ukupna masa prosijanog uzorka iznosi 21,6 g,
dok je ostalih 78,6 g veličine frakcije manje od 0,063 µm. Učestalost pojedine veličine čestice
u uzorku prikazala sam histogramom (slika 13) i kumulativnom granulometrijskom krivuljom
(slika 14).
21
Slika 13. Histogram granulometrijske analize 1. sijanja.
Slika 14. Kumulativna granulometrijska krivulja 1. sijanja.
Histogram pokazuje unimodalan raspored veličine klasta s time da prevladavaju čestice od
3,494 φ. Prema metodi Folk & Ward srednja veličinska klasa uzorka je 3,062 φ i uzorak je
opisan kao vrlo fini pijesak. Sortiranost iznosi 0,870 φ i to je umjereno sortirani sediment. Na
temelju trokomponentnog dijagrama mulj-pijesak-šljunak, uzorak je prikazan u donjem
desnom vrhu. Klasificiran je kao umjereno sortirani vrlo fini pijesak (slika 15).
22
Slika 15. Položaj analiziranog pješčenjaka na trokomponentnom dijagramu mulj-pijesak-
šljunak (nakon 1. sijanja) nalazi se na samom uglu gdje je 100% pijesak.
2. sijanje, suho sijanje
Tablica 2. Rezultati drugog sijanja uzorka
Veličina frakcije Masa (g)
0,063 µm 10,4 g
0,125 µm 6,7 g
0,250 µm 2,8 g
0,5 mm 2,5 g
1 mm 2,1 g
Ukupna masa uzorka prije sijanja = 100,2 g
Na temelju suhog sijanja dobiveni su rezultati koji se nalaze u Tablici 2. Najveću masu ima
uzorak frakcije 0,063 µm. Ukupna masa prosijanog uzorka iznosi 24,6 g, dok je ostalih 75,6 g
veličine frakcije manje od 0,063 µm. Učestalost pojedine veličine čestice u uzorku prikazala
sam histogramom (slika 16) i kumulativnom granulometrijskom krivuljom (slika 17).
23
Slika 16. Histogram granulometrijske analize 2. sijanja.
Slika 17. Kumulativna granulometrijska krivulja 2. sijanja.
Histogram pokazuje unimodalan raspored veličine klasta s time da prevladavaju čestice od
3,494 φ.
Prema Folk & Ward metodi srednja veličinska klasa uzorka je 2,356 φ i uzorak je opisan kao
fini pijesak. Sortiranost iznosi 1,309 φ i to je slabo sortirani sediment.
Na temelju trokomponentnog dijagrama mulj-pijesak-šljunak, uzorak je prikazan u donjem
desnom vrhu. Klasificiran je kao slabo sortirani vrlo fini pijesak (slika 18).
24
Slika 18. Položaj analiziranog pješčenjaka na trokomponentnom dijagramu mulj-pijesak-
šljunak (nakon 2. sijanja) nalazi se na samom uglu gdje je 100% pijesak.
6.3.Krapina
Krapina je na OGK list Rogatec (Aničić & Juriša, 1985) izdvojena kao pješčenjaci i
konglomerati miocenske starosti (slika 19).
Slika 19. Položaj izdanka u Krapini na OGK list Rogatec (Aničić & Juriša, 1985).
25
Ispod Starog grada Krapine nalazi se izdanak maceljskog pješčenjaka (slika 20)
donjomiocenske starosti. Naziv im je dao Gorjanović-Kramberger (1904) te ih opisao kao
zeleno-sivi prašinasti pješčenjak koji prezentira morsku plitkovodnu sredinu. Uvrstio ih je u
stariji miocen i smatrao da se nalaze između starijih „Socka naslaga“ i „litavaca“.
Opis profila napravila sam na donjoj razini izdanka koji je vrlo pristupačan. Izdanak je
približno visok 15m i proteže se u dužino od stotinjak metara. Uočava se vrlo loša sortiranost
sedimenta koji sadrži puno kvarcnih zrna veličine krupnog pijeska.
Uzorkovala sam na tri mjesta (slike 20A, 20B i 21) koja su udaljena desetak metara jedno od
drugog.
Slika 20. A) Izdanak maceljskog pješčenjaka u Krapini. Mjesto prvog uzorkovanja označeno
crvenom kružnicom. B) Mjesto drugog uzorkovanja označeno crvenom kružnicom.
26
Slika 21. Mjesto trećeg uzorkovanja označeno crvenom kružnicom.
U jednom uzorku pronađen je klast na kojem se može uočiti poneka strija (slika 22).
Slika 22. Klast veličine 3 cm u Maceljskom pješčenjaku.
Uzorak iz Krapine prosijan je kroz set od šest sita. U Tablici 3 prikazane su veličine frakcija te
udio pojedine frakcije nakon sijanja uzorka koje su izraze u gramima. Izražena je i početna
masa uzorka prije samog sijanja. Analizu uzorka sam napravila u programu Gradistat v.8
(Blott, 2010).
27
Tablica 3. Rezultati sijanja uzorka
Veličina frakcije Masa (g)
0,063 µm 4,2 g
0,125 µm 6,9 g
0,250 µm 5,1 g
0,5 mm 9,6 g
1 mm 7,7 g
2 mm 45,9 g
Ukupna masa uzorka prije sijanja = 100,7 g
Najveća masa prosijanog uzorka iz Krapine pripada veličini čestica 2 mm. Ukupna masa
prosijanog uzorka iznosi 79,4 g, a ostalih 21,3 grama je veličine frakcije manje od 0,063 µm.
Histogramom (slika 23) i kumulativnom granulometrijskom krivuljom (slika 24) prikazala sam
učestalost pojedine veličine čestice u uzorku. Parametri veličine čestica (asimetrija, medijan,
sortiranost te srednja vrijednost) računaju se pomoću podataka iz kumulativne krivulje.
Slika 23. Histogram granulometrijske analize.
28
Slika 24. Kumulativna granulometrijska krivulja.
Kumulativna granulometrijska krivulja pokazuje koliki je postotak frakcije koji je zaostao na
pojedinom situ.
Histogram pokazuje bimodalan raspored veličine klasta s time da prevladavaju čestice od
0,500 φ i 2,500 φ.
Na temelju trokomponentnog dijagrama mulj-pijesak-šljunak, uzorak je prikazan u donjem
desnom vrhu. Klasificiran je kao umjereno sortirani vrlo grubi pijesak (slika 25).
Slika 25. Položaj analiziranog pješčenjaka na trokomponentnom dijagramu mulj-šljunak-
pijesak nalazi se na samom uglu gdje je 100% pijesak.
29
Sediment je najvećim dijelom sastavljen od kvarca, a ponegdje se pronađe i neki tinjac.
Prilikom mikroskopiranja u uzorku je pronađeno 460 staklenih sferula i nekoliko desetaka
metalnih (slika 26).
Slika 26. Sferule iz uzorka maceljskog pješčenjaka uzorkovanog u Krapini (točka 1341).
6.4. Kamenička Podgora
Kamenička Podgora je na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981) izdvojena kao tufovi i
vulkanske breče miocenske starosti (slika 27).
Slika 27. Položaj izdanka u Kameničkoj Podgori na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981).
Podno Ravne gore usjeku ceste otkriven je izdanak s „vulkanskim kuglama“ Izdanak se
proteže u dužini od stotinjak metara, a visok je približno tri metra te je lako pristupačan
(slika 28). „Vulkanske kugle“ (slika 29) su andeziti, a nalaze se u pješčano-tufitičnom matriksu
30
u kojem se mjestimično nalaze polomljeni školjkaši te kamene jezgre solitarnog koralja
Flabellum (slika 30). Iz fosilnog sastava se može zaključiti da je na tom mjestu bio marinski
okoliš.
Slika 28. Izdanak s „vulkanskim kuglama“ kod Kameničke Podgore, geološki čekić je mjerilo.
Slika 29. “Vulkanske kugle“ su valutice andezita.
Veličine „vulkanskih kugli“ variraju od par centimetara do nekoliko desetaka centimetara.
Izmjeren je promjer 11 najvećih „vulkanskih kugli“ u rasponu od 6x4 cm do 19x18 cm , a
srednja vrijednost je 10x7 cm. Sve su zaobljene, sferične. Razmaknute su jedna od druge,
glatkih su površina te se na nekima uočavaju strije.
31
Slika 30. Matriks na kojem prepoznajemo kamene jezgre solitarnog koralja Flabellum.
Mikroskopiranjem uzoraka su uočeni uklopci plagioklasa, ostaci stakla te opaka zrna.
Izbrusci koji nose oznake 1339/1, 1339/2, 1339/3, 1339/4, 1339/5, 1339/6 te 1339/A
predstavljaju andezitski tuf. U izbruscima su prisutni uklopci plagioklasa, ima ostataka stakla
te opakih zrna. Također, ima i kvarca gdje se uočava pojava unduloznog potamnjenja.
Nadziru se kalcitne žilice. Što se tiče strukturne zrelosti, ima puno matriksa i sortiranost je
loša. Na sljedećim slikama (slika 31, 32, 33, 34, 35 i 36) prikazan je pojedinačno svaki
izbrusak s uključenim analizatorom i bez analizatora.
Slika 31. Mikrosnimak izbruska 1339/1 s uključenim analizatorom (lijevo), bez analizatora
(desno).
32
Slika 32. Mikrosnimak izbruska 1339/2 s uključenim analizatorom (lijevo), bez analizatora
(desno).
Slika 33. Mikrosnimak izbruska 1339/3 s uključenim analizatorom (lijevo), bez analizatora
(desno).
Slika 34. Mikrosnimak izbruska 1339/4 s uključenim analizatorom (lijevo), bez analizatora
(desno).
33
Slika 35. Mikrosnimak izbruska 1339/5 s uključenim analizatorom (lijevo), bez analizatora
(desno).
Slika 36. Mikrosnimak izbruska 1339/6 s uključenim analizatorom (lijevo), bez analizatora
(desno).
Izbrusci matriksa pokazuju da se radi o andezitskom tufu (slika 37). Kod mikroskopiranja su
uočena zrna mozaičnog kvarca, tinjaca, plagioklasa te rožnjaka (slika 38). Mineralna zrna su
uglavnom pločasta do izometrična. Riječ je o strukturno nezrelom pješčenjaku, odnosno
hibridnom arenitu. Ima malo matriksa. Od fosila prepoznajem foraminiferu (slika 39) koja
izgledom podsjeća na numulita te prepoznajemo i briozoje (slika 40). Uočljivi su presjeci
bodlji ježinaca te spužve.
34
Slika 37. Hibridni arenit, N+. Izbrusak M1
Slika 38. Prikaz mineralnog sastava: lijevo tinjac, a desno prikaz mozaičnog kvarca. Izbrusak
M1
Slika 39. Foramninifera. Izbrusak M1
35
Slika 40. Fosili briozoja s i bez uključenog analizatora. Izbrusak M1
6.5.Tamni Dol
Tamni Dol je na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981) izdvojen kao dolomit, dolomitne
breče te gromade vapnenaca srednje do gornjotrijaske starosti (slika 41).
Slika 41. Položaj izdanka u Tamnom Dolu na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981)
Na sjevernim padinama Ivanščice, u donjem dijelu Tamnog Dola , pronađeni su lijepi blokovi
kasnodijagenetskog dolomita (slika 42).
36
Slika 42. Blokovi kasnodijagenetskog dolomita u Tamnom Dolu.
Stijena je sastavljena od kalcita koji dolazi u nakupinama. Ima puno matriksa, loše je
sortirano.
Na slici 43 je riječ o dolomitu, točnije kasnodijagenetskom dolomitu. Struktura je ksenotipna,
mozaična (slika 44). Mineralna zrna su anhedralnog oblika s nepravilnim granicama.
Slika 43. Lijeva slika prikazuje mikrofotografiju kasnodijagenetskog dolomita s uključenim
analizatorom, a desna kasnodijagenetski dolomit bez analizatora. Izbrusak TD
Slika 44. Mozaični kristali kasnodijagenetskog dolomita, N+. Izbrusak TD.
37
6.6. Ivanečka Željeznica
Ivanečka Željeznica je na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981) izdvojena kao krupnozrnati
pješčenjaci, rožnjaci te tufovi paleozojske do trijaske starosti (slika 45).
Slika 45. Položaj izdanka u Ivanečkoj Željeznici na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981)
U usjecima iza kleti u Ivanečkoj Željeznici pronađen je izdanak tufa (slika 46). Uz samu cestu
pronađeni su blokovi kasnodijagenetskog dolomita isto kao i u Tamnom Dolu.
Slika 46. Mjesto nalaza tufa i kasnodijagenetskog dolomita kod Ivanečke Željeznice.
Izbrusak M2 prikazuje kriprokristalasti tuf (slika 47). Vrlo sitnozrnati, prepoznatljivo staklo.
Pretpostavljam da je riječ o trijaskoj starosti.
38
Slika 47. Kriptokristalasti tuf, N+. Izbrusak M2
6.7. Kamenica
Kamenica je na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981) izdvojena kao dolomiti, vapnenci te
dolomitne breče srednjotrijaske starosti (slika 48).
Slika 48. Položaj izdanka u Kamenici na OGK list Varaždin (Šimunić et al., 1981)
Izdanak u Kamenici nalazi se zapadno od Kameničke Podgore. Proteže se u dužini od 50m, a
visok je oko 3m. Radi se o dolomitu koji se uglavnom nadzire ispod korijenja drveća (slika
49).
39
Slika 49. Izdanak dolomita u Kamenici.
Izbrusak 1351 prikazuje dolomit. Riječ je o kasnodijagenetskom dolomitu. Uočljivi peloidi
fekalnog podrijetla. Prepoznajem tipični dolomitni romboedar. Na slici 50 prikazan je
kasnodijagenetski dolomit s i bez uključenog analizatora.
Slika 50. Kasnodijagenetski dolomit, N+ (lijevo) i kasnodijagenetski dolomit, N- (desno).
Izbrusak 1351.
40
7. DISKUSIJA
Istraživane točke možemo podijeliti u četiri različita tipa stijene: ignimbriti koje nalazimo u
kamenolomu tufa Donje Jesenje, andeziti iz Kameničke Podgore, maceljski pješčenjaci iz
Krapine te kvartarne naslage iz Tamnog Dola, odnosno kasnodijagenetski dolomit.
Starost stijena sam preuzela iz literature, Aničić & Juriša (1985) te Šimunić et al. (1981), jer
nisam pronašla fosile na temelju kojih bih je mogla detaljnije odrediti.
Sedimenti iz kamenoloma Donje Jesenje determinirani su kao piroklastične stijene, odnosno
ignimbritski tuf, koje se nalaze u bazi maceljskih pješčenjaka. U gornjim dijelovima naslaga
jasno je izražena slojevitost, a položaj slojeva je 295/30. Mikroskopskom analizom preparata
ustanovljeno je da je stijena sastavljena od piroklastita i litoklasta.
Prema Brajdić (1978) pripisana im je oligocenska starost. Starost andezita, u rasponu od
22.8 do 19.7 Ma, na području Donjeg Jesenja odredili su Šimunić & Pamić 1993. godine.
Također, opisali su da su to prvi tragovi vulkanske aktivnosti na području Donjeg Jesenja gdje
se andezitski tuf izmjenjuje s debelouslojenim laporima.
„Vulkanske kugle“, odnosno andeziti iz Kameničke Podgore, Gorjanović-Kramberger je
interpretirao kao vulkanske bombe ali je ta hipoteza kasnije odbačena, pa su interpretirani
kao zaobljeni andeziti.
Sedimente iz Krapine prepoznala sam kao maceljske pješčenjake, kosa slojevitost, slojevi
imaju nagib prema jugu i loše su sortirani. Gorjanović-Kramberger (1904) opisao je
maceljske pješčenjake kao zeleno-sive prašinaste te im prepisao oligocensku starost.
Također, naveo je da su taloženi u plitkom moru, a kao dokaz navodi fragmenete ljuštura
školjkaša i briozoa. Tišljar & Šimunić (1978) te Šimunić et al. (1989) su maceljske pješčenjake
opisali kao litoarenite i tufitične pješčenjake egerske, egenburške i otnanške starosti, a
njihov postanak su povezali s eksplozivnim vulkanizmom. Rezultati granulometrijske analize
ukazuju da je pijesak umjereno sortiran te vrlo grub. U uzorcima samo pronašli staklene i
metalne sferule koje će se analizirati u nastavku istraživanja.
Kvartarne naslage iz Tamnog Dola sadrže blokove trijaskih kasnodijagenetskih dolomita
ksenotipno-mozaične strukture.
41
Tijekom obilaženja istraživanih lokaliteta pokušalo se više pozornosti obratiti na gornje etaže
kamenoloma tufa u Donjem Jesenju, međutim kako je navedeno, kamenolom je većim
dijelom obrašten i nemoguće ga je bilo detaljno istražiti. Pokušalo se pronaći još više lokacija
gdje su prisutni maceljski pješčenjaci. Neki izdanci nisu nađeni, neki su bili zarašteni, premali,
a neki su promijenili izgled.
42
8. ZAKLJUČAK
Uzorci sa istraživanih točaka predstavljaju ignimbrite (tufove), maceljske pješčenjake,
vulkanske andezitske kugle te dolomit.
Na temelju dobivenih rezultata mikroskopskih preparata i granulometrijske analize uzoraka
mogu zaključiti da se radi o sedimentnim stijenama.
Također, mogu zaključiti da je na širem prostoru Hrvatskog zagorja nekoć bio vulkan, a danas
tome svjedoče stijene iz Donjeg Jesenja (tuf) te „vulkanske andezitske kugle“ iz Kameničke
Podgore.
Starost stijena određena je na temelju literature iz ranije navedenog razloga.
43
9.LITERATURA
Aničić, B. & Juriša, M. (1984): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, List Rogatec, L 33-56.
Geološki zavod Ljubljana, Geološki zavod Zagreb, Savezni geološki zavod, Beograd.
Aničić, B. & Juriša, M. (1985): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000. Tolmač za list Rogatec,
L 33-68. Geološki zavod Ljubljana, Geološki zavod Zagreb, Savezni geološki zavod, Beograd.
5-69.
Belošević, V. (1998): Postojanost maceljskih pješčenjaka. Diplomski rad, Rudarsko-geološko-
naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 76 str.
Brajdić, V. (1978): Piroklastične stijene kod Donjeg Jesenja. Vodič ekskurzije 3. Skupa
sedimentologa Jugoslavije. Hrvatsko geološko društvo, Zagreb. 30-31.
Golub, Lj. & Brajdić, V. (1969): Piroklastične stijene kod Donjeg Jesenja (Hrvatsko Zagorje).
Geološki vjesnik 22, 411-423, Zagreb.
Kišpatić, M. (1909): Mlađe eruptivno kamenje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Rad JAZU,
177, 7-145, Zagreb.
Šimunić, An., Pikija, M. & Hećimović, I. (1981): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000.
Tumač za list Varaždin, L 33-69. Institut za geološka istraživanja Zagreb, Savezni geološki
zavod, Beograd. 5-70.
Šimunić, An., Pikija, M. & Hećimović, I. (1982): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, List
Varaždin, L 33-57. Geološki zavod Zagreb, Savezni geološki zavod, Beograd.
Šimunić, An, & Pamić, J. (1993): Geology and petrology of Egerian-Eggenburgian andesites
from the easternmost parts of the Periadriatic zone in Hrvatsko Zagorje (Croatia). Acta
Geologica Hungarica 36/3, 315-330, Budimpešta.
44
Šimunić, Al., Avanić, R. & Šimunić, An. (1989): “Maceljski pješčenjaci“ i vulkanizam zapadnog
dijela Hrvatskog zagorja. Rad JAZU 449, 179-194, Zagreb.
Tišljar, J. & Šimunić, A. (1978): Maceljski pješčenjaci. Vodič ekskurzije 3. Skupa
sedimentologa Jugoslavije. Hrvatsko geološko društvo, 32-36, Zagreb.
45
DODATAK 1
Popis mikroskopskih izbrusaka
Broj Preparat Lokacija uzorka
Stijena Starost
(pretpostavljena)
1. 1339/1 Kameničko Podgorje
Andezitski tuf Miocen
2. 1339/2 Kameničko Podgorje
Andezitski tuf Miocen
3. 1339/3 Kameničko Podgorje
Andezitski tuf Miocen
4. 1339/4 Kameničko Podgorje
Andezitski tuf Miocen
5. 1339/5 Kameničko Podgorje
Andezitski tuf Miocen
6. 1339/6 Kameničko Podgorje
Andezitski tuf Miocen
7. DJ Donje Jesenje Tuf Donji miocen
8. TD Tamni Dol Kasnodijagenetski
dolomit Trijas
9. M1 Kameničko Podgorje
Hibridni arenit -matriks stijene
Miocen
10. M2 Ivanečka Željeznica
Tuf Trijas
11. 1339/A Kameničko Podgorje
Andezitski tuf Miocen
12. 1351 Kamenica Kasnodijagenetski
dolomit Gornji trijas
top related