doc.dr.sc. alen jugović - pfri.uniri.hrajugovic/download/pomorsko_putnicki_promet/... · više...
Post on 19-May-2018
221 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1. POJAM I TRENDOVI NA CRUZING TRŽIŠTU
2. ZNAČAJKE POMORSKOPUTNIČKIH LUKA
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUZING
DESTINACIJA
4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA
5. KRUZING TURIZAM U RH
6. PREPORUKE ZA USMJERAVANJE RAZVOJA LUKA RH KAO
ODREDIŠTA ZA KRUŽNA PUTOVANJA
SADRŽAJ PREZENTACIJE:
Obuhvaća više segmenata turističke ponude:
Odmor,
Turistički doživljaj plovidbe i boravka na brodu,
Posjet atraktivnim destinacijama na kopnu.
Primarna destinacija boravka turista BROD (višednevni boravak)
Sekundarna destinacija boravka turista KOPNO (jednodnevni boravak)
Što je kruzing turizam?
1. POJAM I TRENDOVI NA CRUSING TRŽIŠTU
16,0
4,55,0 5,5
5,9 6,3 6,4 6,97,6
8,29,1
10,1 10,311,2
12,3
13,414,4
1990
.
1991
.
1992
.
1993
.
1994
.
1995
.
1996
.
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
PO
TR
AŽ
NJA
(b
roj
pu
tnik
a u
000 0
00) godišnja stopa rasta 8%
20 milijuna putnika u 2011.
7% godišnje rast brodskih kapaciteta (1980.-2009.)
koncentracija ponude u par najvećih kompanija,
od broda hotela ka brodu destinaciji PO
NU
DA
Kruzing turizam u svijetu (u brojkama)
1. POJAM I TRENDOVI NA CRUSING TRŽIŠTU
Godina Broj putnika (u mil.)
1980. 1,80
1990. 4,55
2000. 10,35
2005. 14,37
2010. 18,42
Putnici na krstarenjima morem od 1980. do 2010. godine
Trendovi na tržištu
Visok rast potražnje na EU tržištima (Italija, Njemačka,
Francuska i Španjolska)
Mlađi putnici – masovnost - slabija kupovna moć
Rast potražnje za specijaliziranom ponudom
Porast veličine brodova za kružna putovanja
Potraga za novim neotkrivenim destinacijama
Kraći itinerari – veći broj putovanja
Prilagodba potrebama tržišta
Više sadržaja na brodu, veća briga za okoliš i sigurnost
putnika.
1. POJAM I TRENDOVI NA CRUSING TRŽIŠTU
Godina Broj brodova BT ( u 000 ) Broj postelja ( u 000 ) Postelja po brodu
1985. 147 2 241 - -
1990. 170 3 013 114 671
1991. 180 3 436 129 717
1993. 201 4 078 143 711
1996. 222 5 364 166 748
1999. 235 6 987 204 868
2000. 243 7 772 223 918
2005. 340 11 215 - 875
2010. 290 16 000 - -
Svjetska flota za pomorska krstarenja
• Gradnja brodova velikih kapaciteta,
• Povećanje kapaciteta brodova (2008. narudžbe brodova iznosile su
25% ukupnog kapaciteta),
• Ukupno 382 kruzera (115 kompanija) - 152 plovi u Mediteranu,
• Koncentracija kompanija,
• 3 grupacije posjeduju 127 brodova i 279.034. ležajeva,
• Carnival Corporation & PLC – 71 brodova i 171.037
ležajeva (11 kompanija),
• Royal Caribbean Cruises Ltd. – 37 brodova i 74.596 (4
kompanija),
• Star Group – 19 brodova i 33.401 ležajeva (4 kompanije),
• Diferencijacija – prema regiji, vrsti brodova (luksuzni brodovi).
Trendovi na tržištu
VLASNIK DRŽAVA BR. BT VEZOVI
PROSJEČNA BT % BT
PROSJEČNA STAROST
Vodeće kompanije za kružna putovanja
• Narudžbe brodova do 2014.
• 24 brodova,
• 61.766 kreveta,
• 15,6 mlr $, 324.000 $/krevet.
• 2010. – isporuka 5 luksuznih kruzera (manje od 500 putnika)
- isporuka 9 “mega” kruzera (“Allure of the Sea” – 5.400).
• 2011. – isporuka 9 brodova.
Trendovi na tržištu
IZVORIŠTE PUTNIKA PUTNICI (mil.)
SAD 9,71
KANADA 0,70
EVROPA 2,10
OSTATAK SVIJETA 5,00
UKUPNO 17,50
EUROPA
UK 1,53
NJEMAČKA 1,30
ITALIJA 0,80
ŠPANJOLSKA 0,59
FRANCUSKA 0,35
OSTALI 0,70
Trendovi na tržištu - putnici
• Regija Mediteran prihvaća 1/3 svih putnika na kružnim
putovanjima, dok luke u Jadranu prihvaćaju oko 5% putnika.
2009.
Argument 1.
KRUZING TURIZAM
DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA
Prosječan godišnji rast u zadnjih 10 godina veći od
10 % na području Europe i Mediterana
Velika očekivanja kruzing industrije
Velika razina zadovoljstva putnika:
kruzing turizam se smatra superiornijim i isplativijim u
usporedbi s drugim vrstama turizma
Porast broja ponovljenih kruzing putovanja
Traže se nove destinacije, luke i itinerari.
1. POJAM I TRENDOVI NA CRUSING TRŽIŠTU
Dio logističkog lanca koji s morskim brodarstvom obuhvaća organiziran prijevoz
putnika morem koristeći se specijaliziranim terminalima i posebnim brodovima.
TURIZAM
I ODMOR
TRANSPORT
PROMET
(putovanje)
POMORSKO-
PUTNIČKE
LUKE
Što je pomorskoputnička luka ?
2. ZNAČAJKE POMORSKOPUTNIČKIH LUKA
Putnički brodovi < == > putničke luke
BR
OD
OV
I L
UK
E
t 1970. 1913. 2010.
2. ZNAČAJKE POMORSKOPUTNIČKIH LUKA
1.Nastanak 2. Proširenje 3. Specijalizacija
1
2
2
3
4
4
4
4
4
5
Centar grada
Gradska ekspanzija
Objekti terminala
Lučke aktivnosti
Cesta Dubina mora Prenamjena
3
POMORSKOPUTNIČKE LUKE:
1) luke za linijski prijevoz putnika
2) luke za kružna putovanja
1) + 2) = UNIVERZALNE LUKE
Ekspanzija pomorskoputničkih luka u Svijetu i Europi
2. ZNAČAJKE POMORSKOPUTNIČKIH LUKA
Argument 2.
KRUZING TURIZAM
DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA
Izmjena fizionomije luke
Luke moraju zadovoljiti potrebe brodara i putnika
Izgradnja kvalitetnije lučke infrastrukture
Klasične putničke luke postaju suvremeni putnički
terminali
Povećava se broj luka ticanja uključenih u kruzing turizam
2. ZNAČAJKE POMORSKOPUTNIČKIH LUKA
Terminali postaju sastavnica turističkog proizvoda
LUKA ZADAR - sutra
LUKA RIJEKA - danas
LUKA RIJEKA - danas
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA
Turisti s cruzera najčešće nisu turisti koji bi inače posjetili te destinacije
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA
Cruzing turizam ne konkurira ostalim kopnenim turističkim proizvodima
Putnici s cruzing brodova, ako im se destinacija svidi mogu se vratiti
kao stacionarni turisti
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA
Nije nužno potrebno
veliko ulaganje u lučku
infrastrukturu
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA
Veća dostupnost turistima
neotkrivenih destinacija
Zasićenost turista dobro
znanim mjestima.
Vrsta
troškova
Prosječna potrošnja
po osobi za boravak u
destinaciji
€ %
UKUPNO 39 100
Organizirani izlet / razgled 7 18
Prijevoz 1 3
Ulaznice 1 3
Hrana i piće u ugostiteljskim objektima 10 26
Kupovina 19 49
Ostalo 1 1
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA
Obilježja kruzing posjetitelja u Hrvatskoj (2006.)
– prosječna potrošnja po osobi u destinaciji u eurima
Veličina broda
mjerena brojem
putnika
Ukupno <200 200-499 500-999 1.000-
1.999
2.000 i
više
€ 39 64 53 46 41 34
Duljina boravka u
destinaciji Ukupno Do 3 sata 3 do 6 sati 6 do 9 sati
9 do 12
sati
12 i više
sati
€ 39 28 38 55 65 82
Putnici troše 41, posada 29 eura po osobi
Putnici s manjih brodova više troše
Najbolji potrošači su Amerikanci, Britanci i Francuzi, najlošiji
Talijani.
Svijet – 55 Eura u tranzitnim lukama, 110 Eura u “home port”.
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA
Obilježja kruzing posjetitelja u Hrvatskoj (2006.)
– prosječna potrošnja po osobi u destinaciji u eurima
Argument 3.
KRUZING TURIZAM
DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA
Kruzing luka postaje sastavni dio grada i s njim tvori
destinaciju
Tržišni način ponašanja svih subjekata uključenih u cruzing
turizam
Potrebni kvalificirani kadrovi
Povezivanje luke i atraktivnih destinacija na kopnu
Povećava se broj luka ticanja uključenih u kruzing turizam
Turistički razvoj = ekonomski razvoj
Povećani prihodi od turizma
Produženje turističke sezone
3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA
More
Zrak
Buka
Vizure
Kopno
....
2) Utjecaj na gospodarstvo
Prihod
Zapošljavanje
Promocija
.....
Stacionarni turizam
Lokalna zajednica
4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA
C
RU
ZIN
G
TU
RIZ
AM
1) Utjecaj kruzing turizma na društvo
Primjer utjecaja
kruzera
Primjer utjecaja
posjetitelja s kruzera
4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA
23
16
19
13
23
19
0
5
10
15
20
25
Dubrovnik Cavtat Korčula
% is
pita
nik
a
Negativan utjecaj putnika s kruzera Negativan utjecaj kruzera
˝Veliki brodovi blokiraju pogled˝, ˝Veliki brodovi narušavaju ljepotu grada˝
˝Previše ljudi u odnosu na veličinu starog grada˝, ˝Malo mjesto, previše ljudi˝
˝Velika koncentracija ljudi ugrožava ambijent˝, ˝Grad gubi na šarmu˝
˝Previše turista odjednom˝,.....
Utjecaj kruzing turizma na društvo (2006)
4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA
2) Gospodarski utjecaj – ukupni prihodi
UKUPNI PRIHODI
OD KRUZINGA
Prihodi od naknada za
održavanje plovnog
puta
Prihodi od potrošnje
putnika i članova
posade na kopnu
Prihodi od pristojbi
za usluge brodu ostvarene
u luci u kojoj je pristao
Prihodi od naknada za
ostale usluge koje brodu
pružaju razni subjekti u i
izvan luke
25 do 28 milijuna €
1,16 do 1,31 milijuna €
2,6 milijuna €
162.000 €
DUBROVNIK - od 21 do 23 milijuna eura
SPLIT - od 3 do 3,5 milijuna eura
KORČULA i ZADAR - oko milijun eura
4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA
3) Utjecaj kruzing turizma na okoliš – iskustva iz svijeta
ZRAK (ISPUŠNI PLINOVI I LEBDEĆE ČESTICE)
smog, kisele kiše, klimatske promjene, ljudsko zdravlje
1 veliki kruzer dolaskom u luku emitira sumpornih oksida (SOx) ~ 2.000
automobila i kamiona na godinu (Vancouver)
MORE (OTPADNE VODE)
u sivim vodama kruzera pronađene bakterije Escherichia coli, teški metali i
otopljene plastike (Aljaska)
ostaci iz procesa pročišćavanja - koncentracija zasićenih i opasnih krutih tvari i
muljeva
luke u SAD-u uvode sustave preuzimanja i obrade otpadnih voda - dodatni profit
i zaštita okoliša
MORE I KOPNO (KRUTI OTPAD)
sastav otpada s kruzera sličan komunalnom otpadu
u tjedan dana putovanja veliki kruzer proizvede preko 50 t otpada
oko milijun tona otpada godišnje se zbrinjava na moru ~ 24% s kruzera
EKOSUSTAV
balastne vode, buka, sidra, itd.
4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA
Argument 4.
KRUZING TURIZAM
DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA
4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA
Mogućnost prihvaćanja različitih tipova kruzera
Ogromno neiskorišteno turističko tržište
Produžetak turističke sezone
Mogućnost rada luke kao “home port” – dodatni ekonomski
učinci
Povezivanje s drugim turističkim središtima u lukama
Investiranje u luke od strane kruzing kompanija.
Talijani, Amerikanci, Španjolci, Britanci, Francuzi i
Nijemci
Prosječna dob putnika 44 godine
Prosječan boravak u destinacijama 5 sati
Trećina putnika boravi kraće od tri sata
Aktivnosti u destinaciji - konzumacija pića u
ugostiteljskim objektima, kupnja i samostalni razgled
grada
45% putnika odlazi na organizirani izlet ili razgled
Na velikim brodovima – mlađi putnici u prosjeku, kraće
borave u destinaciji.
Obilježja kruzing posjetitelja u Hrvatskoj (2006.)
Kruzing turizam u Hrvatskoj
Resursna osnova i održivi kapacitet Kruzing
destinacija
Istovremeni kapacitet (broj posjetitelja) Luke za:
U gradu/mjestu U luci U kruzing destinaciji V S M
Pula 4.000 - 5.000 3.600 3.600
Rijeka 4.000 - 5.000 10.000 5.000
Zadar 4.000 - 5.000 5.300 5.000
Split 5.000 - 6.000 8.300 6.000
Dubrovnik 4.000 - 5.000 15.500 5.000
Rovinj 500 - 1.000 2.800 1.000
Šibenik 3.000 - 4.000 1.200 1.200
Poreč do 500 2.000 500
Krk do 500 300 300
Cres do 500 500 500
Rab do 500 500 500
Mali Lošinj do 500 500 500
Pag do 500 300 300
Vis do 500 500 500
Hvar do 500 3.800 500
Ploče 2.000 300 300
Korčula do 500 2.800 500
Putnici u Hrvatskim lukama
LUKA
2008 2009
BRODOVI PUTNICI PUTNIK /
BROD BRODOVI PUTNICI
PUTNIK /
BROD
ROVINJ 41 16.333 398 51 10.929 214
RIJEKA 20 8.200 410 0 0 0
ZADAR 98 25.000 255 72 12.434 173
ŠIBENIK 45 6.614 147 90 10.269 114
SPLIT 253 126.117 498 231 131.840 571
KORČULA 219 33.718 154 182 55.786 307
PLOČE & PULA 100 15.000 150 40 6.000 150
DUBROVNIK 699 848.527 1.214 628 845.603 1.347
TOTAL 2.563 3.008.497 1.174 2.447 3.251.121 1.329
Obalna kružna putovanja
• Manji luksuzniji brodovi (jedrenjaci) – 30 putnika.
• Prednosti:
• Moguć prihvat u većem broju malih luka i gradova (sidrišta),
• Luke mogu biti ishodišne točke krstarenja,
• Ne zahtijeva veliku logističku.
• Nedovoljno posvećena pažnja,
• 2.000 ležajeva na domaćim brodovima.
• U budućnosti – brodovi
kapaciteta do 100 putnika.
• Ciljane grupe turista.
Argument 5.
5. KRUZING TURIZAM U RH
KRUZING TURIZAM
DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA
Prihvat luksuznih kruzera - turisti visoke platežne moći,
Razvijanje dodatnih lučkih usluga
Razvijanje dodatnih turističkih usluga,
Promocija i dodatna prepoznatljivost turističke destinacije
“worldwide”,
Relativno mala ulaganja – višestruka gospodarska i turistička
isplativost.
Rani znak upozorenja gradskoj upravi i turističkom sustavu
grada:
○ protokom turista sustavno upravljati
○ kontinuirano pratiti utjecaj turizma na lokalno stanovništvo
○ informirati stanovništvo o koristima od kruzinga
Glavni nositelji organizacije na lokalnoj razini: gradovi, lučke uprave,
turističke zajednice, županija, i dr. ) STOGA OSNOVATI ZAJEDNIČKO
TIJELO ZA KOORDINACIJU AKTIVNOSTI.
6. PREPORUKE ZA USMJERAVANJE RAZVOJA LUKE ROVINJ
Argument 6.
6. PREPORUKE ZA USMJERAVANJE RAZVOJA LUKA
KRUZING TURIZAM
DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA
Zajednička strateška vizija razvoja destinacije
Razumijevanje klijenata (brodara, agenta, putnika ...)
Regionalna neovisnost
Dugoročni planovi razvoja luke
Korištenje i blizina vlastitih resursa
Diferzifikacija proizvoda
Očuvanje i uvažavanje povijesnog naslijeđa.
DA SUZDRŽAN NE
BROJ STUDENATA
%
KRUZING TURIZAM
DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA ?
PRIJE PREZENTACIJE
DA SUZDRŽAN NE
BROJ STUDENATA
%
NAKON PREZENTACIJE
Lanac je jak koliko je jaka i
njegova najslabija karika !
MORSKA
LUKA
/LUČKA UPRAVA
CRUSING
TURIZAM
GRAD
ZAKLJUČAK
6. IZVORI
Za potrebe ove prezentacije korišteni su sljedeći izvori:
1) Campos, J.: The Development of Cruise Ports in the Mediterranean and
its Adjoining Seas, International Multidisciplinary Conference on Sea,
Transport and Logistics, Opatija, 2010.
2) Wild, P., Dearing, J.: Quarterfy Commentary and analysis Covering
World CruiseMarket, G.P. Wild International, West Sussex, 2009.
3) Studija održivog razvoja crusing turizma RH, Institut za turizam Zagreb
& Pomorski fakultet u Rijeci, Zagreb-Rijeka, 2007.
4) Kesić, B., Jugović, A.: Menadžment pomorskoputničkih luka, Liber
d.o.o. & Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.
5) Ostali različiti izvori
Doc.dr.sc. Alen Jugović
Pomorski fakultet u Rijeci
Sveučilište u Rijeci
Studentska 2
51000 Rijeka
E-mail: ajugovic@pfri.hr
Hvala na pažnji !
top related