faričić odjel za geografiju sveučilišta u zadru e-mail ... · pdf filetolkienova...

Josip Faričić

Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru

e-mail: jfaricic@unizd.hr

Kartu je, pojednostavljeno, Međunarodno kartografsko društvo definiralo kao kodiranu sliku geografske stvarnosti. Ta definicija odgovara topografskim kartama i dijelu tematskih karata

Karta može biti ◦ semantička tvorba u kojoj uz elemente

geografske stvarnosti postoje i elementi koji to nisu

◦ grafički prikaz prostora mašte koja, barem ne izravno, ne mora biti u nikakvoj vezi sa stvarnošću.

Na različitim tematskim kartama prikazuje se ◦ samo jedan ili nekoliko fokusiranih elemenata vidljive ili

znanstvenim i logičkim zaključivanjem spoznate stvarnosti na određenom prostoru,

◦ sadržaji kojih trenutačno nema u prostoru (npr. prostorni planovi)

◦ sadržaji kojih nikada neće biti u prostoru (npr. karte s prikazima književne fikcije).

Zajedničko je svim kartografskim ostvarenjima da se koriste onda kada prostorni odnosi imaju prvorazrednu važnost makar na kartama bili prikazani i sadržaji koji izlaze iz uobičajenih okvira geodezije i geografije.

Topografska karta

Kodirana slika

geografske stvarnosti

Isječak topografske

karte izvornog mjerila

1:25.000)

Tolkienova karta Međuzemlja iz trilogije Gospodar prstenova

Tematska karta s prikazom prostora u

kojem se zbiva radnja Igre prijestolja

Karta kao dio svakidašnjice - uobičajeni sadržaj mobilnih telefona i drugih osobnih elektronskih uređaja namijenjenih istraživanjima, komunikaciji, ali i zabavi

Uz karte koje su namijenjene znanosti, školstvu, strukama koje se bave proučavanjem različitih tema vezanih uz prostor ili obavljaju svoju djelatnost u prostoru te karte namijenjene potrebama mnogih za orijentaciju u prostoru, karte mogu nastati i kao: ◦ odraz ideja i koncepcija o stvarnom prostoru ali ne i

realnih geografskih spoznaja, ◦ rezultat potrebe da se likovno oblikuje književna i

umjetnička geografija, ◦ odraz humorističnog pogleda na svijet (primjerice,

satiričko problematiziranje političkih problema i stereotipa),

◦ rezultat igre bez posebnih političkih i drugih aluzija.

Ranosrednjovjekovni kartografi prikazivali su Zemlju uopćeno, najčešće u obliku kruga u čijoj se sredini nalazi Jeruzalem

(Ovako govori Jahve Gospodin: Ovo je Jeruzalem! Postavih ga u središte naroda, okružih ga zemljama! Ezekijel,5,5)

Biskup Izidor Seviljski T-O karta svijeta, 7. st. (karta je tiskana 1472.)

Ovaj tip karata nazvan je

prema slovu “T” koje zatvaraju glavne (poznate) kontinentske cjeline (grč. Theos = Bog) i slovu “O” koje zatvara polje karte

Svrha T-O karata nije bila dati realan prikaz Zemlje, nego shematski prikazati

idealizirane podjele poznatoga svijeta

Jug uz gornji rub karte na Karti

svijeta Mohammed Al-Idrizija (1154.)

Heinrich Bünting, Itinerarium Sacrae Scripturae…, Magdeburg, 1581.

Sebastian Münster: Europa kao kraljica (svijeta), 1570.

Karta podzemne željeznice u Londonu

Stanovništvo svijeta, po državama Kartogram na kojem se države izobličene s obzirom na broj stanovnika

Karta turističkih dolazaka

Karta kao osnovni dio društvenih igara za djecu izvrstan medij upoznavanja prostora za djecu predškolske i rane školske dobi

Paul Hadol, Satirička karta Europe s francuskog motrišta, 1870.

Fred Rose, Satirička karta Europe, 1900.

Prikaz banalizirane percepcije Azije kod prosječnoga stanovnika SAD-a

Karta percepcijevjerske i kulturne slike Europe

Tolkienov geografski sloj nad stvarnim političko-geografskim slojem

Geografski raspored omiljenih pića

Kartogram prosječnoga godišnjeg konzumiranja alkoholnih pića (u litrama po osobi), po državama

Kartu treba promatrati kao medij komunikacije, a istodobno i s tim u vezi kao ◦ sredstvo izražavanja ◦ izvor spoznaja o stvarnom prostoru ◦ bitan subjekt dokučivanja imaginarnog prostora.

Karta je najbolji tip konstrukcije prostornosti u okviru materijalne i duhovne (pa i duhovite) sastavnice svakoga čovjeka.

Karta dopunjuje ili posve zamjenjuje tekstualnu deskripciju i omogućuje slobodniju interpretaciju prostora.

Proces dekodiranja sadržaja karte može biti vođen (upotrebom odabranih i objašnjenih kartografskih izražajnih sredstava) ali ne mora biti jednoznačan i definitivan.

Suvremeno “libertinsko” (gotovo bez ikakvih normi) ozračje iščitavanja karata ne podrazumijeva posvemašnje isključivanje standardnih znanstvenih postupaka već ponajprije ovisi o motivima i potrebama korisnika.

Banal(izira)na interpretacija geografskog sadržaja karata može pridonijeti različitim zabludama i manipulacijama: ◦ uspostava pogrešnih relativnih prostornih odnosa i s

tim u vezi

◦ ukorjenjivane pogrešnih mentalnih mapa

◦ nametanje prostorne koncepcije u pogledu izgleda i funkcioniranja svijeta

Zemlja prikazana u Mercatorovoj projekciji koja vjerno čuva oblike ali

deformira površinske odnose

P = 2,2mil. km2

P = 7,7 mil. km2

Prikaz Zemlje u Van der

Grintenovoj projekciji

primjer primjene

kartografskih ostvarenja koja su neprikladna,

posebno u nastavi

Uobičajena koncepcija svijeta okupljenog oko Greenwichkog kao početnog meridijana - polazišta za određivanje geografske dužine i računanje

pojasnog vremena: europocentričan pogled na svijet

Utjecaj odabira standardnoga meridijana kao polazišta u oblikovanju koncepcije svjetskog prostora

Utjecaj odabira standardnoga meridijana kao polazišta u oblikovanju koncepcije svjetskog prostora

Kontinenti okupljeni oko standardnog meridijana koji prolazi kroz Sjevernu Ameriku - polazište za mnoge rasprave (iskaz trenutačne političke moći,

relativiziranje uobičajenih prostornih fraza poput Bliskog i Dalekog Istoka i sl.)

Svijet okrenut naopačke? Je li uobičajeno prikazivanje jedino relevantno?

Karta – medij komunikacije

Karta – sredstvo izražavanja

Karta – nezaobilazan oblik ◦ upoznavanja ◦ prepoznavanja

◦ pridruživanja stvarnoga i imaginarnog prostora

Hvala na pažnji!