nastanak, razvoj i pojam ustava

Post on 24-May-2015

669 Views

Category:

Education

9 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

Nastanak, razvoj i pojam ustava

TRANSCRIPT

Nastanak, razvoj i

pojam ustava

Mentor: Kandidati:Red. prof. dr. Hilmija Šemić Anela Lavić

Amina Ćurovac

• Ustavna materija stara je koliko i država• Ustav predstavlja najviši pravni akt jedne

države• Primarna i sekundarna klasifikacija ustava• Ustav Bosne i Hercegovine

Uvod

Predmet i pojam ustavnog prava

• Pravo je skup svih pravnih normi.

Norme ustavnog prava regulišu: • Organizaciju vlasti • Procese vršenja vlasti • Odnos između vlasti i građana (pojedinaca).

Naziv ustavnog prava

• Ustav - zaustaviti, ograničiti

• Naziv nastaje u XIX vijeku

• Ne koristi se naziv ustavnog prava kod svih zemalja

Nastanak ustava

• Ustavna materija – bila je prvo nepisana, a zatim i pisana

• Stara je koliko i država• Evolucija naziva ustava – datira

još iz antičkog doba• Prvi moderni pisani ustavi –

nastali su u drugoj polovini 18. vijeka u Švajcarskoj i Engleskoj

Pojam ustava

• Ustav je akt koji nastaje u ograničavanju vlasti buržoazije

• Pravni smisao ustava • Formalni smisao• Materijalni smisao • Politički smisao ustava • Sociološki smisao ustava

Bitna svojstva ustava

1. Odraz postojećeg tipa društva2. Akt države 3. Najviši opšti pravni akt 4. Osnovni zakon 5. Deklarativni akt 6. Ideološko-politički dokument 7. Akt stabilizacije i ograničenja vlasti

Bitna svojstva ustava

8. Akt statike i dinamike 9. Mjerilo nivoa demokratije 10. Ustav i praksa pokazuju raskorak 11.Akt koji donosi poseban organ 12. Akt koji se donosi po posebnom postupku13. Akt koji se mijenja po posebnom postupku

Struktura i sistematika ustava

Do danas su poznate dvije škole izrade ustava:• Američka (anglosaksonska)• Evropska (evrokontinentalna)

• Svaki ustav mora imati svoju stukturu - dijelove

• Dijelovi su: preambula i normativni dio• Neki ustavi imaju tri dijela: preambula,

uvodna načela i normativni dio

Struktura i sistematika ustava

Donošenje ustava

• Donošenje ustava u postojećim državama koje nisu imale ustav

• Donošenje ustava u postojećim državama koje su imale ustav

• Donošenje ustava u novoformiranim državama

Ustav za razliku od zakona, može donijeti:• ustavotvorna skupština• parlament - po posebnom postupku • redovni saziv parlamenta - pod uslovom• narod - referendum • u autokratskim režimima - šef države

Donošenje ustava

Predustavni pisani politički i pravni dokumenti ustavnog karaktera

Faktori koji su bili glavne pokretačke snage:

• Ekonomsko-proizvodni faktori• Politički faktori • Teorijsko-filozofska misao • Veliki kulturni i civilizacijski pokreti• Revolucionarni i borbeni pokreti masa

•Usvojena je 1215. godine u Engleskoj i predstavlja prvi pisani dokument u historiji ustavnosti

•Ova povelja je imala sve karakteristike ustavnog zakona, što se tiče sadržaja i pravne tehnike

Velika povelja sloboda (Magna carta libertatum)

Dušanov zakonik

•Donesen 1349. i dopunjen 1354. godine u feudalnoj Srbiji •Predstavlja drugi pisani dokument u svijetu koji ima elemente ustavnog akta

•Nekoliko puta je prepisan, a najpoznatiji su Struški i Prizrenski prepisi

Zakon o nepovredivosti čovjekove ličnosti (Habens corpus act)

• Donesen 1679. godine. • Ovim aktom je pretežno

utvrđeno područje krivičnopravne zaštite građanina

• U svemu se zahtijeva primjena objektivnog prava.

Prvi pisani ustavi

• nastaju u 17. vijeku, • prava era nastanka pisanih ustava je 18. vijek• Prvi ustav – Ustav Virdžinije iz 1776. godine

Klasifikacija ustava

U teoriji ustava svi postojeći ustavi mogu se grupisati po dva osnova na:

1. Primarnu klasifikaciju2. Sekundarnu klasifikaciju

Primarna klasifikacija

• Obuhvata podjelu po: nastanku – načinu donošenja i suštini

Oktroisani ustavi ili povelje

Ustavni paktovi (kompromisni ustav)

Narodni ustavi ili demokratski ustavi

Sekundarna klasifikacija

• Prema sekundarnoj klasifikaciji svrstavamo u tri grupe:

Formalno pravna podjela

Sociološko pravna podjela

Političko pravna podjela

Formalno pravna podjela

• Obuhvata:1. Nepisane i pisane ustave2. Krute i meke ustave3. Kodifikovane i nekodifikovane ustave4. Kratke i duge ustave

Sociološko - pravna podjela

• Obuhvata:1. Normalne i realne ustave2. Normativne i semantičke ustave3. Stabilne i gipke ustave4. Statičke i programske ustave5. Očite i prikrivene ustave

Političko - pravna podjela

• Obuhvata:1. Monokratski i diarhijski ustavi2. Federalni i unitarni ustavi3. Monarhijski i republikanski ustavi4. Domaći i strani ustavi

Ustavne dužnosti

• Dužnost je svih i svakog da se pridržava ustava i zakona

• Dužnost je svakoga da poštuje prava i slobode drugih

• Dužnost je i pravo građana da učestvuju u odbrani zemlje

• Dužnost je svakoga da plaća porez

Ustavne dužnosti

• Dužnost je svakoga da savjesno i odgovorno vrši javnu dužnost

• Dužnost čuvanja životne okoline • Dužnost pružanja pomoći drugome u nevolji • Dužnost i obaveze stranaca

Stvaranje unije BiH

• Prvo pominjanje Bosne javlja se u X vijeku• Druga faza razvoja je uspostavljanje bosanske

države• Treća faza razvoja Bosne i Hercegovine bila je

pod turskom upravom

Stvaranje unije BiH

• Četvrta faza razvoja BIH - austrougarska okupacija

• Peta faza obuhvata period od 1918. do 1941.• Šesta faza obuhvata period socijalističke

Jugoslavije • Završna faza konstituisanja državnosti BiH

obuhvata period od 1991. do 1995. godine, u kome se formirala država Bosna i Hercegovina

• Kutiljerev plan• Vens-Ovenov plan • Mapa teritorijalne podjele • Vašingtonski sporazum • Dejtonski mirovni sporazum

Ustav Bosne i Hercegovine

Ustavi entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske

Zaključak

• Ustav -najvažniji pravno-politički dokument neke države

• Najčešće ih donose parlamenti

• Ustavi su danas u pisanom obliku, iako u nekim slučajevima postoje u obliku običajnog prava

Hvala na pažnji!!!

top related