petar preradović i vuk karadžić

Petar Preradovi hrvatski pjesnik u 19. stoljeu. Roen u Bjelovaru, a kolovao se, ivio i umro u Beu. Poeo je pisati pjesme kao oficir i to na njemakom, jer je hrvatski skoro bio zaboravio. Vremenom se zainteresirao za ilirske ideje, pa je i sam postao oduevljeni ilirac. Napisao je prvu hrvatsku pjesmu Zora puca u kojoj je pozdravio nacionalno buenje Hrvatske. Sa svojim mnogobrojnim ljubavnim, patriotskim i refleksivnim pjesmama je postao najznaajniji i najplodniji ilirski pjesnik.Njegovi stihovi su od samog poetka bili znaajni za hrvatsko stanovnitvo. To je zbog toga to su na njegovim stihovima nastavnici knjievnosti objanjavali razne pojmove iz ivota i umjetnosti: rodoljubivost, religioznost, znaenje jezika, smisao umjetnosti te slobodu umjetnikog stvaranja. U njima se govorilo o svim vrlinama ovjeanstva te o tenjama za napretkom. Njegova sposobnost za pisanje istie se ve u vojnikoj koli, kada se on u stilu pisanja isticao sa svojim njemakim stihovima, pisanih u duhu romantike i naroito pod utjecajem Byrona..PjesmeRodu o jezikuiJezik roda moganisu samo domoljubne pjesme, ve su u njima izraene i goleme mogunosti hrvatskih rijei i jezika.Vuk Karadi srpski jezikoslovac i reformator u 19. stoljeu. Roen u Loznici, a znaajan period ivota i smrt doivio u Beu. Vuk je radio na gramatici i ujedno se poeo baviti pitanjem knjievnog jezika, koji je u njegovo doba bio izuzetno komplikovan i teko razumljiv. Uz pomo tadanjih vrhunskih filologa, kao to su braa Grimm iJernej Kopitar, Vuk je poeo opsenu reformusrpskoga jezika. Osnove njegove reforme su se ogledale u sljedeem: izjednaavanje narodnog i knjievnog jezika; prekid sa svim starim oblicima srpske knjievnosti i pismenosti; ienje jezika od crkveno-knjievnog jezika.U svojim djelima je pruio prve bogate opise obiaja i vjerovanja naroda. Tumaei pojedine rei, Vuk je unosio detaljne i ivopisne opise, koji su slikali dotadanji ivot srpskog naroda, njihove historije i tradicije. Pisao je i objanjavao i nain ishrane na naim prostorima, nain stanovanja, higijenu, pogrebne i druge obiaje. Bio je veliki ljubitelj i potovalac usmene narodne knjievnosti koja se generacijama prenosila iskljuivo tim putem. Bavio se jo i istoriografskim radom, a na polju antropologije je ostao znaajan jer je u knjievni jezik unio bogatu narodnu terminologiju o djelovima tela. Neke od tih termina i dan danas koristimo.