povijest graditeljstva - renesansa barok

GRADITELJSTVO RENESANSE I BAROKA

ITALIJA U RAZDOBLJU HUMANIZMA 1350 ‐ 1650ITALIJA U RAZDOBLJU HUMANIZMA 1350. ‐ 1650.

EVROPA U RAZDOBLJU APSOLUTIZMA 1650 ‐1850EVROPA U RAZDOBLJU APSOLUTIZMA 1650. ‐1850.

RENESANSA – STILSKE FAZERENESANSA STILSKE FAZE

BAZILIKA VICENZABAZILIKA, VICENZA

OSPEDALE DEGLI INNOCENTI, FIRENZAOSPEDALE DEGLI INNOCENTI, FIRENZA

KAPELA MEDICI FIRENZAKAPELA MEDICI, FIRENZA

RENESANSA ‐KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICIKONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI

RENESANSNA RAŠČLAMBA ZIDOVA ‐POVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVAPOVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVA

BAROKNA RAŠČLAMBA ZIDOVA ‐VANJSKI I UNUTARNJI ZID – VARIJACIJE ISTE TEMEVANJSKI I UNUTARNJI ZID VARIJACIJE ISTE TEME

PONT DU GARD

BAROK ‐KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICIKONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI

KLASICIZAM ‐GRAĐEVINSKI VOLUMEN I ZIDNA RAŠČLAMBAGRAĐEVINSKI VOLUMEN I ZIDNA RAŠČLAMBA

URBANIZAM ‐IDEALNI GRAD RENESANSEIDEALNI GRAD RENESANSE

URBANIZAM ‐PLANIRANJE GRADOVA U DOBA APSOLUTIZMAPLANIRANJE GRADOVA U DOBA APSOLUTIZMA

URBANIZAM BAROKA KARAKTERIZIRA RADIKALAN

PRISTUP ORGANIZACIJI GRADA. SPAJANJEM PARCELA

I NOVIM REGULACIJAMA ULIČNE MREŽE MIJENJA SEULIČNE MREŽE, MIJENJA SE

NEKOHERENTNA SREDNJEVJEKOVNA

STRUKTURA.IZGRADNJA GRADA IZLAZI

IZVAN UTVRĐENOG PERIMETRA, A POJEDINAČNO

JE UVIJEK PODREĐENOJE UVIJEK PODREĐENO GRANDIOZNOJ KONCEPCIJI

C J E L I N E.

URBANIZAM ‐KARLSRUHEKARLSRUHE

URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVIULICE, OSI, TRGOVI

URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVI RIMULICE, OSI, TRGOVI ‐ RIM

URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVI ‐ VERSAILLESULICE, OSI, TRGOVI ‐ VERSAILLES

URBANIZAM ‐ULICE OSI TRGOVIULICE, OSI, TRGOVI

URBANIZAM ‐RENESANSNI TRGOVIRENESANSNI TRGOVI

URBANIZAM ‐RENESANSNI TRGOVI ‐ VICENZARENESANSNI TRGOVI ‐ VICENZA

URBANIZAM ‐BAROKNI TRGOVIBAROKNI TRGOVI

URBANIZAM ‐BAROKNI JAVNI PROSTORIBAROKNI JAVNI PROSTORI

URBANIZAM ‐POJEDINAČNE GRAĐEVINE I OBLIK TRGAPOJEDINAČNE GRAĐEVINE I OBLIK TRGA

KOMUNALNE GRAĐEVINE GRADSKE UPRAVEKOMUNALNE GRAĐEVINE GRADSKE UPRAVE

KOMUNALNE GRAĐEVINE ‐ KAZALIŠTEKOMUNALNE GRAĐEVINE ‐ KAZALIŠTE

GRADSKE STAMBENE KUĆEGRADSKE STAMBENE KUĆE

RENESANSNE GRADSKE PALAČERENESANSNE GRADSKE PALAČE

BAROKNE GRADSKE PALAČEBAROKNE GRADSKE PALAČE

RENESANSNE VILERENESANSNE VILE

A. PALADIO – VILA ROTONDA

BAROK ‐VRTNE PALAČE LADANJSKI I LOVAČKI DVORCIVRTNE PALAČE, LADANJSKI I LOVAČKI DVORCI

DVORCI I REZIDENCIJEDVORCI I REZIDENCIJE

DVORCI I REZIDENCIJE – ELEMENTI PROJEKTIRANJADVORCI I REZIDENCIJE ELEMENTI PROJEKTIRANJA

ARHITEKTURA I KRAJOLIKARHITEKTURA I KRAJOLIK

SAMOSTANI – KONCENTRIRANI GRADSKI SKLOPOVISAMOSTANI KONCENTRIRANI GRADSKI SKLOPOVI

SAMOSTANI – BAROKNE KNEŽEVSKE OPATIJESAMOSTANI BAROKNE KNEŽEVSKE OPATIJE

EINSEIDELN

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ‐ KUPOLAKONSTRUKTIVNI ELEMENTI ‐ KUPOLA

F. BRUNELESCIST MARIA DEL FIORE FIRENZAST. MARIA DEL FIORE, FIRENZA

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA – SV PETAR RIMGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA SV. PETAR, RIM

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA – KARLSKIRCHE BEČGRAĐEVINE CENTRALNOG TLOCRTA KARLSKIRCHE, BEČ

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐GRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTAGRAĐEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA

RENESANSNE BAZILIKE – POVRATAK PROŠLOSTI I NOVE KONCEPCIJE

L. B. ALBERTI ‐SANTA ANDREASANTA ANDREA,

MANTOVA

ANDREA PALADIO – IL REDENTORE, VENECIJA

ANDREA PALADIO – SAN GIORGIO MAGGIORE, VENECIJA

OBLIKOVANJE PROSTORAU VISOKOM I KASNOMBAROKU

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐POVEZIVANJE LONGITUDINALNOG I CENTRALNOG TLOCRTAPOVEZIVANJE LONGITUDINALNOG I CENTRALNOG TLOCRTA

SINTEZA SVIH TIPOVAI SUSTAVA U KASNOM

BAROKU

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐OBLIKOVANJE PROČELJAOBLIKOVANJE PROČELJA

SAKRALNA ARHITEKTURA ‐OBLIKOVANJEOBLIKOVANJE

BOROMINI ‐ SAN CARLO ALLE QUATRE FONTANE

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKARENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA

Renesansa u Hrvatskoj je razdoblje: ‐ 15.‐17. st. Dalmacija, djelomično IstraRenesansa u Hrvatskoj je razdoblje: 15. 17. st. Dalmacija, djelomično Istra‐ 16.‐17. st. kontinentalna Hrvatska

KULTURNI UTJECAJI j j I lijKULTURNI UTJECAJI ‐ utjecaj Italije‐ utjecaj Srednje Europe

POLITIČKE PRILIKE ‐ turski ratovi‐ Hrvatska ‐ Antemurale Christianitatis, Reliquiae Reliquiarum1493 bitka na Krbavskom polju‐ 1493. bitka na Krbavskom polju

‐ 1593. bitka kod Siska‐ 1683. bitka kod Beča‐ 1699. mir u Srijemskim Karlovcima

ISTAKNUTI POJEDINCI S PROSTORA HRVATSKE U DOBA RENESANSE‐ Juraj Dalmatinac, arhitektLucijan Vranjanin arhitekt‐ Lucijan Vranjanin, arhitekt

‐ Franjo Petrić, filozof‐ Sixtus V., papa

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA

JURAJ DALMATINAC (Zadar, oko 1400.‐1473.)Giorgio Dalmaticus Giorgio Schiavo Giorgio de Sebenico

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA

Giorgio Dalmaticus, Giorgio Schiavo, Giorgio de Sebenico

značajni radovi: ‐ plan Paga, 1441.‐ kula Minčeta, Dubrovnik, 1464.‐ katedrala u Šibeniku

DUBROVNIKPAG ŠIBENIK

LUCIJAN VRANJANIN (Vrana pokraj Zadra, oko 1420.‐1479.)Luciano Laurana Lutiano Dellaurana

Luciano Laurana, Lutiano Dellaurana

‐ Perspektive idealnoga grada, oko 1470. ‐ Vojvodska palača (Pallazzo Ducale) u Urbinu, 1460.‐1479.‐ Vojvodske palače u Mantovi, Pesaru i Gubbiju; tvrđava u Pesaru

VOJVODSKA PALAČA, URBINO

FRANJO PETRIĆ (Cres, 1529.‐1597.)Francesco Patrizi Franciscus Patritius

Francesco Patrizi, Franciscus Patritius

‐ Sretan grad – La Città felice, Padova 1551. (Venezia 1553.)‐ voditelj katedre filozofije u Ferrari (1577.‐1592.)‐ profesor Platonove filozofije u Rimu (1592.‐1597.)

SIXTUS V. (Kruševica pokraj Boke Kotorske, 1521.‐1590.)Felice Peretti

Felice Peretti

‐ renesansna izgradnja Rima‐ graditelj crkve sv. Jeronima u Rimu‐ utemeljitelj Hrvatskoga nacionalnogautemeljitelj Hrvatskoga nacionalnoga kaptola u Rimu

NEUJEDNAČENI RAZVOJ GRADOVA ‐ neprekinuti razvitakGradovi na Jadranu; Zagreb, Varaždin, Križevci, Koprivnica; novi dijelovi naselja izvan stare urbane jezgre ‐ najčešće duž prilaznih putova; ugradnjajezgre najčešće duž prilaznih putova; ugradnja renesansnih zgrada u srednjovjekovno tkivo grada

‐ orijentalna preobrazbaOsijek Vukovar Ilok Đakovo Požega PakracOsijek, Vukovar, Ilok, Đakovo, Požega, Pakrac, Virovitica, Čazma

‐ vojni gradoviNajvažnija gradograditeljska djelatnost tijekom 16. i 17. stoljeća:

‐ novi grad: Karlovac ‐ utvrde i kašteli: ‐ Sisak i Nehaj (nove građevine);‐ dogradnja srednjovjekovnih feudalnih gradova: Varaždin, Križevci, Koprivnica…

KARLOVAC‐ početak izgradnje grada 13. srpnja 1579.‐ autor plana nepoznat Martin Gambon ‐glavni graditelj (12 godina);

UTVRDE POSTOJEĆIH GRADOVA

Osijek (turski Osijek), Zadar (1630.), Šibenik (sistem utrda Coronelli), Slavonski Brod, Split (1660.), Biskupski Kaptol (Zagreb 1473.‐76.), Dubrovnik (15.‐17. st.)

Najvažniji grad Dalmacije u doba

mletačke vlasti (16.‐17. st.) ‐

sjedište generalnoga providura.

Michele i Girolamo Sanmicheli

grade tvrđavu na ulazu u grad,

te renesansna utvrđenja grada

Šibenik

Srednjovjekovni grad s renesansnim tvrđavama

1. Sv. Ana (u sklopu gradskih bedema)

2 Sv Ivan2. Sv. Ivan

3. Šubićevac

4. Sv. Nikola (morska tvrđava),

graditelj Girolamo Sanmicheli 1540 47graditelj Girolamo Sanmicheli, 1540.‐47.

Srednjovjekovni grad opasan zidinama i

renesansnim bastionimarenesansnim bastionima

PLAN GRADA , 1666.

renesansne tvrđave: Gripe (1) Bačvice (2)‐ renesansne tvrđave: Gripe (1), Bačvice (2)

Dubrovnik – renesansne kuleDubrovnik renesansne kule

Gradske zidine (izgrađene u srednjem vijeku) konačan izgled dobivaju u doba renesanse (15.‐17. st.).

Michele Michelozzi (15. st.) graditelj je: predziđa s polukružnim kulama (bragama) ispred sjevernog i zapadnog zida, kazamata na Bokaru i Puntijeli (kazamat = sklonište), bunkera zasjevernog i zapadnog zida, kazamata na Bokaru i Puntijeli (kazamat sklonište), bunkera za zaštitu od artiljerijske vatre, samica u tvrđavi.

DUBROVNIK – PLAN GRADA1 L ij1‐Lovrijenac, 2‐Minčeta,3‐Bokar,4‐Sv. Ivan, ,5‐Revelin (autor: Antonio Ferramolino)

RENESANSNI GRADITELJI U HRVATSKOJ

Michele Michelozzi (1396.‐1472.): ‐ Dubrovnik (predziđe s polukružnim kulama, kazamatI na Bokaru), Ston;

Michele Sanmicheli (1484 1559 ): Zadar Šibenik Hvar;Michele Sanmicheli (1484.‐1559.): ‐ Zadar, Šibenik, Hvar;

Girolamo Sanmicheli (15./16. st.): ‐ Zadar (istočni bastion), Šibenik (tvrđava Sv. Nikola, 1540.);

Domenico dell’Allio, 16. st.: ‐ glavni graditeljski nadzornik na hrvatsko‐turskoj granici, (Aglio, de Lalio) Varaždin (1543.‐1575.), Graz;

Martin Gambon (16. st.): ‐ Karlovac, Cetingrad, Slunj, Trst;

Cesare Porta (16./17. st.): ‐ Petrinja;

Joseph Vintana (16. st.), glavni arhitekt: ‐ Trst, Gorica;Hrvatske i Slavonske Krajine od 1576.g.j g

Antonio Ferramolino (16. st.): ‐ Dubrovnik (šiljati bastion ‐ Revelin)

Alessandro Pasqualino (16. st.): ‐ Ivanić

Daniel Speckle (1536.‐1589.): ‐ Varaždin (plan iz 1568.)

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKADUBROVNIKDUBROVNIK

MINČETA

RENESANSNO GRADITELJSTVO – HRVATSKALJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ DUBROVNIK 1521 GLJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ, DUBROVNIK, 1521.G.

RENESANSNO GRADITELJSTVO ‐ HRVATSKAKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIKKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK

Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova. Ideja ogradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298.g. kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada.odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402.g. Gradnja je, međutim, započela tek 1431. i

j l kid d ditrajala uz prekide do 1536. godine.U donjem, gotičkom dijelu pročelja dominira glav ni portal čiji je unutarnji okvir bogato ukrašen slikovitooblikovanim lišćem, dvostrukim pojasom tordiranih stupića između kojih su figure 12 apostola i Kristovo poprsjeu vrhu luka. Svi elementi ovoga portala djelo su radionice Bonina da Milano , a veliki baldahini, koji tvorevanjski okvir ulaza, djelo Jurja Dalmatinca.j , j jKatedrala je popriječno podjeljena na prednji dio za vjernike i začelni, gdje su smješteni prezbiterij, dvijeotvorene male galerije i svetišta. prostor za vjernike podijeljen je gotičkim arkadama u tri lađe. središnja seističe impozantnom visinom i polukružnim kamenim krovom. Nad arkadama pobočnih lađa podigao je NikolaFirentinac dekorativne galerije (trifonije) okrenute lađi. Začelni prostorni sklop, svojom povišenom razinom,arhitektonskom razvedenosti oblicima i intenzivnijom osvjetljenošću dominira čitavom unutrašnjošćuarhitektonskom razvedenosti, oblicima i intenzivnijom osvjetljenošću, dominira čitavom unutrašnjošćukatedrale i jedinstvu s prednjim dijelom stvara izvanredne ugođaje, te ostavlja duboke dojmove na posjetitelje.Posebnu pozornost zaslužuje krstionica hrama, koju je Juraj Dalmatinac smjestio u prizemlje južne apside. To jeokrugla, mala prostorija s udubinama što se dodiruju u stupovima. Prvo desetljeće na njenu podizanju rademletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić . Za to vrijeme izgrađen jejužni i sjeverni zid donji gotički dio pročelja i oba portala crkve Godine 1441 Veliko vijeće Šibenika pozvalo je ijužni i sjeverni zid, donji, gotički dio pročelja i oba portala crkve. Godine 1441. Veliko vijeće Šibenika pozvalo je ipostavilo za glavnog graditelja katedrale Jurja Matvejeva Dalmatinca , koji se likovno obrazovao i nalazio uVeneciji. On je gradnju hrama vodio sve do kraja života 1475. g. Taj veliki majstor kasne (cvjetne) gotike, svojimje zamislima i zahvatima promijenio prvobitnu koncepciju crkve. Povećao ju je poprečnim brodom, apsidalnimdijelovima, podigao temeljne konstruktivne elemente za izgradnju kupole, uveo nova konstrukcijska rješenja iobogatio hram skulpturalnim ukrasimaobogatio hram skulpturalnim ukrasima.Rukovodeći gradnjom katedrale, Juraj je okupio u Šibeniku mnogo suradnika koji su pod utjecajem njegovadjela s obilježjem visoke umjetničke kvalitete usavršili svoje sposobnosti i širili Jurjev likovni izraz. Nakon Jurjevesmrti, protomajstor gradnje Šibenske katedrale bio je Nikola Firentinac (1477. ‐ 1505.). On je, držeći sekonstrucijskog postupka Jurja Dalmatinca, nastavio gradnju u stilu čiste renesanse i izgradio gornje dijeloveh k l i k l t Mih il J k i k k j k i k l k i ji di č lj Uhrama: kupolu i skulpture sv. Mihovila, Jakova i marka oko nje, krovni kompleks i gornji dio pročelja. Uunutrašnjosti zdanja, Nikola je podigao na pobočnim lađama triforije ( uzdužne galerije ) i radio na dovršavanjuprezbiterija i svetišta. Nakon Nikole Firentinca radove na katedrali vodili su mletački graditelji Bartol i Jakov izMestre i zadarski majstor Mestičević.

RENESANSNO GRADITELJSTVO ‐ HRVATSKAKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK

Šibenska katedrala je trobrodna bazilika dimenzije 38 x 14 m i s najvišom visinskom kotom od38 m u vrhu kupole. Posvećena je 1555. g.N ji t iji di h k i k l K i t li dij l i k i đ i i klj či d

KATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK

Najimpozantniji dio hrama su krov i kupola. Kao i ostali dijelovi crkve, izrađeni su isključivo odkamena i primjenom konstrukcijskog postupka ( sustav montaže ) kojim je Juraj gradio apside isakristiju.Krov središnje crkvene lađe i poprječnog broda tvori izvana i iznutra vidljiv svod polukružnogblik b č ih l đ k č t tk ž f N k ižišt diš j i j č b doblika, pobočnih lađa pokrov četvrtkružne forme. Na križištu središnjeg i poprječnog broda

izbija četverokutna osnova koja nosi osmerokutni tambur sa 16 prozora. Iznad tambura uzdižese završni dio lagano zašiljene kupole. Pročelje katedrale završava se renesansnim trodjelnim,trolisnim oblikom. Takva forma završnog dijela zapadne fasade vjeran je izraz polukružnog

d t l k l đ i d d j b č ih b d k ji i j f č t tisvoda centralne crkvene lađe i svodova dvaju pobočnih brodova koji imaju formu četvrtinekruga. Po tomu se trodjelni dio fasade šibenske katedrale razlikuje od istih takvih na mnogimrenesansnim crkvama u Dalmaciji na kojima je on samo kulisa pred dvostrešnim bazilikalnimkrovom.

RENESANSNO GRADITELJSTVO ‐ HRVATSKAKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIKKATEDRALA SVETOG JAKOVA ‐ ŠIBENIK

BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKABAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA

GRADOGRADITELJSTVO 18. STOLJEĆA U HRVATSKOJ

Neujednačenost gradograditeljskoga razvitka ‐ najveća graditeljska djelatnost u sjevernoj HrvatskojBarok i barokni klasicizam kao stilske odrednice u umjetnostiMali broj stanovnika u gradovima: Dubrovnik ‐ 20.000, Split ‐ 12.000, Zagreb ‐ 7.000, Rijeka ‐6.000, Varaždin ‐ 5.000, Karlovac ‐ 3.000.

Razvoj grada je posljedica političkih i društvenih prilika:1 politička ra jedinjenost Hr atske i međ A strijske Monarhije1. politička razjedinjenost Hrvatske između: ‐ Austrijske Monarhije,

‐Mletačke Republike,‐ Dubrovačke Republike.

2. Hrvatska u sklopu: ‐ Austrijske Monarhije: p j j‐ Banske Hrvatske,‐ Slavonije i ‐ Vojne krajine

U doba vladavine Marije Terezije (sredina i druga polovica 18. st.) ‐ politička, gospodarska i kulturna obnova Hrvatske nakon 150 godina turske vlasti u Slavoniji i dva stoljeća ratova s Turcima.

G d dit lj ki h ti t ti d j ih j ih dGradograditeljski zahvati mogu se svrststi u: ‐ gradnju novih vojnih gradova;‐ gradnju novih gradskih utvrda; ‐ barokni preobražaj postojećih gradova

BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO – HRVATSKA

NOVI VOJNI GRADOVI: Bjelovar Nova Gradiška

BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA

NOVI VOJNI GRADOVI: Bjelovar, Nova Gradiška

Bjelovar

1756 početak izgradnje grada (Novi1756. početak izgradnje grada (Novi

Varaždin), General Filip Beck;

1772. krajiški grad s posebnim

povlasticama;povlasticama;

1871. sjedište Bjelovarsko‐križevačke

Županije

1874 l b d i k lj ki d1874. slobodni kraljevski grad

Prepoznatljiv plan grada: kvadratni

tlocrt, ortogonalni raster (6x6

bl k ) lik k d i ( bl k )blokova), velik kvadratni trg (4 bloka).

NOVE VOJNE TVRĐAVE:

Osijek‐Tvrđa (1710.‐1721.), Slavonski Brod (1715.‐1732.), Stara Gradiška (1762.), Petrovaradin;

Osijek TvrđaOsijek ‐ Tvrđa

Osječka Tvrđa: tvrđavsko naselje

‐ najvrjedniji spomenik baroknoga

gradograditeljstva u Hrvatskojgradograditeljstva u Hrvatskoj.

1687. ‐ Osijek oslobođen od Turaka;

1712.‐1719. ‐ gradnja Tvrđe

1719 1721 d j K k t d1719.‐1721. ‐ gradnja Krunske utvrde

Autor plana Maksimilijan Eugen

grof Gosseau de Henef

di lji d f ld š l hVoditelji radova: feldmaršal Johann

Stephan von Beckers & potpukovnik

Friedrich von Heisse;

1923.‐26. ‐ rušenje fortifikacijskoga

sustava (Vaubanova shema utvrđenja).

BAROKNI PREOBRAŽAJ POSTOJEĆIH GRADOVA

KONTINENTALNI GRADOVI

Izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovno renesansnom gradskom tkivu:Izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovno‐renesansnom gradskom tkivu:

Zagreb, Varaždin, Križevci, Koprivnica, Karlovac, Požega, Vukovar, Daruvar, i dr.

Širenje grada: ‐ uz glavne prometnice;

‐ nepravilan raster: Osijek ‐ Gornji grad, Slavonski Brod, Koprivnica, Daruvar, Križevci, Petrinja, Čakovec;

‐ nepravilan gradograditeljski ustroj: Otočac, Gospić, Ilok‐suburbij

Dvorci i ljetnikovci (poticaj za urbani i suburbani razvitak naselja): Bedekovčina, Gornja Stubica, Ludbreg, Začretje, Daruvar, Kutjevo, Našice, Valpovo, Virovitica, Vukovar

Barokna perivojna arhitektura: Maksimir, 1787., Valpovo, druga polovica 18. st.

Novo mjerilo: ‐ veće zgrade (veći horizontalni i vertikalni gabarit);

‐ veća širina parcela (građevnih čestica);‐ veća širina parcela (građevnih čestica);

‐ skromni vizualni barokni efekti (usmjeravanje vizura).

Nove barokne zgrade u gradu (istaknuti položaj): crkve, samostani, palače (biskupske, županijske, plemićke), gradske vijećnice, sjemeništa, općinske zgrade, zgrade zemaljske uprave, plemićkiplemićke), gradske vijećnice, sjemeništa, općinske zgrade, zgrade zemaljske uprave, plemićki konvikti, oružarne, vojarne, sjedišta zapovjedništva, građanske kuće, kanoničke kurije.

GRADOVI NA JADRANSKOJ OBALI

Ugradnja baroknih zgrada, spontani razvitak gradova u sklopu starijega gradskoga tkiva.

Novi dijelovi naselja se grade sukladno baroknoj zamisli (izvan naslijeđenoga grada):

Rovinj, Poreč, Veli Lošinj, Bakar.

Probijanje i rušenje utvrđenja u lučkim gradovima:

Umag, Rijeka, Kraljevica, Novi, Senj, Krk, Osor, Cres, Rab, Pag

Stagnacija u izgradnji gradovaStagnacija u izgradnji gradova.

Proširenja naselja uz prilazne putove: Zadar, Trogir, Imotski, Makarska, Hvar, Vis, Korčula.

Barokne zgrade unutar staroga gradskoga tkiva: Dubrovnik

Utvrđivanje gradova: Zadar Šibenik Split Dubrovnik; Knin KlisUtvrđivanje gradova: Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik; Knin, Klis.

Ljetnikovci s perivojima: dubrovačko područje

povijest graditeljstva - renesansa barok

Documents

srednjovjekovni grad - pmf.unizg.hr_renesansa.pdf ·...

renesansa arh

skripta renesansa

barok kod lomonosova i barok u rusiji

renesansa znanosti renesansa znanosti ekonomije ·...

1-,æ(91267 - pilar.hr · predrenesansa, humanizam, prava...

humanizam i renesansa

renesansa i

renesansa severna renesansa - dijaski.net

10_povijest graditeljstva - renesansa_barok

renesansa (2)

renesansa - sofija nikolic

renesansa- skripta

uprava visoke Škole, predmeti i docenti · pjevanje...

renesansa janson

boskovic-stulli phk renesansa i barok

istočna renesansa

renesansa - sinteza

mojca gätz - mohorjeva...renesansa 100 reformacija,...

rana renesansa