xii stručni sastanak 28.12. 2011. godine

XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine

Džanana Jatić

Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i HercegovineAssociation of Family Physicians of Federation of Bosnia and HerzegovinaPODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO

Dnevni red• Novosti iz porodične medicine – 20 min• Predavanje sponzora – 15 min• Diskusija – 30-40 min • Osjveženje

Najvažniji lijek za naše pacijente

Džanana Jatić

Koji je najvažniji lijek za naše pacijente?

Mi smo porodični ljekari

• Različit spol• Dob• Različiti problemi• Različite i brojne bolesti

• Kontinuitet tokom dužeg vremena

• Odgovornost• Stres na poslu

Idealno bi bilo imati jedan jeftin, lako dostupan, Idealno bi bilo imati jedan jeftin, lako dostupan, bez neželjenih efekata lijek za više oboljenja!bez neželjenih efekata lijek za više oboljenja!

Njavažniji uzrok oboljevanja i smrti

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

KVO

• Preventibilna oboljenja• Ulaganje u prevenciju je najprikladnije

sredstvo za borbu protiv epidemije KVO• U razvijenim zemljama pada poboljevanje i

smrtnost od KVO zbog ulaganja u prevenciju

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

Kardiovaskularni rizici

• Bihejviroalni rizici• Metabolički rizici• Drugi rizici

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

Kardiovaskularni rizici

Bihejviroalni rizici:1.Pušenje2.Tjelesna neaktivnost3.Nezdrava ishrana (bogata sa kuhinjskom soli,

mastima i kalorična)4.Štetna upotreba alkohola

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

Kardiovaskularni rizici

Metabolički rizici:5. Povišen krvni pritisak (HTA)6. Povišena glukoza u krvi (dijabetes)7. Povišeni lipidi u krvi (npr. cholesterol)8. Prekomjenra težina i gojaznost

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

Kardiovaskularni rizici

Drugi rizični faktori:9. Siromaštvo i nizak nivo obrazovanja10. Dob11. Spol12. Nasljedna (genetska) predodređenost13. Psihološki faktori (npr. stres, depresija)14. Drugi rizici (npr. povišen homocistein)

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

Kardiovaskularni rizici

Najznačajniji su bihejvioralni i metabolički rizici.

Nasreću, na njih možemo najviše i da djelujemo!

Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

Prevencija je moćna

10 najvažnijih rizika koji uzrokuju smrt

Kontrola TTPresanak pušenja

Kontrola kolesterola

Kontrola GUK-aKontrola HTA

Manje stresaViše fizičke aktivnosti

Manji KVO rizik

Šta je starije?Kokoš ili jaje?

ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZA NAŠE ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZA NAŠE PACIJENTE?PACIJENTE?

ŠTA JE NAJPRIHVATLJIVIJE ZA ŠTA JE NAJPRIHVATLJIVIJE ZA NAŠE PACIJENTE?NAŠE PACIJENTE?

ŠTA IMA NAJVEĆI UTICAJ?ŠTA IMA NAJVEĆI UTICAJ?

ŠTA IMA NAJVEĆI POVRAT ŠTA IMA NAJVEĆI POVRAT INVESTICIJE?INVESTICIJE?

ŠTA NAJVIŠE UTIČE NA ŠTA NAJVIŠE UTIČE NA ZDRAVLJE NAŠIH ZDRAVLJE NAŠIH PACIJENATA?PACIJENATA?

Tjelesno vježbanje

Najbolji pojedinačni postupak /lijek/

Kontrola TTPrestanak pušenja

Kontrola kolesterola

Kontrola Guk-aKontrola HTA

Manje stresaViše fizičke aktivnosti

Manji KVO rizik

Definicija dovoljne tjelesne aktivnosti

• >5x20 min/sedmično umjerene tjelesne aktivnosti

• >3x30 min/sedmično intenzivnije tjelesne aktivnosti

Prevalenca tjelesne neaktivnosti

• 31, 1% starijih od 15 godina su tjelesno neaktivni– 28,2% muškaraca– 34,4% žena

Prevalencija nedeovoljne fizičke aktivnosti u svijetu

Uticaj tjelesne aktivnosti

150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje

30% rizik za ishemičnu bolest srca

27% rizik za dijabetes

World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.

Uticaj tjelesne aktivnosti

• Poboljšava endotelnu aktivnost• Povećava vazodilataciju i vazomotornu

funkciju krvnih sudova

Cornelissen VA, Fagard RH. E ects of endurance training on blood pressure, ffblood pressure-regulating mechanisms, and cardiovascular risk factors. Hypertension, 2005, 46(4):667–675.

Uticaj tjelesne aktivnosti

• Smanjuje oksidativni stres – poboljšava antioksidativnu odbranu (osobito umjereno vježbanje)

Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

Uticaj tjelesne aktivnosti

• Antiinflamatorno djelovanje

Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

Stabilizira plakove

Potencijalni mehanizmi djelovanja tjelesnog vježbanja-Pojačana antioksidativna odbrana-Povećana dostupnost NO-Cikličan krvni pritisak-Smanjen stres-Smanjena aktivnost simpatičnog nervnog sistema-Smanjen vaskularni tonus

Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

Uticaj tjelesne aktivnosti

• Smanjenje tjelesne težine• Poboljšavanje glikemičke kontrole• Smanjuje inzulinsku rezistenciju• Regulira krvni tlak• Poboljšava lipidni profil

• Cornelissen VA, Fagard RH. E ect of resistance training on resting blood pressure: A meta-analysis of ffrandomized controlled trials. Journal of Hypertension, 2005, 23(2):251– 259.

• Kelley GA, Kelley KS, Vu Tran Z. Aerobic exercise, lipids and lipoproteins in overweight and obese adults: A meta-analysis of randomized controlled trials. International Journal of Obesity Related Metabolic Disorders, 2005, 29(8):881–893.

Smanjue smrtnost od karcinoma digestivnog trakta

1: Peel JB et al. Cardiorespiratory fitness and digestive cancer mortality: findings from the aerobics center longitudinal study. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2009 Apr;18(4):1111-7

Uticaj na karcinom dojke

• Tjelesno vježbanje (30-60 min/dan) smanjuje rizik kod pre- (20%) i postmenopauzalnih žena (15- 30%), kao i žena koje su preživjele Ca dojke kod kojih povećava procenat preživljavanja.

• 5 h/sedmično brzog hoda je dovoljno da smanji rizik za nastanak karcinoma dojke.

Eliassen AH et al. Physical activity and risk of breast cancer among postmenopausal women. Arch Intern Med. 2010 Oct 25;170(19):1758-64. PubMed PMID: 20975025; PubMed Central PMCID: PMC3142573.Ballard-Barbash R, Physical Activity, Weight Control, and Breast Cancer Risk and Survival: Clinical Trial Rationale and Design Considerations. JNCI J Natl Cancer Inst (2009)101 (9): 630-643.

Drugi karcinomi

• Redukcija rizika za Ca pluća – 20%• Redukcija rizika Ca prostate, usporavanje progresija

nastalog Ca• Redukcija rizika endometrijalnog Ca – 30-40%

•Lee I, Oguma Y. Physical activity. In: Schottenfeld D, Fraumeni JF, editors. Cancer Epidemiology and Prevention. 3rd ed. New York: Oxford University Press, 2006.•Giovannucci EL, Liu Y, Leitzmann MF, Stampfer MJ, Willett WC. A prospective study of physical activity and incident and fatal prostate cancer. Archives of Internal Medicine 2005; 165(9):1005–1010. 

RR od svih uzroka smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS)

najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše

P<0,001

Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.

RR od KVO smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS)

najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše

P<0,001 (M)P<0,005 (Ž)

Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.

Gojaznost+ Neaktivnost=

Gojaznost+ Tjelesna aktivnost=

Sistematski pregeld 36 istraživanja

• Podaci ukazuju da je rizik za smrt od svih uzroka, uključujući i KVO, bio manji kod osba koji imaju povišen ITM i dobru kardiorespiratornu spremnost od osba s normalnim ITM ali sa lošim kardiovaskularnom spremnošću.

• Ovi rezultati nisu primjenljivi za osobe s ITM > 35.

Fogelholm M. Physical activity, fitness and fatness: relations to mortality, morbidity and disease risk factors. A systematic review. Obes Rev. 2010 Mar;11(3):202-21.

Ako je tjelesno vježbanje lijek

• Koja je doza?• Koliko često?• Koji intenzitet?

Uticaj tjelesne aktivnosti

150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje

30% rizik za ishemičnu bolest srca

27% rizik za dijabetes

World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.

U principu što više to je bolje!

• Minimum je umjerena doza >20 min/dan ili viša doza >30 min/2-3 dan

10 min10 min 10 min10 min+10+10 min min=30 min =30 min

1x30 min =30 min1x30 min =30 minili

Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.

Hodanje do posla i hpertenzija

>21 min0-10 min 11-20 min

RR za HTA 1,0 0,88 0,71

Smanjen rizik za HTA 0 12% 29%

Hodanje do posla i HTA

Povećanje vremena hodanja na posao za Povećanje vremena hodanja na posao za svakih dodatnih 10 minuta dodatno 12% svakih dodatnih 10 minuta dodatno 12%

smanjuje rizik za HTA!!!smanjuje rizik za HTA!!!

Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.

Perkutana koronarna angioplastika (PTCA) nasuprot vježbanja (Njemačka)

AP pacijenti 5120 min/dan bicikl ili 60 min aerobik/sedmično

Dr. Mike Evans:23 and ½h: What is the best single thing we can doDostupno na http://minnesota.publicradio.org/display/web/2011/12/21/hallberg/

AP pacijenti 50 - stent

Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378

Perkutana koronarna angioplastika nasuprot vježbanja

• Nakon 12 mjeseci, CCS klasa angine pektoris i miokardijalna perfuzija su bili unaprijeđeni u obje grupe u sličnom stepenu, ali su samo pacijenti u grupi koja je vježbala imali signifikantno veći kapacitet za tjelesno vježbanje.

• Sama intervencija (PTCA) kod KSO nije dovoljana da pacijenti napuste sjedeći način života.

Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378

Puno nauke da dokaže ono što je dobro poznato

HODANJE JE NAJBOLJI LIJEK ZA ČOVJEKA!

460– 370 pne

• Za pola sata kupujete godine • 23, 5 sata radite sve ostale aktivnosti

Sretna Nova 2012. godina

• Uz želju za puno zdravlja i sreće i • Da propisujete najbolji lijek sebi, svojoj

porodici i svojim pacijentima.