zrna žita - univerzitet u beogradu. zrnasta hraniva.pdf · specifina masa zrna u našem podneblju...

Zrna žita

Zrna leguminoza

Zrna uljarica

Zrna žita Kukuruz (Zea mays)

Ovas (Avena sativa)

Ječam (Hordeum vulgare)

Pšenica (Triticum sativum)

Raž (Secale cereale)

Sirak (Andropogon sorghum)

Proso (Panicum milliaceum)

Pirinač (Oryza sativa)

Heljda (Polygonum fagopyrum)

2

Kukuruz Pšenica Ječam Pirinač3

Muhar, prstasti proso

DegusaFonio Digitaria exilisTef SirakAfričko proso

Pennisetum tuphoides

4

5

Kukuruz

6

Ovas

7

Ječam

8

Pšenica

9

Raž

10

Sirak

11

Proso

12

Pirinač

13

Varijeteti pirinča

14

Heljda

15

Tritikale

TritikalePšenica Raž

16

Tritikale

Pšenica Raž

ORGANOLEPTIČKA OCENA ZRNA ŽITA Čulom vida i uz pomoć lupe, na plavoj podlozi

Veličina zrna (broj zrna)

Boja zrna

Struktura zrna

Konzistencija zrna

Sjaj

Miris

Ukus

Strane primeseKukolj Agrostemma githago

Paraziti

17

18

19

Tvrda snet Ustilago

20

Rđa žitaPuccinia

21

Gar, prašna snetTilletia

22

23

Ražena glavnicaSecale cornutum

Fizička svojstva zrna Dimenzije zrna (mm)

Apsolutna i relativna masa

Specifična masa odnos između mase zrna izražene u g i zapremine u cm3

Specifična masa = (a c + b d) / (a + b)

a = broj mililitara ugljentetrahlorida (18,8)

b = broj mililitara petroletra

c = specifična masa ugljentetrahlorida (1,600)

d = specifina masa petroletra (0,800)

Specifina masa zrna u našem podneblju iznosi 1,25 – 1,40

Određivanje hektolitarske mase zrna žita24

Vrsta Dužina Širina DebjinaRaž 5,0 – 10,0 1,5 – 3,5 1,5 – 3,0

Pšenica 5,0 – 8,5 1,6 – 4,7 1,5 – 3,5

Ječam 8,0 – 12,0 2,7 – 5,0 1,8 – 4,5

Ovas 10,0 – 17,0 2,5 – 3,5 2,1 – 2,8

Kukuruz 6,0 – 17,0 5,0 – 11,0 2,7 – 8,0

Zrna leguminoza Stočni grašak (Pisum sativum ssp. Arvense L.);

Soja (Glycine hispida Max);

Konjski bob (Vicia faba ssp. Eufaba var. equina Pers.);

Lupina (Lupinus albus, Lupinus luteus, Lupinus angustifolius);

Grahorice (Vicia sativa, Vicia villosa, Vicia pannonoca);

Pasulj (Phaseolus vulgaris);

Kikiriki (Arachis hypogaea);

Leblebia (Cicer arietinum);

Guar (Cyamopsis tetragonolobus, Cyanapsis psoraloides);

Sočivo (Lens esculenta);

25

26

Stočni grašak

27

Soja

28

Bob

29

Žuta

Plava

SlatkaLupina

30

Vicia sativa

Vicia villosa

Vicia pannonica

Grahorica

31

Pasulj

32

Kikiriki - Arašid

33

Naut - Leblebia

34

Guar

35

Sočivo

Zrna i semenje uljarica Suncokret (Helianthus annus)

Uljana repica (Brassica napus, brassica rapa)

Gorušica (Sinapis alba)

Lan (Linum usitatissimum)

Konoplja (Cannabis sativa)

Ricinus (Ricinus communis)

Mak (Papaver somniferum)

Bundeva (Cucurbita pepo)

Kokosova palma (Cocos nucifera)

Uljana palma (Elacis guineensis)

Bukov žir (Fagus sylvatica)

Šafran (Carthamus tinctorius)

Sezam (Sesamum indicum)

Koštice grožđa (Vitis vinifera)

36

37

Suncokret

38

Uljana repica

39

Gorušica - Slačica

40

Lan

41

Konoplja

42

Ricinus

43

Mak

44

Bundeva

45

Kokosov orah

46

Bukov žir

47

Šafran

48

Sezam - Susam

49

Koštice grožđa

Ostalo seme i plodovi hrastov i bukov žir

divlji i pitomi kesten

koštice voća

seme povrća

seme lucerke i deteline

seme šećerne repe

očinjci

Štetne materije?

50

lucerka crvena detelina

seme šećerne repe

bukov žir

Prepoznavanje zrnastih hraniva (2 poena na kolokvijumu)

Student treba da prepozna sledeća zrnasta hraniva:

Žitarice

Pšenica

Raž

Ječam

Ovas

Proso

Heljda

Sirak

51

Leguminoze

Soja

Grahorica

Stočni grašak

Lupina

Sočivo

Bob

Uljarice

Lan

Uljana repica

Utvrđivanje semena otrovnih i korovskih biljnih vrsta organoleptički (na osnovu botaničkih karakteristika)

hemijskim dokazivanjem toksina

Semenje otrovnih biljnih vrsta

Alkaloidi

Glikozidi

Saponini

Gorke materije

Eterična ulja

Adstrigenti

Ostali biljni otrovi, pojedine biljne vrste

mogu sadržati belančevinaste otrovne materije. Tako,na primer, pasulj sadrži fazin, koji se razlaže kuvanjem.I velike količine kiselina u nekim biljkama mogu imati otrovno dejstvo, na primer salicilna, benzojeva, akonitna i dr.

52

Najčešće otrovne biljne vrste čije se semenje može naći kao organske primese u semenju žita, leguminoza i uljarica.

1) Kukolj (Agrostemma githago)

2) Gorušica (Sinapis arvensis L.)

3) Grahorice (Vicia sp.)

4) Pijani ljulj (Lolium temelentum L.)

5) Bunika (Hyoscyamus niger L.)

6) Bulka (Papaver rhoeas L.)

7) Ricinus (Ricinus communis)

8) Tatula (Datura stramonium)

53

1)

8)7)

6)

5)4)3)

2)