an opened door on environment - fmtu.lumens5plus.com

Powerpoint Templates


ULOGA

MEĐUNARODNIH

ORGANIZACIJA

U KULTURNOM

TURIZMU

12. TEMATSKA JEDINICA

http://www.powerpointstyles.com/



1. UNESCO

2. WTO

3. ICOM

4. ICCROM

5. ICOMOS

6. EUROPSKA UNIJA

7. VIJEĆE EUROPE



UNESCO

Unesco (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu)

Osnovana 16.11.1945.g.

Čine ju 193 država članica i 6 pridruženih

Sjedište je u Parizu, a svoju aktivnost provodi kroz 60-tak ureda i institucija diljem svijeta



UNESCO djeluje :

obrazovanje

prirodne znanosti

društvene i humanističke znanosti

kultura

komunikacije i informacije



Organizacijska shema

radnog tijela

GENERAL CONFERENCE (OPĆA SKUPŠTINA)

- je glavno tijelo na kojem se donose odluke. Sastaju se svake 2 godine kako bi

se odredila glavna strategija i područja rada. Ona odobrava Program i proračun,

Srednjoročnu strategiju organizacije na 6 godina te bira Glavnog ravnatelja.

EXECUTIVE BOARD (IZVRŠNO VIJEĆE)

- je sastavljeno od 58 država članica i sastaje se najmanje 2 puta godišnje. Oni

osiguravaju provođenje odluke Opće skupštine i razmatraju program i proračun.

SECRETARIAT (TAJNIŠTVO)

- čine zaposlenici koji provode odobreni program. Tajništvo čini oko 2100

zaposlenika iz 170 zemalja svijeta, a oko 700 ih radi diljem svijeta u 58 područnih

ureda UNESCO-a.



Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2.09.2004. godine hrvatsko povjerenstvo za UNESCO ima 17 članova koji su prema programskim područjima UNESCO-a podijeljeni u pet Odbora.

Jedna od glavnih aktivnosti UNESCO-a je zaštita kulturnog nasljeđa koje su počele 1972. godine prihvaćanjem Konvencije o svjetskom kulturnom i prirodnom naslijeđu (Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage).

Popis svjetskog nasljeđa se povećava, a Konvencijom su točno određeni strogi kriteriji koje vrste predjela, spomenici, netaknute prirode mogu ući na Popis.



Putem Odbora za svjetsku baštinu (World Heritage Committee) UNESCO odlučuje koji će spomenici, lokaliteti pa i čitavi gradovi ući na Popis svjetskog nasljeđa (World Heritage List). Odbor se sastaje jedanput godišnje a ima dvije važne zadaće:

određivanje svjetskog nasljeđa što znači odabrati kulturne i prirodne znamenitosti koje postaju dijelom tog nasljeđa, u čemu pomaže ICOMOS (International Council on Monuments and Sites) i IUCN (World Conservation Union) koji pažljivo ispituju prijedloge pojedinih zemalja i o njima sastavljaju posebna izvješća

upravljanje Fondom (World Heritage Found) i određivanje alokacije tehničke i financijske pomoći zemljama koje su je tražile



Na području kulturnog turizma UNESCO

provodi projekte u suradnji sa

raznim lokalnim institucijama. Neki od projekata su:

Cultural and Eco-Tourism in the Mountainous Regions of Central Asia and in the Himalayas čiji je cilj bio osigurati kvalitetno upravljanje turizmom u tim područjima kako bi turizam bio od koristi svim sudionicima u turističkom lancu

The Sahara of Cultures and Men čiji je cilj pomoći zemljama članicama kojima je Sahara zajednički nazivnik u implementaciji strategije suradnje koja se zasniva na promidžbi održivog razvoja

Cultural Tourism and Sustainable Development ima za cilj stvoriti mrežu europskih i mediteranskih gradova koji će primjenjivati mjere integriranog i intidisciplinarnog pristupa unapređivanju kulturne baštine



LEAP Online (Local Effort and Preservation) rezultat je UNESCO-va uspješnog programa Integrated Community Development and Cultural Heritage Site Preservation in Asia and the Pacific Through Local Effort čiji je cilj poticati lokalne zajednice na akcije koje se tiču očuvanja baštine unutar postojećih zakonskih okvira i pod nadzorom stručnih konzervatora na području Azije i Pacifika

A Cultural Itinerary on Sugar Cane u području Kariba i Itineraries on Arhitecture on Spa Towns u Rumunjskoj – čiji ciljevi su prezentirati nedovoljno poznatu baštinu koja je vezana uz specifične društvene i privredne funkcije



2. WTO

WTO (World Tourism Organization – Svjetska turistička organizacija)

Osnovana 1925.g. kao Međunarodni kongres službenih udruga turističkog prometa u Den Haagu

Ima 154 zemalja članica, a Hrvatska je članica od 1993. godine



WTO kroz turizam potiče ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta, očuvanje okoliša i kulturne baštine, te potiče vlade da u suradnji sa privatnim sektorima, lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama preuzmu vodeće uloge u sektoru turizma.

Svjetski dan turizma 27.09.

2010.g. domaćin je Kina sa temom “Turizam i bioraznolikost”



Organizacijska shema

radnog tijela

GENERAL ASSEMBLY (GLAVNO VIJEĆE )- je glavno tijelo WTO-a. Sastaje se svake dvije godine kako bi se odobrio proračun i program rada i raspravlja se o temama koje su od vitalne važnosti u turističkom sektoru.

UNWTO ima šest regionalnih komisija u Africi, Americi, Istočnoj Aziji i Pacifiku, Europi, Bliskom Istoku i sjeverna Azija. Komisija se sastaje najmanje jedanput godišnje. Oni omogućavaju državama da održavaju kontakte međusobno i sa Tajništvom i donose prijedloge te se bave važnim pitanjima.

EXECUTIVE COUNCIL (IZVRŠNO VIJEĆE)- je upravno tijelo UNWTO-a koje osigurava provođenje program u skladu sa proračunom. Sastaje se najmanje dva puta godišnje .



COMMITTEES (POVJERENSTVA)- specijalizirana povjerenstva UNWTO-a savjetuju sadržaj programa i upravljanja. Sastoji se od: Povjerenstvo programa, Povjerenstvo Proračuna i Financija, Povjerenstvo za Statistiku i Turističke Satelitske Bilance, Povjerenstvo za tržište i konkurenciju, Povjerenstvo održivog razvoja turizma, Svjetsko povjerenstvo za Turističku Etičnost, Povjerenstvo za Smanjenje siromaštva i Povjerenstvo za razmatranje pristupnica u članstvo

SECRETARIAT (TAJNIŠTVO)- trenutno vodi Taleb Rifai iz Jordana koji nadgleda rad 110 stalno zaposlenih. Oni su odgovorni za implementaciju programa UNWTO-a i pomažu članicama.



WTO je 1999. godine usvojio Globalni etički turistički kodeks, a dvije godine kasnije 2001. godine UN ga je priznao posebnom rezolucijom.



Globalni etički turistički kodeks

propisuje sljedećih deset načela:

1. doprinos turizma međusobnom razumijevanju i poštivanju naroda i

društava

2. turizam kao sredstvo individualnog i kolektivnog zadovoljstva

3. turizam kao čimbenik održivog razvoja



turistički resursi pripadaju zajedničkoj baštini čovječanstva; zajednice na čijem se teritoriju ta baština nalazi imaju posebna prava i obveze prema njoj

turističke politike i aktivnosti moraju poštovati, čuvati i prenijeti budućim

generacijama umjetničku, arheološku i kulturnu baštinu; osobitu pozornost treba posvetiti očuvanju spomenika, svetišta i

muzeja te arheoloških i povijesnih lokaliteta, koji moraju biti otvoreni za

turističke posjete; treba poticati otvaranje kulturnih dobara i spomenika u privatnom vlasništvu za javnost, ali i poštovati prava njihovih vlasnika, kao i vjerskih građevina

bez predrasuda prema uobičajenim vjerskim potrebama

financijska sredstva ostvarena posjetom kulturnim lokalitetima i spomenicima morala bi se, barem djelomično, upotrebljavati za održavanje, očuvanje, razvoj i uljepšavanje baštine

turističke aktivnosti moraju se planirati tako da tradicijskoj kulturi i folkloru dopuste održanje, ali i razvoj, a ne smiju biti uzrok njihova propadanja i standardiziranja

4. turizam kao korisnik kulturne baštine čovječanstva i

promicatelj njezina unapređivanja



5. turizam kao aktivnost koja donosi

korist receptivnim zemljama i

zajednicama

6. obveze turističkih profesionalaca u razvoju turizma

7. pravo na turizam

8. sloboda turističkih kretanja

9. prava djelatnika i poduzetnika u

turističkoj industriji

10. implementacija načela Globalnog etičkog turističkog

kodeksa



3. ICOM

ICOM (International Council of Muzeums – Međunarodno vijeće za muzeje)

neprofitna organizacija i financira se prvenstveno članarinama i potporama raznih vladinih i drugih organizacija. ICOM ima 28 000 članova u 137 zemalja koji sudjeluju u nacionalnim, regionalnim i internacionalnim aktivnostima i organizaciji.



ICOM-ove aktivnosti odgovaraju

potrebama muzejske struke i bave

se sljedećim temama:

stručna suradnja i razmjena

diseminacija znanja i podizanje javne svijesti o

muzejima

obrazovanje osoblja

unapređivanje profesionalnih standarda

razrada i promidžba profesionalne etike

očuvanje baštine i borba protiv ilegalnog prometa

kulturnim dobrima



Organizacijska shema radnog tijela

EXECUTIVE COUNCIL (IZVRŠNO VIJEĆE)- je glavno tijelo koje se sastoji od 16 članova koji su odabrani na tri godine. Sastaju dva puta godišnje i osiguravaju da se odluke i rezuolucije koje je donijelo Glavno vijeće provode. Ako je potrebno oni koordiniraju rad Nacionalnih, Internacionalnih i Regionalnih odbora i organizacija. ICOM članovi mogu kao promatrači sudjelovati na sastanku Izvršnog vijeća.

GENERAL ASSEMBLY (GLAVNO VIJEĆE)- je zakonodavno tijelo ICOM-a. Predsjednik ICOM-a predsjedava Glavnim vijećem. Za vrijeme sastanka Izvršnog vijeća oni imaju obično zasjedanje. Svi članovi ICOM-a su pozvani na sudjelovanje. Glavno vijeće usvaja Strateški Plan, izabire Izvršno vijeće i određuje smjernice djelovanja ICOM-a.



ADVISORY COMMITTEE (SAVJETODAVNI ODBOR)- je sastavljeno od predsjednika Nacionalnog odbora, Internacionalnog odbora i Pridruženih organizacija. Predsjednik se odabire svake tri godine i mora biti član ICOM-a. Vice-predsjednik mora biti član Savjetodavnog odbora. Savjetodavni odbor se sastaje jedanput godišnje i provjeravaju provođenje politike, programa, financije ICOM-a te svoje izvješće dostavljaju Izvršnom vijeću. ICOM članovi kao promatrači mogu prisustvovati sastanku Savjetodavnog odbora.

WORKING GROUPS (RADNE GRUPE)Stalni odbori: Etički odbor, Odbor za financije i resurse, Odbor za pravne probleme, Stalni odbor i Internacionalni odbor, Odbor za nominacije i izbore. Radne grupe i Borbene grupe za određeni zadatak: Radna grupa za Regionalno pridružene organizacije, Borbena grupa za kros kulturna pitanja, Borbena grupa za pomoć pri masovnim nesrećama za muzeje, Radna grupa ICOM-a za 2010.g.



Na 15.-toj generalnoj skupštini ICOM-a održanoj 4.11.1986. godine u Buenos Airesu (Argentina) jednoglasno je prihvaćen Kodeks profesionalne etike koji je 2004.g. bio revidiran i preimenovan u Etički kodeks za muzeje.

Etičkim kodeksom za muzeje propisani su minimalni standardi profesionalne prakse i djelovanja za muzeje i njihovo osoblje.



Etički kodeks za muzeje propisan je

kroz 8 točaka i načela

Muzeji rade na stručan način.

Muzeji rade u skladu sa zakonom.

Muzeji blisko surađuju sa zajednicama iz kojih njihove zbirke potječu, kao i s onima kojima služe.

Muzeji posjeduju resurse koji pružaju mogućnost za druge javne službe i usluge.

Muzeji pružaju mogućnost za vrednovanje, razumijevanje i upravljanje prirodnim i kulturnim nasljeđem.

Muzeji čuvaju izvorna svjedočenja o stjecanju i prenošenju znanja.

Muzeji koji posjeduju zbirke čuvaju ih za dobrobit društva i njegovo nasljeđe.

Muzeji čuvaju, tumače i promiču prirodno i kulturno nasljeđe čovječanstva.



Muzej je neprofitna trajna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, koja skuplja, istražuje, promiče i izlaže materijalne dokaze ljudi i njihove okoline radi proučavanja, obrazovanja i užitka.

Mogućnosti bavljenja komercijalnim aktivnostima?



4. ICCROM

ICCROM (International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property) je međunarodni centar za proučavanje i restauraciju kulturnih dobara

Hrvatska je članica ICCROM-a od 1993. godine.

Trenutno ICCROM ima 129 zemalja članica

To je jedina svjetska organizacija koja unapređuje očuvanje i konzervaciju svih tipova kulturne baštine, pokretne i nepokretne.



Funkcije ICCROM-a

sakupljanje, proučavanje i pružanje informacija koje se tiču znanstvenih, tehničkih i etičkih pitanja vezanih uz konzervaciju i restauraciju

kulturnih dobara koordinacija, poticanje ili institucionalno istraživanje u

ovom području, za što su zaduženi stručnjaci ili stručna

tijela, međunarodne konferencije, publikacije i

razmjena specijalista

savjetodavna uloga i davanje preporuka o općim ili

specifičnim pitanjima koja se tiču konzervacije i restauracije

kulturnih dobara

promidžba, razvoj i obrazovanje u području

konzervacije i restauracije kulturnih dobara te podizanje standarda konzervatorske i

restauratorske prakse

inicijative koje potiču bolje razumijevanje konzervacije i restauracije kulturnih dobara



ORGANIZACIJSKA SHEMA

RADNOG TIJELA

GENERAL ASSEMBLY (GLAVNO VIJEĆE )- određuje opću politiku ICCROM-a, unapređuje programe i aktivnosti, odobrava izvještaje Vijeća i Tajništva, prihvaća regulaciju financija, odobrava promjene Statuta... Sastaju se na uobičajenim sjednicama svake dvije godine i na izvanrednim sjednicama ukoliko ih zahtijeva Vijeće ili netko od članova ICCROM-a

COUNCIL (VIJEĆE)- članovi Vijeća izabrani su od najboljih stručnjaka na području konzervacije i zaštite kulturne imovine sa odgovarajućim sposobnostima potrebnim za rad ICCROM-a.

SECRETARIAT (TAJNIŠTVO)- čine Direktor Tajništva i osoblje. Direktor je odgovoran za izvršenje programskih aktivnosti.



Osnovu programa ICCROM-a čine

strateške odrednice koje se temelje

na sljedećim načelima:

očuvanje kulture i očuvanje okoliša usko su povezani i

jednako vrijedni

promidžba kulturne raznolikosti nužna je u svim aspektima odlučivanja i partnerstva

pojačan učinak koji se postiže reduciranjem dupliciranja projekata od strane raznih agencija aktivnih u području

očuvanja međunarodne kulturne baštine

prihvaćanje politika i aktivnosti koje integriraju očuvanje pokretne i nepokretne kulturne baštine



promidžba preventivne konzervacije u strategijama za inventare i dokumentaciju

inkorporacija teorije i prakse očuvanja kulturne baštine u obrazovni plan na sveučilišnoj razini

promidžba konzervatorske struke te obrazovnog i didaktičkog materijala

koordinacija i promidžba interdisciplinarnih istraživanja očuvanja baštine



5. ICOMOS

ICOMOS (International Council on Monuments and Sites) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi očuvanjem svjetskih povijesnih spomenika i lokaliteta

osnovana je 1965. godine

ICOM ima nacionalne odbore u više od 110 zemalja i djeluje kao glavni savjetnik UNESCO-a za pitanja konzervacije i zaštite spomenika i lokaliteta

Ima oko 9500 profesionalnih članova po cijelom svijetu



Zadaci:

okupiti konzervatore iz cijeloga svijeta i služiti im kao forum za stručni dijalog i razmjenu

sakupljati, evaluirati i diseminirati informacije o konzervatorskim načelima, tehnikama i politikama

surađivati s nacionalnim i međunarodnim vlastima na uspostavi dokumentacijskih centara koji će biti specijalizirani za konzervaciju



raditi na prihvaćanju i implementaciji međunarodnih konvencija na temu konzervacije i unapređivanja arhitektonske baštine

sudjelovati u organizaciji obrazovnih programa za konzervatore diljem svijeta

staviti međunarodnu ekspertizu visoko kvalificiranih stručnjaka i specijalista na raspolaganje međunarodnoj zajednici



Godine 1976. donesena je Povelja o kulturnom turizmu

koja je revidentirana u Meksiku 1999. godine



Zadaci Povelje su:

potaknuti sve one koji se bave očuvanjem baštine i njezinim upravljanjem da tu baštinu predstave lokalnom stanovništvu i posjetiteljima

potaknuti turističku industriju na promidžbu turizma i osigurati upravljanje koje poštuje i unapređuje baštinu i živuću kulturu receptivnih zajednica

potaknuti dijalog između interesa očuvanja i interesa turističke industrije o važnosti i krhkoj prirodi lokaliteta baštine i živućih kultura kako bi im se osigurala održiva budućnost

potaknuti one koji izrađuju planove i politike na razvijanje detaljnih i mjerljivih ciljeva i strategija koji se tiču prezentacije i interpretacije baštinskih lokaliteta i kulturnih aktivnosti, a u kontekstu njihove prezervacije i konzervacije



Povelja o kulturnom turizmu

propisuje 6 načela koja su

razrađena kroz nekoliko točaka:

NAČELO: Budući

da je domaći i internacionalni turizam glavni

pokretač kulturne razmjene,

konzervacija na odgovoran način mora omogućiti svim članovima

lokalne zajednice i posjetiteljima da iskuse i razumiju baštinu i kulturu

lokalne zajednice na prvi pogled.

NAČELO: Odnos između Baštine i

Turizma je dinamičan i može

prouzrokovati konflikte. Zbog

toga se upravljanje mora

temeljiti na načelima održivog razvoja kako bi se baština sačuvala

za sadašnje i buduće

generacije.

NAČELO: Konzervacija i Planiranje u

turizmu moraju osigurati da

posjetitelj osjeti zadovoljstvo,

užitak i određeno iskustvo.



NAČELO: Domaće i autohtono stanovništvo moraju biti uključeni u konzervaciju i planiranje u turizmu.

NAČELO: Aktivnosti u turizmu i konzervaciji moraju ostvarivati koristi lokalnoj zajednici.

NAČELO: Turistička promocija mora zaštititi i obogatiti karakteristike prirodne i kulturne baštine.



Povelja o interpretaciji i prezentaciji kulturno-baštinskih lokaliteta

ICOMOS je uključivanjem turizma prepoznao važnost i aspekata očuvanja i aspekata prihodovne strane koju donosi kulturni turizam



6. EU

Europska unija je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, a nastala je kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država: Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske.

U Europskoj uniji prvo je bilo riječ o kulturi, a tek kasnije o kulturnom turizmu.



Europska unija je zbog sve veće važnosti kulture i sa gospodarskog aspekta počela se baviti kulturom i uključivati ju u svoje dokumente šezdesetih i sedamdesetih godina.

Do prije petnaestak godina izbjegavala se rasprava o kulturi osobito kada je bila riječ o njezinom financiranju. O tome svjedoče podaci o proračunskim sredstvima iz kojih se 45% proračunskih sredstva EU-a financirala poljoprivredna politika, 35% sredstava odnosilo se na strukturne fondove, a sa 1% financirala se kategorija kultura, obrazovanje, mladi, audio-vizualna politika, mediji, informacije i druge društvene kategorije u okviru koje se samo 0,1% financirala samo kultura



Program Culture (2000-2006., 2007-2013)

Program ima tri cilja:

potaknuti prekograničnu mobilnost onih

koji rade u kulturnom sektoru

potaknuti transnacionalnu

cirkulaciju proizvoda kulture i

umjetnika

promicati interkulturalni

dijalog



Pri EU nalazi se Odjel za turizam koji se

bavi i kulturnim turizmom. Trendovi u

kulturnom turizmu zbog kojih je Odjel za

turizam počeo proučavati kulturni turizam su:

interakcija kulture i turizma potječe još iz davnih dana turizma, a trenutno dobiva dodatnu važnost

kulturni turizam ključni je faktor za održivi razvoj i interkulturni dijalog

kulturna baština izraz je identiteta naroda, teritorija, njegove povijesti, tradicije i civilizacije

održivi turizam izvlači ono najbolje iz baštine, značajna je gospodarska i socijalna snaga te sadrži golem potencijal za gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta u turizmu



povećana potražnja za kulturnom praksom, dobrima i uslugama povezana je sa boljim životnim standardom, s više slobodnog vremena i s višom razinom obrazovanja

Europa posjeduje bogatu i raznoliku baštinu koja može zadovoljiti tu potražnju

otprilike 30% europskih turističkih destinacija odabire se upravo zbog toga što posjeduju baštinske lokalitete koji su pogodni za razvoj turizma

taj se broj povećava na 45%-50% ako uključimo širi kulturni sektor, primjerice festivale ili važne kulturne događaje



Europska kulturna prijestolnica, Europski mjesec kulture, Europski dan kulturne baštine

EDEN – Europska Destinacija Izvrsnosti



Ciljevi pripremnih akcija su:

1. povećati vizibilitet novih

europskih turističkih destinacija izvrsnosti, osobito onih koje su

manje poznate

2. podizati svjesnost o različitosti i jednakosti

3. promovirati sve europske zemlje i regije

4. pomagati u zagušenju, suzbijanju sezonalnosti,

rebalansiranju turističkih tokova prema ne-tradicionalnim

destinacijama

5. nagrađivati održive oblike turizma

6. stvoriti mogućnost za razmjenu iskustava na europskoj

razini

7. promovirati mrežu između nagrađenih destinacija koje bi

mogle potaknuti druge destinacije da prihvate održivi

razvoj kao model razvoja turizma



Do sada su obrađene sljedeće teme:

2007.g. Najbolja nova ruralna europska destinacija

izvrsnosti (Best Emerging European Rural

Destinations of Excellence)

2008.g. Turizam i lokalna nematerijalna baština

(Tourism and local intangible heritage)

2009.g. Turizam i zaštićena područja (Tourism and

protected areas)

2010. g. Turizam na vodi (Aquatic Tourism)



Nagrade mogu dobiti zemlje članice Europske unije

i zemlje kandidatkinje. Hrvatska je dva puta dobila

nagradu Europske Destinacije Izvrsnosti :

2008.g. Nacionalni park Sjeverni

Velebit 2009.g. Đurđevac



Uloga EU u razvoju kulturnog turizma?

Oprečna mišljenja

Nastoji potaknuti suradnju kulturnog i turističkog sektora između zemalja Europe ali i zemalja izvan Europe



Neosporno je da Europska unija različitim programima, projektima, dokumentima, fondovima, nastoji prvenstveno zaštititi i promovirati kulturu, a zbog važnosti turizma kao globalne pojave koja pomaže ekonomskom razvoju naglasak se stavlja na razvoj kulturnog turizma uz strogo pridržavanje načela održivog razvoja

Države poput Francuske, Njemačke, Italije koje su već izgradile svoju prepoznatljivost kulturnim turizmom u manjoj mjeri su zainteresirane od država koje još nisu izgradile svoju prepoznatljivost. Takve države mogu korištenjem programa i fondova Europske unije mogu iskoristiti mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i unaprijediti razvoj kulturnog turizma



7. Vijeće Europe

Vijeće Europe (Council of Europe) osnovano je 1949.g.

Hrvatska je postala članicom 1996.g.

Cilj Vijeća Europe je postići bolju povezanost među svojim članova sa svrhom očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koji su im zajednička baština i koja olakšava njihov ekonomski i socijalni napredak



Vijeće Europe je vrlo brzo uvidjelo važnost i ulogu posjetitelja kulturnoj baštini tj. ekonomski aspekt.

Njihovo viđenje turizma stavlja naglasak na iskustvo posjetitelja usmjeravajući se na individualne posjetitelje, a nikako na masovni turizam.

Godine 1954. potpisana je Europska kulturna konvencija

kako bi se ostvarila suradnja na području kulture,

obrazovanja, mladeži i sporta.



Ciljevi Kulturne konvencije održali su se

do danas:

poduprijeti kulturnu suradnju u različitim oblicima

promicati razumijevanje i poznavanje između različitih europskih država

zaštititi kulturnu baštinu tretirajući je kao integralni dio široke «europske» kulturne baštine.



Godine 1987. pokrenut je projekt

Europski putovi kulture

povećati svijest o kulturnom turizmu sa naglaskom na održivom razvoju

zaštititi i unaprijediti kulturno i prirodno nasljeđe kroz poboljšanje kvalitete života kao resursa socijalnog, ekonomskog i kulturnog razvoja

promovirati interkulturalni i interreligiozni dijalog kroz bolje poznavanje europske povijesti

podizati svijest europskog kulturnog identiteta

CILJEVI



Do danas ovaj program je pokrio

tridesetak tema:

-Putovi povijesnih i legendarnih osoba (Mozartov put, Schickhardtovi itinerari, Put Sv. Martina, Put Don Quiotea)

- Vikinški i normanski putovi

- Hanzeatski putovi

- Putovi parkova i vrtova

- Putovi utvrđene vojne arhitekture (Wenzelov itinerar)

- Granice književnosti, Pont de l'Europe

- hodočasnički putovi (Santiago de Compostela, Via Francigena, Putovi Sv. Mihovila)

- ruralni habitat (Arhitektura bez granica, Ruralni habitat na Pirinejima)

- Europski putovi svile i tekstila

- Put baroka

- Putovi monastičkog utjecaja

- Keltski putovi

-Transromanica – putovi romaničkog nasljeđa u Europi



- Europski putovi židovskog nasljeđe

- Put kastiljskog jezika i njegova ekspanzija na Mediteranu, Sefardski putovi

- Industrija baštine u Europi (Putovi željeza na Pirinejima, Put željeza po Srednjoj Europi)

- Putovi maslina

- Via Regia

- Europski putovi migracijskog nasljeđa

- Kulturni putovi Jugoistočne Europe

- Via Carolingia

Ruta europskih gradova otkrića

- Živuća umjetnost i europski identitet

- Putovi Feničana

- Putovi humanizma

- Put «nasljeđa Al-Andalus»

- Put sjevernog svjetla

- Popularni festivali i rituali po Europi

- Ciganski putovi



Godine 1997. osnovan Europski institut za kulturne rute

Njihova uloga je da pregledavaju prijave za novi projekt, nadziru aktivnosti i koordiniraju rad između organizacija. Institut služi i europskoj javnosti kao i tehnička agencija koja priprema studije, izvješća, publikacije.



Uspjeh projekta što se tiče kulturnog turizma, tj. privlačenja

broja turista ne ocjenjuje se zadovoljavajućim, već prevladava

mišljenje da programi kulturnih ruta nisu doprinijeli u

privlačenju turista. Kao razlozi navodi se sljedeće:

1. promidžba pojedinih ruta zadatak je samih

država koje su dio ruta. Vijeće Europe

pomaže u kriterijima i uspostavljanju samog

projekta, ali se promidžbom ne bavi.

Djelomičnu ulogu u marketingu prihvatio je

Institut kulturnih ruta, ali on ne smije lobirati

za pojedinu rutu, već promiče projekt u

cjelini.



• -

2. Vijeće Europe inzistira na činjenici da

kulturne rute nisu turistički proizvod, pa ih

zato i ne promiče kao takve.

3. Prevelika popularnost prvog hodočasničkog puta Santiago de Compostela zasjenila je sve ostale rute.




HVALA

NA

PAŽNJI!



an opened door on environment - fmtu.lumens5plus.com

Documents