analiza frazeologizama u udŽbenicima · -begović, aleksandra/ popov, zuzana/ Ćuić, persida...
TRANSCRIPT
Ana Čabrić-Čiča
ANALIZA FRAZEOLOGIZAMA U UDŽBENICIMA
NJEMAČKOG JEZIKA1
UVOD
Ĉesto nismo ni svjesni uloge koju frazeologizmi igraju u našem svakodnevnom govoru,
bez njih, ĉovjek bi bio lišen mogućnosti da precizno i jasno izrazi svoja osjećanja, misli i
stavove, a jezik bi postao puko sredstvo sporazumijevanja. Njihova upotreba u maternjem jeziku
je veoma frekventna, usvojili smo ih još u djetinjstvu, nauĉili smo ih paralelno sa leksemima iz
svakodnevne upotrebe i ne razmišljamo puno o tome kako i kada da ih upotrijebimo.2 MeĊutim,
prilikom uĉenja stranog jezika postavlja se pitanje da li, kada, kako i u kom obimu poduĉavati
frazeologizme. U ovom radu pokušavamo, izmeĊu ostalog, dati odgovore na ova pitanja
analizirajući tri udžbenika koja se koriste, u nastavi stranih jezika, na našem podruĉju.
Analizom udžbenika koji se koriste u srednjim školama bavila se Stefanie Bierbaumer.
Ona u svom radu „Phraseodidaktik in DaF/Daz- Lehrwerken für Fortgeschrittene LernerInnen“
analizira udžbenike em i Tangram, koji se ĉesto upotrebljavaju na kursevima u Austriji
(Bierbaumer, 2006:35). Analizu vrši na osnovu odreĊenih kriterija, neki od njih, poput naĉina na
koji su frazeologizmi prezentovani u udžbeniku, tipovi tekstova i vježbi u kojima se oni javljaju,
uzeti su u obzir i u ovom radu. Veronika Možíšová u radu „Analyse didaktischen Materials für
Gymnasien aus phraseologischer Sicht“ analizira udžbenike Direkt i Sprechen Sie Deutsch?
koji se najĉešće koriste u gimnazijama u Ĉeškoj Republici (Možíšová, 2010: 9). Kriterijumi koje
ona koristi su zastupljenost i klasifikacija frazeologizama, naĉin na koji su integrisani u tekstu ili
vježbi i njihova frekventnost u zavisnosti od nivoa uĉenja.
Novo u ovom radu je da se ne analiziraju iskljuĉivo udžbenici domaćih autora ili
udžbenici nastali na njemaĉkom govornom podruĉju, već su uzeti u obzir i jedni i drugi da bi se
utvrdilo da li ovaj aspekat utiĉe na zastupljenost frazeologizama. Odabrani su samo udžbenici
koji vode do B nivoa Zajedniĉkog evropskog referentnog okvira i koriste se u srednjim školama i
1 Ovaj rad je dio šireg istraživanja u okviru master teze Frazeologizmi u udžbenicima i mogućnosti njihove primjene
odbranjene na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 2012.g. 2 Više o frazeologizmima u nastavi maternjeg jezika up. Kühn, 2007: 881-893
na kursevima na našim prostorima, a ne svi tomovi jednog udžbenika. Udžbenici koji odgovaraju
nivoima A1 i A2 nisu uzeti u obzir, jer su to udžbenici za poĉetne kurseve, te se pretpostavlja da
je procenat autentiĉnih tekstova u njima mali, a shodno tome i broj frazeologizama. Kako većina
uĉenika danas bira njemaĉki kao drugi strani jezik, a on je zastupljen sa samo dva ĉasa
sedmiĉno, uĉenici bi trebalo na kraju školovanja da dostignu nivo B. Pri izboru konkretnih
udžbenika bitnu ulogu je odigrala njihova dostupnost i ĉinjenica da nisu ranije obraĊivani.
Analizirana su dva udžbenika izdavaĉke kuće Hueber Verlag :
-Fischer-Mitziviris, Anni/ Janke-Papanikolaou, Sylvia (2000): Blick 1. Mittelstufe
Deutsch für Jugendliche und junge Erwachsene. Ismaning: Hueber, 3.izdanje.
-Neuner,Gerhard ed./Vicente, Sara/ Cristache, Carmen/ Pilypaityté, Lina (2011):
deutsch.com 3. Ismaning: Hueber, 1.izdanje.
I jedan udžbenik domaćih autora:
-Begović, Aleksandra/ Popov, Zuzana/ Ćuić, Persida (2004): Nemački jezik za 4. razred
gimnazije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Kako u vrijeme obrade korpusa, radna sveska za udžbenik deutsch.com 33 još nije bila
objavljena, a uz udžbenik Nemački jezik za 4.razred gimnazije ne dolazi radna sveska, u korpusu
se nalaze samo frazeologizmi iz udžbenika, a radne sveske su posebno analizirane na osnovu
samo jednog kriterijuma–vježbi u kojima se oĉekuje da uĉenik upotrijebi frazeologizme.
Cilj istraživanja je pokušaj da se, odgovarajući kako na prvobitna pitanja, tako i na ona
koja su se pojavila u toku rada, utvrdi stepen zastupljenosti frazeologizama u udžbenicima, te da
se na konkretnim tekstovima odnosno vježbama daju prijedlozi za njihovu obradu.
Metod koji se koristi u radu je analiza sadržaja, metod koji kombinuje kvalitativni i
kvantitativni postupak odgovara na pitanje „koliko“ je neĉega saopšteno (kvantitativno), „šta“ je
saopšteno i „kako“ je saopšteno (kvalitativno). (up.Avramović,Z./Vujaĉić,M., 2010)
Jedinica analize su, naravno, bili frazeologizmi. Korpus se sastoji od 1 141. frazeološke
jedinice. Uzeti su u obzir svi frazeologizmi bez obzira da li su se pojavljivali eksplicitno ili
implicitno u zadacima ili implicitno u tekstovima, jer je jedno od pitanja na koje je tražen
odgovor, i to, da li su autori udžbenika koristili autentiĉne tekstove ili ne. PronaĊeni
frazeologizmi su unošeni u tabelu, zajedno sa naznakom za stranicu na kojoj se nalaze i da li se
3 Zbog tehniĉkih problema prvi primjerci radne sveske su izašli iz štampe tek krajem novembra i u trenutku pisanja
rada ne mogu se naći u našim krajevima. Za analizu su korištene vježbe vezane za prve ĉetiri lekcije iz udžbenika,
do kojih smo došli zahvaljujući ljubaznosti predstavništva izdavaĉke kuće Hueber.
pominju u tekstu ili vježbi(za svaki udžbenik posebna tabela). Potom su klasifikovani na osnovu
kriterija i na osnovu toga su izvedeni zakljuĉci. Broj pronaĊenih frazeologizama je relativan, jer
su prilikom analize frazeologizmi koji se više puta ponavljaju na jednoj stranici ili u jednom
tekstu samo prilikom prvog pojavljivanja unošeni u tabelu, ali ako se isti frazeologizam
pojavljivao u okviru iste teme u razliĉitim tekstovima ili vježbama, svako pojavljivanje je
evidentirano u tabelu.
Na osnovu podataka napravljene su statistike uz pomoć kojih su formulisani odgovori na
postavljena pitanja.
1 ANALIZA UDŽBENIKA
1.1. Kriterijumi za analizu udžbenika
Prilikom analize udžbenika posebna pažnja se posvetila sljedećim pitanjima koja su
grupisana u pet kriterijuma, a to su:
1.Zastupljenost i prezentacija frazeologizama
>Kolika je zastupljenost frazeologizama po temama?
>Na koji naĉin su frazeologizmi prezentovani? (u tekstu; vježbi; eksplicitno ili implicitno)
2. Didaktičko-metodička pitanja
>Na kojim vještinama je akcenat u tekstovima ili vježbama u kojima se pominju frazeologizmi?
> Da li se od uĉenika oĉekuje da ovlada frazeologizmima receptivno ili produktivno?
> Koji su ciljevi? (Komunikativna kompetencija? Proširivanje fonda rijeĉi? Stilistika?)
> Na koji naĉin se uĉenicima objašnjava znaĉenje frazeologizama? (objašnjenje, kontekst,
parafraze, slika)
>Da li se primjenjuje frazeološki trokorak?
3.Tekstovi
> Da li su tekstovi u kojima se pojavljuju frazeologizmi autentiĉni ili didaktizirani?
>U kojim tipovima tekstova se najĉešće javljaju frazeologizmi?
4. Klasifikacija
>Koji tipovi frazeologizama su najzastupljeniji u udžbenicima?
5. Vježbe
>U kojim tipovima vježbi se javljaju frazeologizmi?
1.2. Blick 1
Udžbenik Blick 1 autora Anni Fischer-Mitziviris i Sylvia Janke-Papanikolaou prvi put je
objavljen 1995. godine, izdavaĉ Max Hueber Verlag.4 Kompletno izdanje sastoji se od tri toma i
namijenjen je mladim osobama sa dobrim osnovnim poznavanjem jezika. Blick 1 ponavlja i
produbljuje osnovna znanja steĉena na poĉetnom kursu i odgovara nivou B1 Zajedniĉkog
evropskog referentnog okvira za jezike. Uz udžbenik dolaze još i radna sveska, kaseta sa
tekstovima za slušanje i fonetskim vježbama i priruĉnik za nastavnike sa testovima,
transkripcijama i rješenjima.
Sam udžbenik je podijeljen u šest tematskih cijelina, svaka cijelina u ĉetiri dijela. U
dijelovima A-C su zastupljeni razliĉiti tipovi tekstova u kojima je integrisana i gramatika,
dijelovi B i C sadrže tekstove za slušanje, a dio D je uvijek literarni tekst. Teme su prilagoĊene
ciljnoj grupi-mladima i srednjoškolcima. Vježbanje sve ĉetiri vještine (ĉitanje, slušanje, pisanje i
govor) integrisano je u lekciju, mada se najveća pažnja poklanja ĉitanju i globalnom
razumijevanju teksta. Tekstovi su tako birani da uĉenik može samostalno zakljuĉiti znaĉenje
nepoznatih rijeĉi iz konteksta. (up. Blick 1, LHB:6) Udžbenik nudi i veliki broj praktiĉnih
savjeta za bolje i lakše samostalno uĉenje rijeĉi i obradu tekstova.
Gramatika se obraĊuje induktivno, polazna taĉka su odreĊene strukture iz teksta, uĉenici
potom sami otkrivaju zakonitosti, ĉiju ispravnost mogu provjeriti uz pomoć gramatiĉkih prikaza
u kojima se svjesno izbjegava pretjerana upotreba struĉne terminologije. (up. Blick 1, LHB:5)
Nakon svake lekcije se nalazi dodatak sa fonetskim vježbama, koje autori preporuĉuju da
se obrade nakon C dijela, a za samostalno uĉenje uĉenicima je na raspolaganju kaseta. (up. Blick
1, LHB:6)
Što se tiĉe radne sveske i ovdje imamo podjelu svake lekcije na dva dijela. Prvi dio
sastoji se od raznih tipova vježbi zatvorenog i otvorenijeg tipa koje doprinose utvrĊivanju
gramatiĉkih struktura, izraza, pisanja i daljnjeg razvoja ĉitanja, a vezane su za dijelove iz
udžbenika. Na poĉetku drugog dijela nalazi se lista rijeĉi iz lekcije, podijeljenih u ĉetiri grupe:
glagoli, imenice, pridjevi ili prilozi i izrazi, a potom slijede vježbe u kojima se ovi izrazi koriste.
Na kraju svake lekcije je upitnik za samoevaluaciju.
4 Za analizu je korišteno 3.izdanje iz 2000.godine
Akcenat u ovom udžbeniku je stavljen na ĉitanje i globalno razumijevanje. Sami autori u
predgovoru priruĉnika za nastavnike kažu da bi uĉenike trebalo ohrabriti da ignorišu manje bitne
informacije i prate „crvenu nit“ da bi shvatili srž teksta. (Blick 1, LHB:5) Birani su tekstovi u
kojima se nepoznate rijeĉi uglavnom mogu zakljuĉiti na osnovu konteksta, tako da se stiĉe
utisak da su, iako se radi o autentiĉnim tekstovima, preĉišćeni i prilagoĊeni potrebama nastave.5
Prije nego što preĊemo na konretnu analizu važno je još napomenuti i da se u sadržaju
frazeologizmi ne pominju eksplicitno, a ni u samom udžbeniku.
1.2.1.Zastupljenost i prezentacija frazeologizama
>Kolika je zastupljenost frazeologizama po temama?
>Na koji naĉin su frazeologizmi prezentovani? (u tekstu; vježbi; eksplicitno ili implicitno)
Slika 1: Zastupljenost frazeologizama po temama- Blick 1
Kao što je već reĉeno „Blick“ je podijeljen na šest tema. Tabela prikazuje procentualnu
zastupljenost frazeologizama po temama. Prosjeĉan broj frazeologizma je 33. Najveći broj nalazi
se u temi “Jugendliche in Deutschland“, uglavnom se radi o frazeologizmima koji se koriste kada
opisujemo šta radimo u slobodno vrijeme i koliko ĉesto poput das macht mir Spaß (to mi
priĉinjava zadovoljstvo), ab und zu (tu i tamo), so oft wie möglich (što je ĉešće moguće). Potom
slijedi tema „Familie“, gdje imamo veliki broj frazeologizama kojima se opisuju meĊuljudski
odnosi poput sich in der Wolle haben (posvaĊati se), ein gutes Verhältnis haben (imati dobar
odnos), eine wichtige Rolle spielen (igrati važnu ulogu). Najmanji broj frazeologizama nalazimo
5 Od 2007. u upotrebi je i udžbenik AusBlick1 koji predstavlja moderniju verziju Blicka, koncept i većina tekstova
su identiĉni
23%
9%
23%
20%
14%
11%Jugendliche in Deutschland
Freundschaft und Liebe
Familie
Schule
Aussehen
Sport
u temi „Liebe“ (16). Trebalo bi napomenuti da se pronaĊeni frazeologizmi ni u jednom od
udžbenika ne odnose uvijek samo na konkretnu temu. Npr. u temi „Schule“ u ovom udžbeniku
se javlja kolokacija die Schule schwänzen (bježati iz škole) ĉija je povezanost sa temom
oĉigledna, a u istoj temi se javlja i izraz gute/schlechte Laune haben (biti dobre/loše volje) koji
bismo mogli upotrijebiti i u okviru neke druge teme. Frazeologizmi su uglavnom sadržani u
tekstovima implicitno. Ni na jednom mjestu u udžbeniku nemamo eksplicitno istaknuto da se
radi o nekom tipu frazeologizama, niti vježbe koje se iskljuĉivo bave frazeologizmima.
1.2.2.Didaktičko-metodička pitanja
> Na kojim vještinama je akcenat u tekstovima/vježbama u kojima se pominju frazeologizmi?
> Da li se od uĉenika oĉekuje da ovlada frazeologizmima receptivno ili produktivno?
> Koji su ciljevi? (Komunikativna kompetencija? Proširivanje fonda rijeĉi? Stilistika?)
> Na koji naĉin se uĉenicima objašnjava znaĉenje frazeologizama? (Da li objašnjenjem,
kontekstom, parafrazom, slikom?)
>Da li se primjenjuje frazeološki trokorak?
Slika 2: Zastupljenost frazeologizama po vještinama-Blick 1
Druga grafika nam prikazuje vještine koje uĉenik vježba obraĊujući tekstove, odnosno
radeći zadatke u kojima se javljaju frazeologizmi. Najveći broj frazeologizama u ovom
udžbeniku se nalazi u tekstovima za ĉitanje (52%), zatim slijede tekstovi za slušanje (37%).
Time se još jednom potvrĊuje ĉinjenica da je osnovni cilj ovog udžbenika razvijanje vještine
52%
2%
37%
9%
Razumijevanje
Pisanje
Slušanje
Govor
ĉitanja i razumijevanja. Frazeologizmi se pojavljuju implicitno u tekstu, i ne oĉekuje se da
uĉenik aktivno ovlada njima. Pored tekstova za ĉitanje uglavnom su tu tekstovi i vježbe slušanja
u kojima uĉenik treba da razumije njihovo znaĉenje uz pomoć konteksta ili vježbe komunikacije
(vježba se govor kao vještina), a najmanje su zastupljeni u zadacima u kojima se vježba pisanje,
samo u dvije vježbe uĉenik ima zadatak da upotrijebi frazeologizam pri pisanju. U prvom
sluĉaju radi se o receptivnoj i, a u druga dva o produktivnoj upotrebi frazeologizama. Znaĉenje
bi uĉenik trebalo da dobije iz konteksta, u nekim sluĉajevima postoji objašnjenje pored ili ispod
teksta. U lekciji „Familie“ nalazi se novinski izvještaj iz ĉasopisa Bravo (Blick1,B:54-55) u kom
su kurzivom istaknuti izrazi koje koriste mladi u svom svakodnevnom govoru, od uĉenika se
traži da na osnovu konteksta zakljuĉe njihovo znaĉenje i da ih zamijene njihovim književnim
ekvivalentima, a potom provjere da li su dobro razumjeli znaĉenje na osnovu isjeĉka iz
leksikona datog na sljedećoj strani.
Od uĉenika se oĉekuje da frazeologizme usvoje kao bilo koju drugu nepoznatu rijeĉ. Ĉak
i u govornim vježbama uĉenici ih koriste ne razmišljajuĉi o njihovom znaĉenju i mogućnosti da
ih upotrijebe u nekom drugom kontekstu. Od uĉenika se oĉekuje da su u stanju pismeno da
prepriĉaju tekst ili napišu sastav na poznatu temu uz pomoć teza, ali ne i da savladaju formu
odreĊenih tekstova koji se javljaju u udžbeniku, tako na primjer u prvoj lekciji imamo temu
„Brieffreundschaften“. Uĉenici doduše, nakon što proĉitaju uvodne oglase, imaju zadatak da i
sami napišu jedan, ali, iako im se objašnjava forma pisma i imaju vježbu razumijevanja u kojoj
bi trebalo da pravilno poredaju ispremještano pismo, nemaju zadatak da i sami napišu pismo i
uvježbaju frazeologizme karakteristiĉne za ovaj tip teksta (npr. Herzliche Grüße6 ili Mit
freundlichen Grüßen7).
U ovom udžbeniku se ne poštuje frazeološki trokorak8( up.,, niti neki drugi metod za
usvajanje frazeologizama i ne pravi se razlika izmeĊu usvajanja frazeologizama i usvajanja
obiĉnih rijeĉi.
6 Srdaĉan pozdrav.
7 S prijateljskim pozdravima.
8 Termin up. Kühn, 1992
1.2.3.Tipovi tekstova
> Da li su tekstovi u kojima se pojavljuju frazeologizmi autentiĉni ili didaktizirani?
>U kojim tipovima tekstova se najĉešće javljaju frazeologizmi?
Slika 3: Zastupljenost frazeologizama u odreĊenom tipu teksta-Blick 1
Većina autora se slaže da bi frazeologizme trebalo usvajati uz pomoć autentiĉnih tekstova
(up. npr.Kühn,1992; Wotjak, 1996; Lüger,1997; Hessky:1992). Ako kažemo da je
najzastupljeniji tip teksta u Blicku intervju, onda je ova stavka ispoštovana. MeĊutim, ako
pogledamo grafiku, primjetićemo da veliki postotak obuhvataju didaktizirani tekstovi, dakle
tekstovi koji su, uslovno reĉeno, prećišćeni i prilagoĊeni potrebama nastave, tako da je time
izgubljena autentiĉnost. Velika pažnja u ovom udžbeniku se poklanja ĉitanju i razumijevanju, pa
ne ĉudi visoka procentualna zastupljenost književnih tekstova, uglavnom odlomaka iz romana
namijenjenih tinejdžerskoj populaciji. U ovim tekstovima nailazimo na veliki broj
frazeologizama.
6% 8%
22%
23%
29%
6%6%
Anketa
Novinski članak
Didaktizirani tekst
Književni tekst
Intervju
Pismo
Ostalo
1.2.4.Tipovi frazeologizama
>Koji tipovi frazeologizama su najzastupljeniji u udžbenicima?
Slika 4: Tipovi frazeologizama- Blick 1
Na osnovu tabele možemo vidjeti da se pet tipova frazeologizama izdvojilo po svojoj
zastupljenosti u udžbeniku, a to su od najviše do najmanje zastupljenog: kolokacije Spaß
machen (priĉinjavati zadovoljstvo), einen Ausflug machen (ići na izlet), eigene Meinung haben
(imati vlastito mišljenje); funkcionalni glagolski spojevi–FVG jm.Vorwürfe machen (prebacivati
nekome nešto), Vorschläge machen(dati prijedlog); ustaljene fraze jn.für dumm verkaufen(praviti
budalu od nekoga), das hat Nichts zu bedeuten (to ništa ne mora da znaĉi); idiomi jn.vom Stuhl
reißen (oboriti s nogu), ein blaues Wunder erleben (neprijatno se iznenaditi) i pragmatiĉni
frazeologizmi meine Damen und Herren (dame i gospodo), schönen Dank (hvala lijepo). U
odnosu na ove tipove broj drugih vrsta frazeologizama je zanemariv.
1.2.5. Vježbe
Mali broj frazeologizama se javlja u okviru vježbi u ovom udžbeniku, njih 31. Od
uĉenika se oĉekuje da ih reprodukuju ili, u rjeĊim sluĉajevima, da ih produktivno iskoriste u
govoru odnosno pisanju. Vježbe i zadaci, ĉiji je prioritet na vježbanju i analizi njihove forme,
nisu zastupljeni.
17%
27%
20%
15%
16%
5%
Ustaljena fraza
Kolokacija
FVG
Pragmatični frazeologizam
Idiomi
Ostalo
Zadaci i vježbe u radnoj svesci
Kao što je već pomenuto, svaka lekcija u radnoj svesci je podijeljena na dva dijela. U
prvom dijelu su zadaci i vježbe vezani za dijelove iz udžbenika i u ovim dijelovima rijetko
nailazimo na zadatke koji su konkretno vezani za frazeologizme.
Slika 5: Blick 1 AB, s.26/1
Ovaj vježba (Blick 1,AB:26) u vezi je sa tekstom Jugendforum, tema „Freundschaft und
Liebe“ u udžbeniku(Blick 1,LB:28). Od uĉenika se oĉekuje da dopune podatke vezane za
statistiku i pri tome koriste frazeologizme eine (große/wichtige ) Rolle spielen (igrati
veliku/važnu ulogu), etw.(sehr) wichtig finden (smatrati važnim), (sehr) wichtig sein für (biti
(veoma) važan za). Vježba ima karakter drila i cilj je da uĉenici mehaniĉki memorišu ove izraze.
Iako reproduktivnog tipa, sljedeća vježba je otvorenijeg tipa, jer i pored toga što su su
izrazi već dati i uĉenik ima zadatak da ih samo iskombinuje, od uĉenika se traži da iznesu
vlastito mišljenje.
Slika 6: Blick 1 AB, s.58/4
Na poĉetku drugog dijela vježbi u radnoj svesci se nalazi lista sa nepoznatim rijeĉima i
izrazima iz te lekcije, kojima bi uĉenik trebalo da vlada nakon što je lekcija obraĊena. Nepoznate
rijeĉi su podijeljene u ĉetiri grupe: glagoli, imenice, pridjevi i prilozi i izrazi. U grupi izrazi su
sadržani frazeologizmi. Vježbe koje slijede su razliĉite, ali dominiraju vježbe rekognitivnog tipa.
U sljedećoj vježbi uĉenicima se skreće pažnja da izrazi mit jm.gut auskommen (slagati se
s nekim) i mit etw. gut auskommen (izlaziti na kraj s neĉim), iako se razlikuju po tome da li je
objekat osoba ili stvar, imaju potpuno razliĉito znaĉenje. Ovo je jedan od rijetkih zadataka gdje
je pažnja na analizi znaĉenja.
Slika 6: Blick 1 AB, s.52/14b
Sljedeći primjeri pokazuju dominirajući tip vježbi u radnoj svesci. U prvom primjeru
uĉenici na osnovu konteksta biraju odgovarajući izraz iz liste i dopunjavaju reĉenicu, vodeći
raĉuna o vremenu i redu rijeĉi u reĉenici.
Slika
7: Blick 1 AB, s.73/30
Drugi primjer su zadaci u kojima je parafrazirano znaĉenje ili opisana situacija u kojoj se
izrazi koriste, uĉenici bi trebalo da ih napišu u odgovarajućem obliku.
Slika 8: Blick 1 AB, s.55/23
1.3.Nemački jezik za 4. razred gimnazije
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd 2002.godine objavio je Nemački jezik za
IV razred gimnazije ĉiji su autori Aleksandra Begović, Zuzana Popov i Persida Ćuić.9 Udžbenik
je namijenjen uĉenicima ĉetvrtog razreda gimnazije, bez obzira da li uĉe njemaĉki kao prvi ili
kao drugi strani jezik.
Gradivo je podijeljeno u 10 tematskih jedinica. U okviru svake tematske jedinice je veći
broj jedinica. Nažalost, s obzirom na fond ĉasova njemaĉkog jezika u srednjim školama,
nemoguće ih je sve obraditi, pa autori nastavnicima ostavlja mogućnost da,“ u dogovoru sa
đacima, sami odaberu tekstove koje će obrađivati.“ (Nemaĉki jezik:5)
Nakon svakog uvodnog teksta nalazimo zadatke kojima se provjerava globalno i detaljno
razumijevanje teksta, a potom slijede gramatiĉke vježbe.
Zastupljeni su razliĉiti tipovi tekstova prilagoĊeni interesovanjima i uzrastu uĉenika. I
ovdje nailazimo na prilagoĊene književne tekstove, i to kako one savremene, namijenjene
iskljuĉivo tinejdžerima, tako i odlomke iz djela istaknutih njemaĉkih pisaca, kao i jedan tekst M.
Twaina.
9 Za analizu je korišteno drugo izdanje iz 2004.godine
Za razliku od druga dva udžbenika, ovdje su zastupljene samo tri jeziĉke vještine. Naime
uz udžbenik ne dolazi drugi prateći materijal, pa tako, iako se na nekoliko mjesta u zadacima
javlja izraz „poslušajte“, u ovom udžbeniku nisu zastupljene vježbe kojima se vježba vještina
slušanja.
Prema rijeĉima autora (Nemački jezik:5) akcenat je na komunikaciji, pa nema mnogo
gramatiĉke graĊe. Kao razlog navode ĉinjenicu da se radi o završnom razredu. Gramatiĉki dio se
objašnjava uz pomoć primjera iz teksta, a potom slijedi nekoliko vježbi za uĉvršćivanje
strukture.
1.3.1.Zastupljenost i prezentacija frazeologizama
>Kolika je zastupljenost frazeologizama po temama?
>Na koji naĉin su frazeologizmi prezentovani? (Da li preko teksta, vježbi, eksplicitno ili
implicitno?)
Slika 9: Zastupljenost frazeologizama po temama u udžbeniku Nemački jezik
Prosjeĉan broj frazeologizama u ovom udžbeniku je 34, što je za jedan više nego u
Blicku. Najviše frazeologizama nalazimo u temi „Studium-Beruf“(48), u kojoj su frazeologizmi
poput auf eigene Faust (na vlastitu ruku), etw. in Einklang bringen (dovesti u sklad). Potom
slijedi tema „Familie“ (46) u kojoj, kao i u Blicku, imamo frazeologizme kojima opisujemo
odnose u porodici i šire eine große Rolle spielen (igrati veliku ulogu), sich mit jm.(nicht so) gut
verstehen (dobro ili loše slagati se s nekim). Najmanji broj frazeologizama je u temi „Sprache“
11%
11%
6%
8%
12%13%
10%
8%
7%
14%
Schule
Reisen
Sprache
Auto
Geld
Familie
Liebe
Probleme
Biotechnologie
Studium
(19), uglavnom su to frazeologizmi koje koristimo kada opisujemo kako i zašto uĉimo strane
jezike npr. die Ärmel hochkrempeln (zasukati rukave), zum Vergnügen (radi zabave).
Iako se u sadržaju samo na jednom mjestu poslovice pominju eksplicitno, u samom
udžbeniku nailazimo i na druge zadatke u kojima se pominju konkretne vrste frazeologizama.
Tema „Geld“ (Nemački jezik:80) poĉinje listom na kojoj se nalazi deset poslovica. Od uĉenika
se oĉekuje da naprave skalu od 1-10 po stepenu važnosti i obrazlože svoj izbor. (up.s.19)
Poslovice u ovom sluĉaju imaju funkciju da motivišu uĉenika i zaintrigiraju ga za temu,
podstaknu na komunikaciju. Nemamo teoretsko obrazloženje poslovica, od uĉenika se ne
zahtijeva da pokušaju pronaći ekvivalente u maternjem jeziku, niti se u daljnjoj obradi teme ove
poslovice ponovo pominju, što znaĉi njihova upotreba bi trebalo da ostane na receptivnom
nivou. Sliĉan poĉetak imamo i kada je u pitanju tema „Liebe“. (Nemački jezik:120)
Slika10: Nemački jezik, s.120
Prvo se od uĉenika traži da prevedu ove izraze, a potom da ih komentarišu. Njihova
funkcija je i u ovom sluĉaju da privuku pažnju uĉenika i motivišu ga za daljnji rad. U daljnjoj
obradi teme ovi izrazi se više ne pominju i od uĉenika se ne oĉekuje da ih upotrijebe u
odreĊenom kontekstu.
U okviru teme „Studium-Beruf“ (Nemački jezik:176/7) uĉenici imaju zadatak da
analiziraju i sami napišu pismo kojim apliciraju na odreĊeno radno mjesto. U prvom dijelu
zadatka se objašnjava šta je sve potrebno kada konkurišemo za neki posao, potom se navode
dijelovi pisma i primjer pisma na osnovu kojeg uĉenici rješavaju zadatak u kome dopunjavaju
odreĊene reĉenice sa izrazima koji se ĉesto upotrebljavaju u ovom tipu pisama.
Slika 11: Nemački jezik, s.177/4
Nakon što završe ovaj zadatak, od uĉenika se traži da sami sastave formalno pismo i
upotrijebe ove izraze, što znaĉi da ovdje imamo primjer produktivne upotrebe frazeologizama. U
okviru iste teme „Studium-Beruf“ imamo zadatak u kom se eksplicitno pominju frazeološki
parovi.
Slika 12: Nemački jezik, s.183/1
Od uĉenika se oĉekuje da uvrsti date frazeološke parove u reĉenice. Koji par odgovara u kojoj
reĉenici uĉenik zakljuĉuje na osnovu konteksta. U tekstu koji prethodi ovim vježbama se ne
pominje ni jedan od ovih frazeoloških parova. Ostali frazeologizmi u udžbeniku su uglavnom
sadržani u tekstovima.
3.3.2.Didaktičko-metodička pitanja
> Na kojim vještinama je akcenat u tekstovima/vježbama u kojima se pominju frazeologizmi?
> Da li se od uĉenika oĉekuje da ovlada frazeologizmima receptivno ili produktivno?
> Koji su ciljevi? (Komunikativna kompetencija? Proširivanje fonda rijeĉi? Stilistika?)
> Na koji naĉin se uĉenicima objašnjava znaĉenje frazeologizama? (Da li objašnjenjem,
kontekstom, parafrazom ili slikom)
>Da li se primjenjuje frazeološki trokorak?
Slika 13: Zastupljenost frazeologizama po vještinama- Nemački jezik
Kao i u Blicku i ovde se najveći broj frazeologizama nalazi u samim tekstovima, ali ako
se skoncentrišemo na zadatke u kojima se javljaju frazeologizmi, onda je oĉigledno da je bitan
cilj ovog udžbenika sticanje komunikativne kompetencije, kao što to autori i navode u
predgovoru. (Nemački jezik:5) Vještina slušanja je potpuno zapostavljena. I ovdje se oĉekuje da
uĉenici frazeologizme tretiraju poput obiĉnog vokabulara. Od uĉenika se ne oĉekuje da
frazeologizmima ovladaju receptivno, izuzetak ĉine odreĊeni pragmatiĉni frazeologizmi poput:
ich finde/meine,dass... (smatram/mislim da); ich bin der Meinung... (mišljenja sam); meiner
Meinung nach...(po mom mišljenju) (Nemački jezik: 12:80) ili već navedeni izrazi koji se koriste
u pismu aplikacije.(up.s.14)
Nakon nekih tekstova nalaze se objašnjenja nepoznatih izraza, ĉesto se u njima radi o
frazeologizmima. U nekim sluĉajevima autori pokušavaju te izraze opisno objasniti, a u nekim
daju prevod na srpski. U sljedećem zadatku frazeologizam se nalazi u naslovu i predstavljen je
slikom. Zadatak uĉenika je da naprave dijalog od datog teksta koji je napisan spojeno.
0%
80%
5%
15%
Slušanje
Čitanje
Pisanje
Govor
Slika 14 : Nemački jezik, s. 72
Kao i u Blicku, ni ovdje se ne poštuje se frazeološki trokorak.
1.3.3.Tipovi tekstova
> Da li su tekstovi u kojima se pojavljuju frazeologizmi autentiĉni ili didaktizirani?
>U kojim tipovima tekstova se najĉešće javljaju frazeologizmi?
Slika 15: Zastupljenost frazeologizama u odreĊenom tipu teksta- Nemački jezik
U Nemačkom jeziku nailazimo na veliki broj razliĉitih tipova tekstova. Uglavnom se radi
o autentiĉnim tekstovima, većinom novinskim ĉlancima (36%), koji su ĉesto preuzeti iz ĉasopisa
namjenjenih mladima koji uĉe njemaĉki jezik, kao što je na primjer JUMA.
I ovdje imamo veći broj tekstova koji su prilagoĊeni potrebama nastave (23%), kao i
književnih tekstova (14%). Za razliku od Blicka, gdje su svi književni tekstovi bili preuzeti iz
knjiga namjenjenih tinejdžerskoj populaciji, ovdje nailazima na odlomke iz razliĉitih literarnih
žanrova. Tu su izmeĊu ostalog odlomak iz „Homo Fabera“ M. Frisch (s.130), „Deutsch in 30
6%
36%
14%6%
23%
5%3%
7%
Intervju
Članak
Književni
Anketa
Didaktizirani tekst
Pjesma
Pismo
Ostalo
Jahren“ M. Twain (s.50), „Unverhoffter Reichtum“ M. von der Grün (s.88), a imamo i odlomak
iz romana „Moons Geschichte“ (18) N.Meister koji se nalazi i u Blicku (LB s.70).
3.3.4.Tipovi frazeologizama
>Koji tipovi frazeologizama su najzastupljeniji u udžbenicima?
Slika 16: Tipovi frazeologizama u udžbeniku Nemački jezik
Najzastupljeniji tip frazeologizama u ovom udžbeniku su kolokacije zum Schluss (na
kraju), zur Feier des Tages (za srećan kraj), potom slijede idiomi den Geist aufgeben (izdahnuti,
u znaĉenju umrijeti), im Geld schwimmen (plivati u parama); funkcionalni glagolski spojevi sich
Mühe geben (potruditi se), Rücksicht auf jn. nehmen (imati obzira prema nekome); pragmatiĉni
frazeologizmi weiß ich nicht (ne znam), echt wahr?(zaista) i ustaljene fraze das schafft er
(uspjeti će), jm. nicht ausstehen können (ne podnositi nekoga). Iako postoji razlika u redoslijedu
zastupljenosti po procentima radi se o istih pet grupa koje su se izdvojile i u Blicku, a vidjećemo
kasnije i u deutsch. com 3. Na grafici vidimo da su se po svojoj zastupljenosti u ovom udžbeniku
izdvojile i poslovice koje se u druga dva udžbenika uopšte ne pominju, time se potvrĊuje teza
veće zastupljenosti poslovica u udžbenicima istoĉnoevropskih autora u poreĊenju sa
udžbenicima koji su nastali u Njemaĉkoj ili zapadnim zemljama. (up. Baur/ Chlosta, 1997)
1.3.5.Vježbe
Uglavnom se frazeologizmi javljaju u vježbama rekognitivnog tipa, gdje je zadatak
uĉenika da dopune rijeĉi odnosno informacije koje nedostaju, ili u vježbama reproduktivnog
14%
35%
8%
16%
11%
4%
4%3%
5%
FVG
Kolokacija
Ustaljena
Idiom
Pragmatični frazeologizmi
Poslovice
Frazeološki par
Krilatica
Ostalo
karaktera u kojima bi uĉenici trebalo da shvate njihovo znaĉenje, ali ne zalazeći u neke dublje
analize. Zadaci produktivnog tipa su i ovdje slabije zastupljeni, a kao primjer za ovaj tip vježbi
možemo navesti pisanje formalnog pisma (Nemački jezik:176/7). (up.s.13-14) .
U zadacima u kojima se konkretno pominju poslovice nastavniku se pruža mogućnost da
sa uĉenicima podrobnije obradi ovu temu. Nastavnik bi mogao, recimo, u prvoj fazi
senzibilizacije da pronaĊe odgovarajuće slike uz poslovice i napravi radni list gdje bi zadatak
uĉenika bio da povežu sliku i poslovicu. U drugoj fazi, fazi kontekstualizacije, zadatak uĉenika
bi bio da date poslovice dopune u odreĊeni kontekst. Treći korak je kontrastivna analiza,
pronalaženje odgovarajuće poslovice ili ekvivalentnog izraza u maternjem jeziku. Potom bi
uĉenici mogli osmisliti i neku situaciju ili dijalog u kojoj bi produktivno upotrijebili ove izraze. I
za kraj igra-pantomimom predstaviti poslovicu. (ideja up. Dornbusch/ Sartingen /Meireles,1996)
Slika17: Nemački jezik, s.80/1
1.4. deutsch. com 3
Ovo je novi udžbenik u upotrebi tek od ove školske godine (2011./2012.), a njegovi su
autori Sara Vicente, Carmen Cristache, Lina Pilypaitytė, te Gerhard Neuner kao izdavaĉ.
Namijenjen je omladini, a autori pokušavaju sprovesti u stvarnost jednu od osnovnih ideja
Zajedniĉkog evropskog referentnog okvira za jezike – višejeziĉnost. (up.deutsch.com 3 LB:3).
Svjesno se aktiviraju znanja usvojena u maternjem ili nekom drugom stranom jeziku i tako se
koriste prednosti pozitivnog transfera iz jednog jezika u drugi.
Udžbenik sadrži mnoštvo modernih tipova tekstova i naĉina komunikacije (blog, post,
web stranice), teme su bliske mladima i predstavljaju sastavni dio njihove svakodnevnice.
Dvanaest tema je podijeljeno u šest modula. Svaka lekcija je podijeljena na ĉetiri dijela. U
dijelovima A i B se uvodi i vježba novo gradivo, dio C sadrži informacije vezane za njemaĉku
kulturu ili neke druge teme pogodne za mlade (tu su tekstovi iz magazina, pjesme,ĉlanci), a dio
D je ustvari pregled gradiva i važnijih rijeĉi iz te lekcije na jednom mjestu.
Osnovni cilj je komunikativna kompetencija, podstiĉu se interkulturalno uĉenje,
višejeziĉnost, te samostalno uĉenje, vježbaju se sve ĉetiri jeziĉke vještine, a što se tiĉe
progresivnosti, autori su svjesno suzdržani, ona je sistematska, ali postepena.
Na kraju udžbenika se nalazi dodatak sa nepoznatim rijeĉima poredanim hronološki,
dakle po stranama na kojima se prvi put pojavljuju i abecedna lista nepravilnih glagola.
U radnoj svesci svakoj lekciji je namjenjeno 9 stranica sa vježbama za utvrĊivanje novog
gradiva i ponavljanje starog i jedna stranica sa zadacima za samokontrolu. Nakon svakog modula
(dvije lekcije predstavljaju jedan modul), nalazi se takozvani „plato“ sa vježbama za sve vještine,
projektom i portfoliom „to sad znam“. U dodatku su rijeĉi po lekcijama, rješenja, liste sa
strategijama za uĉenje i CD sa tekstovima za slušanje vezanim za plato, vježbe izgovora i korisni
izrazi.
1.4.1.Zastupljenost i prezentacija frazeologizama
>Kolika je zastupljenost frazeologizama po temama?
>Na koji naĉin su frazeologizmi prezentovani?( Da li preko teksta,vježbi, eksplicitno ili
implicitno?)
Slika 18: Zastupljenost frazeologizama po temama u deutsch.com3
Prosjeĉan broj frazeologizama po temi je 50, što je znatno više od broja u druga dva
udžbenika. Najveći broj frazeologizama se nalazi u temi „Kommunikation“ (ĉak 73), veliki broj
njih daje nam odgovor na pitanje kada, poput ab und zu (tu i tamo), zum ersten Mal(po prvi put),
im Notfall (u sluĉaju nužde), zu/an Weihnachten (za/na Božić). Najmanje frazeologizama imamo
u temi „Zukunft“ (32), a možemo ih iskoristiti kada govorimo o budućnosti i planovima za nju
npr. keine Ahnung haben( ne imati pojma), im Laufe der/des...(tokom), jm. die Daumen drücken
(držati palĉeve). Većinom su frazeologizmi sadržani implicitno u tekstu i to podjednako u
tekstovima za ĉitanje i vježbama, a najviše ih pronalazimo u tekstovima za slušanje. Uglavnom
je rijeĉ o anketama i intervjuima, pa vjerovatno autentiĉnost govornika doprinosi većem broju
frazeologizama u ovim tekstovima. Ni u ovom udžbeniku se frazeologizmi ne pominju
eksplicitno u sadržaju.
1.4.2.Didaktičko-metodička pitanja
> Na kojim vještinama je akcenat u tekstovima/vježbama u kojima se pominju frazeologizmi?
> Da li se od uĉenika oĉekuje da ovlada frazeologizmima receptivno ili produktivno?
> Koji su ciljevi? (Komunikativna kompetencija? Proširivanje fonda rijeĉi? Stilistika?)
> Na koji naĉin se uĉenicima objašnjava znaĉenje frazeologizama? (Da li objašnjenjem,
kontekstom, parafrazom, slikom?)
>Da li se primjenjuje frazeološki trokorak?
12%
10%
7%
6%
9%
5%6%
10%
11%
8%
8%
8%
Kommunikation
Kulturen
Kunst
Literatur
Generationen
Zukunft
Wissenschaft und Technik
Konsum
Helden und Vorbilder
Slika 19: Zastupljenost frazeologizama po vještinama u udžbeniku deutsch.com3
U zadacima su zastupljene sve ĉetiri vještine, mada je akcenat na govoru i sticanju
komunikativne kompetencije. Slušanje je najviše zastupljeno, a najmanji procenat
frazeologizama se nalazi u zadacima kojima se vježba vještina pisanja, što je i logiĉno s obzirom
da su ovi zadaci produktivnog karaktera i da su uĉeniku dati samo impulsi koji bi trebalo da mu
pomognu.
Na kraju svake lekcije (dio D) nalazi se lista izraza Das kann ich jetzt. U ovoj listi su
sadržane reĉenice i fraze koje bi uĉenik, nakon što je lekcija obraĊena, trebalo aktivno da koristi
u svom rjeĉniku, a prethodno su uz pomoć tekstova i zadataka više puta pomenute i
upotrijebljene.
Sticanje komunikativne kompetencije je osnovni cilj, što se tiĉe stilistike od uĉenika se
oĉekuje da su u stanju da napišu kraće forme tekstova poput postova na forumima, izvještaje,
zapise u dnevnik, kritike, dakle forme koje oni koriste. Za razliku od Blicka i Nemačkog jezika,
gdje je pismo jedna od formi kojom bi trebalo ovladati, u ovom udžbeniku se forma pisma ne
obraĊuje, iako se u prvoj lekciji pominje kao jedan od medija putem kojih možemo komunicirati.
Razlog tome je ĉinjenica da su savremeni mediji danas ovaj oblik komunikacije skoro potpuno
bacili u drugi plan i kako mladi ljudi tako i starije generacije se njime sve manje koriste.
Neke frazeologizame koji se nalaze u tekstovima za ĉitanje autori opisno objašnjavaju
pored ili na kraju teksta i tretiraju ih kao nepoznate rijeĉi. Na poĉetku lekcije „Die Senioren –
Studenten-WG“ imamo nekoliko kolokcija prikazanih slikom, koje uĉenici treba da upotrijebe da
bi uz pomoć njih i prikazanog oglasa napravili hipoteze o sadržaju teksta koji slijedi. I u ovom
52%33%
3% 12%
Slušanje
Čitanje
Pisanje
Govor
primjeru frazeologizmi su poslužili kao motivacija, uvod u temu, kao što je to bio sluĉaj i sa
poslovicama u Nemačkom jeziku.
Slika 20: deutsch.com LB, s.45
U okviru teme „Freundschaften“ nalazi se istoimena pjesma Hansa Manza u kojoj se
javlja šest idioma, i to je jedini primjer u udžbeniku gdje se frazeologizmi eksplicitno
pominju.(up.s.25) Nakon ĉitanja uĉenik pokušava da zakljuĉi njihovo znaĉenje uz pomoć datih
perifraza, a zatim traži njihove ekvivalente u maternjem jeziku. Ovo je jedini udžbenik u kome je
donekle ispoštovan frazeološki trokorak.(up.s.26-27)
1.4.3.Tipovi tekstova
> Da li su tekstovi u kojima se pojavljuju frazeologizmi autentiĉni ili didaktizirani?
>U kojim tipovima tekstova se najĉešće javljaju frazeologizmi?
Slika 21: Zastupljenost frazeologizama u odreĊenom tipu teksta u deutsch.com 3
12%
37%
8%6%
5%
8%
7%
4%
4% 9%
Intervju
Članak
Književni tekst
Letak
Web sajt
Post
Recenzija
Blog
Pjesma
U ovom udžbeniku dominiraju autentiĉni tekstovi, prednjaĉe novinske forme ĉlanak i
interviju, ali pronalazimo i književne tekstove, te za razliku od druga dva udžbenika ĉitav niz
novijih, široko rasprostranjenih tipova tekstova karakteristiĉnih za današnje komunikacijsko
društvo, poput sadržaja raznih web stranica, postova i blogova. To nam pokazuje da su autori pri
izboru tekstova vodili raĉuna o potrebama kako savremenog svijeta, tako i o interesovanjima
mladih ljudi današnjice. Stiĉe se utisak da su autori takoĊe vodili raĉuna o dužini tekstova i
njihovoj težini. Nemamo obimnije tekstove, od po nekoliko stranica, kakvi su se mogli pronaći u
Blicku i Nemačkom jeziku, koji ĉesto demotivišu uĉenike i oduzimaju puno vremena za obradu.
1.4.4.Tipovi frazeologizama
>Koji tipovi frazeologizama su najzastupljeniji u udžbenicima?
Slika 22: Tipovi frazeologizama u udžbeniku deutsch.com 3
Ponovo se javlja ista situacija kao i u prethodna dva udžbenika. Istih pet grupa
frazeologizama se izdvaja, a to su po frekventnosti od najviše do najmanje zastupljenog:
kolokacije Geld verdienen (zaraĊivati novac), zum Glück (na sreću); pragmatiĉni frazeologizmi
Herzlich Willkommen (srdaĉna dobrodošlica), Guten Morgen (dobro jutro); ustaljene fraze für jn.
da sein (biti tu za nekoga), das finde ich cool!( to je odliĉno); idiomi sich auf die Zunge beißen
(ugristi se za jezik), zu Stift und Papier greifen (zgrabiti papir i olovku) i ustaljeni glagolski
spojevi Notizen machen (hvatati bilješke), Verständnis haben (imati razumijevanja). Dominiraju
kolokacije: skoro pa su polovina pronaĊenih frazeologizama kolokacije (43%). Osim navedenih
8%
43%
13%
10%
23%
3%
FVG
Kolokacija
Ustaljena fraza
Idiom
Pragmatični
Ostalo
tipova frazeologizama, ostali tipovi se javljaju pojedinaĉno i njihov broj je skoro zanemariv (16
u cijelom udžbeniku).
1.4.5.Vježbe
Dominiraju vježbe reproduktivnog i produktivnog tipa, važno je da uĉenici shvate
znaĉenje i da upotrebljavaju odreĊene frazeologizme u komunikaciji. Vježbe za utvrĊivanje
forme u samom udžbeniku su slabije zastupljene u odnosu na druga dva udžbenika, a sliĉno kao i
u drugim udžbenicima vježbe kojima bi se analiziralo znaĉenje su najmanje zastupljene. I ovdje
se nastavniku nude mogućnosti da uĉenicima skrene pažnju na frazeologizme, recimo u pjesmi
„Freundschaften“ Hansa Manza. (LB:96)
Slika 23: deusch.com 3 LB, s.96
Prije ĉitanja pjesme nastavnik bi mogao da napravi memori sa frazelogizmima koji se
javljaju u pjesmi i odgovarajućim slikama. Nakon ĉitanja bi se, pored zadataka u udžbeniku,
mogao dodati i zadatak vezan za formu frazeologizama, npr. dopuniti prijedlog i pri tome
skrenuti pažnju uĉenicima da je rijeĉ o frazeologizmima:
1.Ergänzen Sie die entsprechende Präposition!
das letzte Hemd __(vom)_______Leib weggeben jn.__(im) Stich lassen
____(für)__ jn.__(durchs) Feuer gehen _(mit)_jm. Pferde stehlen können
sich __(für)_jn.___(in)__ Stücke reißen lassen
Moguće je i uĉenicima dati zadatak da frazeologizme u pjesmi zamjene nekim
nefrazeološkim ekvivalentom ili da ih upotrijebe u nekom drugom kontekstu. Kao igra bi se
mogla iskoristiti pantomima ili dati zadatak uĉenicima da crtežom predstave neki od
frazeologizama, potom drugi uĉenici pogaĊaju o kom frazeologizmu se radi.
Zadaci i vježbe u radnoj svesci
U radnoj svesci najviše su zastupljene vježbe dopunjavanja i povezivanja. U njima se
uvijek koriste frazeologizmi koji se javljaju i u odgovarajućoj lekciji u udžbeniku. Ne pravi se
razlika izmeĊu vježbi kojima se usvajaju obiĉne rijeĉi i onih u kojima se vježbaju frazeologizmi.
Slika 24: deutsch. com 3 AB, s.21/23
Vježbe su ĉesto vezane za vokabular iz D dijela u udžbeniku i imamo veliki broj vježbi sa
pragmatiĉnim frazeologizmima. U sljedećem primjeru uĉenici u okviru iste lekcije prvo imaju
zadatak kojim se vježba forma frazeologizama, onda analiziraju znaĉenje, zatim ih uklapaju u
kontekst, a potom imaju zadatak da ih produktivno upotrijebe.
Slika 24: deutsch. com 3 AB, s.34/16
Slika 25: deutsch. com 3 AB, s.38/30,31,32
Ovaj primjer odliĉno ilustruje kako bi frazeologizmi mogli biti integrisani u udžbenike.
Sve faze vježbanja su ispoštovane, uĉenici su svjesni znaĉenja izraza, usvojili su njihovu formu i
trebalo bi da su u stanju da ih samostalno produktivno koriste.
ZAKLJUČAK
Metodom analize sadržaja došli smo do 1 141-og frazeologizma u sva tri udžbenika.
Nakon što je na taj naĉin odgovoreno na pitanja koliko je neĉega sopšteno i šta je saopšteno,
pokušali smo formulisati odgovore na pitanja postavljena u kriterijumima. (up. 1.1.)
Frazeologizmi bi trebalo da budu sastavni dio nastave stranih jezika poĉevši od prvih faza
uĉenja. Već na samom poĉetku uĉenja bi trebalo utvrditi manji broj ustaljenih fraza koje se
javljaju u svakodnevnim situacijama i koje bi uĉenici trebalo da usvoje, tako da uĉenik koji ima
nivo B Zajedniĉkog evropskog referentnog okvira već posjeduje odreĊenu frazeološku
kompetentnost koju na ovom nivou samo produbljuje. Što se tiĉe frazeološkog optimuma
odnosno minimuma postoje dvije mogućnosti: s jedne strane možemo ga zanemariti i obraĊivati
frazeologizme onda kada nam se pojave u autentiĉnim tekstovima ili s druge strane oĉekivati od
autora udžbenika da jedan od kriterijuma za odabir tekstova u udžbeniku bude da sadrže
frazeologizme koji spadaju u frazeološki optimum ili minimum.
Uzimajući u obzir kriterijume za analizu i rezultate dobijene pojedinaĉnim analizama
možemo zakljuĉiti da ne postoji neko pravilo vezano za broj frazeologizama u okviru neke teme
i da sve zavisi od sluĉaja. Tako na primjer u sva tri udžbenika se obraĊuje tema Freundschaft, ali
je broj pronaĊenih frazeologizama u okviru ove teme razliĉit. Dok u Blick-u imamo samo 16
pronaĊenih frazeologizama u Nemačkom jeziku taj broj je duplo veći, a u deutsch.com skoro tri
puta veći (33 odnosno 47 frazeologizama). Najveći broj frazeologizama pronalazimo implicitno
u tekstu u sva tri udžbenika, vježbe u kojima se frazeologizmi eksplicitno pojavljuju u
udžbenicima su rijetke, a jedino u Nemačkom jeziku frazeologizmi se, taĉnije reĉeno poslovice,
pominju eksplicitno u sadržaju.
Što se tiĉe vještina zastupljenih u zadacima u kojima se javljaju frazeologizmi, sve zavisi
od cilja koji su autori udžbenika postavili kao osnovni. Tako na primjer u Blicku autori insistiraju
na globalnom razumijevanju, pa se u ovom udžbeniku velika pažnja poklanja vještini ĉitanja
odnosno razumijevanja pisanog teksta i vještini slušanja. Dok u deutsch.com dominira vještina
slušanja, u Nemačkom jeziku se ova vještina uopšte ne vježba.
U većini sluĉajeva se od uĉenika oĉekuje da frazeologizmima ovladaju receptivno,
postoji odreĊeni broj pragmatiĉnih frazeologizama koji se javljaju u svim udžbenicima kojima
uĉenik treba da koristi u svom govoru poput ich finde (smatram), meiner Meinung nach (po
mom mišljenju), ich bin der Meinung (mišljenja sam). Uglavnom se radi o izrazima koji se
koriste pri iznošenju vlastitog mišljenja i diskusijama. U udžbenicima se frazeologizmi obraĊuju
kao obiĉne lekseme, oni su sredstvo sticanja komunikativne kompetencije i od uĉenika se
oĉekuje da ih jednostavno nauĉi, bez nekih uputa kad i u kojoj situaciji su prikladni za upotrebu,
a kada nisu. Frazeološki trokorak nije u potpunosti ispoštovan ni u jednom od navedenih
udžbenika.
Kada je u pitanju zahtjev većine autora da se frazeologizmi obraĊuju u okviru autentiĉnih
tekstova, donekle je ispunjen. U sva tri udžbenika javljaju se autentiĉni tekstovi, ali su negdje
više, negdje manje zastupljeni. Uglavnom je rijeĉ o novinskim formama poput ĉlanka, intervijua
i ankete, a ima i književnih tekstova.
U sva tri udžbenika se izdvojilo pet istih tipova frazeologizama, a to su kolokacije,
idiomi, pragmatiĉni frazeologizmi, ustaljene fraze i funkcionalni glagolski spojevi, tako da bismo
mogli zakljuĉiti da bi nastavnik pri njihovoj obradi trebalo da skrene uĉenicima pažnju na ove
izraze. U zavisnosti od sklonosti i ciljeva autora u nekim udžbenicima neke vrste frazelogizama
imaju veće ili manje znaĉenje. Tako se poslovice u udžbeniku Nemaĉki jezik izdvajaju kao jedna
od frekventnijih grupa frazeologizama (up.s.23 i 28), a u druga dva udžbenika se uopšte ne
pominju. To je jedina veća razlika izmeĊu našeg domaćeg udžbenika i druga dva udžbenika koji
su objavljeni na njemaĉkom govornom podruĉju.
Na osnovu podataka dobijenih analizom ova tri udžbenika, mogli bismo zakljuĉiti da se
na osnovu frekventnosti odreĊenih frazeologizama, za bilo koji udžbenik može utvrditi
frazeološki optimum odnosno minimum, te se mogu osmisliti dodatni zadaci u vezi za lekcijom.
Posebnu pažnju bi trebalo posvetiti frazeološkom trokoraku, te Lügerovoj tipologiji vježbi.(vidi
s.19ff) Na taj naĉin bismo integrisali u udžbenike saznanja do kojih su došli nauĉnici koji su se
bavili frazeodidaktikom poslednjih decenija.
Bibliografija
Primarna literatura
Begović, A.,Popov, Z., Ćuić, P. (2004): Nemački jezik za IV razred gimnazije. Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
Fischer-Mitziviris, A., Janke- Papanikolaou, S. (2000): Blick 1, Mittelstuffe Deutsch für
Jugendliche und junge Erwachsene, Kursbuch. Max Hueber Verlag, Ismaning
Fischer-Mitziviris, A., Janke- Papanikolaou, S. (2000): Blick 1, Mittelstuffe Deutsch für
Jugendliche und junge Erwachsene, Arbeitsbuch. Max Hueber Verlag, Ismaning
Fischer-Mitziviris, A.,Janke- Papanikolaou, S. (2000): Blick 1, Mittelstuffe Deutsch für
Jugendliche und junge Erwachsene, Lehrerhandbuch. Max Hueber Verlag, Ismaning
Neuner, G. ed. (2011): deutsch.com 3, Kursbuch. Max Hueber Verlag, Ismaning
Neuner,G.ed. (2011): deutsch.com 3, Arbeitsbuch. (Lektionen 37-40). Max Hueber Verlag,
Ismaning
Sekundarna literatura
Avramović, Z.,Vujaĉić, M. (2009): Odnos kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja
školskih udžbenika. Teme, Vol: XXXIV, br. 2: 447-461. http://teme.junis.ni.ac.rs/teme2-
2010/teme%202-2010-02.pdf. (10. 09.2011)
Bierbaumer, S. (2006): Phraseodidaktik in DaF/Daz- Lehrwerken für Fortgeschrittene
LernerInnen. Eine Analyse der Lehrwerke em und Tangram. Magistarski rad, Univerzitet u Beĉu
Baur, S.R., Chlosta, C. (1996): Welche Übung macht den Meister? Von der Sprichwortforschung
zur Sprichwortdidaktik. U: Fremdsprache Deutsch 15: 17-24.
Vujanović, M. et al. (2007): Rečnik srpskog jezika. Novi Sad: Matica srpska.
Dornbusch, C.,Sartingen, K.,Meireles, S. (1996): „Descascar um abacaxi” =eine Ananas
schälen? Zur Didaktik von Phraseologismen im Sprachvergleich (brasilianisches)
Portugiesisch–Deutsch U: Fremdsprache Deutsch 15:36-41
DUDEN, Bd.11 (1992): Redewendungen und sprichwörtliche Redensarten. Idiomatisches
Wörterbuch der deutschen Sprache. Dudenverlag, Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich
Hessky, R. (1992): Aspekte der Verwendung von Phraseologismen im Unterricht Deutsch als
Fremdsprache. U: Fremdsprachen lehren und lernen, Nr. 21. : 159-168.
Kühn, P. (1992): Phraseodidaktik. Entwicklungen, Probleme und Überlegungen für den
Muttersprachenunterricht und den Unterricht DaF. U: Fremdsprachen Lehren und Lernen
Nr.21. S.169–189.
Lüger, H.H. (1997): Anregungen zur Phraseodidaktik. U: Beiträge zur
Fremdsprachenvermittlung 32: 69–120
Možíšová, V. (2010): Analyse didaktischen Materials für Gymnasienaus phraseologischer Sicht.
Phraseologiebestand in Lehrwerken für Gymnasien. Diplomski rad,
Pedagoški fakultet, Univerzizet Masaryk, Brno. http://is.muni.cz/th/74933/pedf_m/
Diplomova_prace_2010.txt (12.07.2011.)
Wotjak, B. (1996): Redewendungen und Sprichwörter. Ein Buch mit sieben Siegeln? Einführung
in den Themenschwerpunkt. U: Fremdsprache Deutsch 15: 4–9.