analiza isplativosti projekta izgradnje nuklearne elektraneoliver.efri.hr/zavrsni/1012.b.pdf ·...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PETRA MARIČIĆ

ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA IZGRADNJE

NUKLEARNE ELEKTRANE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PETRA MARIČIĆ

ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA IZGRADNJE

NUKLEARNE ELEKTRANE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić

Studentica: Petra Maričić

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081123420

Rijeka, 2015.

SADRŽAJ

1.Uvod ........................................................................................................................................ 1

1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................. 2

1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................................. 2

1.3.Svrha i ciljevi istraživanja ................................................................................................ 3

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 4

2. Pojam projekta i projektnog menadžmenta ...................................................................... 6

2.1. Pojam i definiranje projekta ............................................................................................ 6

2.1.1. Značajke projekta ..................................................................................................... 7

2.1.2.Vrste projekata ........................................................................................................ 10

2.2. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta ............................................................... 13

3. Glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne elektrane ............................................ 15

3.1. Opis projekta- naziv projekta, projektni proizvod, očekivanja od projekta, vrijeme potrebno za provedbu projekta, lokacija te ciljevi projekta ................................................. 15

3.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine ......................................................... 17

3.3. Swot analiza projekta .................................................................................................... 19

3.4. Identifikacija i analiza potencijalnih rizika ................................................................... 21

3.5. Analiza tržišta nabave- analiza potrebnih resursa ......................................................... 22

3.5.1. Financijski resursi .................................................................................................. 22

3.5.2. Ljudski resursi ........................................................................................................ 23

3.6. Analiza tržišta prodaje ................................................................................................... 25

3.7. Životni ciklus projekta .................................................................................................. 26

3.7.1. Faza inicijacije i aktiviranja projekta .................................................................... 26

3.7.2. Faza planiranja i organizacije projektne logistike .................................................. 27

3.7.3. Faza organiziranja i vođenja projektne realizacije ................................................. 28

3.7.4. Faza evaluiranja i zaključivanja realizacije projekta .............................................. 29

3.8. Gantogram ..................................................................................................................... 31

4. Ekonomsko financijska analiza projekta izgradnje nuklearne elektrane .................... 33

4.1. Ulaganja u osnovna sredstva ......................................................................................... 33

4.2. Ulaganja u obrtna sredstva ............................................................................................ 34

4.3. Izvori financiranja i kreditni uvjeti ................................................................................ 35

4.4. Račun dobiti i gubitka ................................................................................................... 37

4.5. Ekonomski tijek projekta .............................................................................................. 39

4.6. Financijski tijek projekta ............................................................................................... 41

4.7. Neto sadašnja vrijednost projekta.................................................................................. 42

4.8. Vrijeme povrata ulaganja .............................................................................................. 44

4.9. Analiza osjetljivosti projekta ......................................................................................... 46

4.10. Zaključak ekonomsko financijske analize ................................................................... 48

5. Perspektiva nuklearne energetike i nuklearnih elektrani .............................................. 50

6. Zaključak ............................................................................................................................ 53

POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 55

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 57

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 58

1

1.Uvod

Suvremeno doba karakterizira progresivan rast potražnje za električnim energijom zbog

povećanja broja stanovnika, promjene načina života i pojačane gospodarske aktivnosti.

Povećanje potražnje za električnom energijom neminovno prati rast cijene električne

energije i povećavanje investicija u energetski sektor. Jedan od temeljnih ciljeva

suvremenih gospodarstava je osiguravanje energetske neovisnosti države, jer uvoz

električne energije povećava cijenu opskrbe krajnjeg korisnika i državu stavlja u zavisan

položaj.

Procjenjuje se da se u Republici Hrvatskoj godišnje potroši oko 17,3 TWh električne

energije od čega 43% proizvode domaće hidroelektrane, 22% termoelektrane, 3, 06%

sunčane i vjetroelektrane, 13% električne energije se direktno uvozi iz inozemstva.

Velik dio, čak 13% električne energije, dobiva se iz NE Krško koja se nalazi na

teritoriju Slovenije, u neposrednoj blizini granice sa Hrvatskom. Republika Hrvatska je

suvlasnica NE Krško u Sloveniji sa 50% udjela i prava na 50% proizvedene električne

energije. NE Krško je izgrađena 1981. godine, a predviđeni rok rada NE Krško je do

2023. godine , manje od 9 godina. Ta činjenica prisiljava vlasti da već danas razmišljaju

o mogućim alternativnim izvorima energije. Osim energije koju dobiva iz NE Krško,

Republika Hrvatska bi izgradnjom vlastite elektrane također mogla minimizirati uvoz

električne energije.

Prijedlog izgradnje nuklearne elektrane na području Hrvatske uvijek je bio predmet

kontroverza, posebno nakon katastrofe u NE u Pyripatu u Ukrajini 1986.g i incidenta u

NE Krško 2013.g. Ipak, unatoč brojnim nedostatcima, nuklearne elektrane danas

predstavljaju jedan od najčišćih neobnovljivih izvora električne energije jer tijekom

svog rada ispuštaju minimalne količine ispušnih plinova u atmosferu. Ipak, veliki

problem ostaje zbrinjavanje radioaktivnog otpada nakon prestanka rada nuklearne

elektrane.

2

Projekt izgradnje prve nuklearne elektrane u Republici Hrvatskoj iniciran je od strane

Vlade Republike Hrvatske i resornih ministarstava, kako bi se stekla energetska

neovisnost države i snizila cijena opskrbe električnom energijom.

1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja ovog rada je način na koji kvalitetni sustav projektnog

menadžmenta na čelu sa odabranim projektnim menadžerom i dobro razrađenim

projektnim planom može na efikasan i efektivan način upravljati projektom izgradnje

prve nuklearne elektrane u Republici Hrvatskoj.

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na istraživanje, predviđanje i

sistematiziranje svih relevantnih čimbenika koji se pojavljuju pri planiranju i provedbi

projekta izgradnje nuklearne elektrane, imajući na umu osnovni cilj projekta koji se

odnosi na osiguravanje energetske neovisnosti o drugim zemljama i postizanja

sigurnosti energetskog sektora nakon predviđenog prestanka rada NE Krško.

Problem i predmet rada odnose se na dva objekta koji se javljaju u ovom radu- projektni

menadžment i nuklearna elektrana.

1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

S obzirom na ranije definiran problem i predmet istraživanja definirana je radna

hipoteza istraživanja: znanstveni i metodološki pristup jedinstvenom projektu izgradnje

nuklearne elektrane osigurava efikasno i efektivno izvođenje projekta i umanjuje

potencijalne rizike, te na taj način doprinosi ostvarenju osnovnog cilja projekta-

osiguravanje energetske neovisnosti Republike Hrvatske na području opskrbe

električnom energijom.

3

Kako bi se konkretizirala, dokazala i opravdala radna hipoteza, u radu su korištene tri

pomoćne hipoteze:

P.H.1. Definiranjem i sistematiziranjem teorijskih pretpostavki projekta i projektnog

menadžmenta dani su temelji uspješnog planiranja i provođenja projekta.

P.H.2. Definiranjem glavnih odrednica konkretnog projekta napravljena je podloga za

ekonomsko financijsku analizu projekta.

P.H.3. Temeljem ekonomsko financijske analize projekta zaključuje se da je projekt

isplativ.

1.3.Svrha i ciljevi istraživanja

Ciljevi istraživanja su objasniti pojam projekta i projektnog menadžmenta,definirati

glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne elektrane, izvršiti ekonomsko financijsku

analizu isplativosti projekta, te predložiti način upravljanja tim istim projektom.

Svrha ovog rada je na temelju istraživanja dokazati i opravdati temeljnu radnu hipotezu,

odnosno pokazati načine na koje kvalitetan projektni menadžment temeljem primjene

metodologije projektnog menadžmenta kao znanstvene discipline može doprinijeti

uspješnoj realizaciji projekta izgradnje nuklearne elektrane.

1.4. Znanstvene metode

Obrada teme obuhvaća analizu primarnih i sekundarnih podataka. Primarni podatci su

prikupljeni metodama promatranja i ispitivanja slučajeva planiranja i izvođenja

projekata izgradnje sličnih objekata Sekundarni podaci prikupljeni su iz knjiga,

znanstvenih i stručnih radova i časopisa, te izvora sa mrežnih stranica.

4

Za potrebu dokazivanja zadane hipoteze, osim metoda promatranja i ispitivanja

primarnih podataka, koristit će se metoda deskripcije, metoda kompilacije, induktivna i

deduktivna metoda, matematička metoda, statička metoda, te metoda dokazivanja i

metoda grafičkog prikaza.

1.5. Struktura rada

Rad pod nazivom Projekt izgradnje nuklearne elektrane strukturiran je u pet cjelina sa

pripadajućim podcjelinama.

U prvom dijelu rada,odnosno u Uvodu, pobliže je pojašnjen problem, definiran je

predmet i objekt istraživanja, postavljena je temeljna radna hipoteza i pomoćne

hipoteze, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su korištene znanstvene

metode te je objašnjena struktura rada.

U drugom dijelu rada pod naslovom Pojam projekta i projektnog menadžmenta

teorijski je definiran pojam projekta, najvažnije značajke projekta i vrste projekta, te su

navedene najvažnije teorijske odrednice projektnog menadžmenta.

Naslov trećeg dijela rada je Glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne

elektrane. U ovom dijelu rada pobliže je opisan sam projekt- definiran je naziv

projekta, projektni proizvod, ideja projekta, očekivanja od projekta, vrijeme potrebno za

provedbu projekta, lokacija na kojoj će se projekt realizirati, te glavni ciljevi

projekta.Definirane su interesno utjecajne skupine koje imaju utjecaj, kako u fazi

pripreme projekta, tako i u realizaciji samog projekta. Napravljena je swot analiza kako

bi se utvrdile prilike i prijetnje iz okruženja, kao i prednosti i nedostatci koji proizlaze iz

same organizacije. Analizom tržišta nabave istražene su mogućnosti nabave i cijene

koštanja dva osnovna resursa potrebna pri realizaciji projekta- financijskih i ljudskih

resursa. Analizom tržišta prodaje ukratko su istražene mogućnosti prodaje projektnog

proizvoda tj. električne energije u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Definiranjem

5

četiri faze u kojima se projekt izvodi umanjuje se rizičnost projekta i daje je temelj

daljnjoj financijskoj analizi. Gantogram grafički na vremenskoj liniji prikazuje faze i

podfaze realizacije projekta.

Četvrti dio rada je ujedno i najvažniji i predstavlja osnovnu ideju pri definiranju

predmeta rada. U ovom dijelu pod nazivom Ekonomsko financijska analiza projekta

izgradnje nuklearne elektrane ocjenjuje se isplativost samog projekta. Isplativost

projekta ispituje se izračunom i tabelarnim prikazom računa dobiti i gubitka,

ekonomskog i financijskog tijeka projekta, neto sadašnje vrijednosti projekta, vremena

povrata ulaganja, te analizom osjetljivosti projekta. Na kraju četvrtog dijela rada iznesen

je zaključak ekonomsko financijske analize.

U petom dijelu rada pod naslovom Perspektiva nuklearne energetike i nuklearnih

elektraniraspravlja se o budućnosti nuklearne energetike kao gospodarske grane, s

obzirom na sve prilike i prijetnje koje za prirodu i društvo nudi u usporedbi sa drugim

načinima dobivanja energije.

U posljednjem, šestom dijelu rada, odnosno u Zaključku izneseni su osnovni zaključci

i kratki osvrt na rad.

6

2. Pojam projekta i projektnog menadžmenta

Za uvođenje u samu problematiku ovog diplomskog rada, potrebno je prvo definirati

dva osnovna pojma koji se javljaju u ranije postavljenim hipotezama: projekt i projektni

menadžment, te sistematizirati njihove osnovne značajke. Poznavanje teorijske osnovice

koja leži iza predmetnih pojmova je potrebno kako bi se projekt i projektni menadžment

uspješno implementirao u poslovanje suvremenog poduzeća koje svoje djelovanje

zasniva na znanju.

2.1. Pojam i definiranje projekta

Riječ projekt svoje korijene vuče iz latinskog jezika, od latinske riječi projectum,

odnosno izvedenice projicire koji se sastoji od prefiksa pro i osnovice jacere. Prefiks

pro znači nešto što prethodi, dok osnovica jacere znači baciti, pa bi se izraz doslovno

mogao prevesti kao prebaciti, odnosno preciznije kao nešto privremeno, što prethodi

nekoj trajnijoj radnji (Zekić, 2010., p.8).

U literaturi je moguće pronaći mnogo definicija samog projekta. Prema Zekiću, projekt

je jednokratni, ciljno usmjereni i vremenski ograničeni proces inoviranja i razvoja,

nakon čijeg završetka kontinuirani procesi neodređeno vrijeme eksploatiraju projektno

razvijene proizvode i usluge (Zekić, 2010., p. 8).

Osim navedene definicije, postoji još čitav niz općeprihvaćenih definicija riječi projekt,

među kojima se posebno izdvajaju sljedeće;

Projekt kao jedinstveni proces kojise sastoji od skupa koordiniranih i kontroliranih

aktivnosti s početnim i završnim rokovima, poduzet radi postizanja ciljeva koji su

podložni specifičnim zahtjevima, uključujući ograničenja vremena, troškova i resursa

(Brčić, 2009., p.1).

7

Projekt je moguće definirati kao ciljno usmjerenu, jednokratnu, relativno novu i

kompleksnu namjeru, produkt ili cjelovitost međusobno povezanih aktivnosti čije je

trajanje vremenski ograničeno (Deželjin i suradnici, 2002., p. 268.).

Projekt je sklop aktivnosti i zadataka koji ima određeni konačni cilj- određen je

konkretnim značajkama, ima rokovima definiran početak i kraj, ograničene financijske

izvore, a za izvedbu treba različite resurse (Kerzner, 1992., p. 48).

Iz navedenih definicija može se zaključiti da su za svaki projekt značajne dvije osnovne

stvari; da je usmjeren ka nekom jedinstvenom cilju i da je ima ograničenja u smislu

vremena, te novčanih i ostalih resursa. No, osim ovih osnovnih značajki projekta,

moguće je definirati i druge posebnosti projekta u odnosu na druga suvremena poslovna

rješenja, što je tema sljedeće tematske podcjeline.

2.1.1. Značajke projekta

Prema Radujnoviću, moguće je definirati 9 značajki koje su relevantne za svaki projekt;

Ograničeno trajanje- kao što je ranije navedeno, svaki projekt je vremenski ograničen,

određen je početak i kraj projektnih aktivnosti, a projektne aktivnosti unutar tih

vremenskih ograničenja se najčešće organiziraju pomoću gantograma koji daje grafički

prikaz. U konkretnom slučaju izgradnje NE Slavonija, procijenjeno vrijeme trajanja

projekta izgradnje je 5 godina, a vrijeme eksploatacije 30 godina.

Ciljevi- definiranje ciljeva koji se žele postići nekim projektom nužno je kako bi se

utvrdila sama opravdanost projekta. Čak i najbolje organiziran i vođen projekt gubi svoj

smisao ako njime nisu postignuti neki konkretni ciljevi, odnosno ako nisu zadovoljene

neke potrebe.

Neponovljivost- usluga ili proizvod koji nastaje kao rezultat projekta mora biti izvoran

u nekom od svojih svojstava. U konkretnom slučaju izgradnje NE u Republici

Hrvatskoj, čitav projekt je izvoran i neponovljiv, jer do sada nije bilo konkretnih

8

pokušaja izgradnje NE, unatoč brojnim insinuacijama o mogućim lokacijama i

početcima gradnje NE, koji sežu još u 80-te godine 20. stoljeća.

Procesi- svaki projekt se sastoji od niza procesa odnosno projektnih aktivnosti na koje

tijekom vremena djeluju brojne promjene. Svaki projekt se dijeli na faze, koje se zatim

raščlanjuju na projektne aktivnosti. S obzirom da je projekt izgradnje NE zbog svoje

tehničke složenosti relativno dug (5 godina), za očekivati je da će u tom periodu biti

izložen brojnim utjecajima i promjenama, koje se posebno očekuju u oblasti

zakonodavstva vezanog za sigurnost zdravlja ljudi i zaštite čovjekovog okoliša, a u toku

eksploatacije projekta za zakone vezane za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Što se

tiče zakonodavne podloge zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada te zaštite

zdravlja i okoliša, za očekivati je da će se temeljiti na dva osnovna dokumenta : Zakon o

radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti ( NN 171/13, 39/15) koji je na snazi od 16.04.2015.

godine, te na Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i

iskorištenog nuklearnog goriva. Nacrt Strategije izrađen je prema zahtjevima

postavljenim u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN br. 141/13), članci 54.,

55., 56. i 95. stavak 3., koja je usvojena u listopadu 2014. godine. Također, vrlo bitan

dokument je i Zakon o Fondu za financiranjeradioaktivnog

otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško(NN br. 107/07) ,

usvojen 2007. godine. Za očekivati je također da će se u obzir pri oblikovanju

zakonodavne podloge osim domaćih zakona u obzir morati uzeti i zakoni i propisi

Europske Unije. Naime, Europska Unija još nije usvojila Zajedničku energetsku

politiku i integrirana tržišta energije, no to je trenutno jedan od gorućih pitanja i za

očekivati je da se u periodu od 5 godina dogode veliki pomaci na tom polju, a time i

nova zakonska opterećenja koja mogu znatno utjecati na tijek projekta izgradnje NE

Slavonija u Republici Hrvatskoj, kao punopravnoj članici Europske Unije

(www.poslovni.hr/komentari/za-eu-je-sada-kljucna-zajednicka-energetska-politika-

273233, pregledano online 17. 06. 2015.).

Projektni menadžment mora sve ove stavke uzeti u obzir pri planiranju projekta, kako bi

se rizici vezani za zakonodavne promjene sveli na minimum.

9

Ograničenja- osim vremenskih ograničenja, moguće je definirati i ostala ograničenja

koja se odnose na ograničena financijska sredstva, ograničenja ostalih vrsta kapitala,

ograničenja okoliša, društvena ograničenja i sl. Specifičnost predmetnog projekta

izgradnje NE Slavonija je dvostruka uloga države koja se javlja kao glavni investitor i

kao zakonodavac, odnosno postavlja sva gore navedena ograničenja. Iz tog razloga, u

svim fazama projekta potrebna je uska suradnja imenovanog vladinog stručnog tima

koji je formiran isključivo za potrebe izvođenja ovog projekta i stručnih vanjskih

suradnika- banaka, društava za zaštitu okoliša i sl., i to sa ciljem maksimalne kontrole i

sprječavanja sukoba interesa.

Struktura- projekt kao entitet može postojati samostalno, no može se također dijeliti na

manje cjeline odnosno podprojekte ili biti dio veće skupine projekata, odnosno dio

programa projekata. Ova značajka projekta posebno do izražaja dolazi kada se govori o

upravljanju projektom i o podjeli odgovornosti između projektnih menadžera i

izvođača.

Projekt izgradnje NE Slavonija predstavlja jedinstveni, samostalni projekt sa

jedinstvenim ciljem i nije dio veće skupine projekta, no za osiguravanje neometane

provedbe osnovnog projekta, biti će potrebno provesti i niz manjih projekata, uglavnom

sa neizravnim ekonomskim učincima.

Faze razvoja- faze projekta predstavljaju životni ciklus projekta, vrlo bitno obilježje

svakog projekta. Prema Zekiću, svaki projekt je moguće podijeliti na četiri osnovne

faze:

a) iniciranje i aktiviranje realizacije projekta

b) planiranje i organizacije logistike projektne realizacije

c) organiziranje i vođenje projektne realizacije

d) evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta

Početna i završna faza su područja primarne odgovornosti strategijske dimenzije

projektnog menadžmenta, dok su središnje faze područja izravne odgovornosti

projektnog menadžmenta. Projektni menadžment tako upravlja projektnom

10

realizacijomprojektnog proizvoda, a menadžment projekta, odnosno strategijski

menadžment koji inicira projektnu realizaciju i aktivira projekt, upravlja eksploatacijom

projektnog proizvoda sukladno namjenskom cilju projekta (Zekić, 2010, p. 17).

Faze razvoja, tj. životni ciklus projekta razrađen je u 3. tematskoj jedinici.

Rizik- projekt nije moguće egzaktno odrediti i evaluirati unaprijed jer je projekt

dinamičan proces koji je podložan promjenama brojnih vanjskih i unutarnjih čimbenika,

pa je stavke projekta moguće projicirati samo uz određenu vjerojatnost. Ova značajka

projekta u uskoj je vezi sa ranije obrađenim značajkama- procesi i ograničenja.

Kriteriji za ocjenu uspjeha projekta- kriteriji ocjene uspješnosti projekta razlikuju se

ovisno o kojoj se vrsti projekta radi. Ove kriterije najčešće određuje investitor, a odnose

se na klasične kriterije upravljanja: s obzirom na vrijeme, proračun i specifikacije, te

dobit za sve sudionike projekta.

Za potrebe ocjene uspjeha projekta u 4. cjelini ovog diplomskog rada napravljena je

Ekonomsko financijska analiza projekta izgradnje nuklearne elektrane(Radujnović,

2000., p. 144.).

2.1.2.Vrste projekata

Projekte je moguće razvrstati s obzirom na čitav niz osobina koje ih determiniraju:

vrijeme trajanja, namjena projektnog proizvoda, gospodarska grana kojoj projektni

proizvod pripada, složenost projekta, s obzirom na objekte projekta itd. Ipak, u literaturi

se navodi da je sve projekte moguće sistematizirati u nekoliko osnovnih skupina, s

obzirom na određene kriterije koji se pri tome uzimaju u obzir;

Prema Zekiću su tako dva osnovna kriterija koja se uzimaju u obzir prilikom

diferencijacije projekata;

1.objekt i način određivanja cilja

2. namjena i učinci koje projekt ima.

11

1. Vrste projekata s obzirom na objekt i način određivanja cilja- s obzirom na navedene

kriterije, projekte je moguće razvrstati na:

a) stohastički projekti

b) deterministički projekti

Stohastički projekti su oni projekti kod kojih nije moguće sa sigurnošću odrediti plan

izvedbe jer cilj projekta nije čvrsto konkretiziran. Kod stohastičkih aktivnosti se

uglavnom najprije definiraju projektne aktivnosti, dok se ciljevi postavljaju na temelju

rezultata tih aktivnosti. Iz tog razloga stohastički projekti vrlo često imaju inovacijski

karakter i danas se vežu uglavnom uz proizvodnju softwera ili proizvoda visoke

tehnologije, čija se proizvodnja temelji na znanju i inovacijama, a ne na unaprijed kruto

određenim ciljevima proizvodnje. Ugrubo, stohastički projekti se mogu podijeliti na

nekoliko faza: postavljanje namjenskog konačnog cilja, postavljanje plana projekta koji

se temelji na projiciranju mogućih budućih događaja, te faza izvođenja u kojoj se

analiziraju odlučujući događaji te se određuje daljnji tijek projekta. Temeljem tih

odlučujućih događaja moguće je da projektni menadžment odluči promijeniti plan vezan

uz prvo postavljene ciljeve. Projekte ove vrste je vrlo teško unaprijed kvalitetno i

pouzdano ekonomski predvidjeti i evaluirati, upravo zbog nepostojanosti projektnih

komponenti i nestabilnosti i nepredvidivosti projektnog plana.

Deterministički projekti imaju jasno i precizno unaprijed određene ciljeve koje moraju

ispunjavati kako bi se opravdala njihova svrha. Za njih se može sa velikom

vjerojatnošću tvrditi da će ispuniti svoj glavni cilj i sve pripadajuće podciljeve, pod

uvjetom da ne dođe do nepredviđenih poteškoća i događaja pri realizaciji projekta. Ova

vrsta projekata se najčešće planira retrogradnom metodom- najprije se odredi cilj

projekta, a potom se na temelju njega razrađuju faze izvođenja i sve potrebne aktivnosti

kako bi se te faze uspješno provele. Deterministički projekti se također provode u 3

osnovne faze. U prvoj fazi, tj. fazi pripreme projekta velika pozornost se posvećuje

postavljanju osnovne strukture namjenskih i glavnih objektnih ciljeva projekta. U

sljedećoj fazi projekta određuju se objektni ciljevi i izvodi se plan izvedbe projekta koji

se zasniva na namjenskim ciljevima projekta.

12

Posljednja faza je faza izvođenja u kojoj se projekt izvodi prema predviđenom planu

izvedbe.

2. Vrste projekata s obzirom na namjenu i učinke- s obzirom na ovaj kriterij, projekte

možemo podijeliti na;

a) projekti sa izravnim ekonomskim učinkom

b) projekti sa neizravnim ekonomskim učinkom.

Projekti sa izravnim ekonomskim učinkom razvijeni su sa osnovnim ciljem

ostvarivanja prihoda i dobiti i osiguravanjem sredstava za daljnji rast i razvoj poduzeća.

Oni osiguravaju povrat investiranih sredstava nakon realizacije. U realizaciji ovih

projekata poduzeće pokriva sve troškove, od inicijacije projekta, pa sve do početka

proizvodnje i prodaje projektnih proizvoda i usluga na tržištu. Početkom proizvodnje i

prodaje započinje eksploatacijska faza projekta i ostvarivanje prihoda, odnosno dobiti.

Projekti sa neizravnim ekonomskim učincima- od njih se ne očekuje ostvarivanje

prihoda i dobiti kao osnovnih ciljeva projekata, već se od njih očekuje da poboljšaju i

unaprijede funkcioniranje već postojećeg sustava. U ovu skupinu projekata spadaju

projekti istraživanja i unaprjeđenja, projekti osposobljavanja stručnog kadra, projekti

promocije novog proizvoda i sl. Iako oni neizravno ipak pridonose većim prihodima, a

samim time i većoj dobiti, njihov rezultat nisu konkretan proizvod i usluga koji se

eksploatiraju i to temeljno ih razlikuje od prve skupine projekata.

Predmetni projekt izgradnje NE Slavonija prema prije navedenim kriterijima spada u

determinističke projekte sa izravnim ekonomskim učincima. Deterministički karakter

ovog projekta do izražaja dolazi u konkretno postavljenom cilju koji se provedbom

projekta želi postići- osnovni cilj projekta je izgradnja suvremene nuklearne elektrane

zapadnog tipa sa Westinghouseovimtlakovodnim reaktorom snage 696 MW. Iako su

detektirani brojni rizici pri planiranju i provođenju ovog projekta, za očekivati je da će

projektni menadžment sustavnim pristupom temeljenim na znanstvenim spoznajama

uspjeti ostvariti zadani cilj. Također, ispunjen je i preduvjet rasporeda aktivnosti koji je

specifičan za determinističke projekte- prvo je postavljen krajnji cilj koji se želi postići,

13

a na temelju njega su kasnije definirane faze provedbe i aktivnosti koje je potrebno

poduzeti kako bi se svaka od faza uspješno provela. Projekt ove vrste ima izravne

ekonomske učinke jer je projektni proizvod postrojenje nuklearne elektrane koje će

proizvoditi električnu energiju i na taj način neposredno ostvarivati prihode, troškove i

dobit. Važno je za napomenuti da će u sklopu osnovnog projekta biti potrebno provesti i

niz manjih podprojekata sa neizravnim ekonomskim učincima- projekti istraživanja

utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, projekti osposobljavanja stručnog kadra i sl. No, ovim

podprojektima će se baviti vanjski suradnici i konzultanti i oni kao takvi neće biti tema

ovog diplomskog rada

2.2. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta

Projekt i projektni menadžment su neodvojivi pojmovi. Jedan drugome su i uzrok i

posljedica. Naime, nemoguće je provesti dobro isplaniran projekt bez formiranja

kvalitetnog projektnog tima, a projektni tim se oformljava isključivo oko dobro

postavljenog i kvalitetno isplaniranog projekta i bez projekta projektni menadžment

nema svrhu postojanja.

Projektni menadžment označuje primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike na

projektnim aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt od

strane interesno- utjecajnih skupina. Srž projektnog menadžmenta obuhvaća planiranje,

organiziranje praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih

ljudi za postizanje projektnih ciljeva na siguran način, unutar planiranog budžeta,

vremena i drugih zadanih parametara izvedbe (Omazić i Baljkas, 2005, p. 51).

Iz navedenog se može zaključiti da projektni menadžment čini tim stručnjaka iz

različitih struka i sa velikim iskustvom rada na istim ili sličnim projektima koji koriste

svoje znanje i iskustvo i timskim radom doprinose ostvarivanju jedinstvenog cilja

projekta kroz sve faze, od inicijacije i planiranja, pa sve do i u toku eksploatacije

projektnog proizvoda i usluge.

14

Vrlo je bitno da svi članovi projektnog tima imaju jednu zajedničku viziju i da

zajedničkim naporima prevladaju osobne razlike u mišljenjima i stavovima i svim

snagama doprinose realizaciji projekta, a to se u suvremenom poslovanjem najčešće

postiže metodom brainstorminga- skupno traženje rješenja nekog problema u kojem svi

sudionici slobodno iznose svoja mišljenja i stavove

(www.hrleksikon.info/definicija/brainstorming.html, pregledano online 14. 06. 2015.).

Brainstormingom se dolazi do kreativnih rješenja određenog problema i postiže se

sinergija unutar grupe, odnosno unutar projektnog tima.

15

3. Glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne elektrane

Ovim projektom planira se izgradnja prve nuklearne elektrane na području Republike

Hrvatske, čime će se osigurati energetska neovisnost i smanjenje cijene električne

energije, a postoji mogućnost i izvoza električne energije u druge zemlje. Specifičan

poslovni model ovog projekta podrazumijeva da investitor tj, Vlada Republike Hrvatske

nakon izgradnje NE istu preda na korištenje i eksploataciju Energetskom institutu

Hrvoje Požar i Hrvatskoj elektroprivredi.

Pri definiranju svih relevantnih čimbenika projekta i izradi plana potrebno je uvažiti sve

prije navedene teorijske postavke kao osnovu uspješnosti funkcioniranja i poslovanja

suvremenog poduzeća.

3.1. Opis projekta- naziv projekta, projektni proizvod, očekivanja od projekta, vrijeme potrebno za provedbu projekta, lokacija te ciljevi projekta

Prije definiranja pojedinosti o projektu izgradnje nuklearne elektrane, potrebno je

ukratko opisati objekt predmetnog projekta, tj. definirati pojam nuklearne elektrane i

sistematizirati vrste suvremenih nuklearnih elektrana.

Nuklearne elektrane energetska su postrojenja u kojima se toplinska energija, dobivena

nuklearnim reakcijama u nuklearnom gorivu, posredstvom djelovanja pare pod visokim

pritiskom, transformira u električnu energiju. Osnovna razlika nuklearnih i klasičnih

elektrana je u načinu na koji se generira toplina potrebna za zagrijavanje vode. Kod

klasičnih se elektrana koriste fosilna goriva i parni kotao, dok je kod NE u pitanju

nuklearno gorivo u reaktorskoj posudi. Svi su drugi dijelovi praktički isti osim, naravno,

nekih specifičnosti vezanih prvenstveno na pitanje sigurnosti kod NE.

Podjela nuklearnih elektrana vrši se ovisno o tipu reaktora koji je u njih ugrađen. Pri

tome se razlikuju:

1. reaktori hlađeni i moderirani običnom vodom - reaktori hlađeni vodom pod tlakom

(PWR) i reaktori hlađeni kipućom vodom (BWR) ,

16

2. reaktor hlađen i moderiran teškom vodom (HWR) ,

3. reaktor moderiran grafitom i hlađen CO2 (AGR) ,

4. reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom (RBMK) ,

5. reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem (HTGR) ,

6. reaktor hlađen tekućim metalom (LMFBR).

(Lukić, 2010, p.23-24, op.cit.)

Nuklearna elektrana Slavonija spada u prvu skupinu nuklearnih elektrana koja koristi

reaktore hlađene i moderirane običnom vodom i to reaktore hlađene vodom pod tlakom:

PWR.

Naziv projekta je Izgradnja nuklearne elektrane Slavonija.

Projektni proizvod je suvremena nuklearna elektrana zapadnog tipa sa

Westinghouseovimtlakovodnim reaktorom snage 696 MW.

Očekivanja projekta- Od projekta se očekuje da u najkraćem roku i uz najniže

troškove omogući izgradnju nuklearne elektrane na optimalnoj lokaciji na području RH.

Procijenjeno vrijeme trajanja izgradnje NE je 5 godina, a procijenjeni vijek

eksploatacije projekta je 30 godina, s obzirom na procijenjene visoke rizike duže

eksploatacije.

Lokacija- prije odabira lokacije za izgradnju nuklearne elektrane bilo je potrebno

izvršiti opsežne analize i studije koje se odnose na očuvanje okoliša i zdravlja ljudi, s

obzirom na moguću štetnost radioaktivnog otpada i na temelju njih odabrati optimalnu

lokaciju za izgradnju NE. Lokacija mora biti na nenaseljenom području, radi

smanjivanja opasnosti za ljude. Iz tog razloga je odabrano polje na adekvatnom terenu u

istočnoj Slavoniji, 30 kilometara udaljeno od najbližeg naseljenog mjesta, u potpunosti

u državnom vlasništvu. Veličina terena je oko 10 000 metara kvadratnih.

Ciljevi projekta- osnovni cilj projekta je izgradnja suvremene nuklearne elektrane sa

Westinghouseovimtlakovodnim reaktorom snage 696 MW na odgovarajućoj lokaciji

17

unutar RH. Podciljevi koji se deriviraju iz osnovnog cilja su osiguravanje energetske

neovisnosti Republike Hrvatske, smanjenje troškova opskrbe električnom energijom i

postizanje konkurentnosti na globalno tržištu električnom energijom.

3.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine

Posao vođenja projekta na javnom natječaju dobila je konzultantska kuća

XperaConsulting d.o.o sa sjedištem u Zagrebu, na čelu sa Androm Andrićem, dipl. ing.

strojarstva, koji je odabran za projektnog menadžera na temelju dugogodišnjeg iskustva

rada na sličnim projektima u zemlji i inozemstvu.

Prvi zadatak projektnog menadžera je oformiti projektni tim koji se sastoji od stručnjaka

iz područja strojarstva, energetike, zaštite okoliša, zaštite zdravlja ljudi, fizičara,

ekonomista i ostalih stručnjaka relevantnih za poduzimanje početnih akcija u prvim

fazama inicijacije i definiranja projekta, definirati vanjske suradnike na projektu i

uspostaviti kontakte sa državnim tijelima odgovornima za financiranje, kontrolu i

praćenje provedbe projekta.

S obzirom na nepostojanje adekvatne tvrtke i specijaliziranog profesionalnog kadra koji

se bavi izgradnjama nuklearnih elektrana na području Republike Hrvatske, za izvođača

radova konzultirana je i odabrana Westinghouse Electric Company LLC- tvrtka u

vlasništvu japanske tvrtke Toshiba Group, čije je osnovno područje djelatnosti

nuklearna energija i srodne djelatnosti: dizajn i gradnja nuklearnih centrala, servisiranje,

instrumentacija i upravljanje, te snabdjevanje nuklearnim gorivom.

Freeman i Reed definiraju interesno- utjecajne skupine kao one pojedince i grupe koji

mogu utjecati na ostvarenje organizacijskih ciljeva i - respektirajući simetričnost

utjecaja - kao one pojedince i grupe na koje poduzeća mogu utjecati ostvarenjem svojih

ciljeva. Interesno utjecajne skupine u širem smislu, po njihovom pristupu, su interesne

grupe, vladine agencije, trgovinske asocijacije, konkurente, sindikate, zaposlenike,

segmente potrošača i dioničare. Interesno- utjecajne skupine u užem smislu su oni

pojedinci i grupe o kojima ovisi dugoročni opstanak poduzeća: zaposlenike, segmente

18

potrošača, ključne dobavljače i ključne vladine agencije, dioničare i financijske

institucije(Freeman i Reed, 1983., p.91).

Pri izgradnji nuklearne elektrane u najvažnije interesno- utjecajne skupine na koje je

potrebno obratiti pažnju pri provedbi projekta spadaju stanovništvo, država i stručni

kadar.

Stanovništvo-s obzirom na sve rizike koje sa sobom nosi projekt izgradnje i

eksploatacije nuklearne elektrane, projekti ovog tipa oduvijek su bili meta kontroverzi.

Stanovnici, posebno oni slabije naobrazbe, ne poznaju dovoljno sve prednosti koje

pruža NE, već se samo fokusiraju na negativne utjecaje i snažno se protive izgradnji NE

u Republici Hrvatskoj.

Za očekivati je da će prije usvajanja projekta doći do raspisivanja referenduma, pa je

informiranje stanovništva o prednostima nuklearne elektrane i minimalnim rizicima

nužno kako bi se osiguralo nesmetano usvajanje i provođenje projekta. Jedan od

recentnih primjera izjašnjavanja građana o sličnim pitanjima odnosi se na savjetodavni

referendum koji je u ožujku 2015. godine raspisan u Istri, a tiče se izgradnje

termoelektrane Plomin C. Na tom referendumu čak 94% građana koji su izašli na

referendum se izjasnilo protiv izgradnje termoelektrane na ugljen, a kao alternativna

sirovina predložen je plin (www.poslovni.hr/hrvatska/stanovnici-labinstine-29-ozujka-

na-referendum-o-te-plomin-c-290652, pregledano online 15. 06. 2015.).

Aktivnosti promocije ovog projekta bit će organizirane u sklopu podprojekta čiji će

glavni cilj biti informiranje građana o svim prednostima koje NE pruža društvu u

cjelini.

Država- država se u ovom projektu javlja u dvije vrlo bitne uloge- država kao nositelj

projekta tj. investitor, te država kao zakonodavac. Kao što je ranije navedeno, državni

propisi i zakoni, te zakoni i propisi Europske Unije koji reguliraju izgradnju postrojenja

za proizvodnju nuklearne i električne energije, te načine zbrinjavanja toksičnog otpada

mogu onemogućiti ili usporiti projekt, pa je prije početka realizacije projekta potrebno

uskladiti projekt sa njima.

19

Sa druge strane, država se javlja i u ulozi investitora i financira projekt sa oko 50%

vlastitih sredstava, odnosno sredstava iz proračuna u iznosu oko 150 milijuna kuna, a

također se javlja i kao kreditni dužnik jer će sredstva također u iznosu oko 150 milijuna

kuna tj. 20 milijuna eura uzeti u obliku dugoročnog kredita u švicarskoj banci ABC.

Stručni kadar-s obzirom na specifičnost projekta, potrebno je definirati, sistematizirati

i osigurati obrazovanu radnu snagu, kako u samom procesu izgradnje NE, tako i u

kasnijem radu. Analizom tržišta radne snage utvrđeno je da na području RH ne postoji

adekvatna radna snaga, no taj dio je obrađen u nastavku rada.

3.3. Swot analiza projekta

SWOT analiza je analitički alat koji se često primjenjuje jer omogućuje kvalitetno

strateško planiranje razvoja projekta i samih organizacija. Pomaže da se rad organizacija

sagleda iz različitih perspektiva. Za SWOT analizu karakteristične su dvije perspektive:

organizacijska, uvjetovana sadašnjim i prošlim vremenom, te perspektiva okoline koja

je orijentirana na budućnost.

SWOT analiza se provodi analiziranjem 4 kategorije informacija:

S- strenghts- snage

W- weaknesess- slabosti

O- opportunities- prilike

T- threats- prijetnje

Svaka organizacija dakle analizira svoje snage i slabosti, te mogućnosti i prijetnje iz

okoline. (www.eu-projekti.info/sto-je-swot-analiza, pregledano online 17. 06. 2015.)

Analizom ovih četiri kategorija, izrađena je SWOT analiza predmetnog projekta i

projektne organizacije;

Snage

20

-jedinstvenost proizvoda

-mogućnost zapošljavanja visokoobrazovanog kadra

-poticaj znanosti i znanstvenim istraživanjima, mogućnost inovacija

-veliko iskustvo stručnog projektnog tima na sličnim projektima

-globalno priznat proizvođač NE

-visoka kvaliteta

-visoki kriteriji kontrole i sigurnosti

-jeftino gorivo

-nema emisije CO2 i drugih ispušnih plinova

Slabosti

-visoka cijena i dug period izgradnje

-nedostatak stručnog kadra u RH

-potencijalno velike posljedice eventualnih grešaka pri izgradnji

-sve manje zalihe urana

-problem skladištenja radioaktivnog otpada

Prilike

-nepostojanje konkurencije na području nuklearne energije na području RH

-nakon zatvaranja NE Krško osiguran je minimalan segment tržišta od 16%

-postoji mogućnost izvoza električne energije

-manja ovisnost o uvozu električne energije

-poticaji lokalnoj zajednici u kojoj je smještena NE, npr. mogućnost zapošljavanja

-konkurentna i stabilna cijena električne energije

-u interesu je države da bude energetski neovisna

Prijetnje

-nepovoljan stav javnosti

-preferiranje obnovljivih izvora energije

-mogući negativni utjecaj na ekološki sustav i zdravlje ljudi

-stroga zakonska regulativa

21

3.4. Identifikacija i analiza potencijalnih rizika

Rizik se u literaturi najčešće definira kao vjerojatnosti nastupa nepovoljnih događaja za

neku organizaciju ili projekt.

Pri planiranju projekta identificirano je više potencijalnih rizika koji mogu usporiti ili u

potpunosti onemogućiti izvođenje projekta izgradnje nuklearne elektrane u Republici

Hrvatskoj. U nastavku rada se navode i analiziraju tri najvažnija rizika koji prate projekt

ove vrste i to u fazama izvođenja i eksploatacije projekta.

Prvi rizik odnosi se na nepovoljan stav javnosti u vezi izgradnje nuklearne elektrane u

državi. U mnogim europskim zemljama se stanovništvo na referendumima izjasnilo

protiv izgradnje nuklearnih elektrana. Najnoviji primjer odnosi se na Litvu gdje je 2012.

godine prijedlog projekta izgradnje NE odbačen na referendumu nakon što je već bio

završen i time je nanijeta velika materijalna šteta. Kao što je već navedeno, ovaj rizik će

se pokušati minimizirati organiziranjem podprojekta promocije glavnog projekta i

upoznavanjem sa svim prednostima koje NE nudi za društvo u cjelini.

Drugi rizik se odnosi na nemogućnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i

istrošenog nuklearnog goriva. Naime, u svijetu još nije pronađen adekvatan način

rješavanja ovog problema, pa se otpad uglavnom skladišti, što predstavlja veliku

opasnost za okoliš i zdravlje ljudi. Projektni menadžment mora pratiti svjetske trendove

u ovom području, osigurati visoki sustav kontrole i sigurnosti i na taj način utjecati na

umanjivanje i eliminiranje ovog rizika.

Treći rizik je financijski rizik. Naime, s obzirom da su projekti ove vrste relativno

rijetki i postoji mogućnost brojnih problema i prepreka, nije moguće sa sigurnošću

odrediti troškove, već samo okvirno.Osim toga, trajanje projekta je relativno dugo,

investicija je skupa, a veliki dio sredstava pribavlja se dugoročnim kreditom u stranoj

banci i u stranoj valuti, pa može doći i djelovanja kamatnog i valutnog rizika na

posuđena sredstva u eurima. Zbog toga projektni menadžment može doći u situaciju da

22

ostvareni troškovi značajno prelaze planirane, te se mora dodatno zaduživati, a projekt

same izgradnje se produžuje.

3.5. Analiza tržišta nabave- analiza potrebnih resursa

Resursi se definiraju kao određene količine dostupnih faktora koje poduzeće kontrolira i

posjeduje. Oni se korištenjem širokog raspona drugih imetaka poduzeća aktivnošću

pretvaraju u konačne proizvode i usluge (Amit i Schoemaker, 1993., p. 14).

U literaturi se mogu naći različiti načini sistematizacije resursa poduzeća, no najčešća je

podjela na financijske, fizičke, upravljačke, ljudske, organizacijske i tehnološke resurse.

U nastavku rada analiziraju se dva najvažnija resursa koji se javljaju u projektu

planiranja i eksploatacije projekta izgradnje NE Slavonija- financijski i ljudski resursi.

3.5.1. Financijski resursi

Financijski resursi poduzeća su novčana sredstva koja određuju financijsku sposobnost

poduzeća i neposredno utječu na sposobnost i visinu ulaganja u razvoj. Poduzeće može

novčana sredstva pribaviti iz vlastitih sredstava (ostvarenog dobitka, ili u ovom slučaju

proračunskih sredstava), te iz vanjskih izvora (emisijom dionica ili zaduživanjem kod

domaćih i stranih kreditora).

U predmetnu investiciju planira se ukupno uložiti 150 milijuna kuna. U ukupnoj

investiciji investitor- država sudjeluje sa 75 milijuna kn (50%)vlastitih sredstava, a 75

milijuna kuna (50%) čine kreditna sredstva.

Kreditna sredstva u ukupnom iznosu od 75 milijuna kuna čini dugoročni investicijski

kredit Švicarske banke ABC, sa predviđenom kamatnom stopom od 9% godišnje i

rokom otplate u trajanju od 10 godina, sa odgodom početka plaćanja od 5 godina, tj. do

početka završetka izgradnje i početka eksploatacije nuklearne elektrane.

23

3.5.2. Ljudski resursi

Ljudski resursi su znanje, vještine i kreativne sposobnosti zaposlenika u poduzeću.

Osiguravanje kvalitetnih i obrazovanih ljudskih potencijala neophodno je za uspješno

poslovanje i razvoj svakog poduzeća. Projektni menadžment mora ispitati postojeće

ljudske potencijale, isplanirati potrebe za budućnost i načine pribavljanja ovog resursa

za potrebe projekta, te stalno pratiti i ocjenjivati korištenje ljudskih potencijala u svim

fazama projekta.

U projektu izgradnje NE javljaju se 3 osnovne skupine ljudskih resursa između kojih

dolazi do stalne interakcije i suradnje, što utječe na kompleksnost projekta i od

projektnog menadžmenta iziskuje veliku stručnost i fleksibilnost;

Državna tijela i ustanove- s obzirom da je Republika Hrvatska glavni investitor i

glavni nositelj samog projekta i da će projekt imati veliki utjecaj na društvo u cjelini,

utjecaj države na sam tijek projekta je puno veći nego kod ostalih projekata.

Samo za potrebe izvođenja ovog projekta osnovano je posebno Vladino tijelo koje

okuplja predstavnike ministarstva financija, gospodarstva, zaštite okoliša i prirode,

graditeljstva i prostornog uređenja, zdravlja, te znanosti, obrazovanja i sporta, i njihove

stručne suradnike, kao i Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.

Glavni zadatci ovog tijela su:

-provođenje svih ispitivanja i elaborata koji se odnose na očuvanje okoliša i zdravlja

ljudi prije inicijacije samog projekta,

-na temelju njih pronalazak adekvatne lokacije za gradnju NE i osiguravanje potrebnih

dozvola,

-raspisivanje javnog natječaja na kojem se izabire tvrtka koja će biti nositelj projekta

-stalna kontrola i praćenje radova u toku izgradnje NE,

24

-eksploatacija projekta: nakon što je NE izgrađena, odabrana tvrtka nuklearnu elektranu

na korištenje prosljeđuje Hrvatskoj elektroprivredi i Energetskom institutu Hrvoje

Požar.

Konzultantska kuća- projektni menadžment. Nakon provođenja svih potrebnih

priprema, raspisan je javni natječaj na kojem je za nositelja projekta izabrana kuća

XperaConsulting d.o.o sa sjedištem u Zagrebu, na čelu sa Androm Andrićem, dipl. ing.

strojarstva kao glavnim projektnim menadžerom.

Kao što je već navedeno, ova odluka je donesena na temelju dugog iskustva projektnog

menadžera na sličnim projektima diljem svijeta, te na temelju visoke stručnosti i velikog

znanja ostalih zaposlenika, posebno u području strojarstva, energetike i ekonomije.

Glavni projektni menadžer je oformio osnovni projektni tim od 7 članova koji su mu

direktno odgovorni, a djelatnosti pojedinih menadžera se odnose na:

1. projektna logistika i nabava,

2. suradnja sa državnim tijelima,

3. suradnja sa izvođačem radova,

4. upravljanje ljudskim potencijalima,

5. upravljanje promjenama,

6. sigurnost i kontrola,

7. ostali poslovi- promocija, podprojekti…

Svi članovi projektnog tima imaju svoje stručne suradnike i sastaju se jednom tjedno, te

raspravljaju o tijeku projekta, mogućim problemima i potencijalnim rješenjima.

Izvođač radova- kao što je ranije navedeno,za izvođača radova je odabrana

tvrtkaWestinghouse Electric Company LLC- tvrtka u vlasništvu japanske tvrtke Toshiba

Group, čije su osnovne djelatnosti

-dizajn i gradnja nuklearnih centrala,

25

-servisiranje,

-instrumentacija i upravljanje,

-snabdjevanje nuklearnim gorivom.

Nakon završetka projekta izgradnje NE očekuje se nastavak suradnje sa ovom tvrtkom,

posebno u području snabdjevanja nuklearnim gorivom, pa se od projektnog

menadžmenta očekuje uspostavljanje dugoročnih i kvalitetnih poslovnih odnosa sa

inozemnim partnerima.

Projektni menadžment je karika koja povezuje državu kao investitora i samog izvođača

radova pri izgradnji NE. Zbog toga je od velike važnosti da projektni menadžment, osim

u svojim krugovima, održava čvrste veze i sa jednom i sa drugom stranom, te da

planira, organizira, upravlja i kontrolira resurse i informacije i time omogući neometanu

komunikaciju i suradnju među svim pojedincima i grupama koje rade na projektu.

Očekuje se da će na projektu surađivati više od 800 ljudi.

3.6. Analiza tržišta prodaje

NE Slavonija će proizvoditi primarno električnu energiju za domaće potrebe.

Izgradnjom elektrane osigurano je oko 16% tržišta električne energije koja se danas

dobiva dobivamo od NE Krško, kao i 19% energije koja se danas uvozi iz inozemstva,

što ukupno čini 35% tržišta električne energije, ili minimalne prihode od domaće

prodaje u iznosu od oko 30 milijuna kuna godišnje. Osim prodaje energije na domaćem

tržištu, također je moguć i izvoz električne energije na strana tržišta. Ukupne prihode od

izvoza na inozemna tržišta nije moguće unaprijed sa sigurnošću odrediti jer će ovisiti o

budućoj potražnji za električnom energijom. Stručnjaci ipak procjenjuju da bi Republika

Hrvatska izgradnjom NE Slavonija mogla izvoziti ukupnu količinu električne energije u

vrijednosti od oko 10 milijuna kuna godišnje. Zaključno, prema procjenama, minimalni

godišnji prihodi NE Slavonija će iznositi oko 40 milijuna kuna godišnje.

26

3.7. Životni ciklus projekta

Prema Zekiću, projekt kao vremenski ograničen transformacijski proces implicira

unaprijed definiran životni ciklus prothvata, od početka do završetka. Radi osiguranja

djelotvorne upravljačke kontrole, tj. smanjenja rizika uspješne realizacije projektnih

ciljeva, projekti se dijele na projektne faze koje zajedno čine njegov životni ciklus.

Životni ciklus projekta se sastoji od određenog broja projektnih faza;

-faza inicijacije i aktiviranja projekta,

-faza planiranja i organizacije projektne logistike,

-faza organiziranja i vođenja projektne realizacije,

-faza evaluiranja i zaključivanja realizacije projekta (Zekić, 2010., p. 16-17).

3.7.1. Faza inicijacije i aktiviranja projekta

U početnoj fazi projektne realizacije glavnu ulogu ima država. Republika Hrvatska

javlja se kao glavni inicijator projekta. Jedan od glavnih motiva za iniciranje projekta je

osiguravanje energetske neovisnosti države, te osiguravanje stabilne i konkurentne

cijene struje čak i nakon zatvaranja NE Krško. Osim toga, projektom izgradnje NE

otvara se mogućnost izlaska na međunarodno tržište energije i mogućnost ostvarivanja

dobiti.

Uzimajući sve ove činjenice u obzir, na državnoj razini usvojen je prijedlog plana

izgradnje NE Slavonija u rujnu 2014.godine, sa početkom realizacije 1.1.2016.g i sa

vremenom trajanja od 5 godina, odnosno do 1.1.2021.g. Slijedom toga, osnovano je

posebno državno tijelo čije se isključive nadležnosti tiču izvođenja navedenog projekta.

U ovoj fazi realizacije projekta najvažnije provedene aktivnosti su:

-određivanje lokacije NE,

-provođenja ispitivanja o štetnim utjecajima NE na okoliš i zdravlje ljudi,

-ishodovanje svih potrebnih dozvola za gradnju,

-organiziranje javnog natječaja za odabir nositelja projekta.

27

Faza inicijacije i aktiviranja projekta završava dodjeljivanjem projekta odabranoj tvrtki

koja će u idućih 5 godina biti glavni nositelj projekta

3.7.2. Faza planiranja i organizacije projektne logistike

Nakon što je projekt dodijeljen tvrtci XperaConsulting d.o.o sa sjedištem u Zagrebu,

započinje druga faza projektne realizacije- planiranje i organizacija projektne logistike.

U ovoj fazi glavnu ulogu ima odabrana konzultantska kuća. Formira se projektni tim i

odabire projektni menadžer koji je odgovoran za provedbu projekta. Projektni tim je

organiziran u 7 funkcija: projektna logistika i nabava, suradnja sa državnim tijelima,

suradnja sa izvođačem radova, upravljanje ljudskim potencijalima, upravljanje

promjenama, sigurnost i kontrola, te ostali poslovi- promocija, upravljanje

podprojektima i sl.

Smisao ove faze je provođenje svih potrebnih predradnji kako bi iduća faza koja je

najvažnija, faza organiziranja i vođenja projektne realizacije, tekla sa što manje

poteškoća.

Najvažnije aktivnosti ove faze su:

- vremenska rasčlamba projektnih aktivnosti- izrada gantograma,

- ekonomsko- financijska analiza projekta,

- definiranje potrebnih resursa- novčana sredstva, ljudski potencijali,

- analiza tržišta nabave i tržišta prodaje,

- organiziranje projektne logistike,

- definiranje i uklanjanje rizika,

- odabir izvođača radova na izgradnji NE.

28

3.7.3. Faza organiziranja i vođenja projektne realizacije

3. faza projekte realizacije je najvažnija i o njoj ovisi uspjeh samog projekta. Ujedno,

ova faza je i najduža i pritisak na projektni tim je na vrhuncu. Preduvjet odrađivanja ova

faze je dobra priprema i kvalitetno odrađene predhodne faza.

U ovoj fazi dolazi do konkretne realizacije projekta- izgradnja nuklearne elektrane.

Jedinice projektnog tima odrađuju svoje osnovne aktivnosti, a o rezultatima

obavještavaju projektnog menadžera;

Projektna logistika i nabava- organizacija nabave svih potrebnih dijelova i resursa

potrebnih za gradnju nuklearne elektrane koji se definiraju prema trenutnim potrebama i

u suradnji sa izvođačem radova.

Suradnja sa državnim tijelima- s obzirom da se u ovom projektu država javlja kao

glavni inicijator i da financija cjelokupni projekt, povezanost državnih vlasti i

projektnog menadžmenta je veća nego kod ostalih vrsta projekata. Projektni

menadžment mora redovito iznositi izvješća, komunicirati i surađivati sa tijelom koje je

zaduženo za projekt, posebno po pitanju financija i zakonskih odredbi.

Suradnja sa izvođačem radova- najvažnija funkcija projektnog menadžmenta u ovoj

fazi izvođenja projekta. S obzirom da projektni tim u ovom slučaju nije ujedno i izvođač

projekta, projektni menadžment mora osigurati sustav kvalitetne suradnje, nadzora i

komunikacije između dva tima. Moguće je i da u toku izvođenja projekta zbog

preklapanja odgovornosti dođe do konflikta među članovima timova, pa projektni

menadžer ima izričitu odgovornost da takve situacije svede na minimum.

Upravljanje ljudskim potencijalima- ljudski faktor pri izgradnji nuklearne elektrane

je jako bitan. Zbog specifičnosti projekta, veliku većinu ovog resursa čine

visokoobrazovani, usko specijalizirani stručnjaci kojih nema mnogo na tržištu rada.

Iako su svi zaposlenici ugovorima vezani za projekt do samog završetka, za očekivati je

da će u periodu od 5 godina doći do određenih promjena. Zadatak projektnog

29

menadžera je na vrijeme uočiti tu promjenu i buduću potrebu za radnicima, te osigurati

adekvatnu zamjenu ili, ukoliko je potrebno, više zaposlenika.

Upravljanje promjenama- s obzirom na vrstu i duljinu trajanja projekta, za očekivati

je da će u međuvremenu doći do brojnih promjena u unutrašnjoj i vanjskoj okolini

poduzeća. Ove promjene posebno se tiču zakonskih izmjena i propisa vezanih za

sigurnost. Zadaća projektnog tima je praćenje ovih promjena i prilagođavanje njima,

kako bi projekt tekao nesmetano i bez zastoja.

Sigurnost i kontrola- zbog velikog rizika koje ovakvi projektni nose sa sobom, nužno

je da projektni menadžment osigura kvalitetan sustav kontrole sigurnosti tijekom

izvođenja projekta i za vrijeme eksploatacije. Projektni menadžment kontrolu osigurava

svakodnevnom suradnjom i komunikacijom sa izvođačem radova, te sustavom

svakodnevnih testova sigurnosti.

Ostali poslovi- zbog velike složenosti projekta, nije moguće organizirati sve funkcije

zasebno, pa se projektni menadžment u ovoj funkciji bavi popratnim aktivnostima,

podprojektima i ostalim manje bitnim aktivnostima u toku realizacije projekta

3.7.4. Faza evaluiranja i zaključivanja realizacije projekta

Faza evaluiranja i zaključivanja realizacije projekta je posljednja faza prije početka

eksploatacije projektnog proizvoda, odnosno prije početka rada nuklearne elektrane. U

ovoj fazi projektni menadžment ocjenjuje rezultate svoga rada. Rezultati koji su

projektom postignuti uspoređuju se sa analizama koje su provedene u drugoj fazi

projekta i utvrđuje se dali je postignuta sama svrha projekta.

U ovoj fazi surađuju sve tri skupine- državno tijelo, projektni menadžment i izvođač

projekta. Glavna funkcija projektnog menadžmenta u ovoj fazi realizacije projekta je

evaluacija samog projektnog proizvoda tj. ispitivanje svih aspekata nuklearne elektrane

i podnošenje svih izvješća odgovornom tijelu.

30

Nakon što je utvrđeno da projektni proizvod podliježe svim standardima kvalitete i

sigurnosti, dolazi do zaključivanja projekta. Time životni ciklus projekta završava, a

započinje životni ciklus proizvoda, tj početak rada nuklearne elektrane.

31

3.8. Gantogram

Gantogram je stupčasti grafikon koji služi za grafički prikaz rasporeda projektnih

aktivnosti. On ilustrira početni i krajnji datum nepromjenjivih i sažetih elemenata

projekta, omogućuje pronalaženje trenutnog stanja projekta ili projektne aktivnosti, te

procjenu troškova i vremena potrebnog za njegov završetak. Gantogram predstavlja

najjednostavniji oblik prikazivanja projektnih informacija. Osnovni nedostatak

gantograma je što se njime ne prikazuje međuovisnost projektnih aktivnosti. (Omazić i

Baljkas, 2005, p. 208 )

Grafikon 1: Gantogram

VREMENSKI PERIOD 1.

mj

4.

mj

7.

mj

10.

mj

13.

Mj

17

.mj

20.

mj

23.

mj

26.

mj

29.

mj

32.

Mj

35.

mj

38.

mj

41.

mj

44.

mj

47.

mj

50.

mj

53.

mj

56.

mj

59.

mj

60.

mj

PREDPROJEKTIRANJE

Planiranje NE

Pravni i organizacijski

okvir

Elaborat o utjecaju na

okoliš

Istraživanje kadrovskih pretpostavki

PROJEKTNO

ODLUČIVANJE

Investicijska analiza

Odabir i ispitivanje lokacije

Javni natječaji, odabir izvođača

Pregovori, zatvaranje

ugovora

IZGRADNJA NE

32

Izvor: Izradila studentica

U grafikonu broj 1 grafički je prikazan raspored projektnih aktivnosti projekta izgradnje

nuklearne elektrane Slavonija. Aktivnosti su prikazane u vremenskom periodu od 5

godina, tj. 60 mjeseci, koliko je očekivano vrijeme potrebno za realizaciju projekta i

pripreme elektrane za eksploataciju.

Projektne aktivnosti su kronološki podijeljene u 4 skupine- predprojektiranje, projektno

odlučivanje, izgradnja nuklearne elektrane i puštanje nuklearne elektrane u pogon.

Svaka od navedenih skupina aktivnosti se dalje dijeli na pripadajuće podaktivnosti koje

treba obaviti kako bi se projekt uspješno priveo kraju.

Priprema zemljišta, infrastruktura

Dizajn i inžinjering

Proizvodnja opreme i

dijelova

Izgradnja, montaža i ugradnja

PUŠTANJE U POGON

Završni radovi

Probni rad

Procjena komisije

Puštanje postrojenja u pogon

33

4. Ekonomsko financijska analiza projekta izgradnje nuklearne elektrane

U četvrtom dijelu ovog rada napravljena je ekonomsko financijska analiza projekta

izgradnje nuklearne elektrane Slavonija. Ekonomsko financijska analiza podijeljena je u

jedanaest dijelova: ulaganja u osnovna sredstva, ulaganja u obrtna sredstva, izvori

financiranja i kreditni uvjeti, direktni i indirektni troškovi, -račun dobiti i gubitka,

ekonomski tijek projekta, financijski tijek projekta, neto sadašnja vrijednost projekta,

vrijeme povrata ulaganja, analiza osjetljivosti projekta te je na kraju izložen zaključak

ekonomsko financijske analize.

Ekonomsko financijskom analizom procjenjuje se financijska isplativost investicijskog

projekta. Analiza je obavezni i najvažniji sastavni dio investicijske studije. Pouzdanost

financijske analize ovisi o količini i točnosti informacija o projektu, kao i o točnosti

predviđanja budućih primitaka i izdataka, tj. budućih novčanih tokova.

4.1. Ulaganja u osnovna sredstva

Osnovna sredstva su ona sredstva koja se koriste u svim poslovnim aktivnostima

poduzeća u dužem vremenskom razdoblju, u vijeku trajanja uporabe ne mijenjaju svoj

fizički oblik, postepeno se troše i podliježu amortizaciji.

Od planiranih 150 milijuna kuna koje će se uložiti u ovaj projekt, 70% otpada na

osnovna sredstva, a ostatak na obrtna sredstva.

Tablica 1: Ulaganja u osnovna sredstva

Koncesija 10.000.000 kn

Licenca 45.000.000 kn

Postrojenje i oprema 50.000.000 kn

Ukupno 105.000.000 kn

Izvor: Izradila studentica.

34

Plaćena je koncesija za korištenje zemljišta u visini 10.000.000 kn i to za rok od 30

godina, tj. 333 tisuće kuna godišnje.

Od tvrtke Westinghouse Electric Company LLC kupljena je licenca za eksploataciju

nuklearne elektrane, u iznosu 45 milijuna kuna za 30 godina.

Cijena izgradnje samog postrojenja nuklearne elektrane je 50 milijuna kuna, uključujući

sve dozvole i doprinose.

4.2. Ulaganja u obrtna sredstva

Obrtnim sredstvima se smatraju ona sredstva koja se u poduzeću nalaze kraće od godine

dana i u tom vijeku sredstva u proizvodnom procesu mijenjaju svoj oblik, te se po

završetku ciklusa ponovno pojavljuju u prvobitnom obliku, tj. prelaze iz jedne poslovne

faze u drugu.

Tablica 2: Ulaganja u obrtna sredstva

Materijali 20.000.000 kn

Sirovine 15.000.000 kn

Novčana sredstva 10.000.000 kn

Ukupno 45.000.000 kn


U trajna obrtna sredstva planira se uložiti oko 45 milijuna kuna.

Od toga se 20 milijuna kuna odnosi na ulaganja u materijal, 15 milijuna kuna ulaganja u

potrebne sirovine i 10 milijuna kuna novčanih sredstava na tekućem i žiro računu za

pokrivanje nepredviđenih i vanrednih troškova.

35

4.3. Izvori financiranja i kreditni uvjeti

Ukupna investicija iznosi 150 milijuna kuna, od čega država vlastitim proračunskim

sredstvima pokriva oko 50%, tj oko 75 milijuna kuna. Ostatak vrijednosti projekta,, tj

ostalih 75 milijuna kuna pribavljeno je dugoročnim investicijskim kreditom u

švicarskoj banci ABC.

Kredit je odobren na 10 godina, sa godišnjom kamatnom stopom na posuđena sredstva

od 9% i sa rokom počeka od 5 godina. Kredit se otplaćuje polugodišnje.

Uz ove kreditne uvjete, iznos rate kredita je 3.392.239,78 kn mjesečno.

Tablica 3: Plan otplate kredita

RAZDOBLJA(n

*2)

ANUITET GLAVNICA KAMATA OSTATAK

DUGA

0 75.000.000,00

kn

1 3.392.239,78 3.375.000,00 kn 17.239,78 kn 75.000.000,00

kn

2 3.392.239,78 3.374.224,21 kn 18.015,57 kn 71.607.760,22

kn

3 3.392.239,78 3.373.413,51 kn 18.826,27 kn 68.215.520,44

kn

4 3.392.239,78 3.372.566,33 kn 19.673,45 kn 64.823.280,66

kn

5 3.392.239,78 3.371.681,02 kn 20.558,76 kn 61.431.040,88

kn

6 3.392.239,78 3.370.755,88 kn 21.483,90 kn 58.038.801,10

kn

7 3.392.239,78 3.369.789,10 kn 22.450,68 kn 54.646.561,32

kn

8 3.392.239,78 3.368.778,82 kn 23.460,96 kn 51.254.321,54

kn

9 3.392.239,78 3.367.723,08 kn 24.516,70 kn 47.862.081,76

kn

36

10 3.392.239,78 3.366.619,83 kn 25.619,95 kn 44.469.841,98

kn

11 3.392.239,78 3.365.466,93 kn 26.772,85 kn 41.077.602,20

kn

12 3.392.239,78 3.364.262,15 kn 27.977,63 kn 37.685.362,42

kn

13 3.392.239,78 3.363.003,16 kn 29.236,62 kn 34.293.122,64

kn

14 3.392.239,78 3.361.687,51 kn 30.552,27 kn 30.900.882,86

kn

15 3.392.239,78 3.360.312,66 kn 31.927,12 kn 27.508.643,08

kn

16 3.392.239,78 3.358.875,94 kn 33.363,84 kn 24.116.403,30

kn

17 3.392.239,78 3.357.374,56 kn 34.865,21 kn 20.724.163,52

kn

18 3.392.239,78 3.355.805,63 kn 36.434,15 kn 17.331.923,74

kn

19 3.392.239,78 3.354.166,09 kn 38.073,69 kn 13.939.683,96

kn

20 3.392.239,78 3.352.452,78 kn 39.787,00 kn 10.547.444,18

kn

21 3.392.239,78 3.350.662,36 kn 41.577,42 kn 7.155.204,40

kn

22 3.392.239,78 3.348.791,38 kn 43.448,40 kn 3.762.964,62

kn

23 3.392.239,78 3.346.836,20 kn 45.403,58 kn 370.724,84 kn


Kao što je iz tablice vidljivo, ostatak duga na kraju 23. razdoblja otplate kredita iznosi

370.724,84 kn. Ovisno o dogovoru sa bankom, ovaj iznos se može platiti u sklopu nove,

24. rate ili se može pribrojiti 23. rati otplate kredita.

37

4.4. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka spada u temeljne financijske izvještaje. Sadrži prihode, rashode i

razliku između njih, koja može predstavljati dobitak ili gubitak. Račun dobiti i gubitka

prikazuje uspjeh poslovanja poduzeća u određenom razdoblju, a sastavlja se na temelju

računa učinkovitost poslovanja poduzeća koja se ostvaruje u tom razdoblju. Sadržaj

računa dobiti i gubitka propisan je Zakonom o računovodstvu. Temeljne sastavnice

računa dobiti i gubitka jesu:

· ukupan prihod,

· ukupni rashodi,

· dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i

· dobit nakon oporezivanja ili neto dobit.

Prihod - je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku

priljeva ili povećanja imovine ili smanjivanja obveza, što ima za posljedicu povećanje

kapitala. Ulaganja dioničara ili članova društva ne smatraju se prihodima. Prihodom se

smatra novac ili ekvivalent novcu koji je naplaćen ili će biti naknadno naplaćen

temeljem isporuke dobara ili usluga umanjen za PDV.

Rashodi - su smanjenja ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva

ili trošenja ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjivanje glavnice. Zakonom o

porezu na dobit (NN br.177/04.) definirane su priznate stavke prihoda i rashoda.

Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit – jednaka je razlici između prihoda i rashoda.

Osnovica za obračun poreza na dobit, odnosno porezna osnovica, dobit je uvećana ili

umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Porezna osnovica izračunava se

tako da se dobiti prije oporezivanja pribroje uvećanja i oduzmu umanjenja u

obračunskom razdoblju. Porez na dobit obračunava se primjenom porezne stope na

poreznu osnovicu. Dobit poslije oporezivanja utvrđuje tako što se porezna osnovica

umanjuje za jedinstvenu poreznu stopu od 20% (Ora, 2012., p. 1-5).

38

U nastavku rada napravljen je račun dobiti i gubitka za prvih devet godina eksploatacije

nuklearne elektrane.

Tablica 4: Račun dobiti i gubitka

U milijunima kuna

Stavka/razdoblje 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029

Prihodi od prodaje

električne energije

38,4 34,6 40,8 38,5 39,6 29,4 37,5 32,4 38,4

Poslovni prihodi-

povezana društva

1,6 0,4 1,5 1,2 1,4 1,8 1,1 1,5 1,6

Ostali prihodi poslovanja 2,3 3,2 4,2 2,5 1,6 2,4 1,7 2,6 1,4

UKUPNO PRIHODI 42,3 38,2 46,5 42,2 42,6 33,6 40,3 36,5 41,4

Nabava sirovine i alata 15,5 14,6 13,2 14,7 16,4 13,2 15,4 16,5 13,4

Troškovi osoblja 10,4 9,6 9,6 9,4 10 8,7 9,6 10,2 10,1

Troškovi amortizacije 1,2 1,7 1,4 0,9 0,8 1 1,6 1,8 1,2

Troškovi za naknadu

proizvodnje i prijenosa

električne energije-

povezana društva

4,5 6,8 5,7 6,8 7,2 8,1 5,4 6,7 7,3

UKUPNO RASHODI 31,6 32,7 29,9 31,8 34.4 31 32 35,2 32

BRUTO DOBIT 10,7 5,5 16,6 10,8 8,2 2,6 8,3 1,3 9,4

POREZ NA DOBIT-

20%

2,14 1,1 3,32 2,16 1,64 0,52 1.66 0,26 1,88

NETO DOBIT 8,56 4,4 13,28 8,64 6,56 2,08 6,64 1,04 7,52


39

4.5. Ekonomski tijek projekta

Ekonomski tijek projekta predstavlja prikaz svih primitaka, izdataka i njihovu razliku.

Ekonomski tijek predstavlja podlogu za izračunavanje rentabilnosti i primjenu

dinamičkih metoda ocjene investicijskog projekta. Primitke u ekonomskom toku čine

prihodi od prodaje učinaka i ostatak vrijednosti projekta. Izdatke u ekonomskom toku

čine investicije, ostali izdatci vezani za investicije, rashodi poslovanja bez amortizacije,

posebna izdvajanja za društveni standard, porez na dobit i izdvajanja za rezerve.

Sukladno navedenom, neto primitci u ekonomskom toku definiraju se kao razlika

između primitaka i izdataka. Analiza ekonomskog tijeka projekta ukazuje na

ekonomsku snagu projekta (Sikavica, Bahtjarević-Šiber, 2001., p. 78).

U nastavku rada napravljen je ekonomski tok projekta za 5 godina izgradnje nuklearne

elektrane i prvih 6 godina eksploatacije.

Tablica 5 : Ekonomski tijek projekta

Stavka/razdoblje 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

Ukupni prihodi - - - - - 38,4 34,6 40,8 38,5 39,6 29,4

1.Prihodi projekta - - - - - 38,4 34,6 40,8 38,5 39,6 29,4

2.Ostatak vrijednosti

projekta

- - - - - - - - - - -

Ukupni izdatci 34,5 32,3 31,6 34,2 35,8 5,74 3,5 6,72 7,76 5,8 3.32

Investicije 30 30 30 30 30 - - - - - -

Rashodi 4,5 2,3 1,6 4,2 5,8 3,6 2,4 3,4 5,6 4,2 2,8

Porez na dobit 20% - - - - - 2,14 1,1 3,32 2,16 1,64 0,52

Neto primitci -34,5 -32,3 -31,6 -34,2 -35,8 32,66 31,3 34,08 30,74 33,8 26,08

Kumulativ -34,5 -66.8 -98.4 -132.6 -168.4 -

135,74

-

104.44

-70,36 -39.62 -5,82 20.26


Stavka Prihodi od projekta predstavlja prihode koji se na tržištu ostvaruju prodajom

električne energije u zemlji i inozemstvu. Ova stavka se ocjenjuje projekcijom buduće

potražnje za električnom energijom, i to tek nakon početka eksploatacije projekta.

40

Ostatak vrijednosti projekta je za sva razdoblja nula, jer se radi o ekonomskom vijeku

projekta, a ostatak vrijednosti se procjenjuje tek nakon isteka ekonomskog vijeka

projekta, tj. u zadnjoj godini ekonomskog vijeka projekta.

Stavka ukupni prihodi dobiva se zbrajanjem stavki prihodi od projekta i ostatak

vrijednosti projekta.

Stavka investicije odnosi se na investicije u osnovna sredstva i dugotrajna obrtna

sredstva u poduzeću. U projekt se namjerava uložiti oko 150 milijuna kuna u pet

godina, odnosno prosječno 50 milijuna kuna godišnje.

Stavku rashodi čine ostali troškovi vezani za investicije i rashodi poslovanja bez

amortizacije. Stavku porez na dobit čini porez na dobit koji se plaća nakon što projekt

započne ostvarivati dobit, tj. nakon početka eksploatacije projekta.

Stavka ukupni izdatci dobije se zbrajanjem stavki investicije, rashodi i porez na dobit.

Stavka neto primitci dobije se zbrajanjem stavki ukupni prihodi i ukupni izdatci, a

kumulativ se dobije zbrajanjem stavki neto primitaka.

Zbog vrlo visokih početnih investicija za vrijeme izvođenja projekta, kumulativ je

negativan do 6 godine eksploatacije, odnosno 11 godine ukupnog trajanja projekta.

41

4.6. Financijski tijek projekta

Financijskim tijekom projekta se analizira odnos svih primitaka i izdataka koji se

pojavljuju u cijelom tijeku projekta, odnosno upućuju na likvidnost investicijskog

projekta. Financijski tijek projekta razlikuje se od ekonomskoga tijeka po tome što u

njega ulaze sve stavke koje predstavljaju vremenske financijske transakcije (kod

primitaka to su izvori za financiranje investicije, a kod izdataka to je otplata kredita).

Tablica 6: Financijski tijek projekta

U milijunima kuna

Stavka/Godin

a

201

6

201

7

201

8

201

9

202

0

2021 2022 2023 2024 2025 2026

Prihodi

projekta

- - - - - 38,4 34,6 40,8 38,5 39,6 29,4

Vlastita

sredstva

15 15 15 15 15 - - - - - -

Kredit 15 15 15 15 15 - - - - - -

PRIMICI 30 30 30 30 30 38,4 34,6 40,8 38,5 39,6 29,4

Investicije 30 30 30 30 30 - - - - - -

Operativni

troškovi

- - - - - 2,26 3,4 4,6 5,8 6,2 4,4

Anuiteti - - - - - 3,39 3,39 3,39 3,39 3,39 3,39

Porez na dobit

20%

- - - - - 2,14 1,1 3,32 2,16 1,64 0,52

IZDATCI 30 30 30 30 30 8,13 7,89 11,3

1

11,35 11,23 8,31

NETO

PRIMITCI

0 0 0 0 0 30,2

7

26.7

1

29,4

9

27,15 28,37 21,09

KUMULATI

V

0 0 0 0 0 30,2

7

56,9

8

86,4

7

113,6

2

141,9

9

163,0

8


Iz financijskog tijeka projekta vidljivo je da je projekt u svim svojim fazama likvidan. U

fazi izvođenja projekta iznos kumulativa je 0- projekt je na granici likvidnosti.

42

Već u prvoj godini eksploatacije projekta, projekt ostvaruje neto primitke u iznosu

30,27 milijuna kuna, a količina slobodnih novčanih sredstava se eksploatacijom

projekta kontinuirano povećava i povećava se ekonomski potencijal projekta.

4.7. Neto sadašnja vrijednost projekta

Neto sadašnja vrijednost projekta predstavlja razliku između sadašnje vrijednosti

budućeg prihoda od projekta i sadašnje vrijednosti njegovih budućih izdataka. Neto

sadašnja vrijednost novčanih primitaka i novčanih izdataka računa se diskontiranjem

procijenjenih novčanih tokova. Diskontna stopa pri tome predstavlja zahtijevanu stopu

povrata odnosno cijenu kapitala. Diskontna stopa mora biti jednaka stvarnoj kamatnoj

stopi na tržištu kapitala ili stvarnoj kamatnoj stopi koju poduzeće plaća zajmodavcu.

Ako tržište kapitala nije razvijeno, kao mjerodavan se uzima oportunitetni trošak

kapitala, tj. mogući povrat na isti iznos sredstava ako bi se ta ista sredstva uložila u neki

drugi projekt. Pojednostavljeno, diskontna stopa predstavlja najmanju stopu povrata

ispod koje investitor smatra da mu se ne bi isplatilo uložiti sredstva u taj projekt.

Diskontnim faktorima množe se vrijednosti u određenim godinama kako bi ih se svelo

na sadašnju vrijednost. Diskontiranje vrijednosti se danas jednostavno može napraviti u

računalnim proračunskih tablicama MS Excel.

Vremenska dinamika priljeva i odljeva novca prikazuje se tablično ili dijagramom

poznatim kao cashflow. Za investitore je prihvatljiv samo onaj projekt kod kojeg je

iznos neto sadašnje vrijednosti nula ili pozitivan broj (www.poslovni.hr/tips-and-

tricks/ovako-se-procjenjuje-vrijednost-poduzeca-metodom-diskontiranog-novcanog-

toka-239766, pregledano online 18. 06. 2015. ).

U nastavku je izračunata neto sadašnja vrijednost projekta izgradnje nuklearne elektrane

Slavonija.

43

Tablica 7: Neto sadašnja vrijednost

STAVKA IZNOS

KAMATNA STOPA 9%

INVESTICIJA NA POČETKU PRVE GODINE 30.000.000,00 kn

DOBIT PRVE GODINE 8.560.000,00 kn

DOBIT DRUGE GODINE 4.400.000,00 kn

DOBIT TREĆE GODINE 13.280.000,00 kn

DOBIT ČETVRTE GODINE 8.640.000,00 kn

DOBIT PETE GODINE 2.080.000,00 kn

DOBIT ŠESTE GODINE 6.640.000,00 kn

NSV 2.975.289,68 kn


Pri izračunu neto sadašnje vrijednosti projekta u obzir je uzeta investicija na početku

prve godine izvođenja projekta, kamatna stopa na posuđena sredstva i čiste dobiti prvih

šest godina eksploatacije projekta.

Neto sadašnja vrijednost na kraju šeste godine eksploatacije projekta iznosi

2.975.289,68 kn, pozitivna je i prema kriteriju neto sadašnje vrijednosti ovaj projekt je

isplativ.

44

4.8. Vrijeme povrata ulaganja

Metoda vremena povrata investicijskog ulaganja predstavlja potrebno vrijeme da bi se

vratilo početno investicijsko ulaganje, tj. razdoblje tijekom kojeg je potrebno ostvarivati

pozitivne neto primitke u razdoblju poslovanja, kako bi se zbroj negativnih neto

primitaka iz razdoblja izvedbe sveo na nulu.

Ovo razdoblje se određuje prema matematičkom obrascu i ne smije biti duže od vijeka

projekta- uložena investicija se mora vratiti do kraja eksploatacije projekta. Bitno je

naglasiti da je razdoblje povrata kraće što je tehnološki napredak brži i što se više

značenja pridaje likvidnosti u procesu poslovanja jer kraće razdoblje povrata omogućuje

izbor projekta sa bržim povratom uloženih investicija.

Ova metoda posebno je bitna kod procjene rizika i likvidnosti nekog projekta, procjeni

brže stope povrata i obnove sredstava (www.limun.hr/main.aspx?id=10605&Page=,

pregledano online 15. 06. 2015.).

Tablica 8: Vrijeme povrata ulaganja

GODINA KUMULATIV NETO PRIMITAKA

2016 -34.500.000,00 kn

2017 -66.800.000,00 kn

2018 -98.400.000,00 kn

2019 -132.600.000,00 kn

2020 -168.400.000,00 kn

2021 -135.740.000,00 kn

2022 -104.440.000,00 kn

2023 -70.360.000,00 kn

2024 -39.620.000,00 kn

2025 -5,820.000,00 kn

2026 20.260.000,00 kn


45

Iz tablice je vidljivo da je kumulativ neto primitaka u prvih pet godina izvedbe projekta

negativan i stalno se smanjuje. Najniži je 2020. godine, godinu prije početka same

eksploatacije projekta, tj. prije stavljanja nuklearne elektrane u pogon. Razlog tomu su

vrlo visoke investicije u projekt u prvih 5 godina i neostvarivanje prihoda od prodaje.

2021. godine kumulativ neto dobiti se počinje povećavati jer elektrana počinje sa radom

i ostvaruje dobit, no neto kumulativ je zbog visokih početnih investicija i dalje

negativan. Kumulativ neto dobiti postaje pozitivan tek 2026. godine, šeste godine

eksploatacije projekta i 11 godina nakon početka izvedbe projekta.

46

4.9. Analiza osjetljivosti projekta

Analiza osjetljivosti predstavlja metodu koja služi za lociranje i procjenu rizika koji

mogu utjecati na profitabilnost projekta, tj. na osnovi ove analize se ispituje kako

projekt reagira na promjenu nekih parametara. U analizi osjetljivosti se može uzeti

jedna ili više rizičnih pretpostavki.

Analiza osjetljivosti mjeri odnos promjene jedne varijable tj. prihoda ili troška i neto

sadašnje vrijednosti. Osim neto sadašnje vrijednosti mogu se koristiti i drugi parametri,

kao npr. interna stopa rentabilnosti. Ukoliko se u obzir uzima neto sadašnja vrijednost,

tada analiza osjetljivosti pokazuje do kojeg postotka se može povećati/ smanjiti kritični

faktor kako bi vrijednost neto sadašnje vrijednosti i dalje bila pozitivna.

Broj kritičnih parametara je različit za različite projekte, no najčešće se u obzir uzimaju:

opseg plasmana na tržištu, promjena cijene outputa, nabavna cijena intupa, stupanj

iskorištenosti kapaciteta, dužina vijeka trajanja projekta, kamatne stope na posuđena

sredstva i sl (Puška, 2006, p.80-82).

U nastavku rada napravljena je analiza osjetljivosti projekta izgradnje nuklearne

elektrane Slavonija, ukoliko se kamate na posuđena sredstva povećaju sa 9% na 13%-

kamatni rizik.

Tablica 9: Analiza osjetljivosti na promjenu kamatne stope na posuđena sredstva

STAVKA IZNOS

KAMATNA STOPA 13%

INVESTICIJA NA POČETKU PRVE GODINE 30.000.000,00 kn

DOBIT PRVE GODINE 8.560.000,00 kn

DOBIT DRUGE GODINE 4.400.000,00 kn

DOBIT TREĆE GODINE 13.280.000,00 kn

DOBIT ČETVRTE GODINE 8.640.000,00 kn

47

DOBIT PETE GODINE 2.080.000,00 kn

DOBIT ŠESTE GODINE 6.640.000,00 kn

NSV -139.732,48 kn


Iz tablice je vidljivo da ako dođe do povećanja kamatne stope na posuđena sredstva sa

9% godišnje na 13% godišnje, neto sadašnja vrijednost projekta postaje negativna.

Zaključuje se da je neto sadašnja vrijednost jako osjetljiva na promjene parametra

kamatne stope. Maksimalan iznos kamatne stope na posuđena sredstva smije biti 12%

godišnje kako bi neto sadašnja vrijednost nakon šest godina eksploatacije projekta i

dalje bila pozitivna.

48

4.10. Zaključak ekonomsko financijske analize

Projekt izgradnje nuklearne elektrane je veliki infrastrukturni projekt koji zahtjeva

ulaganje velike količine novčanih sredstava. Država kao glavni investitor ne može

financirati cijeli projekt vlastitim sredstvima, te polovicu iznosa ukupnih troškova

projekta financira dugoročnim investicijskim kreditom koji se otplaćuje 10 godina i 3

mjeseca, uz kamatnu stopu od 9% godišnje.

Oko 70% investicijskih sredstava se ulaže u osnovna sredstva rada- zakup i uređenje

zemljišta, kupnja licence od ovlaštenog proizvođača postrojenja u trajanju od 30 godina,

za kupnju svih potrebnih dijelova za izgradnju postrojenja i potrebne opreme. Ostatak

sredstava se ulaže u trajna obrtna sredstva.

Analiza ekonomskog tijeka projekta ukazuje na sporiju dinamiku vraćanja uloženih

sredstava zbog vrlo visokih investicijama u fazi izvođenja projekta i zbog relativno

dugog vijek izvođenja projekta od 5 godina, bez ostvarivanja prihoda. No, zahvaljujući

dugom vijeku trajanja eksploatacije projekta (30 godina), kumulativ novčanih dobitaka

je ipak pozitivan i jako visok. Kumulativ postaje pozitivan u šestoj godini eksploatacije

projekta i do zatvaranja nuklearne elektrane ostaje pozitivan zbog visokih dobiti koje

elektrana ostvaruje proizvodnjom i prodajom električne energije na stranom i domaćem

tržištu. Sporija dinamika vraćanja uloženih sredstava karakteristična je za velike

infrastrukturne projekte.

Financijski tijek projekta ukazuje na moguće probleme sa likvidnošću u fazi same

izvedbe projekta. Naime, procijenjena kumulativa neto primitaka za prvih pet godina,

dok traje izgradnja nuklearne elektrane iznosi 0, što znači da je projekt na granici

likvidnosti. Prema trenutnoj projekciji, poduzeće je sposobno podmirivati sve svoje

obaveze, no ne ostaje slobodnih novčanih sredstava. Mogućim povećanjem troškova,

projekt se može naći u problemu nelikvidnosti, što zahtjeva nova zaduživanja i dodatne

troškove za projekt. Početkom eksploatacije projekta,projekt već u prvoj godini

ostvaruje veliku dobit i apsolutno postaje likvidan.

49

Metoda neto sadašnje vrijednosti s obzirom na početnu investiciju u prvoj godini i

kamatnu stopu na kredit ukazuje da je u referentnoj šestoj godini projekt isplativ jer je

neto sadašnja vrijednost projekta pozitivna. Ukoliko se izračunava neto sadašnja

vrijednost za neku od prvih 5 godina eksploatacije projekta, neto sadašnja vrijednost je

negativna, što se podudara sa podatcima iz ekonomskog tijeka projekta. Prema ovom

pokazatelju, projekt je isplativ.

Vrijeme povrata ulaganja je jednostavna matematička metoda koja se bazira na

podatcima iz ekonomskog tijeka projekta, tj. na kumulativu neto dobiti koje projekt

ostvaruje. Primjenom ove metode utvrđuje se da projekt postaje isplativ u šestoj godini

eksploatacije projekta, tek 11 godina nakon započinjanja izgradnje. No, dugo vrijeme do

povrata početnih ulaganja neutraliziraju sve druge koristi koje ovaj projekt predstavlja

za državu i društvo.

Analizom osjetljivosti utvrđeno je da je projekt osjetljiv na promjenu kamatne stope na

posuđena kreditna sredstva i da promjena kamatne stope u iznosu od 4 postotna poena

dovodi do negativne eto sadašnje vrijednosti u referentnoj šestoj godini eksploatacije

projekta.

50

5. Perspektiva nuklearne energetike i nuklearnih elektrani

Nuklearna energetika i izgradnja nuklearnih elektrani je osjetljivo društveno pitanje

zbog mogućih katastrofalnih posljedica do kojih može dovesti ljudski faktor, kao što se

1986. godine dogodilo u ukrajinskom gradu Pyripatu, kada je eksplozija u nuklearnoj

elektrani oštetila jedan od četiri nuklearna reaktora. Stručnjaci smatraju da je izravne i

neizravne posljedice radijacije od tada osjetilo više od 5 milijuna ljudi diljem Europe i

svijeta, a problem černobilske elektrane ni danas nije u potpunosti saniran.

Osim ljudskog faktora, veliku opasnost za nuklearne elektrane predstavljaju i prirodne

katastrofe kao što su poplave, potresi i požari. Tako je u ožujku 2011. godine Japan

pogodio niz razornih potresa popraćen sa velikim plimnim valom, što je dovelo do

katastrofe u nuklearnoj elektrani Fukushima u neposrednoj blizini Tokija. Potresi, iako

jačine do 9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, nisu značajnije oštetile reaktore, iako su

sva tri reaktora prestala sa radom. Najveću štetu nanio je plimni val koji je uslijedio sat

vremena nakon potresa. On je, naime, potopio spremnike sa nuklearnim gorivom, što je

dovelo do najveće nuklearne katastrofe 21. stoljeća. Ova katastrofa i njezine posljedice

navodi na zaključak da unatoč najsuvremenijoj tehnologiji, sustavima zaštite i

visokoobrazovanom kadru na prirodne uvjete čovjek ne može utjecati i ne može se od

njih zaštititi.

Nakon katastrofe u Fukushimi provedene su brojne studije o sigurnosti i perspektivi

nuklearnih elektrana i nuklearne energetike općenito. Iako je trend napuštanja

nuklearnih elektrana i zamjena sa obnovljivim izvorima energije u nekim zemljama bio

prisutan i ranije, ova katastrofa dovela je do prekretnice na ovom polju. Najdalje je ipak

išla Njemačka čija je vlada 30. svibnja 2011. godine, samo dva mjeseca nakon

katastrofe u Japanu, donijela odluku o zatvaranju svih svojih 17 aktivnih reaktora do

2022. godine. 7 najstarijih reaktora ugašeno je te iste godine. Talijani su na referendumu

također izglasali protivljenje nuklearnoj energiji u državi, iako se u Italiji još uvijek

ništa konkretno nije poduzelo po tom pitanju, dok su Švicarska i Španjolska zabranile

gradnju novih reaktora, dok je država Meksiko obustavila gradnju 10 novih nuklearnih

reaktora koji su bili u planu.

51

Dok se u Europi stanovništvo i vlasti snažno protive razvoju nuklearne energije,

Amerika, Indija, Rusija, Južnoafrička republika i pojedine zemlje Dalekog Istoka- Kina,

Japan, Južna Koreja, kao da proživljavaju tzv. 'nuklearnu renesansu'. Radi se o

najnaseljenijim i najvećim državama svijeta čije potrebe za energijom rastu iz dana u

dan i ne mogu se ispuniti tradicionalnim , kao ni obnovljivim izvorima energije, pa se

navedene države sve više okreću nuklearnoj energiji kao rješenju svojih energetskih

problema. Prednjače, naravno, Sjedinjene Američke Države, koje uz 104 postojeća

aktivna nuklearna reaktora diljem zemlje, planiraju izgradnju još minimalno 10

nuklearnih reaktora.

Uz brojne rizike i nedostatke koji prate nuklearne elektrane, a koji se odnose na

zagađivanje okoliša i nepovoljnog utjecaja na ljudsko zdravlje, sigurnosti nuklearnih

elektrani koje su tijekom 20. i 21. stoljeća više puta bile mete vojnih i terorističkih

napada, te neriješenog pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada, često se postavlja

pitanje i gospodarske isplativosti gradnje nuklearnih elektrani. Naime, izgradnja

nuklearnih elektrani zahtjeva vrlo velika kapitalna ulaganja i velike su mogućnosti

produživanja roka potrebnog za dovršenje radova i početka same eksploatacije

elektrane, što za investitore predstavlja veliki rizik.

Iz navedenih razloga u prošlosti su se investitori i vlade zemalja radije odlučivali za

izgradnju postrojenja na prirodni plin, iako je cijena električne energije u tom slučaju

veća, no potrebni kapitalni troškovi su višestruko manji, pa je time manji i rizik za

investitore. No, kao što je već navedeno, izvori prirodnog plina su ograničeni, a dodatna

otežavajuća okolnost je i nestabilnost cijene prirodnog plina. Naime, špekulacije sa

opskrbom i cijenama ovog energenta su u recentnoj povijesti često korištene u političke

svrhe, a najsvježiji primjer je incident između Ukrajine i Rusije, kada je Rusija iz

geopolitičkih razloga u više navrata ograničavala protok plina preko Ukrajine, čime je

direktno ugrozila opskrbu energijom za veliki dio Europe, pa čak i za Republiku

Hrvatsku.

52

Upravo iz navedenog razloga svaka država danas teži postizanju potpune energetske

neovisnosti. Naime, potrošnja energije na svjetskoj razini raste iz godine u godinu, a

snažna ovisnost o energentima često se koristi za političke špekulacije, a najveću cijenu

za to plaćaju stanovnici, plaćajući visoke cijena energenata.

Osim sniženja cijene električne energije, drugi bitan argument koji govori u prilog

nuklearnoj energiji odnose se na tzv. efekt staklenika. Naime, eksploatacija i prerada

ugljena i drugih fosilnih goriva dovodi do ovog efekta, čime se narušava kompletan

eko-sustav planete Zemlje, što u budućnosti za posljedicu može imati katastrofalne

posljedice. Nuklearne elektrane pri svom normalnom radu ne ispuštaju štetne plinove i

pepeo i ne doprinose stvaranju efekta staklenika. Istina, rudarstvo i prerada urana u

nuklearno gorivo zahtjeva ispuštanje određene količine štetnih plinova, no ta količina je

zanemariva u odnosu na količinu koja se u okoliš ispusti korištenjem tradicionalnih

izvora energije.

Unatoč brojnim rizicima i preprekama, nuklearna energija je energija budućnosti.

Stručnjaci smatraju da će tradicionalni izvori energije kao što su nafta i prirodni plin

igrati glavnu ulogu u energetskoj politici još maksimalno 50 godine, tj. do druge

polovice 21. stoljeća. Njihovim iscrpljivanjem tu ulogu će preuzeti nuklearne elektrane i

obnovljivi izvori energije, uz nužno potrebnu redukciju potrošnje energije na svjetskoj

razini, posebno uzimajući u obzir da su zalihe urana koji se koristi kao nuklearno gorivo

također ograničene.

53

6. Zaključak

Izgradnja nuklearnih elektrana oduvijek je bila osjetljiva tema svugdje u svijetu, pa tako

i u Hrvatskoj. Unatoč minimalnoj neposrednoj štetnosti za okoliš i zdravlje ljudi,

nuklearne elektrane oduvijek su nosile stigmu opasnih načina proizvodnje energije.

Glavna prednost nuklearnih elektrana u odnosu na ostale tipove je mala količina

potrebnih sirovina odnosno inputa koja dovodi do proizvodnje velike količine outputa i

ne ispuštanje opasnih plinova u atmosferu , tj. električne energije. Glavni nedostatak

nuklearnih elektrana su sve manje količine urana koji se koristi kao pogonsko gorivo i

potencijalne nuklearne katastrofe koje imaju dugotrajne i razarajuće posljedice na cijeli

ekosustav, a time i na svjetsku ekonomiju.

Pa ipak, unatoč visokim rizicima većina suvremenih razvijenih zemalja ima barem

jednu nuklearnu elektranu kojom podmiruje dio svoje potrebe za električnom

energijom. Trenutno je u svijetu u pogonu 425 nuklearnih reaktora, 60 ih se gradi, a 150

je u fazi planiranja. Od ovog prosjeka odskače Njemačka, čija je vlada u svibnju

2011.godine objavila plan o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana do 2022.godine,

potaknuta nuklearnom katastrofom NE Fukushima u Japanu.

Osiguravanje energetske neovisnosti jedan je od strateških ciljeva svake vlade, posebno

s obzirom na recentna geo-politička previranja i stalnu neizvjesnost u energetskom

sektoru. Iz tog razloga vlada Republike Hrvatske 2015.godine je usvojila plan

prijedloga izgradnje nuklearne elektrane unutar vlastitih granica. Naime, Hrvatska je uz

Sloveniju suvlasnica nuklearne elektrane Krško koja čija je izgradnja započeta

1975.godine, a u pogon je stavljena 1981.godine., a tek 1984.godine je dobila dozvolu

za redoviti rad. Zbog strogih sigurnosnih propisa, predviđeni period rada NE Krško

prvotno je bio 30 godina, no ona je još u pogonu. Ipak, predviđa se njezino zatvaranje

za maksimalno 10 godina, čime Republika Hrvatska ostaje bez vrlo bitnog dobavljača

električne energije, pa je NE Slavonija potrebno staviti u pogon do 2021. godine.

Koristi koje će ovaj projekt pridonijeti raznim grupacijama su neminovne. Potražnja za

električnom energijom na svjetskoj razini u stalnom je porastu, a porast potražnje prati i

porasti cijene. Ta činjenica implicira stalni porast dobiti koje će elektrana ostvarivati u

54

toku svoje eksploatacije. Osim toga, izgradnjom nuklearne elektrane dobiva se

mogućnost zatvaranja brojnih termoelektrana diljem zemlje koje svojim neposrednim

utjecajem nanose veliku štetu okolišu i zdravlju ljudi na područjima gdje se nalaze.

Dodatan poticaj gospodarstvu ovaj projekt pruža kroz smanjivanje uvozne ovisnosti

zemlje i poticanje izvoza električne energije i konkuriranje na svjetskom tržištu.

Također, suradnjom visokoobrazovanih stručnjaka na projektu potiče se znanstvena

djelatnost i inovacije na polju energetike.

Kako bi se sve gore navedene prednosti i ostvarile, potrebno je da projektom upravlja

kvalitetan projektni tim pod vodstvom stručnog projektnog menadžmenta, poštivajući

projektnu metodologiju i strogu zakonsku regulativu. Funkcije projektnog menadžmenta

u ovom projektu su brojne, no mogu se svesti u 3 kategorije- planirati, organizirati i

voditi.

Jedan od najbitnijih zadataka projektnog u ovom procesu je predviđanje budućih

novčanih tokova projekta i na temelju njih izrada ekonomsko- financijske analize.

Nedovoljno precizne projekcije budućih primitaka i izdataka mogu dovesti cijeli projekt

u pitanje i nanijeti veliku financijsku štetu svim sudionicima, pa čak i posve

onemogućiti dovršenje projekta.

55

POPIS LITERATURE

KNJIGE

1. Deželjin, J. i J., i suradnici, 2002., Poduzetnički menadžment: izazov, rizik,

zadovoljstvo, HITA, Zagreb

2. Hauc, A., 2007., Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult,

Zagreb

3. Kerzner, H. R., 1992., Project management, A systemsapproach to planning,

schedulingandcontroling, JohnWileyandsons, Inc., New York

4. Omazić, M. A., Baljkas, S., 2005., Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb

5. Sikavica, P., Bahtjarević-Šiber, 2001., Leksikon menadžmenta, Masmedia,

Zagreb

6. Zekić, Z., 2010., Projektni menadžment- upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

ČLANCI

7. Brčić, M. 2009, Vremensko raspoređivanje na projektima u uvjetima

neizvjesnosti i ograničenih resursa, Zavod za primijenjeno računarstvo, Fakultet

elektrotehnike i računarstva, Zagreb.

8. Freeman, R. E. i Reed, D. L., 1983., StockholdersandStakeholders: A New

Perspective on CorporateGovernance, California Management Review,

9. Amit R., SchoemakerP.J.H.,

1993.,StrategicAssetsandOrganizationalRent,Strategic Management Journal,

Vol. 14, No. 1.

56

10. Puška, A., 2006., Analiza osjetljivosti u funkciji investicijskog odlučivanja,

Praktični menadžment, Vol. II, br. 3

11. Radujnović, M., 2000., Voditelj projekta, Građevinar, vol.52

ZAKONI I PROPISI

12. Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti ( NN 171/13, 39/15), na snazi od

16.04.2015. godine.

13. Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i iskorištenog

nuklearnog goriva, izrađena je prema zahtjevima postavljenim u Zakonu o

radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN br. 141/13), članci 54., 55., 56. i 95.

stavak 3., usvojena u listopadu 2014.

14. Zakon o Fondu za financiranjeradioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog

goriva Nuklearne elektrane Krško(NN br. 107/07), usvojen 2007.g.

INTERNET IZVORI

15. Poslovni dnevnik, dostupno na URL: www.poslovni.hr/hrvatska/stanovnici-

labinstine-29-ozujka-na-referendum-o-te-plomin-c-290652, pregledano online

15. 06. 2015.

16. Poslovni dnevnik, dostupno na URL: www.poslovni.hr/komentari/za-eu-je-sada-

kljucna-zajednicka-energetska-politika-273233, pregledano online 17. 06. 2015.

17. Poslovni dnevnik, dostupno na URL: www.poslovni.hr/tips-and-tricks/ovako-se-

procjenjuje-vrijednost-poduzeca-metodom-diskontiranog-novcanog-toka-

239766, pregledano online 18. 06. 2015.

57

18. Hrvatski leksikon, dostupno na URL:

www.hrleksikon.info/definicija/brainstorming.html, pregledano online 14. 06.

2015.

19. Europski projekti, dostupno na URL: www.eu-projekti.info/sto-je-swot-analiza,

pregledano online 17. 06. 2015.

20. Limun, dostupno na URL: www.limun.hr/main.aspx?id=10605&Page=,

pregledano online 15. 06. 2015.

OSTALI IZVORI

21. Lukić B., 2010, Unaprjeđivanje održavanja upravljačkih ventila nuklearno

energetskog postrojenja, završni rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

22. Ora, B., Analiza financijskih izvještaja- Ocjena boniteta tvrtke, Sveučilište u

Splitu, Odjel za stručne studije, Split

POPIS TABLICA

REDNI BROJ NAZIV TABLICE BROJ STRANICE

1. ULAGANJA U OSNOVNA

SREDSTVA

33

2. ULAGANJE U OBRTNA

SREDSTVA

34

3. PLAN OTPLATE KREDITA 35

4. RAČUN DOBITI I GUBITKA 38

5. EKONOMSKI TIJEK

PROJEKTA

39

6. FINANCIJSKI TIJEK

PROJEKTA

41

7. NETO SADAŠNJA

VRIJEDNOST PROJEKTA

43

58

8. VRIJEME POVRATA

ULAGANJA

44

9. ANALIZA OSJETLJIVOSTI 46

POPIS GRAFIKONA REDNI BROJ NAZIV GRAFIKONA BROJ STRANICA

1. GANTOGRAM 31

analiza isplativosti projekta izgradnje nuklearne elektraneoliver.efri.hr/zavrsni/1012.b.pdf ·...

Documents