analiza isplativosti uvo ñenja gradske opti čke mreže u...

Analiza isplativosti

uvoñenja gradske opti čke mreže

u Gradu Krku

Izradio:

SBR Juconomy Consulting AG

Parkring 10/1/10

1010 Vienna, Austria

1. veljače 2010.

Autori: Dr. Igor Brusić, Martin Lundborg, Wolfgang Reichl, Dr. Ernst-Olav Ruhle i Matthias

Ehrler

(Mail: [email protected])


2

Sadržaj

Sažetak ........................................... ..................................................................................5

1 Uvod............................................... .....................................................................8

1.1 Optička mreža u vlasništvu grada ........................................................................8

1.2 Razlozi pokretanja projekta ..................................................................................9

2 Izbor modela poslovanja ............................ .....................................................12

2.1 Mogući modeli poslovanja ..................................................................................14

2.2 Preporuka: gradska mreža otvorenog tipa..........................................................16

3 Analiza troškova i prihoda......................... ......................................................17

3.1 Tijek i metodologija kalkulacije ...........................................................................17

3.2 Troškovi / investicija: Mrežne komponente .........................................................19

3.2.1 Pregled ..............................................................................................................19

3.2.2 Pristupna mreža.................................................................................................20

3.2.3 Aktivni mrežni elementi ......................................................................................23

3.2.4 Backhaul ............................................................................................................24

3.2.5 Terminiranje u www (Internet) ............................................................................26

3.2.6 OPEX i indirektni troškovi investicija...................................................................26

3.2.7 Dimenzioniranje prometa ...................................................................................27

3.3 Prihodi................................................................................................................27

3.4 Odreñivanje ulaznih podataka............................................................................29

3.4.1 CAPEX po metru................................................................................................30

3.5 Rezultati analize procjene troškova i prihoda .....................................................33

3.6 Zaključak............................................................................................................37

4 Financiranje....................................... ...............................................................38

4.1 Uvod ..................................................................................................................38

4.2 Usporedba meñunarodnih iskustava ..................................................................38


3

4.3 Javne potpore i javno financiranje ......................................................................39

4.4 Sustavan pristup financiranju ulaganja u širokopojasne mreže...........................39

4.5 Opcije i preporuke ..............................................................................................42

5 Pravni i regulatorni okvir ......................... ........................................................43

5.1 Propisi Republike Hrvatske ................................................................................43

5.2 Propisi EU..........................................................................................................44

6 Društveni i gospodarski u činci ............................................... ........................48

6.1 Dostupnost i pristupačnost širokopojasne mreže u Hrvatskoj .............................48

6.2 Gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta............................................49

6.3 Rad na daljinu (teleworking) i e-vlada.................................................................50

6.4 Zdravstvena skrb................................................................................................51

6.5 Povećana vrijednost nekretnina .........................................................................51

6.6 Turizam..............................................................................................................52

7 Marketinška strategija i faze provedbe projekta .... ........................................53

7.1 Faze provedbe projekta......................................................................................53

7.2 Marketing ...........................................................................................................54

7.3 Realizacija poslovnog modela gradske mreže otvorenog tipa ............................55

8 Zaklju čak...........................................................................................................56

9 Slijede ći koraci ........................................... ......................................................57

9.1 Vlasništvo nad telekomunikacijskom infrastrukturom u Hrvatskoj .......................57

9.2 Opcije za realizaciju backhaula ..........................................................................58

9.2.1 Vlastiti backhaul s Rijekom.................................................................................58

9.2.2 Najam neosvijetljenog kabela / sloja 2 od Janafa ...............................................59

9.2.3 Najam neosvijetljenog kabela od HEP-a.............................................................59

9.2.4 Optima Telekom.................................................................................................60

9.2.5 T-HT...................................................................................................................60


4

10 Aneks A – Javno Privatno Partnerstvo............... ............................................61


5

Sažetak

Širokopojasne mreže mogu značajno pridonijeti gospodarskom i socijalnom razvoju regije. U

konkurentnom okruženju telekomunikacijskog sektora ulaganja u optičke mreže, koje

predstavljaju tehnologiju budućnosti, bit će realizirana samo ako se pokaže da se tim

poslovnim projektom mogu ostvariti pozitivni rezultati. Meñutim, davatelji tradicionalnih

telekomunikacijskih usluga i ostali privatni investitori u svoje kalkulacije o isplativosti projekta

neće uključiti vanjske učinke na gospodarski razvoj regije. Lokalne zajednice mogu u svojim

kalkulacijama uzeti u obzir duža razdoblja povrata investicije i pozitivne vanjske učinke. U

tom smislu se nova komunikacijska infrastruktura može tretirati kao i ostali komunalni objekti.

Grad Krk angažirao je SBR Juconomy Consulting AG da provede studiju isplativosti projekta

realizacije gradske optičke mreže. Rezultati studije pokazuju da je pozitivan ishod projekta

ovisan o tome da nekoliko ulaznih faktora budu što je moguće pozitivniji. Pri tome se

meñutim vanjske učinke nije procijenilo u kvantitativnom smislu.

Za Grad Krk postoji nekoliko mogućih poslovnih modela, od vertikalne integracije do

koncentriranja na aspekte infrastrukture. Mi preporučujemo opciju gradske mreže otvorenog

tipa, što podrazumijeva sudjelovanje lokalne zajednice (Grada) samo na razini fizičke

infrastrukture, čime se Gradu Krku omogućuje usredotočiti se na komunalne aspekte

komunikacijske mreže. Meñutim, backhaul veza prema Internetu (npr. CIX u Zagrebu)

prepoznat je kao jedno od glavnih uskih grla, a za pokretanje projekta po danom modelu

poslovanja, trošak backhaula je bilo potrebno uključiliti u analizu isplativosti. Na taj način

Grad Krk je u mogućnosti samostalno ponuditi osnovnu uslugu pristupa Internetu i povezati

davatelje usluga lokalno ili u Zagrebu. Dugoročno gledano, poslovni model bi se trebao

ograničiti na osiguravanje pasivne infrastrukture (gradska mreža otvorenog tipa).

Prema našem mišljenju, sljedećih nekoliko faktora govori u prilog aktivnog djelovanja grada

Krka u projektu uvoñenja gradske optičke mreže:

• Trenutna financijska kriza rezultirala je programima na nacionalnoj razini i na razini EU kojima se potiču ulaganja u infrastrukturne projekte. Grad bi trebao biti u mogućnosti koristiti te izvore sredstava.

• Hrvatska je na putu prema članstvu u Europskoj uniji, uz opredjeljenje da postane poželjna lokacija za poslovanje i turizam.


6

• Grad Krk ima pristup DTK1 sustavu, što omogućava da se izbjegnu iskopi na mjestima gdje već postoje kanali. Moguće je ostvariti sinergiju s ostalim komunalnim poduzećima u vlasništvu grada.

Definirali smo sljedeće glavne izazove:

• Backhaul je glavni faktor troškova i od ključne je važnosti za poslovni scenarij. Potrebno je ispitati dodatne mogućnosti snižavanja cijena backhaula. U Poglavlju 9.2. navodi se nekoliko opcija. Upotreba neosvijetljenog kabela (dark fibre) omogućila bi odreñene uštede jer cijene opreme za prijenos padaju.

• Troškovi grañevinskih radova (iskopa) još su jedan značajan faktor troškova kad se radi o pristupnoj mreži. Grad Krk može iskoristiti postojeće cijevi i kanale. Postoje i druge, alternativne metode grañevinskih radova.

• Prihodi takoñer predstavljaju jedan od ključnih elemenata poslovnog scenarija. Iako je preporučljivo prvo se koncentrirati na poslovne korisnike, važno je što prije proširiti bazu klijenata kako bi se generirao novčani tok potreban za ulaganja. Opcije koje bi se mogle razmotriti su npr. postavljanje bežičnih lokalnih mreža (tzv. hot spot) na javnim lokacijama i pokretanje marketinških kampanja namijenjenih privatnim korisnicima.

• U Poglavlju 4 opisali smo nekoliko opcija financiranja projekta. Preporučujemo da se analiziraju opcije javno-privatnog partnerstva (JPP) kako bi se generirala potrebna financijska sredstva.

Uvoñenje gradske optičke mreže u gradu Krku je izazovan i zahtjevan projekt. Sa analizom

troškova proveden je investicijski proračun koji je uzeo u obzir kapitalne troškove (CAPEX) te

troškove rada i održavanja mreže (OPEX). Što se investicije tiče, ona bi za grad Krk iznosila

1,99 miliona Eura ako bi se realiziralo 2.000 priključaka iz čega proizlazi investicja od 968

Eura po kućanstvu. Za donošenje odluke o investiciji potrebno je takoñer poznavati i novčani

tok koji je odreñen tekućim troškovima i prihodima te je u ovoj studiji opširno i potpuno

prikazan.

Analiza isplativosti koja ne uzima u obzir vrijednost projekta za gospodarski razvoj regije

donijet će pozitivan rezultat samo ako se uspije optimirati nekoliko ključnih ulaznih faktora. U

donjem grafikonu, najbolji scenarij je onaj kod kojeg su troškovi grañevinskih radova na

donjoj granici predviñenog raspona cijena, uz pretpostavljeni trošak kapitala (WACC) od

samo 6%.

1 distributivna telekomunikacijska kanalizacija


7

kumulativni nov čani tok (diskontiran)

-6.000.000

-5.000.000

-4.000.000

-3.000.000

-2.000.000

-1.000.000

-

1.000.000

2.000.000

3.000.000

godin

a 1.

godin

a 3.

godin

a 5.

godin

a 7.

godin

a 9.

godin

a 11

.

godin

a 13

.

godin

a 15

.

godin

a 17

.

godin

a 19

.

godin

a 21

.

godin

a 23

.

godin

a 25

.

godin

a 27

.

godin

a 29

.

godina

eura

najbolji slučaj bazični slučaj najlošiji slučaj

Meñutim, grad Krk je u povoljnijoj poziciji nego tradicionalni mrežni operateri. Gradska

optička mreža kao politička odluka za unapreñenje infrastrukture predstavlja razuman put

razvoja. Kao što pokazuju brojni primjeri širom svijeta, ulaganja u osnovnu infrastrukturu

povećat će vrijednost regije kao destinacije za turizam i osnivanje poduzeća. Grafikon

kumuliranog novčanog toka takoñer pokazuje da privatni investitori najvjerojatnije neće

pristupiti realizaciji takve mreže u Krku zbog nedovoljne gustoće naseljenosti. Osim toga,

takve kompanije svoje kalkulacije rade uz znatno viši trošak kapitala (WACC). Meñutim,

jedinica lokalne samouprave ima mogućnost sagledati stvari iz šire perspektive i razmišljati

(barem u kvalitativnom smislu) o tome kakve će koristi za lokalnu zajednicu takva mreža

donijeti na drugim područjima.


8

1 Uvod

1.1 Opti čka mreža u vlasništvu grada

Ova studija ispituje potencijale za realizaciju optičke mreže u gradu Krku. Ona obrañuje

tehničke i gospodarske aspekte projekta i analizira troškove postavljanja mreže, mogućnosti

ostvarivanja prihoda, oblike financiranja, pravne i regulatorne aspekte, poslovni model, kao i

razloge za potporu takvom projektu od strane javnog sektora. Projekt slijedi primjere mnogih

drugih gradova i regija u Europi i izvan nje, te razmatra unapreñenje lokalne infrastrukture sa

infrastrukturom za elektronske komunikacije. Meñutim, na početku je potrebno objasniti

pozadinu ovog projekta.

Na svojoj sjednici 28. rujna 2009. Gradsko vijeće Grada Krka jednoglasno je donijelo Odluku

o realizaciji gradske optičke mreže. Odlučeno je sljedeće:

• provest će se analiza isplativosti (tj. analiza troškova i koristi) uvoñenja takve moderne mrežne infrastrukture,

• prikupit će se informacije o svim postojećim vodovima (infrastrukturi) i unijeti u bazu podataka o infrastrukturi; te

• donijet će se pravilnik prema kojem će sva poduzeća u vlasnišvu grada biti obvezna polagati dodatne (rezervne) cijevi za uvlačenje optičkih kabela prilikom budućih grañevinskih radova.

Projekt izgradnje optičke mreže predstavlja dugoročan projekt, te je odlučeno da se primijeni

postupni, tj. etapni pristup (tzv. step-by-step). Shodno tome, na kraju svake fiskalne godine

Grad će donijeti odluku o iznosu kapitala raspoloživom za realizaciju sljedeće etape.

Prva etapa u pravcu realizacije optičke mreže u vlasništvu Grada Krka je izrada analize

troškova i koristi. Svrha te analize je ispitati izvedivost projekta gradnje optičke mreže s

obzirom na tehničke, komercijalne i regulatorne okolnosti i faktore. Analizom je obuhvaćeno

sljedeće:

• procjena kapitalnih ulaganja i operativnih troškova polaganja optičke mreže u Krku

• opcije financiranja polaganja i održavanja mreže

• pravni i regulatorni okvir koji ureñuje pristupne mreže

• učinci mreže na društveni i gospodarski razvoj Krka


9

Izrada studije povjerena je društvu SBR Juconomy Consulting, te treba biti dovršena u

razdoblju od dva mjeseca, tj. do 1. veljače 2010.

U Poglavlju 1.2 izneseni su razlozi pokretanja projekta i lokalne prilike u gradu Krku.

Poglavlje 2 analizira opcije za izbor najpogodnijeg poslovnog modela. U Poglavlju 3 dana je

procjena troškova i prihoda projekta. Poglavlje 4 ispituje mogućnosti financiranja projekta.

Poglavlje 5 bavi se nacionalnim i meñunarodnim (s posebnim naglaskom na EU) pravnim i

regulatornim aspektima koji se odnose na vlasništvo nad mrežom, dok se u Poglavlju 6

naglašavaju društveni i gospodarski učinci mreže na grad Krk. Studija završava prijedlogom

sljedećih koraka koje je potrebno poduzeti u cilju uspješne praktične implementacije projekta.

1.2 Razlozi pokretanja projekta

Grad Krk pokriva područje od 40 km2 na istoimenom otoku u sjevernom Jadranu, ima oko

6.000 stanovnika i 2.200 kuća. Uglavnom se radi o obiteljskim kućama, ali postoje i

višestambene zgrade s više od 15 stambenih jedinica, što znači da ima oko 5.000

kućanstava od čega se 45% koristi za povremeno (a ne stalno) stanovanje. Upravo ovaj

nedostatak stalnog stanovništva može imati utjecaja i na izračun profitabilnosti takvog

ulaganja. Glavni izvor prihoda za Grad Krk je turizam, jer raspolaže s 13.000 kreveta u

hotelima i privatnom smještaju, a 2007. ostvareno je 725.000 noćenja.

Trenutno su u gradu Krku prisutna dva operatera fiksne mreže (T-HT i Optima Telekom) i tri

operatera mobilne mreže (T-Mobile, Vipnet, Tele2) koji nude paletu telekomunikacijskih

usluga u Krku. Fiksna mreža koju koriste oba operatera u vlasništvu je T-HTa i sastoji se od

dviju telefonskih centrala (jedna centrala u centru gradu i jedan udaljeni korisnički stupanj, tj.

RSS na podučju Vidikovca). T-HT je takoñer vlasnik optičke veze koja grad Krk povezuje s

Rijekom, a koristi je i Optima Telekom. Optima Telekom koristi prodajnu ponudu veleprodaje

T-HTa pri čemu se koriste opcije izdvajanja korisničke petlje (moguća na 75% gradskog

područja – područja pokrivenog glavnom centralom) i odabira operatera (100%). Oba

operatera nude ADSL usluge s brzinom prijenosa u downstreamu do maksimalno 16 Mbit/s

pri čemu postignuta širina pojasa u svakom slučaju ovisi o udaljenosti izmeñu korisnika i

centrale. Na taj način samo će vrlo mali broj korisnika biti sposoban primati maksimalnu

širinu pojasa od 16 Mbit/s.


10

Trenutna situacija u kojoj je teoretski moguće osigurati brz pristup Internetu preko fiksne

mreže ne ovisi samo o udaljenost od telefonske centrale, nego i o stanju mreže, a naročito o

mrežnom završetku (NT, network termination). Zbog lošeg održavanja (otvoreni ormarići,

vlaga, hrñavi kabeli) ostvarive brzine su ograničene. Prema riječima g. Gorana Jurina2

(HAKOM), telefonski kabeli u pristupnom dijelu su općenito u lošem stanju zbog starosti

kabela i time povezanim utjecajima vlage koja se pojavljuje u kabelu. Optima Telekom koristi

sofisticiraniji hardver nego T-HT, koji je mnogo osjetljiviji na postojeće stanje ormarića, što

rezultira smanjenim brzinama i kvalitetom veza. Dodatno korištenje nove IPTV ponude koje

nude oba operatera još više otežava cijelu situaciju u pogledu moguće maksimalne brzine

pristupa Internetu.

Operateri mobilnih mreža Vipnet i Tele2 osiguravaju pokrivenost UMTS i HSDPA signalom

na području cijelog grada, što omogućava maksimalnu brzinu od 7,2 Mbit/s, dok treći

operater, T-Mobile, nudi brzine do maksimalno 1,8 Mbit/s. Što se tiče deklarirane brzine

mobilnog prijenosa podataka, važno je znati da ovi kapaciteti prijenosa od 7,2 ili 1,8 Mbit/s

nisu na raspolganju svakom pojedinom korisniku unutar ćelije, nego se raspodjeljuju na sve

korisnike koji su aktivni u odreñenom trenutku. Ako se unutar ćelije s brzinom od 7,2 Mbit/s

nalazi 20 korisnika mobilnih usluga, raspoloživa širina pojasa dijeli se gotovo ravnomjerno

meñu svima njima, što znači da iznosi oko 0,360 Mbit/s za svakoga.

Donijevši odluku o pokretanju projekta uvoñenja optičke mreže, Grad Krk je s jedne strane

naglasio važnost suvremene komunikacijske mreže za svoje stanovnike, poduzeća i turizam

a s druge strane, svjestan je da tradicionalni operateri neće ulagati u takvu mrežu budući da

takav projekt za njih nije dovoljno održiv s obzirom na brojne tržišne i pravne/regulatorne

neizvjesnosti. Meñutim, iz perspektive grada Krka ovaj poslovni poduhvat ima drukčije

značenje nego iz perspektive tradicionalnog operatera. Povrat od ulaganja ne ostvaruje se

samo kroz prihode od prodaje pruženih usluga, već i kroz druge koristi kao što je otvaranje

novih poduzeća, veća vrijednost nekretnina i manja migracija stanovništva na kopno.

Glavna troškovna stavka kod izgradnje nove mreže su troškovi grañevinskih radova (tj. iskopi

zemlje i naknadno postavljanje kabela) za koje se općenito smatra da predstavljaju 60% do

2 Sastanak s predstavnicima Grada Krka održan 15. prosinca 2009.


11

80% ukupnih troškova.3 Preostali dio troškova otpada na ulaganja u hardver, softver, kabele,

davanje usluga, upravljanje i održavanje mreže. Stoga je ključan element uspješnog

uvoñenja nove mreže smanjenje troškova grañevinskih radova. U tom pogledu, Grad Krk je u

poziciji da može iskoristiti svoju vlastitu infrastrukturu koja je izgrañena za potrebe drugih

komunalnih usluga i na taj način smanjiti teret troškova grañevinskih radova, te poboljšati

financijske pokazatelje projekta. Ključne činjenice jesu:

• Grad Krk već ima svoju vlastitu mrežu kabelske TV koja je izgrañena u razdoblju od 1987. do 1997., a koja danas spaja 1.000 kućanstava. Bakrenu jezgru unutar kabela moguće je zamijeniti optičkim nitima koristeći poseban postupak izvlačenja, čime je moguće značajno smanjiti troškove grañevinskih radova u usporedbi s kopanjem.

• Gradsko komunalno poduzeće “Ponikva d.o.o." postavilo je oko 135 km kanala na otoku Krku i oko 11,6 km na području grada a od toga preko 9 km u samom gradu Krku tijekom grañevinskih radova koji su se izvodili u zadnjih 20 godina. Namjera je bila da se kanali iskoriste i za potrebe buduće optičke mreže. U meñuvremenu, ta mreža kanala došla je gotovo do svih naselja na otoku. Jedan dio te mreže već je ispunjen optičkim kabelima i koristi se za potrebe interne komunikacije i nadzora.

• Još jedna činjenica govori u prilog izgradnje gradske optičke mreže, a to je činjenica da grad Krk još nije u potpunosti pokriven kanalizacijskim sustavom. Svi budući grañevinski radovi koji će se izvoditi radi priključivanja preostalih kućanstava na kanalizacijski sustav mogu se iskoristiti i za proširenje optičke mreže.

Zadnje, ali ne najmanje važno: valja imati na umu da je koordinacija svih grañevinskih

radova, uključujući i izadavanje dozvola, u nadležnosti Grada, što pridonosi smanjenju

troškova povezanih s postavljanjem optičke mreže.

Osim ovih pozitivnih okolnosti, postoje i izazovi koje svakako valja uzeti u obzir. Prije svega,

nameću se pitanja kako financirati projekt, koji poslovni model odabrati, odluke o tehničkim

pitanjima (jer će one odrediti projektiranje mreže i nije ih jednostavno mijenjati u kasnijim

fazama), ciljani marketing, kao i potrebne organizacijske mjere radi uspješne implementacije

projekta.

3 Vidi npr. PTS: Dark Fibre – market and state of competition, 2008; OFCOM: Regulatory Challenges posed by

next generation access networks, 2006; ARCEP: Next Generation Access Networks and Net Neutrality, 2006.


12

2 Izbor modela poslovanja

Model poslovanja odreñuje kako poduzeće planira uspješno ući na tržište sa održivom

djelatnošću te kako profitirati iz svojih investicija preko dužeg perioda. Obzirom na činjenicu

da Grad Krk planira investirati u optičku mrežnu infrastrukturu za pružanje usluge brzog

Internet pristupa i drugih IP (Internet Protokol) baziranih usluga, početna točka analize je

model poslovanja klasičnog telekomunikacijskog operatera. Potrebno je najprije objasniti tri

osnovna sloja koji čine poslovne segmente modela poslovanja, te iz toga ekstrahirati

preporuku za Grad Krk. Potrebno je držati na umu da nije zadatak Grada nadomjestiti tj.

konkurirati sa privatnim poduzećima na ovom području, niti iz planiranog projekta ostvariti

direktni profit. Unatoč svemu i mjesna zajednica kao javna ustanova može poduzeti i

obrazložiti investiciju samo ako je ta investicija u skladu sa pravilima javnog financiranja te

ako projekt ima dobru financijsku podlogu i nije na teretu lokalnog stanovništva. Nadalje će

osiguravanje dostupnosti javne infrastrukture biti važan aspekt lokalne politike.

Klasični telekomunikacijski model poslovanja baziran je na prihodima od privatnih i poslovnih

korisnika, priključenih na telekomunikacijsku mrežu koja je u vlasništvu telekomunikacijske

kompanije (Slika 1).

Slika 1: klasi čni (vertikalno integrirani) model poslovanja

Danas uobičajene usluge su telefonija, IPTV te pristup Internetu. Najvažnija činjenica u ovom

modelu poslovanja je korištenje vlastite infrastrukture za pružanje vlastitih usluga svojim


13

korisnicima. Cjelokupne investicije u infrastrukturu te u upravljanje i održavanje mreže,

financiraju se kroz prihode od pruženih usluga.

Novi modeli poslovanja bazirani su na segmentiranju klasičnog modela, prikazano na Slika 2.

Slika 2: novi (horizontalno razdvojeni) model poslo vanja

Na ovaj način jasno su vidljiva tri glavna sloja iz kojih se svaka telekomunikacijska pa tako i

optička mreža sastoji:

• Infrastruktura koja se sastoji iz koridora, kanala, kabela i zgrada koje se zajednički opisuje kao pasivna infrastruktura (P – PASSIVE)

• Ureñaji potrebni za prijenos podataka uključujući rad te upravljanje mrežom, zajednički označeni kao aktivna infrastruktura (A – ACTIVE)

• Usluge i aplikacije koje korisnik može koristiti. Uobičajene usluge su telefoniranje, pristup Internetu i IPTV. Ovaj dio nosi zajednički naziv pružanje usluga (S – SERVICE)

Pozicionirani operater4 kao npr. T-HT i dan danas kontrolira sva tri sloja mreže što je

označeno kao vertikalno integrirani model poslovanja koji je prakticiran kroz zadnjih nekoliko

desetljeća. Prije 15-tak godina ipak se desila velika promjena u telekomunikacijskoj branši

koja počinje sa liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta zapadne Europe sredinom/krajem

90-ih godina. Liberalizacija je omogućila poduzećima koja nisu imala pasivnu i aktivnu

4 Naziv za operatera sa znatnijom tržišnom snagom (engl. Incumbent)


14

infrastrukturu, da pružaju vlastite usluge korisnicima korištenjem infrastrukture pozicioniranog

operatera. Na ovaj način nova poduzeća kao npr. H1, Optima Telekom, Metronet i Iskon

ulaze na hrvatsko tržište. Pojava konkurencije u sloju usluge vodi sa jedne strane do nižih

cijena telefonije i pristupa Interenetu za kranje korisnike ali sa druge strane i do smanjenja

prihoda T-HT-a. Upravo su smanjeni prihodi i obaveza omogućavanja pristupa infrastrukturi

glavni razlozi zašto T-HT nije spreman investirati u novu optičku infrastrukturu, posebno ne u

onom dijelu koji zahtjeva najveća ulaganja a to je pristupni dio mreže. 5

2.1 Mogući modeli poslovanja

Investirajući u dugotrajnu optičku infrastrukturu, Grad Krk mora izabrati i odgovarajući model

poslovanja. U pravilu postoje četri glavne opcije6 za Grad, prikazane u slici 3. Ove su opcije

opisane sa lijeva na desno.

SAP

SAP

FullMunicipal

IntegratedOpen Access

MunicipalOpen Access

PassiveOpen Access

VerticallyIntegrated

Local Gov’tfinances passive, operates active

and acts as service provider

Public utility or private company finances passive, operates

active, resells Open Access to SPs

Local Gov’t finances or co-finances passive, communications op.

operates active, resells Open Access to SPs

Local Gov’t or private company deploys

passive and resells dark fiber access to

private operators

Private operator deploys passive, operates active, and resells own

services

Observed in:Tier 3 cities

USA

Observed in:Tier 2 citiesMetro-rings

Observed in:Tier 1-2 citiesSmall national deployments

Observed in:Tier 1-2 cities

Observed in:National deployments

IncumbentsLarge infra-based ISPs

oror and

Public investment or operation Private investment or operationPublic investment or operation Private investment or operation

Quelle: Benoit Felten – www.fiberevolution.com

Slika 3: Mogu ći modeli poslovanja (izvor: Benoit Felten, Fibrerev olution)

5 Pod pristupnim dijelom podrazumijevamo dio mreže koji povezuje kuću sa prvom (telefonskom) centralom. 6 Peta opcija (vertikalno integrirani model) bi označila investiciju privatnog poduzeća, kao što je to slučaj danas

sa telefonskom mrežom. Vjerojatnost da se to desi pri izgradnji pristupne optičke mreže u ruralnim dijelovima je vrlo malena i to je razlog zašto se mjesna zajednica mora aktivirati do odreñene mjere, što je pokriveno opcijama od 1 do 4.


15

Prva opcija za gradski model poslovanja je kopirati vertikalno integrirani model poslovanja

klasičnih operatera te preuzeti kontrolu nad sva tri sloja mreže (”Full Municipal”). Prednost

ovog modela poslovanja je potpuna kontrola nad sva tri sloja i mogući kraći period povrata

sredstava. Nedostatak je taj što Grad mora upravljati mrežom te pružati usluge što bi značilo

substituirati privatno voñen posao i postati tržišni ”igrač” što zasigurno nije primarna

kompetencija Grada Krka.

Druga opcija za Grad je investirati i brinuti se za pasivnu i aktivnu infrastrukturu te prepustiti

samo pružanje usluga drugim ponuñivačima (“Integrated Open Access”). Ovisno o izvoru

financiranja, infrastrukturu je takoñer moguće izgraditi zajedno sa privatnim poduzećem u

sklopu javnog privatnog partnerstva (JPP). Ovaj je model označen kao ”integriran” pošto

pasivna i aktivna infrastruktura dolazi iz jedne ruke. U ovom modelu poslovanja važno je

uspostaviti otvorenu politiku pristupa (open access policy) za ponuñivače usluga, pod čime

se podrazumijeva da mrežni operater ne diskriminira nijednog ponuñivača usluga te

omogućava ravnopravne uvjete za pristup infrastrukturi. Ako postoji više od jednog

ponuñivača za odreñenu uslugu, za očekivati je da će zbog konkurencije kvaliteta usluge biti

bolja ili da će cijena za kranje korisnike biti niža. Prednost ovog modela poslovanja je da se

Grad ne mora brinuti za ponudu usluga. Nedostatak ovog modela bi mogli biti smanjeni

prihodi (ali takoñer i manje investicije nego u predhodnom modelu) i duže vrijeme povrata

investicija. Izazov ovog modela leži u tome da je obično smanjenje u prihodima veće od

smanjenja u investicijama ako ga uporedimo sa prethodnim modelom.

Treća opcija je izgradnja samo pasivne infrastrukture (kanala i kabela) te prepustiti aktivne

komponente i pružanje usluga drugim operaterima (“Passive Open Access”). Kao i u

prethodnom modelu i ovdje se za izgradnju pasivne infrastrukture može koristiti model JPP-

a. Ovaj model je poznat i kao”dark fibre” ponuda pri čemu se pasivna infrastruktura

iznamljuje drugim mrežnim operaterima na nediskriminirajući način. Operateri koji iznamljuju

optiku moraju posjedovati vlastitu aktivnu opremu koja omogućava pružanje usluga za

korisnike. Prednost ovog modela poslovanja je taj da se Grad može usredotočiti samo na

izgradnju infrastrukture a upravljanje mrežom i ponudu usluga prepustiti drugim operaterima.

Četvrta opcija za Grad Krk je izgradnja pasivne infrastrukture (kanala i kabela) te

prepuštanje aktivnog dijela na upravljanje samo jednom operateru (”Municipal Open

Access”). Razlika izmeñu prethodnog i ovog modela sastoji se u tome što operater koji

upravlja mrežom ne smije biti jedan od ponuñivača usluga – on samo upravlja mrežom i nije


16

diskriminirajući naspram bilo kojeg od ponuñivača usluga. Kao i u prethodna dva modela i u

ovom modelu je JPP-a opcija za izgradnju infrastrukture o kojoj vrijedi razmisliti. Prednost

ovog modela je ponovo činjenica da se Grad Krk brine samo za izgradnju pasivnog dijela

infrastrukture. Prepuštajući upravljanje mrežom samo jednom operateru koji ne smije pružati

usluge kranjim korisnicima, Grad osigurava nediskriminirajući odnos izmeñu operatera i

pružatelja usluga. Ovaj model je takoñer puno atraktivniji za ponuñivače usluga, pošto ne

moraju ulagati u aktivnu opremu niti se baviti upravljanjem mrežom.

2.2 Preporuka: gradska mreža otvorenog tipa

Naša preporuka je izabrati četvrti model poslovanja kao dugoročan cilj. Primjenom gradske

optičke mreže otvorenog tipa, Grad Krk će se prvenstveno brinuti o razvoju pasivne optičke

infrastrukture na jednaki način kao što se i danas brine za razvoj i održavanje cesta, škola,

gradske luke i druge komunalne infrastrukture. Aktivni dio optičke mreže se prepušta

profesionalnom poduzeću ili visoko kvalificiranom osoblju čije jedino zaduženje je osigurati

neprekidni rad aktivnih komponenti mreže te održavati opremu na način da je dostupnost i

kvaliteta prijenosa u prijenosnom dijelu mreže (sloj 2) na najvišem mogućem nivou. Pružanje

usluga krajnjim korisnicima zadatak je ponuñivača usluga koji se na gradsku mrežu

priključuju na jednak način kao i krajnji korisnici. Investicije u zgrade, opremu te u mrežno

upravljanje financiraju se iz mjesečnih davanja korisnika za optički priključak.

Da bi se postigao potreban broj korisnika za model poslovanja otvorene gradske mreže,

preporučujemo realizaciju korak po korak u izgradnji mreže. Takoñer je moguće da će

pojedini meñukoraci zahtjevati druge modele poslovanja nego što je to gradska mreža

otvorenog tipa. Preporučene faze izgradnje i marketinška strategija biti će opisani u poglavlju

7.


17

3 Analiza troškova i prihoda

SBR je izvršio procjenu troškova i prihoda koji su prezentirani u ovom poglavlju. Procjene su

provedene na način da se polazilo od specifične situacije u kojoj se nalazi Grad Krk te se

izvršio proračun novčanog tijeka (cash-flow) i profitabilnosti, baziran na kombinaciji procjene

troškova iz drugih projekata (koje su SBR i druge konzultanske kuće sproveli diljem svijeta)

te lokalnih informacija. Obilježja OPEX-a i iznosi indirektnih investicija uzeti su iz modela

koštanja regulatornih agencija te iz drugih godišnjih izvještaja.

Osnovni zadatak analize troškova i prihoda je odrediti glavne faktore troška te izvedivost

izgradnje gradske optičke mreže u Gradu Krku. Procjena koštanja mreže nije dovoljno točna

da bi se na osnovu nje moglo odmah krenuti sa realizacijom, ali je dovoljno točna da bi se

donjela odluka o tome da li sljedeći koraci bazirani na modelu poslovanja od kojeg se

polazilo imaju smisla ili ne. Za konačnu odluku o investiciji preporučuje se izrada detaljnog

poslovnog plana. Informacije iz ovog dijela studije mogu se koristiti kao bazični podaci za

opširniju kalkulaciju modela poslovanja.

3.1 Tijek i metodologija kalkulacije

Analiza troškova i prihoda je napravljena kao investicijski proračun tj. bazirana je na

novčanom tijeku (cash-flow) i čistoj sadašnjoj vrijednosti (net present value). Slijedeća

grafika prikazuje strukturu kalkulacije. Žuti pravokutnici su endogeni ulazni podaci, plavi

pravokutnici su meñurezultati a crni pravokutnici su kumulirani koraci i kranji rezultati.


18

Slika 4: Model izra čuna troškova i prihoda


19

3.2 Troškovi / investicija: Mrežne komponente

3.2.1 Pregled

Za projekt izgradnje optičke mreže potrebno je uzeti u obzir slijedeće elemente:

• Pristupna mreža: investicije u kabelsku kanalizaciju, optičke kable, zgrade, troškovi instalacije, troškovi polaganja optičkog kabela za realizaciju kućnog priključka.

• Aktivni mrežni elementi: ureñaji potrebni za rad mreže (hardware, software i korisnička oprema (CPE, customer premises equipment)).

• Backhaul: veza izmeñu pristupne mreže i backbona.

• Terminiranje prometa u www .

Procjena troškova predstavljena u ovom poglavlju, obuhvaća sve elemente potrebne za

voñenje poslovanja klasičnog ponuñivača usluge pristupa Internetu. Ostale usluge biti će

ponuñene od nezavisnih ponuñivača usluga koji su na mrežu spojeni na isti način kao i

korisnici. Slika 5 prikazuje mrežne komponente koji su uzeti u obzir pri procjeni troškova.

Slika 5: Mrežne komponente koje ulaze u kalkulaciju


20

3.2.2 Pristupna mreža

U prvom koraku se planira izgradnja pasivne mrežne infrastrukture, što rezultira ukupnom

dužinom vodova u pristupnom dijelu koju treba realizirati. Bazirano na postojećoj

infrastrukturi, ukupna dužina vodova je podjeljena u tri kategorije:

• Prva kategorija predstavlja potpuno nove vodove koji uključuju i zemljane radove te

uspostavu kabelske kanalizacije

• Druga kategorija predstavlja korištenje postojećih vodova ili cijevi

• Treća kategorija predstavlja korištenje nadzemnih stupova ili alternativnih metoda

polaganja svjetlovodnog kabela

Dužina vodova se multiplicira sa cijenom koštanja po metru pojedine kategorije da bi se tako

dobio CAPEX potreban za realizaciju pristupne mreže.

Slijedece dvije karte (Slika 6 i Slika 7) prikazuju razvoj mreže koja je uzeta kao podlaga pri

izradi kalkulacije. Razvoj mreže u prvim godinama primarno je usmjeren na priključivanje

poslovnih korisnika te korištenje postojeće mrežne infrastrukture (alkatena). U tom smislu

prva faza roll-outa korak po korak koristi postojeću infrastrukturu (kategorija dva) i priključuje

zgrade sa novim vodovima (kategorija jedan). Predpostavljamo da će se i u narednim

godinama pri zemljanim radovima u gradu Krku paralelno postavljati novi vodovi, te se druga

kategorija vodova koristi i u kasnijim fazama izgradnje ali sa smanjenim udjelom. Treća

kategorija postavljanja vodova (alternativne metode instalacije) tokom vremena postaje sve

jače zastupljena. Ova kategorija predstavlja postavljanje vodova na zemljane stupove kao i

alternativne metode kopanja kao što je postavljanje vodova u odvodnu kanalizaciju, micro- ili

nano-trenching7 te izvlačenje bakrenog voda iz postojećih kabela i zamjena sa optičkim

vodomu8. Pošto cijena zemljanih radova najviše utječe na ukupnu cijenu projekta, upravo je

tu potrebno izvršiti optimizaciju.

Predlaže se postavljanje osnovnog razdjelnika (MDF, main distribution frame) unutar zgrade

Ponikve, pošto u zgradi već postoji nova prostorija za informatičku i telekomunikacijsku

7 Rezanje asfalta i polaganje voda u nastali procjep dubine 30 cm (micro-trenching) ili 5 cm (nano-trenching) 8 Moguće primjeniti u mreži krčke kabelske televizije


21

opremu koja dozvoljava postavljanje i ove opreme. Osim toga ova prostorija ima

odgovarajući strujni priključak, klimatizirana je te postoji nadzor pristupa i kontrole 24 sata.

Postojeći sustav cijevi (alkatena) takoñer terminira u zgradi Ponikve tj. u ovoj prostoriji.

Obzirom da se predlaže point-to-point arhitektura, rubni položaj zgrade u odnosu na grad je

nepovoljan ali se sa druge strane štede značajna sredstva koja bi se morala investirati za

jednu novu zgradu u centru grada. Prije nego se donese konačna odluka, potrebno je načiniti

detaljnu analizu cijene koštanja obje varijante.

Slika 6: Mreža u prvoj godini izgradnje (godina 1.)


22

Slika 7: Instalirani prazni cjevovodi (alkaten) u G radu Krku

Obzirom na planiranu prvu fazu (godina 1.) i naše pretpostavke za buduće faze roll-outa, u

tabli su navedene dužine vodova mreže u priključnom dijelu:

Razvoj mreže u

metrima / godini

Go-

dina

1

Go-

dina

2

Go-

dina

3

Go-

dina

4

Go-

dina

5

Go-

dina

6

Go-

dina

7

Go-

dina

8

Go-

dina

9

Go-

dina

10

Kategorija 1 (novi vodovi) 775 500 500 500 500 1500 1500 1500 1500 1000

Kategorija 2 (korištenje postojećih vodova) 3825 3125 1000 1000 1000 1000 750 750 750 500

Kategorija 3 (alternativne metode polaganja) 500 1000 1000 1000 1500 2500 2500 2500 2500 2500

Tabla 1: Razvoj pristupnog dijela mreže

Ukupna dužina mreže u pristupnom dijelu u periodu od 10 godina bila bi 40.275 metara.


23

3.2.3 Aktivni mrežni elementi

Predlažemo mrežnu arhitekturu tipa točka-točka (point-to-point) pri čemu će svaki

korisnik/kućanstvo biti spojeno na glavni razdjelnik zasebnim optičkim vodom. Ova vrsta

arhitekture pokazuje najbolje osobine što se buduće potražnje tiče. U usporedbi sa točka-

više točaka (point-to-multipoint) tehnologijama kao npr. GPON (Gigabit Passive Optical

Network) gdje optički vodovi iz kućanstava najprije bivaju agregirani u zajednički spliter te od

splitera do glavnog razdjelnika vodi samo jedno optičko vlakno, točka-točka arhitektura

realizirana je bez dodatne opreme za višestruko prenošenje (multipleksiranje). Nedostatak u

vidu korištenja većeg broja optičkih vodova, kompenziran je stalnim padom cijena istih.

Cijena koštanja optičkih vodova uključena je u kalkulaciju cijene pristupne mreže.

Slika 8. pokazuje arhitekturu za optičku mrežu tipa točka-točka.9

Slika 8: FTTH to čka-to čka ilustracija (izvor: WIK Consulting)

Optički vod na korisničkoj strani terminira korisničkom opremom (CPE usmjerivač). Ovaj

usmjerivač neposredno komunicira sa središnjim razdjelnikom (central switch) na lokaciji

metro cora posredstvom Ethernet baziranog prijenosa. Optički vodovi u koncentratoru

terminiraju na mrežnoj strani optičkog razdjelnika (ODF, optical distribution frame). Samo

9 Vidi WIK: The Economics of Next Generation Access – A study for European Competitive Telecommunication

Association (ECTA), rujan 2008, slika 26.


24

vodovi koji spajaju aktivne korisnike biti će priključeni na razdjelničku stranu ODF-a pa tako I

na koncentrator u vidu Ethernet razdjelnika.

Obzirom na predloženi model poslovanja “gradske otvorene mreže”, Grad Krk bi bio

odgovoran samo za pasivnu infrastrukturu te bi upravljanje aktivnim elementima i davanje

korisničkih usluga prepustio drugim poduzećima. Pokazat ćemo da je ovaj model poslovanja

poželjan kao krajnji cilj ali da će biti potrebno napraviti nekoliko meñukoraka da bi se stvorila

odgovarajuća poslovna okolina. Nakon izgradnje pasivnog dijela mreže, u prvom daljnjem

koraku potrebno je postaviti aktivnu infrastrukturu koja će omogućiti fleksibilno spajanje

korisnika sa davateljem Internet i drugih usluga. Kao cijenu koštanja razdjelnika sa 24 fast

ethernet priključaka odredili smo 2.000 €.10 Ovi ethernet razdjelnici takoñer imaju layer 2 i

layer 3 funkcionalnost što im daje potrebnu fleksibilnost za primjenu modela poslovanja koje

predlažemo gradu Krku. Ponuñivači usluga spojeni su na gradsku optičku mrežu na potpuno

isti način kao što su spojeni i korisnici. Ethernet razdjelnik dozvoljava upravljanje VLAN

(Virtual Local Area Network) vezama od korisnika prema odreñenom ponuñivaču usluge.

Ethernet razdjelnik prema backhaulu ima gigabitno sučelje.

Za cijenu koštanja korisničke opreme (CPE) uzeto je 90 € (SBR iskustvo/analiza). Time za

ukupnu cijenu koštanja dobivamo 90 + 83 = 173 € (bez optičkog razdjelnika). Dodatno

uzimamo za troškove instaliranja radjelnika, internog kabliranja i ostalih troškova 10.000 €.

Na taj način za ovu kalkulaciju dolazimo dakle do vrijdnosti od 173 € za svakog priključenog

korisnika te dodatnih 10.000 € u prvoj godini poslovanja.

U smislu odreñivanja cijene koštanja aktivnih mrežnih elemenata, cijena koštanja po

korisniku multipliciran je sa brojem aktivnih korisnika.

3.2.4 Backhaul

Pod backhaul-om podrazumijevamo vezu izmeñu lokalne pristupne mreže sa pristupnom

točkom Interneta. Postoje tri opcije što se praktične realizacije ove veze tiče:

• Veza sa lokalnim ponuñivačem Internet pristupa

10 An example product is ECI AS9205 Compact Carrier Grade FE Aggregation Switch


25

Za grad Krk ova bi opcija ograničila izbor ponuñivača usluga na postojeća dva (T-HT i Optima Telekom) te zahtjevalo prihvaćanje maloprodajnih cijena istih.

• Vlastite veze sa Rijekom

Na Zametu u Rijeci postoji daleko više opcija što se izbora ponuñivača usluge pristupa Internetu tiče. Vezu izmeñu Krka i Rijeke bilo bi moguće realizirati pomoću iznajmljenih vodova, dark fibre ili vlastitim vodovima.

• Vlastita veza sa Zagrebom

U Zagrebu postoji Internet pristupna točka (CIX) te još veći izbor što se davatelja usluge pristupa Internetu tiče. I ova veza bi se mogla realizirati preko iznajmljenih vodova ili dark fibre.

Slika 9. pokazuje opcije koje gradu Krku stoje na raspolaganju u realizaciji veze prema

davateljima Internet usluga te ponuñivačima drugih usluga.

Slika 9: Opcije za vezu gradske mreže na www

U prvom koraku preporučeno je uključiti u kalkulaciju backhaul vezu prema Zagrebu. To bi

predstavljalo alternativu naspram korištenja usluga lokalnih ponuñivača usluga Internet

pristupa. Veza se može realizirati na slijedeća tri načina:

• Prvi način – korištenjem veze sloja 2 mrežnog operatera izmeñu Krka i Zagreba. Sloj 3 veza (Internet) će biti realiziran od strane istog ili drugih operatera prisutnih na CIX-u.

• Drugi način – uspostava vlastite fizičke veze prema Rijeci (pogledaj poglavlje 9.2) i unamljivanje voda do Zagreba. Sloj 3 veza će biti realizirana od strane istog ili drugih operatera prisutnih u Rijeci ili na CIX-u u Zagrebu.


26

• Treći način – uspostava vlastite fizičke veze prema Zagrebu. Sloj 3 veza će biti realizirana od strane ponuñivača Internet pristupa prisutnih na CIX-u.

Unutar vremenskog okvira ove studije nije bilo moguće dobiti službenu ponudu za iznajmljeni

vod do Rijeke ili Zagreba te uvrstiti dobivene iznose u kalkulaciju. Obzirom na to da postoji

nekoliko opcija implementiranja i posebnih uvjeta projekta (tj. sa dugim periodom najma i

mogućnošću realizacije vlastite veze sa Rijekom) ističemo potrebu daljnjih razgovora sa

mogućim ponuñivačima prije donošenja odluke o investiciji.

Za potrebe kalkulacije u ovoj analizi uzeta je benchmark vrijednost od 40 Eura11 po kilometru

po mjesecu za dark fibre. Zračna linija izmeñu Krka i Zagreba je 140 km što predstavlja

dužinu kanala od (1,612 x 140 =) 224 km. Tome je potrebno dodati iznos od 12.000 Eura za

aktivnu 10 GigB-Ethernet opremu na obje kranje točke i jedan repeater. Ukupni iznos za

vezu izmeñu Krka i Zagreba bi tako bila 107.520 Eura za optičko vlakno (dark fibre) plus

36.000 Eura za aktivne komponente odnosno 143.520 Eura u prvoj godini poslovanja.

Uračunali smo da se aktivna oprema mora svakih 8 godina zamijeniti novom opremom te da

cijena opreme svake godine pojeftinjuje 15%.

3.2.5 Terminiranje u www (Internet)

Cijena koštanja terminiranja u WWW je uključena u kalkulaciju na način da se počelo sa 0,50

Eura po korisniku po mjesecu sa godišnjim smanjivanjem od 10%. Ukupna cijena

terminiranja dobiva se multipliciranjem broja korisnika sa prosječnim prometom koji korisnik

generira.

3.2.6 OPEX i indirektni troškovi investicija

Zbrajanjem CAPEX-a za izgradnju pristupne mreže te aktivnih mrežnih elementa, dobiven je

ukupni CAPEX. Ova vrijednost je uzeta kao baza za dobivanja ukupnog OPEX-a te

indirektnih troškova investicije. Iz ranijih projekata, SBR ima pristup podacima o referentnim

vrijednostima za OPEX i indirektne investicije. Ove su vrijednosti uzete te primjenjene na

ukupni CAPEX. Obzirom na činjenicu da je modelirana mreža relativno malena, kalkulacija je

11 Iskustva SBR-a bazirana su na projektima napravljenima za njemačko i austrijsko tržište gdje je taj iznos

izmeñu 32 i 40 Eura za vezu koja sadržava backbone i priključne veze. 12 Faktor od 1,6 baziran je na iskustvima SBR usporeñujući zračnu udaljenost sa točnim vrijednostima duljina

backbone veza u Njemačkoj.


27

uzela u obzir jednog zaposlenika sa punim radnim vremenom, uključujući i dodatne te

zajedničke troškove indirektnog upravljanja mrežom.

3.2.7 Dimenzioniranje prometa

Kod dimenzioniranja prometa potrebno je uzeti u obzir broj aktivnih korisnika. Pod

pretpostavkom da je svaki korisnik priključen sa 100 Mbit/s te da je nadalje gotovo sav

promet usmjeren prema Interntu, proizlazi da će backhaul morati moći transportirati vrlo

velike količine podataka. Pošto svi korisnici neće biti aktivni u isto vrijeme te svi neće uvijek

koristiti maksimalni mogući kapacitet, uzet je faktor prebukiranja od 1:30.

Za 3.000 korisnika i priključne veze od 100 Mbit/s, maksimalna brzina prijenosa Backhaula bi

morala biti 300 Gbit/s. Ako se uzme u obzir faktor prebukiranja od 1:30 dolazi se do

kapaziteta Backhaula od 10 Gibt/s. Ovo je razlog i zašto smo izabrali dark fibre te predložili

izgradnju vlastite optičke veze za vlastitom opremom. Na taj način bi od samog početka bilo

moguće realizirati vezu od 10 Gbit/s po vrlo razumnoj cijeni te omogućiti transport podataka

do Internet čvorišta.

3.3 Prihodi

Izvedeni OPEX i CAPEX usporeñeni su sa mogućim prihodima. Prihodi su odreñeni kao

ARPU (prosječni prihodi po korisniku) u dva segmenta tj. klasi 1 korisnika (poslovni partneri) i

klasi 2 korisnika (ostali korisnici). Ovi su prihodi zatim multiplicirani sa brojem korisnika.

Pretpostavljeni broj novih korisnika iz godine u godinu prikazan je u sljedećoj tablici:

Godišnji

prirast

Godina

1

Godina

2

Godina

3

Godina

4

Godina

5

Godina

6

Godina

7

Godina

8

Godina

9

Godina

10

Poslovni partneri 45 15 5 5 5 5 5 5 5 5

Privatni korisnici 20 50 50 100 100 250 400 500 500 500


28

Ukupan broj poslovnih partnera (hotela i drugih VIP korisnika) je 100 dok je ukupan broj

privatnih korisnika 2470. Ova tablica je takoñer i pokazatelj marketinške strategije. U prvoj

fazi roll-outa fokus je na poslovnim korisnicima a u drugoj fazi cilja se na privatne korisnike.

Sljedeća krivulja pokazuje broj metara izgrañene priključne mreže te prirast u broju korisnika

koji generiraju prihode:

metara pristupne mreže i broj korisnika koji generiraju prihod

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

godin

a 1.

godin

a 3.

godin

a 5.

godin

a 7.

godin

a 9.

godin

a 11.

godin

a 13.

godin

a 15.

godin

a 17.

godin

a 19.

godin

a 21.

godin

a 23.

godin

a 25.

godin

a 27.

godin

a 29.

met

ara

pris

tupn

e m

reže

0

500

1000

1500

2000

2500

broj

akt

ivni

h ko

risni

ka

broj metara nove pristupne mreže, kategorija 1 broj metara nove pristupne mreže, kategorija 2

broj metara nove pristupne mreže, kategorija 3 broj aktivnih korisnika

Slika 10: ukupna dužina pristupne mreže i broja akt ivnih korisnika

Za Krk se kao prosječna brzina priključka privatnih korisnika može uzeti 4 Mbit/s (10 Eura od

strane Optima Telekoma i 15 Eura od T-HT-a) i obračun po utrošenom volumenu prijenosa

podataka. Neograničena potrošnja u volumenu kod Optima Telekom stoji 7 Eura a kod T-HT-

a 14 Eura mjesečno. Time dobivamo prosječnu cijenu koštanja za privatne korisnike od 18

Eura, koju koristimo u našim kalkulacijama.

Za poslovne partnere računamo sa većim ARPU-om zbog veće kvalitete (QoS, Quality of

Service) i bolje korisničke podrške (SLA, Service Level Agreement). Zato računamo sa

ARPU-om koji je dva puta veći od onoga za privatne korisnike.

Krivulja upućuje na zaključak da bi bilo dobro već ranije krenuti sa priključivanjem privatnih

korisnika nego što bi to bio slučaj u primjenjenom modelu poslovanja. Postoji nekoliko

mogućih optimizacija koje bi bilo potrebno ispitati u daljnim detaljnim modelima poslovanja.


29

3.4 Odreñivanje ulaznih podataka

Slijedeća tabela pokazuje vrijednosti i izvor ulaznih podataka uzetih u kalkulaciju:

Ulazni parametri Vrijednost Izvor

CAPEX po metru pristupne mreže

Vidi u nastavku Različita usporedna mjerenja i studije koštanja, vidi u nastavku

Broj metara kanala Vidi u nastavku Razvoj tržišta potražnje po SBR-ovoj procjeni, vidi u nastavku

Broj priključenih kuća Vidi u nastavku Razvoj tržišta potražnje po SBR-ovoj procjeni, vidi u nastavku

Tržišni udio Počevši sa 100% u prvoj godini i pad od 2% svake sljedeće sve do 10. godine. Nakon toga konstantno na 80%

Razvoj tržišta potražnje po SBR-ovoj procjeni

Koštanje Peeringa/IP-upstreama

Počevši sa 0,50 Eura po korisniku po mjesecu sa smanjenjem od 10% godišnje

SBR-ova iskustva iz projekata koštanja kod manjih ISP-a (Austrija i Njemačka) – prilagoñeno obzirom na velike pristupne brzine te općenitog smanjena veleprodajnih cijena peeringa i IP-upstreama

Koštanje iznamljenog voda izmeñu Krka i Zagreba

Instalacija: 36.000 € u 1. godini, ca. 9.800 € u 8. godini, 2.700 € u 16. godini i 730 € u 24. godini. Godišnji najam neosvjetlenog voda (dark fibre): 107.520 €

Vidi iznad

Investicija u aktivnu mrežnu infrastrukturu po korisniku

173 € po korisniku + cijena set-up-a od 10.000 € u 1. godini

Na osnovi naših podataka dolazimo do 173 € po korisniku za korisničku opremu (CPE), usmjerivač te 10.000 € za troškove instaliranja u 1. godini13

Direktna oprema za rad i upravljanje 9,70%

SBR benchmark

Investicija u indirektnu opremu 4,00% SBR benchmark

Indirektni OPEX 4,20% SBR benchmark

Indirektni radni troškovi (EPMU) 12,60% SBR benchmark

13 Kao usporedna vrijednost navodimo studiju AT Kearney koja navodi trošak od 231 € po korisniku za

Thesaloniki u Grčkoj. Vidi AT Kearney and Planning SA., “Developing the Hellenic Ministry of Transport and Communications 5 year broadband strategy for Greece”, Atena, svibanj 2008


30

Ulazni parametri Vrijednost Izvor

Minimalni EPMU 75.000 € Bazirano na komentarima za OPEX i koštanju indirektnog rada, ukupni troškovi OPEX-a su podcjenjeni u slučaju projekta malog obima. Zato odreñujemo minimalni trošak za indirektne poslove od 75.000 € godišnje koji odgovaraju jednom zaposleniku sa punim radnim vremenom.

WACC (koštanje kapital) 15% EU komisija je predložila kamatu od 15% pri investicijama u pristupne mreže sljedeće generacije (NGA) da bi privukla veći broj investitora. Prosječna vrijednost u Europi je oko 10-14% za fiksne i mobilne mreže. Za očekivati je da će rizik za izgradnju potpuno nove mreže biti nešto veći pa zato kalkuliramo sa 15%.14

ARPU, klasa 1 (partner korisnici)

Bazični slučaj: 36 € po mjesecu za bit-pipe uslugu

Najbolji slučaj: 50 € po mjesecu Najlošiji slučaj: 24 € po mjesecu

SBR-ova procjena

ARPU, klasa 2 (drugi korisnici)

Bazični slučaj: 18 € po mjesecu za bit-pipe uslugu

Najbolji slučaj: 25 € po mjesecu Najlošiji slučaj: 12 € po mjesecu

SBR-ova procjena

3.4.1 CAPEX po metru

Glavni troškovi FTTH projekta su troškvi za realizaciju priključnog dijela odnosno metri

priključne mreže koju je potrebno izgraditi da bi se korisnicima omogućilo korištenje usluga.

U poglavlju 3.1 smo pokazali kako mreža može biti planirana i koliko metara priključne mreže

je potrebno izgraditi. Pri tome je uzeto u obzir i da postoje tri različite cijene koštanja (načina

izgradnje) pristupne mreže. Odreñivanje cijene svakog pojedinog tipa izgradnje prikazan je u

nastavku:

14 ERG Report, Regulatory Accounting in Practice 2008, rujan 2008, strana 26


31

CAPEX u slu čaju postojanja kanala : Ovaj tip odnosi se na slučaj kada se koristi postojeća

kabelska infrastruktura te se u njemu već nalazi uvučena optika. Cijena koštanja dobivena je

iz nekoliko studija troškova koje su izvedene diljem svijeta. Napravljena je analiza studija od

strane WIK Consult za europsku industrijsku organizaciju telekomunikacijskih operatera

(ECTA) u kojoj je odreñena cijena koštanja na bazi postojećih kanala u ruralnim područjima

te dolazi do sljedećih rezultata: 15

Pošto je ova tabela sačinjena kao sažetak većeg broja različitih studija, mi ove vrijednosti

koristimo i u našem proračunu. Bazirano na usporednoj studiji WIK-a opseg investicija za

realizaciju točka-točka u pristupnom dijelu su izmeñu 1.160 € i 2.111 € za svaku priključenu

kuću i postotak aktivnih korisnika od 50%. U našoj kalkulaciji mi polazimo od 100%-nog broja

aktivnih korisnika na početku te 80%-nog na kraju desete godine i nadalje. Prilagoñavajući

opseg investicija na nove parametre (uzimajući 80%) rezultira u opseg investicija izmeñu 725

€ i 1.425 €. Za slučaj bazične kalkulacije računamo sa iznosom od 1.000 € po pristupnoj liniji,

za najbolji slučaj sa 725 € a za najlošiji sa 1.425 € kao CAPEX po pristupnoj liniji uključujući i

kućno kabliranje. Polazeći od prosječno 50 metara dužine kućnog priključka po korisniku,

cijena koštanja po metru su za naš slučaj 14,50 €/m (najbolji slučaj), 20 €/m (bazični slučaj) i

28,50 €/m (najlošiji slučaj).16

15 WIK Consult, „The Economics of Next Generation Access - Final Report”, studija za ECTA-u, Study for ECTA,

rujan 2008, strana XVI 16 Ove brojke su takoñer usporeñene sa cijenikom Deutsche Telekom-a u Njemačkoj za optički priključak u

pristupnom dijelu izmeñu MDF-a i uličnih kabineta. Pod predpostavkom planiranog priključenja 50 linija te narudžbe od 20 linija po ruti, cijena koštanja naručivanja, planiranja, implementiranja optičkog priključka te iznajmljivanja jedne četvrtine kanala na 30 godina, rezultira u cijenu koštanja od ca. 235 €. U ovu cijenu nije uračunato koštanje postavljanja mufe, razvodnih kutija i drugo. Takoñer nije uračunato kućno kabliranje. Uzimajući u obzir da regulatorna agencija uobičajeno regulira sa nižim cijenama od onih prikazanih od strane operatera, ova se vrijednost može uzeti kao potvrda naših referentnih vrijednosti.


32

CAPEX po metru zemljanih radova: Cijena koštanja zemljanih radova je proučena u nizu

analiza troškova po cijelom svijetu. U referentnoj studiji WIK Consult-a, prosječna cijena

troškova je izmeñu 50 i 120 € po metru a u toj studiji izuzetak jedino čini analiza OPTA-a u

Nizozemskoj sa 30 € po metru.17 Studija francuskog regulatora za telekomunikaciju (ARCEP)

zaključuje da je cijena troškova izgradnje kanala 25€/m, pri čemu su oni sačinjeni iz cijene

troškova tehničkog planiranja (2 €), vodova (3€), pristupnih otvora (10€) i samog iskopa

(10€).18 Cijena od 25€/m je takoñer praktično potvrñena od strane GP-a i Elektroprimorja

(Krk) za radove sprovedene na asfaltiranim površinama pri čemu je iskop širine 40 i dubine

80 cm. Iz svega izloženog zaključujemo da je cijenu troškova od 25€/m moguće primjeniti u

analizi cijene troškova optičke mreže za Grad Krk. Pri tome svraćamo pozornost i na prilog A

ovog dokumenta u kojem je dan pregled alternativnih metoda polaganja. Pošto na ove

troškove treba dodati i CAPEX za instalaciju te materijal (vidi gore), ukupni CAPEX za metar

optičke mreže u slučaju izvedbe zemljenih radova iznose:

• najbolji slučaj: 25 + 14,50 = 39,50 €/m

• bazični slučaj: 25 + 20,50 = 45 €/m

• najlošiji slučaj: 25 + 28,50 = 53,50 €/m

CAPEX u slu čaju korištenja nadzemnih vodova (OTA) i drugih alte rnativnih metoda: Za

cijenu alternativnih metoda uključujući i korištenje nadzemnih vodova (OTA, Over The Air)

predpostavljamo da su one veće od CAPEX-a u slučaju postojećih vodova ali niže od slučaja

u kojem je potrebno izvesti zemljane radove. U Japanu gdje se optička mreža prvenstveno

gradi korištenjem nadzemnih vodova i drugim alternativnim metodama, cijena optičke petlje u

priključnom dijelu iznosi 28,80 € po metru optike izvedene u PON (Passive Optical Network)

tehnologiji. Uzimajući u obzir prosječnu dužinu od 50 metara korisničkog priključka te povrat

sredstava od 7 godina19 , to bi rezultiralo u cijenu troškova od ca. 48 € po metru. Ova

vrijednost bazirana je na korištenju PON tehnologije te mješavine OTA i drugih metoda

kabliranja. Zato uzimamo ovu vrijednost kao najlošiji slučaj dok bi u najboljem slučaju

17 WIK Consult, „The Economics of Next Generation Access - Final Report”, studija za ECTA-u, rujan 2008,

strana 5 18 Avisem, “Etude portant sur les spécifications techniques des infrastructures de genie civil susceptibles de

supporter des réseaux d’accès FTTH “ ; partie 2 de l’étude: Eléments de spécifications des infrastructures”, study for ARCEP, rujan 2007

19 WIK Consult, „The Economics of Next Generation Access - Final Report”, studija za ECTA-u, rujan 2008, strana 55


33

CAPEX bio 10% veći od upotrebe postojećih vodova. Bazični slučaj dobivamo kao

aritmetičku sredinu najboljeg i najlošijeg slučaja. Iz toga dakle proizlaze sljedeće vrijednosti:

• najbolji slučaj: 22 €/m

• bazični slučaj: 35 €/m

• najlošiji slučaj: 48 €/m

3.5 Rezultati analize procjene troškova i prihoda

Bazirano na metodologiji opisanoj u poglavlju 3.1 i ulaznim parametrima iz poglavlja 3.4

sprovedena je gruba analiza troškova i prihoda za bazični, najbolji i najlošiji slučaj. Zbog

netočnosti koju prati gruba analiza, raspon rezultata je nešto veći ali obzirom na specifične

rezultate te okvire u kojima se razmatra profitabilnost, ovo nije problematično kao što bi to

bio slučaj kod točnih vrijednosti. Za bazični slučaj neto sadašnja vrijednost (NSV) je

negativan sa ukupnim iznosom od 1,3 miliona € pri WACC-u20 od 15%. Točka pokrića (break-

even) je dostignuta počevši sa 11. godinom te nadalje. Sljedeća krivulja pokazuje očekivani

novčani tok (cash flow) za sljedećih 30 godina:

nov čani tok

-

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

godina

eura

prihodi, godišnji

out-flow, godišnji

Slika 11: nov čani tok u 30 godina 21

20 Weighted Average Cost of Capital (WACC) označava trošak kapitala ili točnije ponderirani prosječni trošak

kapitala gdje ponderi predstavljaju vrijednosne udjele svake komponente kapitala u ukupnoj strukturi 21 out-flow u krivulji je definiran sa novcem plaćen od strane poduzeća da bi se platile tekuće, investicijske i

financijske aktivnosti.


34

Ako se ove vrijednosti zbroje i diskontiraju na sadašnje vrijednosti (tj. uzimajući u obzir trošak

kapitala od 15%) rezultat je prikazan u slijedećoj slici:


-2.000.000

-1.500.000

-1.000.000

-500.000

-

500.000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

godina

eura

diskontirani prihodi

out-flow, diskontiran

neto novčani tok, kumulativan, diskontiran

Slika 12: Kumulativni nov čani tok (diskontiran)

Kao što je vidljivo iz krivulje, diskontirani ukupni novčani tok (pri čemu je crvena krivulja

jednaka vrijednosti NSV) je -1,3 miliona € nakon 30 godina poslovanja.

Interesantno je pogledati raspodjelu troškova u slici 13. Ovdje su troškovi prikazani kao

nediskontirane vrijednosti za 30 godina. Vidljivo je da cijena koštanja same izgradnje

pristupne mreže iznosi svega 15% ukupnih troškova. Veliki dio troškova odnosi se na

transportnu mrežu izmeñu Krka i Zagreba. Upravo je na ovom dijelu moguće izvršiti

optimizaciju projekta. Ako bi Grad Krk npr. kooperirao sa nekim od postojećih ISP-a, taj bi

ISP morao biti u stanju realizirati transportnu mrežu do Zagreba po znatno povoljnijim

cijenama. Nadalje, u kalkulaciji indirektni troškovi OPEX-a (režijski troškovi) čine 22%

ukupnih troškova, što proizlazi iz činjenice da računamo sa minimalno jednim zaposlenim sa

punim radnim vremenom te iznosom od 75.000 € godišnje. Ovo smatramo potrebnim zbog

osiguravanja podrške za prvu kategoriju korisnika (hotele i poslovne partnere).


35

raspodjela troškova (nediskontirano)

15%

4%

1%

32%

1%

17%

22%

8%

CAPEX, pristupna mreža aktivna opremapeering/IP-upstream Backbone (do Zagreba)direktna oprema za rad i upravljanje investicija u indirektnu opremuindirektni OPEX indirektni operativni troškovi (EPMU)

Slika 13: Raspodjela troškova

Kao što je navedeno u poglavlju 1.2 za neke vrijednosti parametara postoje odreñeni opsezi

a nije dana točna vrijednost. Najpovoljnije vrijednosti su uzete za izračun najboljeg slučaja a

najnepovoljnije vrijednosti za izračun najlošijeg slučaja. Različite ulazne vrijednosti

prikazane su u sljedećoj tabeli:

Ulazni parametar Najbolji

slu čaj

Bazični

slu čaj

Najlošiji

slu čaj

CAPEX po metru, kategorija 1 39,50 € 45 € 53,50 €

CAPEX po metru, kategorija 2 14,50 € 20 € 28,50 €

CAPEX po metru, kategorija 3 22 € 35 € 48 €

Prihodi (poslovni partneri), godišnje

600 € 432 € 288 €

Prihodi (ostali korisnici), godišnje 300 € 216 € 144 €

Broj priključaka Počevši sa 65 u prvoj godini te povećavanje do 2.700 u 8. godini

Počevši sa 65 u prvoj godini te povećavanje do 2.470 u 10. godini

Počevši sa 10 u prvoj godini te povećavanje do 1.300 u 15. godini


36

Iz ovih vrijednosti parametara dobivene su slijedeće kumulativne i diskontirane krivulje

novčanog toka za sva tri slučaja:


-3.000.000

-2.500.000

-2.000.000

-1.500.000

-1.000.000

-500.000

-

500.000

godin

a 1.

godin

a 3.

godin

a 5.

godin

a 7.

godin

a 9.

godin

a 11

.

godin

a 13

.

godin

a 15

.

godin

a 17

.

godin

a 19

.

godin

a 21

.

godin

a 23

.

godin

a 25

.

godin

a 27

.

godin

a 29

.

godina

eura


Slika 14: Kumulativni nov čani tok za razli čite scenarije

Kalkulacije su načinjene sa WACC-om (trošak kapitala) od 15%. Za neke projekte mjesne

zajednice imaju mogućnost financirati investicije po daleko povoljnijim uvjetima. Ako se

trošak kapitala kalkulira sa kamatom od 6% umjesto 15%, rezultat kalkulacije neto sadašnje

vrijednosti je -880.000 € za bazični slučaj, -4,8 miliona € za najlošiji slučaj dok bi najbolji

slučaj postao daleko bolji, rezultirajući sa plusom od 2,4 milliona €:


-6.000.000

-5.000.000

-4.000.000

-3.000.000

-2.000.000

-1.000.000

-

1.000.000

2.000.000

3.000.000

godin

a 1.

godin

a 3.

godin

a 5.

godin

a 7.

godin

a 9.

godin

a 11

.

godin

a 13

.

godin

a 15

.

godin

a 17

.

godin

a 19

.

godin

a 21

.

godin

a 23

.

godin

a 25

.

godin

a 27

.

godin

a 29

.

godina

eura


Slika 15: Kumulativni tok novaa pod pretpostavkom W ACC-a od 6%


37

Sumirajući sve ove rezultate, zaključak je da će ishod ovako planirane investicije po svemu

sudeći biti negativan. Postoji mala vjerojanost pozitivnog rezulatat ali da bi se došlo do toga

veći broj parametara mora postići svoju maksimalnu pozitivnu vrijednost.

3.6 Zaklju čak

Gruba kalkulacija procjene investicija i prihoda jasno pokazuje da je investicije jedino

moguće sprovesti uz podršku javnog sektora ili primjenom drugačijeg modela poslovanja. U

ovom modelu, prihodi neće biti u stanju pokriti CAPEX od 1,5 milijuna € za izgradnju optičke

pristupne mreže. Ukupno je za očekivati rezultat izmeñu gubitka od -2,8 milijuna € (neto

sadašnja vrijednost) za najlošiji slučaj te dobitka od 230.000 € (neto sadašnja vrijednost) za

najbolji slučaj. Najvjerojatniji rezultat će biti gubitak od oko -1,5 milijuna € (neto sadašnja

vrijednost) koji se dobiva za kalkulaciju bazičnog slučaja.

Iako su ove kalkulacije samo gruba procjena ipak jasno pokazuju da bi bilo potrebno izabrati

drugi model poslovanja. Optimizaciju modela poslovanja bilo bi moguće postići sa npr.

bliskom suradnjom ili kroz zajedničko poduzeće sa jednim ISP-om u kombinaciji sa

kreativnim financiranjem. Na taj način bi bilo moguće očekivati da će investicija u gradsku

optičku mrežu biti profitabilna. Pri tome je jedna od osnovnih točki smanjivanje troškova

transportne veze izmeñu Krka i Zagreba kao i troškova upravljanja i održavanja mreže. Prije

nego se donese konačna odluka o suradnji, preporučujemo izradu detaljne analize troškova

bazirane na tzv. bottom-up investicijskim vrijednostima i lokalnim ponudama proizvoñača i

grañevinskih poduzeća kao ulaznim vrijednostima. Ako se odredi drugi model poslovanja,

takoñer je potrebno izvršiti novu kalkulaciju baziranu na novim ulaznim podacima.


38

4 Financiranje

4.1 Uvod

Kada se postavljaju optičke mreže, to obično iziskuje značajna ulaganja financijskih

sredstava. Iznos ulaganja relativno je velik u odnosu na raspoloživi proračun i veličinu grada

ili općine koji će biti opremljeni optičkom mrežom, tj. takva ulaganja često predstavljaju

najveći pojedinačni projekt koji su neki grad ili općina ikad poduzeli. Ako pretpostavimo da se

radi o iznosu od preko 1.500 eura po svakoj kući priključenoj na mrežu, lako je zaključiti da

taj iznos, pomnožen ukupnim brojem kućanstava, rezultira velikom ukupnom sumom

potrebnih sredstava. Za Grad Krk takvo bi ulaganje iznosilo 3,3 milijuna eura za 2.200

kućanstava, što u svakom slučaju predstavljala značajan iznos u odnosu na ukupna

raspoloživa sredstva u gradskom proračunu. Kada se uzme u obzir predloženi model gradnje

optičke mreže, a to je gradska mreža otvorenog tipa, financijski aspekt treba pomno

razmotriti.

Iskustva u drugim zemljama su pokazala da su tržišna rješenja, tj. privatna ulaganja, polučila

različit uspjeh u tim zemljama. Odluka o tomu da li će se pristupiti privatnom ulaganju ili ne

ovisi o velikom broju faktora kao što su (1) održivost poslovnog modela, (2) postojanje

konkurencije, (3) penetracija i korištenje širokopojasnih mreža, te (4) regulatorno i pravno

okruženje. Navedeni faktori odreñuju kolika je vjerojatnost privatnih ulaganja kod uvoñenja

optičkih mreža. Ako uvjeti za privatna ulaganja nisu optimalni, potrebno je ispitati druga

moguća rješenja koja pretpostavljaju veću uključenost javnog sektora.

4.2 Usporedba me ñunarodnih iskustava

Općenito govoreći, Europa zaostaje za ostalim regijama u svijetu kad se radi o ulaganjima u

optičke mreže. Na Dalekom istoku razina ulaganja u optičke mreže daleko je veća, a takva

su ulaganja uglavnom podržana ili financirana od središnje države, tj. javnim izvorima

sredstava. Situacija u Europi je drukčija; tamo gdje dolazi do takvih ulaganja, njih uvijek

poduzimaju novi, a ne pozicionirani, mrežni operateri. Nadalje, izravno financiranje ulaganja

u optičke mreže od strane javnog sektora takoñer je prilično ograničeno iako je razvoj

širokopojasnih mreža prepoznat kao ključni pokretač gospodarskog razvoja i rasta. Meñutim,

to će se tijekom vremena možda promijeniti, a prvi znakovi takvih promjena već su vidljivi u

Švicarskoj i Nizozemskoj gdje pozicionirani operateri sada počinju ulagati u FttB/FttH


39

infrastrukturu. S druge strane, u Hrvatskoj ne vidimo nikakve naznake da su pozicionirani

operateri spremni na ozbiljna ulaganja u optičke mreže, a naročito ne na otoku Krku.

Zbog toga se moraju razmotriti i procijeniti druge opcije. Poslovni model koji je opisan u

prethodnim poglavljima studije govori u prilog rješenja u gradskom vlasništvu. Mreža u

gradskom, tj. javnom, vlasništvu ne mora nužno značiti da se cjelokupni iznos ulaganja

financira iz proračunskih sredstava, već bi se u projekt mogli uključiti i sudionici iz privatnog

sektora. Na primjer, model javno-privatnog partnerstva (JPP) mogao bi biti primjereno

rješenje, pri čemu bi se ostvarila suradnja javnih institucija i privatnih investitora u svrhu

uvoñenja optičke mreže. Meñutim, ako su tijela lokalne vlasti već donijela odluku o uvoñenju

mreže, tu obično postoji malo prostora za suinvestitora iz privatnog sektora. Podjela zadaća i

odgovornosti u okviru modela JPP-a obično podrazumijeva da i odreñeni dio projektnog

financiranja osiguravaju privatni investitori.

4.3 Javne potpore i javno financiranje

Kod ovakvih projekata nikako se ne smije ispustiti iz vida činjenica da je moguće poduzeti

odreñene mjere kako bi ovaj poslovni pristup bio što uspješniji. Postoje mogućnosti za

potporu na strani ponude ili na strani potražnje čime bi se pospješio razvoj optičke mreže.

Poptore na strani ponude mogu biti u obliku financijskih poticaja operaterima ili

proizvoñačima opreme za optičke mreže. Na strani potražnje, mogle bi se dati porezne

olakšice osobama ili poduzećima koja podnesu zahtjev za pristup širokopojasnoj mreži.

Takoñer, moguće je dati poticaje grañevinskim poduzećima i izvoñačima projekata koji

novoizgrañene turističke i druge objekte opremaju infrastrukturom za širokopojasni pristup.

Od velike je važnosti odgovor na pitanje da li Grad Krk može osigurati provedbu takvih mjera

na području Grada, ali naša je pretpostavka da ne postoji takva razina samostalnosti i

neovisnosti u odlučivanju o poreznim pitanjima. Stoga će biti teško osigurati potporu na strani

potražnje kroz mjere ograničene na usko zemljopisno područje. Umjesto toga, mišljenja smo

da se Grad Krk mora usredotočiti na potpore na strani ponude.

4.4 Sustavan pristup financiranju ulaganja u široko pojasne mreže

Kad se radi o financiranju, razlikujemo tzv. klasične opcije i alternativne opcije. Klasične

opcije obuhvaćaju, u osnovi, četiri scenarija, a to su ulaganja:


40

• banaka i štedionica,

• privatnih investitora,

• banaka za obnovu i razvoj, te

• operatera telekomunikacijskih mreža.

Navedene se opcije smatraju “klasičnima” zbog toga što odražavaju pristup ulaganju koji je

bio uvriježen u prošlim desetljećima kada su različiti ulagača dolazili upravo iz tih sektora.

Meñu “alternativnim” opcijama vidimo tri osnovna modela, a to su:

• modeli javno-privatnog partnerstva (JPP),

• javna potrošnja kroz odreñene programe poticaja i potpore, te naposljetku

• izravno financiranje od strane gradova i općina

S obzirom na pristup koji preporučujemo za Grad Krk, u nastavku teksta usredotočit ćemo se

na alternativne pristupe budući da se poslovni model predviñen za Krk ne temelji na

postavljanju mreže od strane operatera telekomunikacijskih mreža, već predviña da će Grad

imati najvažniju ulogu u budućem razvoju.

U pogledu programa poticaja kao što je IPA22 ili drugi pretpristupni fondovi EU za Hrvatsku,

koji su navedeni na www.strategija.hr, mora se primijetiti da se tu ne radi nužno o izravnoj

dodjeli financijskih sredstava. Štoviše, postoje veliki administrativni zahtjevi koje je potrebno

ispuniti prije dodjele tih sredstava, a njihov ukupan iznos obično je relativno nizak u odnosu

na zahtjeve i potrebe cjelokupnog projekta. Naposljetku, države članice EU moraju se

pridržavati strogih odredaba o državnoj pomoći (dugoročno gledano, one će se primjenjivati i

na Hrvatsku). Osim toga, karakteristično je za programe poticaja da se financijska sredstva

odobravaju odreñenom poslovnom subjektu (npr. operateru telekomunikacijske mreže ili

javnom poduzeću) radi polaganja mreže. Budući da poslovni model predviñen za Krk

podrazumijeva da će glavni nositelj projekta biti upravo Grad, ovakav pristup malo je

vjerojatan.

Stoga nam zapravo preostaje samo opcija da gradovi ili općine počnu realizirati ulaganje

sasvim sami ili da se odluče za model JPP-a. U tom slučaju, najveći izazov leži u činjenici da

22 Instrument pretpristupne pomoći (IPA)


41

gradovi raspolažu tek skromnim iznosima kapitala kojima ne mogu u cijelosti financirati

izgradnju mreže, uz odgovornost da njome i upravljaju. Meñutim, postoji odreñena

mogućnost za gradove da uñu u model JPP-a. S druge strane, gradovi i ostale jedinice

lokalne samouprave obično imaju na raspolaganju i opciju pribavljanja sredstava od lokalnih

banaka po relativno povoljnim uvjetima, što bi u velikoj mjeri moglo olakšati financiranje.

Kao što je ranije navedeno, malo je vjerojatno da će gradovi i općine preuzeti ulogu

operatera mreže, ali oni će sudjelovati u financiranju, bilo vlastitim sredstvima ili

zaduživanjem. Takoñer, mogu osigurati i infrastrukturu, ali upravljanje mrežom obično nije u

nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Proučavajući meñunarodna iskustva vidjeli smo da su različiti gradovi i regije u svijetu koristili

sve te modele i primjenjivali slične načine financiranja. Izravna ulaganja gradova ili općina

prvo su se pojavila u Stockholmu23 (koji je velik u usporedbi s Krkom), a dva grada u SAD-u

(Burlington24 i Monticello25) primijenila su model po kojem je grad postao financirajuća

institucija i operater gradske optičke mreže. To pokazuje da rješenje prema kojem gradovi

financiraju ovakve projekte nije toliko neuobičajeno.

U različitim zemljama širom svijeta, postoje posebne institucije kao što su banke za obnovu i

razvoj ili posebne banke za financiranje aktivnosti javnog sektora. Na primjer, u Francuskoj

postoji CAISSE DES DEPOTS, državna financijska institucija koja osigurava financijska

sredstva za lokalne javne institucije u obliku kapitala ili kredita, te im na taj način omogućuje

realizaciju financijski zahtjevnih projekata.

Na europskoj razini djeluje Europska investicijska banka (EIB), a telekomunikacije su jedno

od područja za koje ova banka osigurava financijska sredstva. Preko EIB može se osigurati

financiranje nekih projekata u visini do 50% ukupnih troškova projekta. Budući da se u

slučaju Grada Krka radi o manjem projektu, on bi mogao biti atraktivan za financiranje preko

EIB-a po relativno povoljnim uvjetima. Meñutim, naša iskustva pokazuju da takve banke

pomno proučavaju poslovni plan i podržavaju one modele koji sadrže i element vertikalne

integracije, a nisu čisti veleprodajni modeli.

23 http://www.stokab.se/templates/StandardPage.aspx?id=306 24 http://www.burlingtontelecom.net/ 25 http://www.monticellofiber.com/


42

4.5 Opcije i preporuke

Na temelju odluke o izboru poslovnog modela, posve je očito da Grad Krk ide u pravcu

razvoja gradske mreže, što može u većoj mjeri uključivati financiranje od strane Grada.

Prema tome, Grad može birati izmeñu slijedećih opcija:

• Može ući u JPP i tražiti privatnog investitora koji će podržati projekt, a naročito njegovo financiranje. JPP Centar znanja26 iz Zagreba može biti od velike pomoći ako se odabere ovakav pristup.

• Grad bi mogao koristiti vanjske izvore sredstava preko EBRD-a ili EIB koje, općenito govoreći, financiraju projekte na području telekomunikacija.

• Grad Krk takoñer može biti primoran osigurati dio sredstava potrebnih za ulaganje lokalno. U tom slučaju, trebalo bi vidjeti u kojoj mjeri se odreñeni lokalni proračunski prihodi (od poreza i naknada) mogu koristiti u svrhu financiranja projekta optičke mreže. Na primjer, može se ispitati mogućnost u kojoj mjeri bi vlasnici kuća mogli sudjelovati u financiranju takve mreže. To bi se moglo provesti na način da se odredi obveza sudjelovanja u financiranju ili bi se moglo pristupiti izdavanju obveznica Grada Krka za taj projekt, pri čemu bi kupci obveznica (investitori) kasnije imali mogućnost povrata ulaganja. Meñutim, taj bi model zahtijevao da se aktivnost izdvoji, tj. da se njezina provedba povjeri posebnim jedinicama, a proces se onda odvija po komercijalnim kriterijima.

Iako meñunarodna iskustva pokazuju da je implementacija modela JPP dosta složena,

smatramo da bi to bilo najbolje rješenje za Grad Krk za financiranje mreže. Razlozi su

slijedeći:

• Rentabilnost aktivnosti je neizvjesna, pa se stoga čini da projektno financiranje usmjereno na dugoročne ciljeve predstavlja poželjan pristup.

• JPP je model koji je stekao odreñenu važnost zahvaljujući svojoj uspješnoj implementaciji u Hrvatskoj, a postoje i iskustva na tom području

• Rizik od izgradnje alternativne infrastrukture u Krku od strane privatnih investitora je nizak, a jednom kada gradska mreža bude postavljena, taj će rizik biti još i manji

• Mreža se gradi s ciljem poticanja društvenog i gospodarskog razvoja Krka, a ti su ciljevi u domeni funkcija javnih institucija. Meñutim, tomu je važno dodati operativni know-how – a to je moguće organizirati i ostvariti u okviru modela JPP-a.

26 http://www.himk.hr/r5.html


43

5 Pravni i regulatorni okvir

Hrvatski propisi, kao i propisi na razini EU potiču uključivanje jedinica lokalne samouprave u

projekte izgradnje telekomunikacijske infrastrukture. Stav Hrvatske agencije za poštu i

elektroničke komunikacije (HAKOM) opisan je u Poglavlju 5.1, a stav EU opisan je u

Poglavlju 5.2.

5.1 Propisi Republike Hrvatske

Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama (ZEK - NN 73/08), ne postoje zapreke za

jedinice lokalne samouprave u pogledu izgradnje i upravljanja optičkom mrežom. Meñutim,

ZEK ne ureñuje pitanje vlasništva nad mrežom, već je to pitanje ureñeno drugim zakonskim

propisima Republike Hrvatske o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

U Hrvatskoj još uvijek nije riješeno pitanje vlasništva nad DTK sustavom, tj. mrežom

podzemnih cijevi u kojima se nalaze telekomunikacijski i drugi kablovi. Pozicionirani operater

T-HT prodan je 1999. Deutsche Telekomu. T-HT tvrdi da je, prema tajnom dopunskom

ugovoru izmeñu hrvatske Vlade i Deutsche Telekoma, cijeli DTK sustav bio obuhvaćen tim

ugovorom, te da je sada u vlasništvu T-HT-a. S druge strane, vodovi koji prolaze ispod

gradskih ulica čine dio tih ulica i stoga komunalne infrastrukture ako nije upisano pravo

služnosti. U europskim gradovima, ovaj sustav koristi se za izgradnju i razvoj komunalne

širokopojasne optičke mreže. U poglavlju 9.1 raspravljamo potrebne slijedeće korake u

pogledu DTK-a.

U smislu infrastrukture, nju ne čini samo DTK sustav, već i zgrade, distribucijske točke,

kanali itd. Po mišljenju HAKOM-a, općine i gradovi trebali bi izgraditi svoju vlastitu

infrastrukturu – za to ne postoje nikakve pravne zapreke! Ovaj pristup HAKOM naziva

“integrirana infrastruktura”, a prema njemu postavljanje telekomunikacijske instrastrukture

trebalo bi se odvijati paralelno s postojećom izgradnjom komunalnih objekata i infrastrukture.

Dodatan trošak postavljanja nove komunikacijske infrastrukture za vrijeme drugih

grañevinskih radova predstavlja dobro ulaganje jer je takva infrastruktura tražena od

tradicionalnih telekomunikacijskih kompanija pa se zato može lako dati u najam. Grad bi

takoñer mogao upravljati novom mrežom i cjelokupnu mrežu iznajmiti davateljima usluga.

Mogući poslovni modeli prethodno su detaljnije opisani u poglavlju 2.1. Kada bi Grad Krk

imao svoju vlastitu mrežu, to bi predstavljalo dodatnu uštedu jer bi sve javne ustanove mogle


44

biti meñusobno povezane što bi rezultiralo uštedama u troškovima telekomunikacijskih i

informatičkih usluga. To predstavlja razvoj u smjeru “digitalnog grada” od kojeg imaju koristi

svi grañani jer se smanjuje potreba za obilaženjem šaltera, a mnoge se stvari mogu obaviti

od kuće.

U tom smislu, nadležna regulatorna tijela podržavaju ulaganja u telekomunikacijsku

infrastrukturu, pri čemu je HAKOM svjestan činjenice da operater klasične mreže ne

namjerava ulagati u izgradnju nove infrastrukture u ruralnim područjima. Stoga se Pravilnik27

koji je donio HAKOM odnosi na sve grañevinske radove, pri čemu se propisuje da se

postojeći kanali moraju ispuniti cijevima ako u kanalima još ima slobodnog prostora za to, a u

cijevi se moraju postaviti dodatne mikrocijevi (cijevi malog promjera). Učinak ovih odredaba

nije samo brže postavljanje nove infrastrukture, već i pozitivan učinak u smislu zaštite okoliša

jer se izbjegavaju dodatni iskopi i smanjuje se emisija CO2. U malim gradovima i selima

otoka Krka takoñer treba uzeti u obzir i problem koji je povezan s kopanjem u uskim ulicama

i na ograničenom prostoru, a kroz primjenu ovog Pravilnika taj se problem smanjuje.

Namjera je HAKOM-a da se svakom grañaninu Hrvatske osigura pristup elektroničkim

komunikacijama. Stoga Agencija podržava SVAKU inicijativu koja vodi ostvarenju tog cilja i

koja donosi prednosti korisnicima ili grañanima. HAKOM ne podržava konkurenciju na

području infrastrukture, već postavljanje samo jedne nove infrastrukture na bazi mikrocijevi i

neosvijetljenih kablova koju bi koristili svi davatelji usluga.

Takoñer valja uzeti u obzir da operateri klasičnih mreža u ruralnim područjima nisu spremni

ulagati u izgradnju nove infrastrukture. Meñutim, stalno se javlja potreba za zamjenom i

obnovom postojećih kablova ili povezivanjem dvaju mjesta. Ako neki operater podnese

zahtjev za dobivanje dozvole za postavljanje kablova na stupovima, lokalne vlasti trebale bi

odbiti izdavanje dozvole u tom slučaju uz obrazloženje da se u tu svrhu trebaju koristiti

postojeći kanali u javnom vlasništvu.

5.2 Propisi EU

Uzimajući u obzir regulatorni okvir EU za javno financiranje i državne potpore, jedinice

lokalne samouprave trebaju uzeti u obzir slijedeća pitanja i odredbe:

27 NN 73/08: Zakon o elektroničkim komunikacijama (ZEK); NN 154/08: Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i

zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme


45

- usklañenost državne potpore s člankom 87. Ugovora o EZ-u općenito;

- EU programi financiranja za dobivanje državne potpore; te

- smjernice Zajednice za primjenu odredaba o državnoj potpori u pogledu korištenja

širokopojasnih mreža.

Ovdje se navode ove odredbe zbog toga što je Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj

uniji, a odredbe zakonodavstva EU postat će mjerodavne u bliskoj budućnosti. Sukladno

članku 87. Ugovora o EZ, opće pravilo o državnoj potpori glasi da državna potpora, u smislu

članka 87., stavka 1. postoji u sljedećim slučajevima:

- postoji intervencija od strane države ili kroz državna sredstva;

- intervencijom se daje ekonomska prednost primatelju;

- intervencijom se narušava tržišna utakmica ili prijeti njezino narušavanje; te

- intervencija može utjecati na trgovačku razmjenu meñu državama članicama.

Stoga je kod svih projekata koje provode države članice EU, odnosno njihove jedinice

lokalne samouprave, a ti se projekti financiraju javnim sredstvima ili uključuju potpore u

smislu članka 87., stavka 1. Ugovora o EZ, potrebno razmotriti da li je ta mjera kompatibilna

sa zajedničkim tržištem.

Dva glavna programa financiranja EU su Europski poljoprivedni fond za ruralni razvoj

(European Agricultural Fund for Rural Development – EAFRD) i Europski regionalni razvojni

fond (European Regional Development Fund – ERDF). ERDF ima za cilj jačanje ekonomske

i socijalne kohezije na području Europske unije ukidajući neravnotežu meñu njenim regijama.

Ukratko, sredstvima ERDF-a financira se:

- izravna potpora ulaganjima u poduzeća (naročito mala i srednja poduzeća) s ciljem

otvaranja održivih novih radnih mjesta;

- infrastrukturni projekti naročito u vezi s istraživanjem i inovacijom,

telekomunikacijama, zaštitom okoliša, energetikom i prometom;


46

- financijski instrumenti (kapitalni fondovi, fondovi za lokalni razvoj itd.) za potporu

regionalnom i lokalnom razvoju, poticanju suradnje izmeñu gradova i regija, te

- mjere tehničke pomoći.

Program može predstavljati intervenciju radi realizacije triju ciljeva: konvergencije, regionalne

konkurentnosti i zaposlenosti, te europske teritorijalne suradnje.

EAFRD je europski poljoprivredni fond koji je osnovan s ciljem financiranja programa

ruralnog razvoja. Kao dio Plana oporavka, a s ciljem postizanja stopostotne pokrivenosti

brzim internetskim vezama za sve grañane do 2010., Europska komisija je odlučila uložiti

1,02 milijarde eura u taj fond. Dio tog iznosa bit će iskorišten za izgradnju širokopojasne

infrastrukture u ruralnim područjima kako bi se olakšao njihov pristup internetu, otvorila nova

radna mjesta i omogućio daljnji razvoj gospodarstva.

S obzirom na izgradnju širokopojasnih mreža i brzih internetskih veza, u rujnu 2009.

Europska komisija je objavila Smjernice o primjeni europskih propisa o državnim potporama

u javnom financiranju širokopojasnih mreža (Guidelines for the application of State aid rules

in relation to rapid deployment of broadband networks).

Naposljetku, valja naglasiti da će se sve ove odredbe i uvjeti primjenjivati samo ako Hrvatska

postane članica Europske unije. U suprotnom, ona ima mogućnost natjecati se za financijska

sredstva ili financijsku potporu iz drugih izvora, odnosno drugih programa, kao što su, na

primjer, programi Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). EBRD u Hrvatskoj pruža

potporu projektima na području privatizacije, izravnih stranih ulaganja, restrukturiranja

financijskog sektora i razvoja infrastrukture. EBRD financira projekte u privatnom sektoru

općenito u iznosu od 5 milijuna do 250 milijuna eura, u obliku kredita ili kapitala. Prosječan

iznos ulaganja EBRD-a je 25 milijuna eura. Manji projekti mogu biti financirani preko

financijskih posrednika ili kroz posebne programe za manja izravna ulaganja u slabije

razvijenim zemljama.

Da bi ispunio uvjete za financiranje EBRD-a, projekt mora:

- biti smješten na području zemlje u kojoj EBRD posluje;

- imati dobre poslovne izglede;


47

- uključivati značajne uloge u temeljni kapital u novcu ili u stvarima od strane sponzora

projekta;

- biti koristan za lokalno gospodarstvo i pridonositi razvoju privatnog sektora; te

- ispunjavati standarde bankovnog poslovanja i zaštite okoliša.

S obzirom na jedinicu lokalne samouprave koja se bavi odreñenom poslovnom djelatnošću ili

se želi njoj posvetiti, kao npr. upravljanje telekomunikacijskom mrežom ili pružanje

telekomunikacijskih usluga s ciljem ostvarivanja dobiti, potrebno je uzeti u obzir da na

europskoj razini tretutno ne postoje zakonske odrebe koje bi regulirale takve gospodarske

aktivnosti. U takvim slučajevima obično se primjenjuje načelo supsidijarnosti. To znači da se

prvo primjenjuju nacionalni zakoni i podzakonski akti, a tek nakon toga zakonodavstvo

Europske unije, pri čemu je ovo potonje, općenito govoreći, na apstraktnijoj razini.


48

6 Društveni i gospodarski u činci

SBR je procijenio učinke gradske optičke mreže na mogućnosti otvaranja novih radnih

mjesta u Gradu Krku, gospodarski razvoj, promet i uštede enrgije, poboljšanje zdravstvene

zaštite, razvoja gradske zajednice i turizam. Ova analiza temelji se na meñunarodnim

mjerilima i studijama koje opisuju kvalitativni i kvantitativni učinak širokopojasne

infrastrukture.

6.1 Dostupnost i pristupa čnost širokopojasne mreže u Hrvatskoj

U statusnom izvještaju o pristupu širokopojasnom internetu na području Republike Hrvatske

koji je objavljen u veljači 2009., status pristupa širokopojasnim uslugama na kraju 2008.

usporeñuje se s meñuranodnim mjerilima.28 Donji grafikon daje usporedni prikaz penentracije

širokopojasnog interneta na području EU27 i Republike Hrvatske.

Slika 1: Stopa penentracije širokopojasnog internet a na podru čju EU27 i Republike Hrvatske

U usporedbi s prosjekom na području EU koji iznosi 21,7%, Hrvatska je dosegla stopu

penetracije od 10,18% sredinom 2008. i nalazi se izmeñu Rumunjske i Slovačke, meñu

europskim zemljama s najnižom stopom penetracije. Uzimajući u obzir kasan početak

28 vidi: Pristup širokopojasnom internetu u Republici Hrvatskoj, http://www.e-hrvatska.hr/sdu/en/e-

hrv/contentParagraph/01111111111111/document1/Broadband_internet_access_Croatia_2008.pdf


49

razvoja širokopojasnog interneta u Republici Hrvatskoj29, posljednjih je godina zabilježen

ogroman napredak, a stope rasta bile su daleko iznad prosječnih stopa rasta u Europskoj

uniji. Vlada Republike Hrvatske prepoznala je značaj širokopojasnih veza za rast i razvoj

znanja i gospodarstva u cjelini.

6.2 Gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mje sta

Odrediti utjecaj novih tehnologija na gospodarski razvoj u trenutku kada se ta nova

tehnologija tek uvodi, nije nimalo lak zadatak. Malo tko je u početku razvoja novih tehnologija

kao npr. radia, televizije, aviona, fiksne telefonije ili u najnovije vrijeme mobilne telefonije i

Interneta, mogao predvidjeti da će svaka od njih generirati na miljune novih radnih mjesta i

stvoriti nove, do tada potpuno nepoznate usluge. Optički prijenos podataka u pristupnom

dijelu je takoñer nova tehnologija ali bi bila greška ograničiti je samo na područje

telekomunikacije. Dolje navedena OECD studija iz 2008. godine posebno naglašava da će

ukupni gospodarski značaj ove nove tehnologije nadmašiti učinke parnog stroja, informatičke

tehnologije ili električne struje.

Pri tome je upravo struja odličan primjer sa kojim možemo usporediti važnost optičkog

priključka za gospodarski razvoj i društvo. Ispočetka stanovnici nisu htjeli strujni priključak jer

nisu znali što bi sa njim. Grijalo se je na drva a svjetlo je dolazilo iz petrolejke. Nije im bilo za

zamjeriti, jer tada još nije bilo ni perilica za rublje, ni mikrovalne, ni televizora, ni PC-a, ni

pisača, ni stereo ureñaja, ni frižidera ni puno drugih stvari koji se danas nalaze u skoro

svakom domaćinstvu i zbog kojih znamo što sve sa strujom možemo napraviti. Važnost

struje postajemo posebno svjesni onda kada se slučajno desi da je zbog kvara na par sati

nema. Ista je situacije danas sa optičkim priključkom - smatramo da nam on baš i nije

potreban jer surfati i slati mailove možemo i preko ADSL-a ili mobilnog Interneta a osim toga

postoji još niz drugih „hitnijih“ investicija u jednoj mjesnoj zajednici kao što je to krčka.

Nadalje bi se moglo reći i kako sa izgradnjom optičke infrastrukture može „pričekati“ dok ne

bude tih „novih“ usluga bez kojih više ne možemo živjeti pa će se onda krenuti i izgraditi

mrežu. Ili će to pak učiniti operater, pošto sada postoji interes od strane korisnika, koji će biti

spremni puno platiti za priključak (kao što je to, ne tako davno, bio slučaj i sa telefonskim

priklučkom) pa će operater tako svoju investiciju brzo povratiti.

29 Godine 2003. bilo je samo 4.400 širokopojasnih priključaka na Internet, uz gustoću od samo 0,01%.


50

Takvo je razmišljanje pogrešno. Razlog tomu je dvojak. Kao prvo danas nove tehnolgije i

usluge puno brže dolaze na tržište nego što je to bio slučaj prije 50, 30 ili čak 10 godina.

Pošto je za planiranje, izgradnju i elimiranje svih poteškoća u radu jedne priključne mreže

potrebno odreñeno vrijeme koje se može mjeriti u godinama, onda je vjerojatnost vrlo velika

da će se nove usluge moći ponuditi poslovnim subjektima i privatnim korisnicima sa

odreñenim zakašnjenjem. To kašnjenje prevedeno na gospodarski razvoj znači u prvom redu

ne dolazak novih poduzeća te odlazak postojećih u regije i gradove gdje ta infrastruktura

postoji. To isto važi i sa lokalno stanovništvo. Drugi razlog koji govori u prilog tome da bi

izgradnja takve infrastrukture u Krku bio dobar korak, jer upravo u tome biti prvi te tako

značajno povećati atraktivnost grada i otoko Krka.

U proteklih deset godina nekoliko je studija pokazalo da veća ulaganja u informatičku

infrastrukturu i njeno veće korištenje imaju pozitivan učinak na gospodarstvo. Kratak pregled

tih studija pokazuje konzistentnost tog zaključka:

• Roller i Waverman utvrdili su 2001. da se gotovo jedna trećina rasta BDP-a po glavi stanovnika može pripisati ulaganjima u telekomunikacijsku infrastrukturu.

• OECD: "Broadband and the economy (DSTI/ICCP/IE(2007)3/final)", svibanj 2008. Ova studija OECD-a naglašava da su učinci širokopojasnog interneta na gospodarstvo značajniji nego što su bili učinci električne energije, parnog stroja i informatičke tehnologije u prošlosti.

• Na trećem meñunarodnom skupu posvećenog informatičkoj tehnologiji koji je u studenome 2008. organiziralo njemačko Ministarstvo gospodarstva i tehnologije (BMWi), strateški dokument pod naslovom "Broadband of the future" opisuje širokopojasni internet kao pokretača preobrazbe gospodarstva i društva.

• Izvještaj "Connected Nation" pokazuje prednosti izgradnje širokopojasne mreže u ruralnim područjima i saveznim državama, te naglašava da bi povećanje penetracije širokopojasne mreže u SAD-u od samo 7% rezultiralo otvaranjem 2,4 milijuna novih radnih mjesta.

Prema rezultatima studije koju je proveo Brookings Institution, neprofitna organizacija iz

Washingtona, za svaki postotni poen povećanja penetracije širokopojasne mreže očekuje se

porast zaposlenosti od 0,2 do 0.3%. To pokazuje da bi postavljanje takve mreže pozitivno

utjecalo na stopu zaposlenosti u Krku.

6.3 Rad na daljinu ( teleworking) i e-vlada

Infrastruktura vrlo velike pojasne širine instalirana u svakom domu i poduzeću na području

Krka povećala bi mogućnosti rada na daljinu, tj. rada od kuće (tzv. teleworking) i


51

funkcioniranja e-vlade, što predstavlja značajnu prednost za društvenu zajednicu. Što se tiče

rada na daljinu, danas velik broj ljudi svakodnevno putuje iz Krka u Rijeku. Mogućnost rada

na daljinu uštedjela bi takvim zaposlenicima mnogo vremena, te smanjila prometne gužve i

zagañenje. U analizi sličnog projekta u Portlandu, u saveznoj državi Oregon u SAD-u, navodi

se podatak da više od 13% zaposlenih češće radi od kuće ako se koriste FTTP usluge. Kao

rezultat takvog povećanja rada na daljinu, značajno bi se smanjilo putovanje na posao,

prometne gužve i zagañenje. Pored toga, smanjili bi se i osobni troškovi putovanja (gorivo

itd.).

Projekt e-vlade već je ugrañen u strategiju razvoja Republike Hrvatske na području

informatičke i komunikacijske tehnologije za 21. stoljeće30. U studiji se navodi da grañani

Hrvatske imaju potpuno pravo biti nezadovoljni načinom, kvalitetom i brzinom rada javnih

službi i dobivanjem informacija od javnih institucija. Uspostavom e-vlade grañani bi trebali biti

u mogućnosti brzo doći do kvalitetnih informacija na svoj zahtjev bez obzira na mjesto i

vrijeme postavljanja zahtjeva. Preduvjet za to je dostupnost brze i sigurne komunikacijske

mreže kao što je gradska optička mreža.

6.4 Zdravstvena skrb

Dodatna korist za cijelu zajednicu proizašla bi iz korištenja gradske optičkre mreže u svrhu

zdravstvene skrbi. Moguća primjena bila bi daljinski pristup velikim datotekama koje sadrže

dijagnoze pacijenata. Nadalje, optička mreža mogla bi se koristiti i u svrhu pomoći starijima i

nemoćnima (tzv. assisted living), što znači da bi stariji ljudi mogli dulje ostati u svom domu,

odnosno u njima bliskim životnim prostorima, a uživali bi blagodati brze i jednostavne

komunikacije s centrom za pomoć.

6.5 Povećana vrijednost nekretnina

Postoje dokazi da se vrijednost nekretnina u stambenim četvrtima koje imaju pristup gradskoj

optičkoj mreži povećava u odnosu na one četvrti koje taj pristup nemaju. Takvi primjeri mogu

se naći u Švedskoj gdje se takav pristup primijenio na nekoliko lokacija, te u Monticellu, u

SAD-u, malom gradu s oko 4.000 stanovnika koji se odlučio za postavljanje gradske optičke

mreže.

30 Ured za strategiju razvitka Hrvatske: Hrvatska u 21. stoljeću – informacijska i komunikacijska tehnologija, 2007.


52

6.6 Turizam

Osim što bi je koristilo lokalno stanovništvo ili poslovni subjekti, optička mreža bila bi

dobrodošla i kod turista, što bi dovelo do povećanja broja noćenja u posezoni. Na taj način

sezona bi se produljila i nakon uobičajene ljetne sezone, što bi značajno pridonijelo

ostvarenju ukupnih prihoda u Gradu Krku.

Osim turista koji bi optičku mrežu koristili za povezivanje na internet iz njihova hotela ili

apartmana, postoje i druge mogućnosti za njeno korištenje, kao što su multimedijski

informacijski centri ili terminali (“data station”) rasporeñeni po cijelom gradu gdje bi turisti i

stanovnici mogli prenositi fofotografije ili datoteke iz svojih fotoaparata i kamera na željenu

internetsku stranicu. Optička mreža takoñer će unaprijediti image grada Kraka, a postavljanje

web kamera na nekim od najljepših točaka u gradu moglo bi privući dodatan broj turista.

Budući da optička mreža utječe na razvoj turizma u gradu Krku, Turistička zajednica trebala

bi se aktivno uključiti u marketinške aktivnosti radi promoviranja optičke mreže.


53

7 Marketinška strategija i faze provedbe projekta

7.1 Faze provedbe projekta

Kao što je preporučeno u Poglavlju 2, cilj Grada Krka bio bi spojiti svaku zgradu na području

grada na mrežu optičkih kabela i uspostaviti poslovni model gradske mreže otvorenog tipa.

Taj je cilj moguće ostvariti postupno, po etapama, pri čemu je takoñer vrlo važno da Grad

razmotri razuman poslovni model koji bi spriječio izgubljena ulaganja (tzv. sunk costs) jer to

može ugroziti uspjeh cijelog projekta.

Naša je preporuka primijeniti marketinšku strategiju koja razlikuje dvije faze provedbe:

Prva faza provedbe će biti usmjerena na povezivanje lokalnih poslovnih korisnika i javnih

institucija čime će se ostvarivati izravni prihodi (mjesečne naknade), te ostalih poslovnih

korisnika koji odaberu Krk kao svoju poželjnu lokaciju za poslovanje. Zašto se vraćati u

kišovitu i maglovitu Njemačku ako odlična povezanost i ugodna klima u Krku pružaju

savršeno radno okruženje? Već smo naveli da bi se time povećao i broj noćenja u posezoni.

Lokalni poslovni korisnici obuhvaćaju prvenstveno hotele i druge turističke objekte. Naglasak

je na turističkoj djelatnosti kao jednom od najvažnijih izvora poreznih prihoda za gradski

proračun. Na području Grada Krka ima šest hotela/depadansa i oko 1.300 objekata privatnog

smještaja. Većina turista dolazi iz zapadnoeuropskih zemalja, kao što su Italija, Austrija i

Njemačka. U današnje vrijeme izbor destinacije za odmor sve više ovisi o mogućnosti i

kvaliteti pristupa internetu. Svi smještajni kapaciteti u Krku, bez obzira radi li se o hotelu ili

privatnom smještaju, imat će ogromnu prednost ako njihova ponuda bude proširena optičkim

vezama koje osiguravaju brz pristup Internetu.

Prva faza trebala bi takoñer uključivati spajanje javnih objekata na gradsku optičku mrežu.

Osnovna i srednja škola, dom zdravlja, sud, dječji vrtić i prostorije gradske uprave takoñer bi

trebali biti meñu primarnim korisnicima.

Budući da su aktivnosti tijekom prve faze provedbe usmjerene na područje turizma, vrlo je

važno da Turistička zajednica Grada bude jedan od aktivnih sudionika u potpori i promicanju

ovog novog aspekta turističke ponude u gradu Krku. “Korisnici” iz javnog sektora mogli bi

takoñer preuzeti i ulogu “reprezentativnih” korisnika koji bi motivirali ostale, privatne korisnike

da se priključe na mrežu u kasnijoj fazi imajući u vidu prednosti koje to pruža.


54

U drugoj fazi provedbe žarište aktivnosti će biti na privatnim korisnicima. Paralelno s

provoñenjem prve faze, gradske vlasti trebale bi informirati i educirati stanovnike grada Krka

o važnosti optičke mreže i poticati ih na korištenje te mreže. U tu svrhu, Grad bi trebao

angažirati postojeće organizacije i udruge grañana radi organizacije seminara, radionica i

natjecanja s ciljem educiranja grañana i poticanja njihova zanimanja. Na taj će se način

stvoriti potražnja za brzim pristupom internetu koji nudi Grad Krk. Točni planovi provedbe

projekta će ovisiti o broju zainteresiranih korisnika unutar odreñenog područja ili u nekoj ulici,

ali i o udaljenosti tog područja/te ulice do najbliže pristupne točke. Još jedan faktor

snižavanja troškova priključivanja na mrežu bit će priključivanje višekatnih (višestambenih)

zgrada u odnosu na obiteljske kuće.

Dodatan izvor prihoda od mreže bit će iznajmljivanje cijele mreže ili nekih njenih dijelova

drugim davateljima usluga. Kad govorimo o iznajmljivanju mreže, mislimo na iznajmljivanje

kanala ili neosvijetljenog kabela31. Iznajmljivanje kanala takoñer je regulirao HAKOM na

način da je HAKOM predložio jedinstvenu cijenu od 5,35 kn mjesečno po metru korištenog

kanala za cijelo područje Hrvatske. Ta cijena izračunata je na osnovu troškova grañenja,

pretpostavljenog razdoblja amortizacije od 25 godina i uključuje razumnu dobit za investitora.

Cijena ne uključuje naknadu za pravo služnosti jer to nije u nadležnosti HAKOM-a.

7.2 Marketing

Marketinški aspekti su vrlo važni za uspjeh cijelog projekta. Prednosti koje nudi optička

mreža nisu same po sebi razumljive, pa stoga – što se tiče privatnih korisnika – neće biti

dovoljno samo ih informirati o namjeri realizacije ili samoj realizaciji optičke mreže.

Marketinške aktivnosti trebale bi obuhvatiti slijedeće:

- blogove o izgradnji gradske optičke mreže, dostupnim uslugama, dogañajima

- redovite informativne skupove za grañane i poslovne partnere

- uključivanje informacija o optičkoj mreži u Krku u turističku promidžbu

31 U smislu optičkih komunikacijskih mreža, neosvijetljeni kabel označava neiskorištena optička vlakna, koja su

raspoloživa za korištenje.


55

- tečajeve za korištenje interneta i raznih internetskih aplikacija – korištenje osobnih

računala za umirovljenike; jeftino telefoniranje (VoIP) preko Interneta (u ovom

trenutku, stanovnici Hrvatske više novaca troše na telefonske usluge nego na voće i

povrće zajedno32), kako oglašavati turističke apartmane/sobe na internetu; kako

kupovati ili prodavati preko interneta; kako se igrati preko interneta...

- tečajevi za razvoj novih usluga, programiranje i kreiranje novih sadržaja za optičku

mrežu

- različita natjecanja za nove ideje/natjecanja u programiranju u školama

Osnovna ideja iza svih tih aktivnosti je informirati grañane o aktualnom razvoju dogañaja i

poticati korištenje interneta. Kroz ove aktivnosti stvorit će se jezgra zainteresiranih osoba,

koje bi trebale biti uključene u budući razvoj gradske mreže otvorenog tipa.

7.3 Realizacija poslovnog modela gradske mreže otvo renog tipa

U Poglavlju 2 preporučili smo da bi Grad Krk trebao prihvatiti poslovni model gradske mreže

otvorenog tipa kao dugoročan cilj. Meñutim, u prvim fazama projekta trebalo bi osigurati

osnovne internetske usluge, a potrebni aktivni elementi i backhaul su uključeni u poslovni

scenarij. Ovakva strategija služi da bi se generirao novčani tok potreban za ulaganja u

provedbu projekta.

Usporedo s tim, potrebno je uspostaviti “tržište usluga”. Osnovna infrastruktura omogućuje

davateljima usluga da se u Krku, jednako kao i u Zagrebu, povežu sa svojim korisnicima

preko pristupne mreži. Usluge koje se na taj način pružaju mogu biti, na primjer, telefonija,

IPTV ili pristup internetu, ali isto tako i usluge iz “stare ekonomije” koje tako postaju dostupne

na internetu (npr. daljinski sigurnosni sustavi, usluge webhostinga itd.). Ako i kada se na tom

tržištu uspostavi tržišna utakmica, Grad Krk može se povući iz davanja usluga i ograničiti

svoj poslovni model samo na otvoreni pristup. Upravljanje i održavanje aktivne instrukture

moglo bi se takoñer povjeriti posebnom poduzeću. Dugoročno to bi dovelo do realizacije

poslovnog modela gradske mreže otvorenog tipa.

32 http://www.jutarnji.hr/na-telefon-i-cigarete-trosimo-dvostruko-vise-nego-na-povrce-i-voce/522956/ 30. siječnja

2010.


56

8 Zaklju čak

SBR Juconomy Consulting AG proveo je analizu troškova i koristi izgradnje gradske optičke

mreže za Grad Krk. U studiji su analizirani troškovi optičke pristupne mreže, aktivnih

elemenata potrebnih za pružanje osnovnih internetskih usluga i spajanje davatelja usluga,

backhaul i spajanje na www. Na strani koristi, napravili smo procjenu prihoda od privatnih i

poslovnih korisnika na području Krka. Prepostavka je da će veća pojasna širina koju nudi

optička mreža omogućiti osvajanje većeg udjela na tržištu pristupa internetu.

Polazeći od ovih općih parametara, mala je vjerojatnost da će ovaj poslovni projekt ostvariti

pozitivan rezultat. Jedini način na koji smo uspjeli doći do pozitivnog rezultata u svome

modelu je uz pretpostavljeni trošak kapitala od 6% i troškove grañevinskih radova u nižem

dijelu raspona procjena. Meñutim, nizak trošak kapitala je opravdan s obzirom na činjenicu

da su jedinice lokalne samouprave pod manjim pritiskom da ostvare dobit, te s obzirom na to

da mogu postići bolje uvjete financiranja.

Uzimajući u obzir gore navedeno, dolazimo do slijedećih zaključaka:

• Preporučuje se izračun uz primjenu pristupa odozdo prema gore (bottom-up).

• Svi parametri trebaju biti optimirani. Ključni parametri su:

� trošak kapitala

� backhaul

� procjena vanjskih učinaka

� potražnja

U okviru ovog projekta postojala su ograničenja s obzirom na razinu detalja koji su mogli biti

prezentirani. Na temelju nalaza ove studije isplativosti potrebno je pažljivo procijeniti sve

parametre. Odluka o izgradnji gradske optičke mreže ne bi trebala i ne može se temeljiti

isključivo na troškovima i izravnim prihodima. Da bi se dokazala opravdanost projekta,

potrebno je uzeti u obzir i vanjske učinke koje on ima na društvo i lokalno gospodarstvo.

Jedinice lokalne samouprave su jedini subjekt koji će te faktore doista uzeti u obzir, pa stoga

nije za očekivati da će se drugi operateri upustiti u aktivnosti izgradnje mreže. Te vanjske

učinke relativno je teško procijeniti u kvantitativnom smislu, ali očigledno je da će upravo oni

biti ključni za donošenje pozitivne ili negativne odluke o implementaciji projekta.

U slijedećem poglavlju predlažemo sljedeće korake u cilju nastavka projekta.


57

9 Slijede ći koraci

S jedne strane, potrebno je prikupiti više informacija o postojećoj infrastrukturi i mogućnosti

korištenja infrastrukture drugih operatera. S druge strane, vrlo je važno educirati/informirati

lokalno stanovništvo.

9.1 Vlasništvo nad telekomunikacijskom infrastruktu rom u Hrvatskoj

Kao što je već navedeno u Poglavlju 5.1, problem vlasništva nad pasivnom

telekomunikacijskom infrastrukturom nije riješeno niti na području Grada Krka, niti u ostatku

Hrvatske.

Iskustva iz prakse pokazuju da je najveći problem nedostatak dokumentacije o postojećoj

infrastrukturi. Zainteresirane strane, kao što su alternativni operateri, bore se s problemom

stjecanja prava pristupa nečemu što nije dobro dokumentirano. Pozicionirani operator T-HT

ne raspolaže velikim dijelom tih dokumenata, a nitko nije obvezan kompletirati ih. Zbog toga

alternativni operateri, kao što je Metronet, sami izrañuju dokumentaciju i predaju je HAKOM-

u.

Jedan od slijedećih koraka za grad Krk je zahtijevati od vlasnika telekomunikacijske

kanalizacije, tj. DTK sustava, da provedu upis cjelokupne infrastrukture u zemljišne knjige.

Kada se taj korak ostvari, to će imati slijedeće posljedice:

- dio DTK sustava koji u zemljišne knjige nije upisan kao vlasništvo T-HTa ili nekih

drugih operatera smatra se dijelom komunalne infrastrukture Grada

- kada bude imao saznanja o točnom položaju kanala koji su u vlasništvu T-HTa, Grad

može podnijeti zahtjev TH-Tu za korištenje raspoloživih (slobodnih) kapaciteta u tim

kanalima

U nastavku se objašnjava, korak po korak, kako se provodi postupak korištenja

postojećih kanala i polaganje optičkih kablova.

Časopis Mreža u broju od svibnja 2009. (na str. 67) objašnjava u deset koraka kako provući

vlastiti DTK kabel kroz postojeće kanale.


58

9.2 Opcije za realizaciju backhaula

9.2.1 Vlastiti backhaul s Rijekom

Da bi realizirao vlastitu fizičku povezanost s gradom Rijekom, grad Krk može koristiti već

postojeću infrastrukturu kanala. Početna točka backhaul veze je glavna zgrada u Ponikvama

gdje je smještena glavna centrala optičke mreže. Završna točka backhaula u Rijeci je

Kozala. Ukupna udaljenost je 55 km. Oko polovica te udaljenosti (22,5 km) može biti

realizirana koristeći postojeće kanale u Ponikvama. Krajnja točka postojećeg DTK sustava

smještena je na križanju gdje onda skreće s glavne ceste (državna cesta br. 102) prema

gradu Omišlju (ulica Brgučena). Ukupna duljina DTK sustava na ovom dijelu je 28 km, a

postoje i dva prekida – jedan u Malinskoj, ukupne dužine 200 metara, te jedan u Kijcu

dugačak oko 1.000 metara. Ako se koristi drugi pravac kroz Malinsku, moguće je zaobići ovaj

prekid, ali u tom slučaju ukupna duljina se povećava za 2,5 km.

Od ukupno 28 km DTK sustava na pravcu od Krka do Omišlja 18,9 km kanala već je

ispunjeno kabelom. Kabel s 12 optičkih vlakana (Single Mode, SM) već postoji izmeñu Krka i

Malinske (12.500 meters), te izmeñu CS Jezero i Omišlja (6.400 meters). Kroz Malinsku je

postavljen samo bakreni kabel u cijevima. Kako doznajemo od Silvija Giorgola (Ponikve),

trošak kalibriranja kanala i upuhivanja optičkih kablova može se izračunati na temelju cijene

od 4,8 eura (35 kn) po metru. Troškovi grañevinskih radova (iskopa) radi postavljanja DN50

cijevi iznose 25 eura po metru u asfaltiranim ulicama i 10 eura po metru u neasfaltiranim

ulicama. Za prekid u Malinskoj koji je dug 200 metara, trošak bi iznosio 12.000 eura ako se

radi upuhivanje kabela na zaobilaznom pravcu, odnosno 5.000 eura ako se kopa na kraćoj

udaljenosti i odmah polaže kabel. Stoga prednost dajemo kopanju, te možemo napraviti

grubu kalkulaciju na temelju pretpostavke da se radovi iskopavanja obavljaju na 400 metara

asfaltiranih ulica i 800 metara neasfaltiranih ulica (u Kijcu), uz kalibriranje kanala i upuhivanje

kabela na dužini od 9 km kanala. Ukupan trošak iznosio bi oko 61.200 eura , pri čemu glavni

dio tog iznosa otpada na trošak kalibriranja i upuhivanje kabela na dužini od 9 km kanala

(43.200 Euro).

Karika koja nedostaje i dalje je dio izmeñu Omišlja i Rijeke, pri čemu je moguće koristiti DTK

sustave kompanija kao što su T-HT, Janaf, Hrvatske autoceste, Plinacro i Hrvatske

željeznice.


59

9.2.2 Najam neosvijetljenog kabela / sloja 2 od Jan afa

Drugi potencijalni dobavljač neosvijetljenog kabela ili sloja 2 (prijenos) do Zagreba mogao bi

biti Janaf (Jadranski naftovod). Sjedište poduzeća je u Omišlju, a dio koji bi mogao biti

zanimljiv za Grad Krk je optička veza izmeñu Omišlja i Siska. Janafova optička infrastruktura

sastoji se od triju glavnih dijelova, ukupne duljine od 542 km:

- Omišalj – Sisak: 184 km

- Sisak – Virje – Gola: 112 km

- Sisak – Slavonski Brod – Sotin: 246 km

Mreža je realizirana uporabom Gigabit Ethernet prespojki. Mono-modni optički kabel ima 24

niti, od čega se trenutno za vlastite potrebe duž cijele trase rabi 12 niti. Ostatak niti u

spomenutom kabelu rezerviran je za nove energetske projekte RH i daljnji razvoj Janafa. Od

ukupno sedam cijevi koje su na raspolaganju za upuhivanje kabela, za potrebe Janafa su 4,

dok su tri slobodne za buduće potrebe. Janaf je već uputio poziv potencijalnim korisnicima

infrastrukture da iskažu svoj interes kako bi slobodne kapacitete dao u najam. Pri tome je

potrebno napomenuti kako se slobodni kapaciteti odnose na DTK mrežu, a ne na

svjetlovodne kabele.

9.2.3 Najam neosvijetljenog kabela od HEP-a

Hrvatska elektroprivreda (HEP) nudi optičke veze izmeñu grada Krka i Rijeke ili Zagreba.

Službena ponuda za sloj 2 (prijenos) do Rijeke i Zagreba uz brzinu od 200 Mbit/s je:

- jednokratna naknada za spajanje: 9.000 kuna (+PDV)

- mjesečna naknada: 31.250 kuna (+PDV) do Zagreba

- mjesečna naknada: 10.375 kuna (+PDV) do Rijeke

Maksimalan kapacitet na ovim trasama je 200 Mbit/s. Ako postoji interes za suradnju

moguće je kontaktirati HEP te zajedno istražiti alternativne mogućnosti ostvarivanja većih

kapaciteta. Ostvarivanje konekcije postoji na 3 lokacije. Dvije se nalaze u blizini grada Krka,

treća na koju se odnosi dana ponuda odnosi se na pogon Krk, Braće Jurasa 17.


60

9.2.4 Optima Telekom

Optima Telekom nudi optičke veze izmeñu grada Krka i Rijeke ili Zagreba. Službena ponuda

za sloj 2 (prijenos) uz brzinu od 155 Mbit/s je:

- jednokratna naknada za spajanje: 15.000 eura

- mjesečna naknada: 6.740 eura

Ovisno o udaljenosti izmeñu lokacije koja se treba spojiti na Optima Telekom PoP (Point of

Presence), mogu se pojaviti i neki dodatni troškovi. S druge strane, Grad Krk je uspostavio

dobre odnose s Optima Telekomom, pa je realno očekivati da bi mogao dobiti i odreñeni

popust na službeno navedene cijene. Takoñer valja napomenuti da Optima Telekom ne

koristi svoje vlastite kablove izmeñu Krka i Rijeke, već kablove u vlasništvu T-HTa.

9.2.5 T-HT

T-HT nudi optičku vezu izmeñu grada Krka i Rijeke ili Zagreba. Ne postoji službena ponuda.

Izvor koji smo pronašli na internetu je dokument koji je objavio Odjel za marketing T-HTa, s

datumom 1. kolovoza 2009., ali nije ga moguće naći na službenim internetskim stranicama

T-HTa. U ovoj neslužbenoj ponudi za Sloj 2 uz brzinu prijenosa od 155 Mbit/s navode se

slijedeće cijene:

- jednokratna naknada za spajanje: 8.425 eura

- mjesečna naknada: 3.705 eura

Unatoč našim intenzivnim naporima, nismo uspjeli dobiti službenu cijenu za vrijeme našeg

istraživanja. Da bi dobio službenu ponudu, Grad Krk mora stupiti u izravni kontakt s T-HTom.


61

10 Aneks A – Javno Privatno Partnerstvo

Osnovna ideja javnog privatnog partnerstva (JPP) je da javni sektor sa ograničenim

financijskim sredstvima te ograničenim mogućnostima zaduživanja i posuñivanja novca na

tržištu kapitala, bude u mogućnosti ispunjavati sve svoje dužnosti vezane za osiguravanje

javnih usluga na području svih vrsta infrastrukture kao npr. cesta, željeznica, aerodrome,

plinovoda, vodovoda, edukacije, okoliša i zdravlja. Uzimajući u obzir navedene aspekte, JPP

se odnosi na oblike suradnje izmeñu javnog sekora i privatnog poduzeća kojim se

osiguravaju sredstva, izgradnja, obnavljanje, upravljanje i/ili održavanje infrastrukture za

pružanje odreñene usluge.

Primjeri poput Stokab33 projekta u Stokholumu, CityNet34 projekta u Amsterdamu ili projekti u

gradovima poput Burlingtona35 i Monticella36, pokazuju da gradovi širem svijeta kooperiraju sa

lokalnim i/ili privatnim partnerima u okviru JPP-a sa ciljem ostvarivanja gradske optičke

infrastrukture. Iako su svi navedeni primjeri različiti što se konkretne izvedbe tiče, zajedničko

im je da se koriste prednosti pojedinih partnera za uspješnu realizaciju projekta. Gradnjom

vlastite optičke infrastrukture, gradovi i mjesne zajednice ulažu u svoju budućnost jer na taj

način stvaraju održivu komunikacijsku infrastrukturu za svoje stanovnike i lokalna poduzeća.

Privatni investitori koji svoj kapital ulažu u takav projekt svjesni su toga da se radi o

dugoročnom ulaganju sa relativno malom dobiti ali kroz suradnju sa javnim partnerom je ta

dobit vrlo pouzdana.

Saša Marenjak u članku „Pravni okviri javno-privatnog partnerstva“37 navodi niz pogodnosti

za javni sektor pri realizaciji JPP-a:

- Ako javni sektor ima neodgodivu potrebu za odreñenim projektom od javog interesa,

a nema mogućnost ra samostalno pristupi njegovoj realizaciji, realizacija projetka po

nekom od oblika JPP predstavlja moguće rješenje problema

- Ako se zadovolje odreñeni preduvjeti JPP, projekti se ne vode kao tekuće zaduženje

javnog sektora

33 http://www.stokab.se/templates/StandardPage.aspx?id=306 34 http://www.glasvezelamsterdam.nl/actueel.php 35 http://www.burlingtontelecom.net/ 36 http://www.monticellofiber.com/ 37 Marenjak, Kušljić: Pravni okvir javno-privatnog partnerstva, Grañevinar br. 61, 2009 (hrcak.srce.hr/file/57020)


62

- Integracija svhih etapa životnog vijeka projekta ili njegova ekonomskog vijeka nudi

velike mogućnosti za optimalizaciju ukupnih životnih troškova projekta

- Omogućuje se brža integracija novih tehnologija budući da je privatni sektor puno

dinamičniji u prihvaćanju noviteta od javnog sektora

Marenjak dalje navodi da je najvažniji EU dokument za područje javno-privatnog partnerstva,

dokument izdan od europske komisije u 2004. godini pod nazivom “Green paper on Public

private partnerships and community law on public contracts and concession”38. Tim se

dokumentom definira JPP, opisuju se karakteristike te se sistematiziraju područja.

Iz toga dokumenta sljedi da JPP može imati slijedeće oblike:

- Ugovorni oblik JPP-a u kojem se partnerstvo izmeñu javnog i privatnog partnera

temelji samo na ugovornim odnosima. Ugovorni oblik može opet imati dva temeljna

modela:

o Koncesijski oblik JPP-a: Privatni partner naplaćuje usluge od krajnjeg

korisnika ali se istovremeno nalazi pod kontrolom javnog partnera

o PFI model (Private Finance Initiative): Privatni partner naplaćuje dostavljene

javne usluge od javnog partnera u obliku najamnine, koja može biti fiksna ili

promjenljiva (umanjena) tijekom vremena, što ovisi o kvaliteti isporučene

usluge.

- Institucijski oblik JPP-a (ili statusno JPP), koji uključuje suradnju izmeñu javnog i

privatnog partnera zasebnim poslovnim sustavom. Taj oblik podrazumjeva osnivanje

poslovnog sustava (trgovačkog društva) koje je u zajedničkom vlasništvu, pri čemu

poslovni sustav ima zadatak isporučiti proizvod ili obaviti uslugu u korist javnog

interesa. Takav sustav može nastati ili osnivanjem novoga zajedničkoga poslovnog

sustava ili preuzimanjem postojećeg javnoga poslovnog sustava od strane privatnog

partnera39

38 http://europa.eu/legislation_summaries/internal_market/businesses/public_procurement/l22012_en.htm 39 Marenjak, Kušljić: Pravni okvir javno-privatnog partnerstva, Grañevinar br. 61, 2009


63

Marenjak u svom članku navodi kako je jedna od glavnih prednosti javno-privatnog

partnerstva mogućnost da se projekt ne vodi u bilanci javnog sektora. Objavom odluke

Eurostata od 2004. godine pod naslovom “New decision of Eurostat on deficit and debt

treatment of public-private partnerships”,40 definira se utjecaj projekata JPP-a na proračun i

zaduženja tijela javnog sektora, koji prema Eurostatu mogu biti klasificirani kao imovina koja

nije javna i prema tome ne treba biti prikazana u bilanci javnog sektora ako su ispunjeni

sljiedeći uvjeti:41

- Privatni sektor nosi rizik izgradnje

- Privatni partner nosi barem jedan od rizika raspoloživosti i potražnje

Time su navedeni i rizici koji postoje i u projektu izgradnje optičke mreže u gradu Krku (rizik

izgradnje, rizik raspoloživosti i rizik potražnje) pri čemu rizik potražnje ne mora biti izravno

povezan s kvalitetom pruženih usluga, nego je rezultat drugih faktora, kao npr. uvjeta

poslovanja, novih tržišnih uvjeta, direktne konkurencije ili tehnološke zastarjelosti. 36

Što se institucijskog/zakonodavog okvira Republike Hrvatske za područje javno-privatnog

partnerstva tiče, Marenjak navodi da su prvi projekti JPP-a u Hrvatskoj bili u obliku koncesija

i raznih formi institucijskog oblika JPP-a, gdje su bitno naglašeni zakoni bili ”Zakon o

koncesijama”42, ”Zakon o javnoj nabavi”43 i drugi.

Dana 24.11.2008 u Hrvatskom Saboru donesen je ”Zakon o javno-privatnom partnerstvu“44

kojim se ureñuje predmetno područje.39 Budući da je taj zakon dio sustava javne nabave,

postupak izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa ”Zakonom o javnoj nabavi” i

”Zakonom o koncesijama”, dok je za izvršavanje ugovornih obveza bitan ”Zakon o obveznim

odnosima”.45 Osim toga Marenjak u svom članku navodi i kako je potrebno uzeti u obzir i

preostalu zakonodavnu regulativu RH-a relevantnu za ovo područje , kao i buduće uredbe i

pravilnike koje prediviña ”Zakon o javno-privatnom partnerstvu” kada se donesu i postanu

valjane, a posebno treba obratiti pažnju na zakonodavnu regulativu koja se odnosi na

40 Eurostat Press Office: STAT/04/18; 11.02.2004. 41 Marenjak, Kušljić: Pravni okvir javno-privatnog partnerstva, Grañevinar br. 61, 2009 42 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/342111.html 43 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329474.html 44 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/314973.html 45 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.html


64

posebne uvjeta projektnog okruženja u kojemu se pojedini projekt provodi (npr. posebni

uvjeti zaštite okoliša, kulturnih dobara, tehnoloških procesa i dr.).

U realizaciju svih projekata JPP-a u Republici Hrvatskoj uključene su osim jedinica državne

uprave (vlada, ministarstva) i jedinice lokalne uprave (županije, gradovi, općine) takoñer i

Ministarstvo financija (MFIN) te Agencija za JPP. 46

Ako se grad Krk odluči razmotriti opciju JPP-a za izgradnju gradske optičke mreže onda je

bitno najprije odrediti najbolji oblik JPP-a te dobro razumjeti koncept JPP-a i buduće gradske

ugovorne obveze, te na taj način smanjiti rizik vezan za uspješnu realizaciju cijelokupnog

projekta.

46 http://www.ajpp.hr/

analiza isplativosti uvo ñenja gradske opti čke mreže u...

Documents