analiza politika zapošljavanja u bosni i hercegovini · jsz uz aktivne mjere zapošljavanja...

Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini

- N A C R T -

Sarajevo, juni 2013. godine

CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.

Naziv projekta:

‘Unaprjeđenje efikasnosti javnih službi za zapošljavanje – više

prilika za zapošljavanje i više radnih prava u BiH’

FINANSIRA EU

“Ovaj dokument je sačinjen uz finansijsku pomoć Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta potpuna je

odgovornost Centara civilnih inicijativa i ni pod kojim okolnostima ne predstavlja stavove Evropke Unije.”

S A D R Ž A J :

Sažetak .......................................................................................................................................................... 5

Uvod .............................................................................................................................................................. 6

Opća razmatranja ...................................................................................................................................... 6

Aktivnosti stanovništva i struktura nezaposlenih lica ............................................................................... 7

Analiza rada javnih službi za zapošljavanje ................................................................................................... 9

Funkcionalnost i učinkovitost rada javnih službi za zapošljavanje ........................................................... 9

Bosna i Hercegovina .............................................................................................................................. 9

Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 10

Republika Srpska ................................................................................................................................. 11

Brčko distrikt ....................................................................................................................................... 12

Strategije i politike zapošljavanja ............................................................................................................ 12

Bosna i Hercegovina ............................................................................................................................ 12



Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 14

Kapaciteti za posrednišvo u zapošljavanju.............................................................................................. 16

Vođenje i iskazivanje evidencija o nezaposlenim i statistički podaci ..................................................... 17

Zakonska definicija “nezaposlenog lica” i kontrola prijavljenog statusa ................................................ 18



Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 20

Informaciono-komunikacijske tehnologije (IKT) ..................................................................................... 22

Pregled i analiza finansijskih tokova, potrošnje i učinaka javnih službi za zapošljavanje ........................... 23

Bosna i Hercegovina ................................................................................................................................ 23

Federacija Bosne i Hercegovine .............................................................................................................. 23

Prihodi i primici ................................................................................................................................... 23

Rashodi i izdaci .................................................................................................................................... 25

Budžetski trendovi u periodu 2010 - 2012 .............................................................................................. 26

Učinci ................................................................................................................................................... 29


Republika Srpska ..................................................................................................................................... 29

Prihodi ................................................................................................................................................. 30

Rashodi ................................................................................................................................................ 32

Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 34

Aktivne politike i programi tržišta rada (APPTR) ..................................................................................... 34

Učinci ................................................................................................................................................... 35

Analiza regulative i prakse servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba .............................. 36

Regulativa................................................................................................................................................ 36



Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 37

Praksa ...................................................................................................................................................... 38



Analiza regulative i prakse isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla ............................................ 42

Regulativa................................................................................................................................................ 42



Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 43

Praksa ...................................................................................................................................................... 44


Republika Srpska i Brčko Distrikt......................................................................................................... 46

Zaključi ........................................................................................................................................................ 48

Preporuke.................................................................................................................................................... 50

PRILOG 1 - PRIHODI I PRIMICI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012) .................. 53

PRILOG 1 - RASHODI I IZDACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012) ............... 54

PRILOG 2 - Raspodjela nadležnosti u institucijama za rad i zapošljavanje i institucijama za zdravstveno

osiguranje .................................................................................................................................................... 56

PRILOG 3 – KOMPARATIVNA ANALIZA: NAKNADE ZA NEZAPOSLENOST U ZEMLJAMA REGIJE ................. 57

ANEKS 1 ................................................................................................................................................... 58

Aneks 2 - Projekat unaprijeđenja aktivnog tržišta rada u BiH – IALM ........................................................ 59


SAŽETAK

U sklopu kampanje „Zapošljavanje“, CCI-a je proveo procjenu stanja u sektoru rada i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, koja, između ostalog, obuhvata analizu zakonske regulative, praksi, sistema institucija /ustanova, sistema finansiranja, naplate doprinosa i politika zapošljavanja u BiH. Procjena stanja imala je za cilj utvrditi nedostatke postojećih sistemskih i zakonskih rješenja te dati preporuke za uspostavu funkcionalnijeg i učinkovitijeg okvira za rad nadležnih institucija za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini i sektora rada i zapošljavanja uopće. Opći cilj Projektnog zadatka je predložiti i zastupati relevatne i efektivne politike za poboljšanje javnih politika zapošljavanja, na svim nivoima uprave BiH, entitetima, Brčko distriktu i kantonima.

U okviru općeg cilja javnih politika, ova analiza je definisala kao specifične ciljeve 1.) jačanje primarne uluge službi za zapošljavanje u posredništvu u zapošljavanju osoba koja aktivno traže posao kroz smanjenje administrativne funkcije evidentiranja lica i servisiranja prava na zdravstveno osiguranje; 2.) redefinisanje modaliteta isplate naknade za nezaposlenost u skladu sa najboljim regionalnim i evropskim praksama na način da se se visina i dužina naknade za slučaj nezaposlenosti veže za lični doprinos (iznose uplaćenih sredstava i dužina plaćanja) svakog pojedinca u plaćanju doprinosa u fond u vrijeme dok je osoba bila zaposlena, i za dostupnost naknade u slučaju nezaposlenosti svakom licu koje ostane bez posla.


UVOD

OPĆA RAZMATRANJA

Studije o stanju u sektoru rada i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, koje su sačinile relevantne međunarodne i domaće organizacije u proteklom periodu, ukazuju na sistemske probleme zbog kojih postojeći sistem ne može odgovoriti savremenim potrebama tržišta rada i zapošljavanja u zemlji. Prema ovim studijama, veliku poteškoću predstavlja brojna i rasparčana legislativa, koja se često ne provodi u praksi. Dalje, kao zaseban problem studije ističu odsustvo socijalnog dijaloga i pomanjkanje koordinacije i kapaciteta za ozbiljno i aktivno vođenje politika zapošljavanja svih aktera na različitim novoima vlasti te standardnu praksu u povredama osnovnih prava radnika uglavnom u dijelu privatnog sektora. Tako, Izvještaj EU CARDS-a pod nazivom Vertikalni pregled sektora rada i zapošljavanja u BiH iz 2006. godine, navodi postojanje „dva tržišta rada“, u kojem je jedno tzv. formalno tržište rada koje vrijedi za državni sektor i firme u državnom vlasništvu u kojem se radno zakonodavstvo i kolektivni ugovori primjenjuju u velikom procentu, i drugi tzv. neformalno tržište rada u kojem uglavnom dominira privatni sektor i u kojem se radno zakonodavstvo primjenjuje u znatno manjem obimu, dok se kolektivni ugovori rijetko zaključuju. Stoga ovaj dokument rad i ulogu službi za zapošljavanje u BiH i Federaciji BiH razmatra i analizira i u ovom kontekstu.

Uloga agencija za zapošljavanja na tržištu rada svake razvijene i tržišno orijentisane zemlje je iznimno velika. Agencije za zapošljavanje upravljaju sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti nezaposlenih lica, aktivno posreduju između ponude i potražnje na tržištu rada, prikupljaju i distribuiraju informacije o tržištu rada i osiguravaju savjetovanje i druge usluge za nezaposlene. Međutim, službe za zapošljavanje u BiH i Federaciji BiH u praksi imaju potpuno drugačiju ulogu. U Federaciji BiH njihova uloga svodi se na pasivnu registraciju nezaposlenih i administriranje njihovih prava po osnovu nezaposlenosti: pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti, pravo na zdravstvenu zaštitu, dokup staža, itd., dok Agencija za rad i zapošljavanje na nivou BiH ima primaran zadatak da koordinira aktivnosti sektora sa nižih nivoa.

Tržište rada u Republici Srpskoj i Brčko distriktu karakterišu visoka stopa neaktivnosti radno sposobnog stanovništva i veoma visoka stopa nezaposlenosti. Postojeća legislativa koja utvrđuje način rada i nadležnosti javnih službi za zapošljavanje (JSZ) je samo djelimično reformisana, ali je još uvijek nedovoljno usklađena sa međunarodnim standardima i stvarnim potrebama dinamičnog tržišta rada.

JSZ uz aktivne mjere zapošljavanja koriste i pasivne mjere zapošljavanja, među kojima se posebno ističu novčane naknade u slučaju nezaposlenosti i vođenje evidencija zdravstvenog osiguranja za nezaposlena lica. Opterećenje zbog vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad JSZ i sprečava ih da se prilagode potrebama tržišta rada, kao i da svoje kapacitete usmjere ka ispunajvanju svoje osnovne misije vezane za posredovanje pri zapošljavanju i individualno savjetovanje o tržištu rada. Ovo je s jedne strane posljedica neprilagođenog sistema rada JSZ koje i dalje u nekim segmentima rade prema principima iz socijalističkog perioda, što nije kompatibilno sa zahtjevima modernog poslovanja. S druge strane, zbog porasta broja nezaposlenih i percepcije nezaposlenih lica da JSZ koriste prevashodno za ostvarivanje svojih pasivnih prava, JSZ su praktično izgubili svoju osnovnu funkciju posrednika na tržištu rada i pretvoreni su u šalter-sale za vođenje evidencije koja bi trebala biti u nadležnosti ustanove u sektoru zdravstva. Poseban problem


predstavljaju novčane naknade za slučaj nezaposlenosti koje su najniže u Jugoističnoj Evropi i kao takve zapravo bliže odgovaraju vrsti socijalne pomoći. Postojeći sistem socijalne zaštite koji obezbjeđuje nezaposlenim licima zdravstveno osiguranje podstiče radno sposobno stanovništvo da se registruju kao nezaposleni kako bi ostvarili prava po osnovu nezaposlenosti: zdravstveno osiguranje i novčanu naknadu.

Imajući u vidu da je osnovna uloga JSZ da posreduje pri zapošljavanju, sadašnja uloga JSZ da evidentiraju nezaposlena lica po osnovu obezbjeđenja prava na zdravstveno osiguranje mora biti izmještena iz JSZ u zdravstvene ustanove, kao što je praksa u drugim zemljama okruženja. Nužno je usvojiti nove definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla kako bi se stvorio pravni osnov da status nezapslene osobe ima samo radno sposobna osoba koja stvarno traži posao. Potrebno je uskladiti način ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nezaposlenost prema modelima iz drugih zemalja. Na koncu, neophodno je pooštriti sistem kontrole nezaposlenih lica i sankcionisanja svih koji zloupotrebljavaju sistem.

AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA I STRUKTURA NEZAPOSLENIH LICA

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 30.04.2013. u Bosni i Hercegovini je bilo 549.519 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 4.061 osoba ili 0,73%. Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 1.310 osoba (0,34%), u Republici Srpskoj za 2.703 osoba (1,74%) i u Brčko distriktu BiH za 48 osoba (0,38%). U isto vrijeme,a prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu 2013. godine, broj zaposlenih u pravnim licima u BiH iznosio je 648.421, a od toga 264.596 žena, odnosno 40%. Stopa registrovane nezaposlenosti za mart 2013. godine iznosila je 46,1% i u odnosu na februar 2013. godine nije se mijenjala.

U strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa 30.04.2013. godine, NKV radnika je 159.611 ili 29,05%, PKV 11.048 ili 2,01%, KV 190.601 ili 34,69%, VKV 3.724 ili 0,68%, NSS 1.780 ili 0,32%, SSS 139.883 ili 25,46%, VŠS 7.640 ili 1,39% i VSS 35.232 ili 6,41%. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,69%, te NKV radnici 29,05%.

Aktuelna ekonomska kriza u svijetu i BiH uzrokovala je porast broja nezaposlenih u posljednjim godinama. Kao što je prikazano u Tabeli 1, u Federaciji BiH, kao i na drugim nivoima vlasti u BiH, je zabilježen porast broja nezaposlenih za period 2009 -2013 i to za 31.414 osoba, odnosno za 8,1% tako da ukupan broj nezaposlenih lica u Federaciji trenutno iznosi 386.091, a broj zaposlenih 432.853 što znači da na jednog nezaposlenog dolazi 1,1 zaposleni (omjer nezaposleni/zaposleni 1: 1,1). Trend porasta nezaposlenosti u Federaciji još bolje se može vidjeti na poređenju trenutnog stanja sa onim od 10-ak godina unazad. Tako je u 2002. g. omjer nezaposleni/zaposleni bio 1:1,461.

1 U decembru 2002. g., broj nezaposlenih je bio 277.281 a zaposlenih 404.690 (omjer 1:1,46).


Tabela 1. – Broj nezaposlenih lica u BiH – pregled kvartalnih izvještaja – 2009-2012 2009 2010 2011 2012 2013

IV k. IV k. IV k. IV k. I k.

BiH 510.580 522.052 536.781 550.574 553.580

FBiH 354.577 351.929 371.090 384.852 386.091

RS 145.396 145.620 153.535 153.458 154.998

Brčko 10.607 11.503 12.156 12.264 Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u BiH” počev od br.14-IV/2009 do br.26-IV/2012

Kao što pokazuje Tabela br. 1 broj nezaposlenih osoba na svim nivoima u BiH je za period 2009-2013 porastao za 31.414 osoba, odnosno za 8,1%, pri čemu je broj nezaposlenih u RS povećan za 6.899, odnosno 1,836 u Brčko distriktu Tabela 2 – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Federacija BiH Stopa zaposlenosti (%) Stopa nezaposlenosti (%)

2009 2010 2011 2009 2010 2011

Ukupno 30,9 30,4 29,8 44,24 45,09 45,47

15-24 godina

14,6 12,4 12,6 53,9 62,3 59,7

Žene ukupno

20,7 20,6 20,3 27,9 32,3 32,1

Izvor: Federalni zavod za statistiku, “Federacija u brojkama ”, Sarajevo, 2012.


ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE

U okviru procjene stanja i analize za Bosnu i Hercegovinu, ovaj dokument utvrđuje za nivo Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta: (i) procjenu nivoa funkcionalnosti i učinkovitosti rada javnih službi za zapošljavanje (ii) pregled i analizu finansijskih tokova, potrošnje i učinaka javnih službi za zapošljavanje; (iii) analizu regulative i prakse servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba; (iv) analiza regulative i prakse isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla.

U pripremi dokumenta, analitički tim je razmotrio postojeću legislativu (Ustavi BiH, Federacije BiH i kantona, Republike Srpske, zakoni na nivou BiH i u Federaciji BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta, podzakonske akte, itd.), izvještaje o radu, strategije i druge dokumente nadležnih institucija na nivou BiH i Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta, kao i studije i izvještaje međunarodnih organizacija o sektoru rada i zapošljavanja u BiH.

FUNKCIONALNOST I UČINKOVITOST RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE

BOSNA I HERCEGOVINA

Po Ustavu BiH, nadležnosti u sektoru rada i zapošljavanja uglavnom pripadaju entitetima. Minimalne nadležnosti Bosne i Hercegovine u sektoru rada odvijaju se u okviru Ministarstva za civilne poslove BiH. Zakon o radu ne postoji na nivou BiH, već na nivou entiteta i kantona (pet od deset kantona). Također, na nivou BiH nema zakona o zapošljavanju. Ovakva podjela nadležnosti za posljedicu ima da na nivou države ne postoji ili postoji vrlo mala nadležnost oko pitanja koja proizilaze iz sektora rada i zapošljavanja. Druga institucija koja u ovom sektoru postoji na nivou Bosne i Hercegovine jeste Agencija za rad i zapošljavanje BiH (Agencija), čije su primarne funkcije koordinacija i međunarodno zastupanje. Funkcije Agencije za rad i zapošljavanje BiH u sektoru zapošljavanja ograničene su na koordinaciju aktivnosti s entitetskim vlastima i institucijama zapošljavanja u vezi sa projektima za zapošljavanje, ali samo onima koji su „od interesa za BiH“. U ovom kontekstu, nejasno je na koji način i po kojim kriterijima pojedini projekt postaje od „interesa za BiH“ i tako potpada pod nadležnost ove Agencije i po čemu se takav projekt razlikuje od projekta koji „nije od interesa za BiH.“ Pored ove uloge, Agencija prikuplja informacije o ponudi i potražnji za radnom snagom na međunarodnom tržištu, podnosi te informacije entitetskim službama zapošljavanja i inicira pripremanje i potpisivanje sporazuma iz oblasti zapošljavanja. Konačno, kapaciteti Agencije za nadzor implementacije International Labour Organization (ILO) konvencija i međunarodnih standarda u oblasti rada i zapošljavanja u BiH, što je također njena nadležnost, su vrlo ograničeni, tako da se u praksi uglavnom svode na kompiliranje podataka iz izvještaja entitetskih institucija i Brčko Distrikta.

Kako administrativni nivo Bosne i Hercegovine nema nadležnost za donošenje zakona iz oblasti rada i zapošljavanja, tako ne postoje jedinstveni radni standardi niti politike zapošljavanja za Bosnu i Hercegovinu. Ministrastvo civilnih poslova BiH i Agencija za rad i zapošljavnje BiH imaju ograničene kapacitete i za nadležnost koja im je povjerena, tako da ne mogu značajnije uticati na situaciju u oblasti rada i zapošljavanja.


FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Ustavno-pravni i institucionalni okvir: Prema Ustavu FBiH, nadležnosti u sektoru rada i zapošljavanja podijeljene su između Federacije BiH i kantona, što znači da Federacija BiH i 10 kantona imaju nadležnosti za donošenje zakona i utvrđivanje i provedbu politika iz oblasti rada i zapošljavanja. Sveukupna nadležnost za segment rada i zapošljavanja u Federaciji BiH pripada Federalnom ministrastvu rada i socijalne politike, dok je na kantonalnom nivou ova nadležnost povjerena nadležnim kantonalnim ministarstvima. U skladu sa članom 11. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (“Službene novine Federacije BiH”, br. 58/02; 19/03; 38/05; 2/06; 8/06; 61/06), Federalno ministarstvo rada i socijalne politke vrši upravne, stručne i druge poslove utvrđene u zakonu koji se odnose na nadležnosti Federacije u oblasti: socijalne politike, rada, mirovinskog i invalidskog osiguranja, i to: politku rada i zapošljavanja,

radne odnose i prava iz radnog odnosa, zaštitu na radu; mirovinsko-invalidsko osiguranje; međunarodne konvencije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ugovori i bilateralni sporazumi iz oblasti rada i zapošljavanja; socijalnu sigurnost i solidarnost, zaštitu civilnih žrtava rata; itd.

Federalni nivo: Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (SL. Novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon), je ključni zakonski akt u Federaciji BiH u sektoru zapošljavanja. Tri kantona u Federaciji: Sarajevo, Kanton 10 (Livno) i Unsko-sanski su donijeli i svoje (kantonalne) zakone o zapošljavanju.

Federalnim zakonom uspostavljen je Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) sa sjedištem u Sarajevu, koji ima status javne ustanove. Federalni zavod ima direktora i Upravni odbor, a njegova organizacija utvrđena je Statutom kojeg odobrava Federalna vlada. Zakonom su, također, utvrđene nadležnosti FZZZ koje, između ostalog, uključuju: praćenje i predlaganje mjera za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba; praćenje i osiguranje provođenja politike i mjera iz oblasti rada i zapošljavanja; upravljanje sredstvima za osiguranje materijlane sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti te praćenje i koordiniranje rada službi na provođenju utvrđenih mjera; pružanje pomoći provođenju programa profesionlane orijentacije, obuka i prekvalifikacija za nezaposlene osobe, itd.

Kantonalni nivo: Na osnovu kantonalnih ustava, kantoni mogu utvrđivati politke i regulisati rad

javnih službi, uključujući i službe za zapošljavanje te provoditi mjere socijalne politike i uspostavljati službe socijalne pomoći. Stoga su i kantoni nadležni za uspostavu i rad službi za zapošljavanje. Federalni zakon je utvrdio i nadležnosti kantonalnih službi za zapošljavanje pa su po ovom zakonu kantonalne službe ovlaštene za: posredovanje u zapošljavanju; prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama FZZZ; informisanje o mogućnosti zapošljavanja; saradnju sa obrazovnim ustanovama radi uskladjivanja obrazovnih programa; utvrdjivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti; donošenje i provodjenje programa mjera za brže zapošljavanje odredjenih kategorija nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano, itd. Generalno govoreći, institucionalni okvir sektora rada i zapošljavanja u svim kantonima je vrlo sličan Federalnom nivou. Tako, svi kantoni imaju ministarstva koja su nadležna za rad i zapošljavanje te su svi kantoni uspostavili službe za zapošljavanje, koje imaju status javnih ustanova i svoje Upravne odbore. Međutim, sama organizacija rada kantonalnih službi za zapošljavanje nije standardizirana kao ni radna mjesta. Ovakva različitost proizilazi iz organizacionih šema koje su utvrđene statutima i drugim internim aktima svakog zavoda ponaosob, a koje odobravaju nadležne kantonalne vlade. Osnovne djelatnosti u službama su podijeljene na


sektore ili na odjeljenja, te odsjeke za finansije, zapošljavanje, opće i kadrovske poslove, pravne poslove i sl. Kantonalne službe imaju biroe za zapošljavanje po općinama, tako da institucionalni okvir na kantonalnom nivou čini ukupno 10 kantonalnih službi sa različitom organizacijom i 79 općinskih biroa za zapošljavanje.

Iz gore navedenog može se zaključiti da administrativni nivoi i Federacije BiH i kantona izvršavaju sve funkcije vezane za sektor rada i zapošljavanja u Federaciji BiH poput donošenja zakona i podzakonskih akata, politika zapošljavanja, upravljanje sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti nezaposlenih lica, provođenje programa zapošljavanja, itd. Kako je na kantonalnom nivou preslikan institucionalni okvir sa Federalnog nivoa (uspostavljene službe kao zasebne javne ustanove; upravni odbori, direktori, organizacija osnovnih službi, itd.), akteri donošenja i provođenja politika zapošljavanja su multiplicirani, a njihovo djelovanje nije usklađeno niti koordinirano, što donošenje i provođenje politika zapošljavanja za cijelu Federaciju čini otežanim, sporim i neučinkovitim. Brojnost aktera u Federaciji BiH i raznolikost rješenja ne samo da smanjuje ukupnu efikasnost sektora rada i zapošljavanja, već cijeli sistem čini skupim, otuđenim i nefunkcionalnim.

REPUBLIKA SRPSKA

Ustavno-pravni i institucionalni okvir: Nadležnosti za donošenje zakona i utvrđivanje i sprovođenje politika iz oblasti rada i zapošljavanja u Republici Srpskoj ima Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS (u daljem tekstu: Ministarstvo rada). Prema odredbama Zakona o ministarstvima RS (Službeni glasnik RS Br.72/2012) definisano je da Ministarstvo rada vrši upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: radne odnose radnika i njihova prava iz rada u svim oblicima rada izuzev radnika koji imaju svojstvo državnih službenika; zarade i ostala primanja iz radnog odnosa; zapošljavanje; zaštitu na radu; penzijsko-invalidsko osiguranje za sve oblike rada; privremeno zapošljavanje radnika u inostranstvu u koordinaciji sa nadležnim ministarstvom Bosne i Hercegovine; međunarodne konvencije rada; ostvarivanje prava iz radnog odnosa radnika privremeno zaposlenih u inostranstvu i poslove vezane za njihov povratak i zapošljavanje u zemlji.

Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Službeni glasnik RS Br.30/10; 102/12) uspostavljen je Zavod za zapošljavanje RS koji ima status javne ustanove. Pomenutim zakonom (član 6) je utvrđeno je da javna ovlašćenja, kao i organizacione, stručne i druge poslove u oblasti zapošljavanja u RS propisane ovim zakonom obavlja Zavod za zapošljavanje RS (u daljem tekstu: Zavod RS). Zavod RS ima Upravni odbor sastavljen od pet članova i direktora, pri čemu Statut Zavoda donosi Upravni odbor uz saglasnost Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada RS). U organizacionom smislu, Zavod RS čine centralna služba, šest filijala i 58 biroa za zapošljavanje. Ovim zakonom su utvrđene nadležnosti Zavoda RS čija je primarna misija posredovanje u zapošljavanju pod čim se podrazumijeva: posredovanje u zapošljavanju, javno obavještavanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja, savjetovanje o izboru zanimanja (profesionalno usmjeravanje), stručno osposobljavanje i priprema za zapošljavanje, sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja i obavljanje organizacionih, stručnih, administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na novčane naknade, stručno osposobljavanje, zdravstvenu zaštitu i druga prava, u skladu sa pomenutim zakonom.


BRČKO DISTRIKT

Ustavno-pravni i institucionalni okvir: Oblast rada i zapošljavanja u Brčko distriktu regulisani su Zakonom o radu (Sl.glasnik Brčko distrikta, br. 7/00, 08/03, 33/04 i 29/05) te Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl.glasnik Brčko distrikta, br.33/04, 19/07 i 17/08). Zakonom o zapošljavanju uređuju se poslovi zapošljavanja, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, prava za slučaj nezaposlenosti i uslovi za njihovo ostvarivanje, osnivanje i finansiranje Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod Brčko distrikta), vođenje evidencija, nadzor i druga pitanja od značaja za organizovano zapošljavanje u Brčko distriktu. Zavod Brčko distrikta je pravno lice, sa statusom javne službe od interesa za Brčko distrikt BiH, koje neprofitno obavlja djelatnost, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim zakonom i Statutom Zavoda Brčko distrikta. Rad Zavoda Brčko distrikta osnovan je u sklopu Odjeljenja pri uredu gradonačelnika Brčko distrikta i nadležan je za poslove zapošljavanja uključujući posredovanje u zapošljavanju, obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje, profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja, organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje, sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u skladu sa zakonskim i drugim propisima, obavljanje organizacionih, stručnih, administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica predviđenih Zakonom. Treba napomenuti da postojeći zakoni o radu i zakoni o posredovanju u zapošljavanju nisu prilagođeni standardima Evropske unije i tek se trebaju usaglasiti sa evropskom pravnom stečevinom (acquis communautaire) što je navedeno u Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine u 2012 Evropske komisije.2

STRATEGIJE I POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

BOSNA I HERCEGOVINA

Ministarstvo civilnih poslova BiH je u julu 2010. godine usvojilo Strategiju zapošljavanja u BiH za period 2010 – 2014. Opšti strateški ciljevi koji su utvrđeni za ovaj period su godišnje povećanje ukupne stope zaposlenosti za 2%, godišnje, povećanje stope zaposlenosti žena za 2,5% i smanjenje nezaposlenost mladih na 30 % do 2014. godine. Strategija predviđa niz strateških mjera za ostvarenje ovih strateških ciljeva poput poboljšanja poslovnog ambijenta i podrške uspostavi i ravoju srednjih i malih preduzeća; smanjenje nezaposlenosti u neformalnom sektoru; jačanje socijalnog dijaloga; poboljšanje izrade, monitoringa i evaluacije aktivnih mjera, kao i povećanje njihove raspoloživosti posebno za dugoročno nezaposlene, mlade u nepovoljnom položaju i nisko kvalificirana lica, poboljšanje statističkog sistema, itd. Strategija predviđa da su nadležni entitetski organi, kao i organi Brčko Distrikta (BD), nadležni za implementaciju, finansiranje i nadzor utvrđenih strateških mjera. U praktičnom smislu, to je značilo da su entitetski organi i BD, trebali ove strateške ciljeve i mjere pretočiti u vlastite Strategije te osigurati njihovo provođenje i finansiranje.

2 Evropska komisija, „Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2012“, str. 40.



Strategiju zapošljavanja Federacije BiH za period 2009-2013 donijela je Federalna vlada u oktobru 2008. godine i ona predstavlja jedini strateški dokument u oblasti zapošljavanja u Federaciji BiH. Ova Strategija donesena je prije Strategije u BiH i nije usklađena sa metodologijom i ciljevima koji su usvojeni Strategijom BiH. Donošenje Strategije zapošljavanja Federacije BiH pratilo je i usvajanje Akcionog plana. Vrlo malo strateških ciljeva utvrđenih ovih dokumentom je do sada realizirano. Jedan od razloga je pomanjkanje raspoloživih finansijskih sredstava, koja se u posljednim godinama uglavnom usmjeravaju na osiguranje materijalnih prava nezaposlenih lica, kako onih koja proizilaze iz osnovnog Federalnog zakona, tako i posebnih ad hoc zakona koji se donose za pojedine kategorije populacije poput Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica iz 2006. godine. Strategija zapošljavanja u BiH je pravilno detektovala ključne izazove u sektoru rada i zapošljavanja i ponudila odgovarajuće strateške mjere. Međutim, ova Strategija ostaje mrtvo slovo na papiru jer organi BiH nemaju mehanizme niti sredstva za njenu neposrednu implementaciju. Federacija BiH nije ovaj strateški dokument pretočila u vlastite mjere niti ih inkorporirala u postojeću strategiju. Što se tiče politika u sektoru rada i zapošljavanja, postojeći zakonodavni i institucionalni okvir koji uključuje 11 administrativnih nivoa, sa slabom ili nikakvom vertikalnom i horizontalnom koordinacijom, čini gotovo nemogućim formulisanje, provođenje i nadzor politika zapošljavanja u Federaciji BiH. Dalje, kapaciteti službi za zapošljavanje na svim nivoima u Federaciji za obavljanje analitičke i istraživačke funkcije u sektoru rada i zapošljavanja su vrlo slabo razvijeni, tako da nisu u mogućnosti da prikupe, interpretiraju ili analiziraju situaciju na tržištiu rada u Federaciji BiH. Nemogućnost obavljanja ove funkcije na adekvatan i efikasan način utiče i na nemogućnost postojećeg sistema da formiliše i implementira odgovarajuće politike i mjere u sektoru rada i zapošljavanja. Organizacije poslodavaca i radnika su malo uključene u oblikovanje programa zapošljavanja iako kontinuirano zagovaraju aktivnije učešće. Njihovo djelovanje uglavnom je ograničeno na oblasti u sektoru zapošljavanja, kojim se tradicionalno bave kolektivni ugovori (npr. utvrđivanje plaća i drugih uvjeta zapošljavanja), međutim, njihova aktivnija uloga podrazumijeva proširivanje socijalnog dijaloga i na formulisanje, provođenje, praćenje i evaluaciju politika zapošljavanje. Brojnost aktera i strukturna disperzija rezultira u nedostatku kapaciteta za strateško planiranje i finansiranje strateških mjera, kao i smisleno i aktivno vođenje politika u sektoru zapošljavanja kako na Federalnom tako i na kantonalnom nivou. U odsustvu kapaciteta i finansijskih sredstava za formulisanje i provedbu strategija i politika zapošljavanja, kao i socijalnog dijaloga, gotovo da se i ne može govoriti o postojanju strategije, odnosno politika u sektoru rada i zapošljavanja na bilo kom nivou u Federaciji BiH.

REPUBLIKA SRPSKA

Strategija zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015 donijela je Vlada RS, a usvojena je 24. marta 2011. godine kao prvi srednjoročni planski i strateški dokument kojim se utvrđuju osnovi za koordinisan i uravnotežen razvoj zapošljavanja u Republici Srpskoj. Po donošenju Strategije zapošljavanja RS usvojen je i Akcioni plan. Strategija zapošljavanja RS usklađena je sa pristupom u


Evropskoj strategiji zapošljavanja i zasniva se na: stimulisanju ekonomskog rasta, zapošljavanju i povećanju kvaliteta posla; povećanju produktivnosti rada i kvaliteta rada kroz razvoj ljudskih potencijala; uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje zaposlenja; povećanju uključenosti na tržište rada sprečavanjem dugotrajne nezaposlenosti, neaktivnosti, društvene isključenosti i siromaštva radno sposobnog stanovništva, naročito grupa koje su u nepovoljnom položaju; proširenju institucionalnih kapaciteta i razvoj dijaloga među akterima u oblasti zapošljavanja. U okviru tržišta rada osnovni cilj je suzbijanje nezaposlenosti, uspostavljanje sistema prikupljanja i praćenja kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, kao i puno učešće i koordinacija svih ključnih interesnih strana. Mjerljivi ciljevi su povećanje sveukupne stope zaposlenosti sa 47% na 55% (stopa zaposlenosti žena sa 38,3% na 46%; stopa zaposlenosti starijih radnika sa 40,5% na 48%; mladih sa 22% na 30%), odnosno smanjenje opšte stope nezaposlenosti sa 21% na 17,5%. U izradi strategije su učestvovali i predstavnici reprezentativnih udruženja poslodavaca i sindikata koji su po Zakonu članovi Upravnog odbora Zavoda RS, pa bi se moglo pretpostaviti da je komunikacija između socijalnih partnera zadovoljavajuća. Međutim, često se dešava da predstavnici pomenutih udruženja samo nominalno učestvuju u formulisanju, provođenju, praćenju i evaluaciji politika zapošljavanja, dok zapravo samo koriste privilegije po osnovu članstva u Upravnom odboru bez preuzimanja odgovornosti. Posljedica ovakvog odnosa prema politikama zapošljavanja su neadekvatne mjere koje su često unaprijed osuđene na polovične rezultate kao što se vidi u prethodnom primjeru.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, anketna stopa nezaposlenosti je porasla između 2010-2012 godine (Tabela br.2), dok se u „Izvještaju o realizaciji Strategije zapošljavanja RS 2011-2015 za period 2011.-2012.godina“3 naglašava da su mjere aktivne politike zapšljavanja u RS realizovale u skladu sa utvrđenim ciljevima i zadacima u 2012. godini. U Izvještaju se navodi da je uprkos povećanju stope nezaposlenosti od 2,3% u izvještajnom periodu zabilježen porast broja lica koja su našla zaposlenje u 2012. godini i koji je veći za 13,6% u odnosu na 2011. godinu, uz napomenu da su pozitivni trendovi nastavljani i u prvom kvartalu 2013. godine. Iako Izvještaj sugeriše da se ne revidiraju pojedini strateški ciljevi, već da se nastavi sa njihovom realizacijom u narednom periodu, predloženi ciljevi su suviše ambiciozni imajući u vidu opšte ekonomsko stanje i povećanje broja nezaposlenih u svim dijelovima BiH (Tabela br.1), kao i činjenicu da je neodređeno navedeno da su izvori finansiranja Strategije: budžet RS, budžeti lokalnih zajenica, sredstva predpristupnih fondova EU i donatorska sredstva, pri čemu nisu jasno alocirana nikakva budžetska sredstva za realizaciju Strategije.

Tabela br.2 – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Republika Srpska (%) Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti 2010 2011 2012 2010 2011 2012 Ukupno 36,6 36,1 35,3 23,6 24,5 25,6 15-24 godina 17,8 14,9 14,0 46,8 53,2 54,3 Žene ukupno 28,6 28,3 27,2 25,9 26,5 28,2

Izvor: Republički zavod za statistiku, “Anketa o radnoj snazi br. 5”, Banja Luka, 2012.

BRČKO DISTRIKT

U Brčko distriktu je usvojena “Strategija razvoja Brčko distrikta 2008-2017”, na osnovu koje je donesen “Akcioni plan Brčko distrikta” u kojem je jedan od strateških ciljeva zapošljavanje. U okviru ovog cilja definisani su tri podcilja: razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih

3 Napomena: Radi se o konačnoj nacrt verziji “Izvještaja o realizaciji Strategije zapošljavanja RS 2011-2015 za period 2011.-2012.godina“ iz maja 2013. godine koja do izrade naše analize nije službeno usvojena.


radnih mjesta; funkcionisanje tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja; poboljšati vještine na tržištu rada, strukovno obrazovanje i trening. Svi podciljevi imaju mjere sa nejasno definisanim indikatorima zbog čega je teško objektivno pratiti realizaciju zacrtanih ciljeva. Imajući u vidu trend povećanja stope nezaposlenosti (Tabela br. 3), kao i trend iseljavanja stanovništva, može se zaključiti da predviđene mjere nisu posebno djelotvorne.

Tabela br. 3. – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Brčko distrikt

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Broj zaposlenih 14.624 15.733 16.095 16.849 16.423 16.138 11.7764

Broj nezaposlenih 16.136 12.958 10.843 11.985 11.831 12.274 12.229 Izvor: Agencija za statistiku BiH, „Statistički podaci Brčko distrikta BiH: Bilten br. 4“, 30.4.2013. g

Grafikon br. 1. – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Brčko distrikt

U poređenju sa četvrtim kvartalom 2009. godine u RS i prvim kvartalom 2013. godine na evidenciji Zavoda RS se nalazi 9.602 nezaposlenih lica više, što ukazuje na povećanje ukupne nezaposlenosti u navedenom periodu od 6.1%. U Brčko distriktu je registrovano povećanje nezaposlenosti na nivou od 15.4%. Grafikon br.2. – Broj nezaposlenih lica u BiH – pregled kvartalnih izvještaja – 2009-2012

Iako je Strategija zapošljavanja RS usklađena sa dobrom evropskom praksom, nedostaju sredstva za njenu realizaciju. Pored toga, Strategija zapošljavanja RS je definisala ambiciozne ciljeve koje je realno teško ostvariti do kraja 2015. godine. Nije jasno koje instance su dužne da obezbjede sredstva za finansiranje realizacije strateških ciljeva

4 Ovakva disproporcija je posljedica činjenice da se podatak odnosi na zaposlene u pravnim licima.

0

2,000

4,000

6,000

8,000

10,000

12,000

14,000

16,000

18,000

Broj zaposlenih

Broj nezaposlenih

0

100,000

200,000

300,000

400,000

500,000

600,000

2009 2010 2011 2012 2013

BiH

FBiH

RS

Brčko


definisanih Strategijom zapošljavanja RS tako da su dosadašnji rezultati, uprkos veoma afirmativnom izvještaju za prethodni period, suviše skromni da bi se moglo govoriti o uspješnoj realizaciji. U Brčko distriktu je usvojena desetogodišnja Strategija razvoja koja za sada, sudeći po trendovima u oblasti zapošljavanja, ne daje očekivane rezultate.

KAPACITETI ZA POSREDNIŠVO U ZAPOŠLJAVANJU

Kantonalne službe za zapošljavanje su uspostavljene u skladu sa klasičnim modelom organizacije javnih institucija i funkcionišu kao nezavisne institucije. Sve službe za zapošljavanje imaju upravne odbore, direktore, prateću administraciju i pomoćno osoblje. Stoga je znatan dio ljudskih i finansijskih resursa usmjeren na zadovoljenje ovog statusa. U kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH trenutno radi 541 zaposlene osobe5, od kojih 243 radi u sjedištima službi, dok 298 radi u općinskim biroima. Podaci o zaposlenim, prikazani u Tabeli 3, ukazuju da je procenat osoblja koje direktno radi sa nezaposlenim u odnosu na ukupan broj osoblja službi za zapošljavanje različit od kantona do kantona i u prosjeku iznosi oko 52 procenta. To znači da oko 281 zaposlenih u svim kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji neposredno radi sa oko 386.091 nezaposlenih lica, odnosno da na svakog zaposlenog u službama za zapošljavanje u prosjeku dolazi više od 1300 nezaposlenih lica. (vidjeti Tabelu 3). U usporedbi sa standardom Evropske Unije da na svakih 300 nezaposlenih osoba treba da bude obezbjeđen jedan zaposleni u birou kako bi se nezaposlenim licima mogla pružiti adekvatna pomoć u traženju posla, jasno je da je rad biroa za zapošljavanje u njihovoj primarnoj funkciji posredništva i savjetovanja u zapošljavanju daleko ispod svakog standarda. Isto tako, ovaj podatak implicira da jedan službenik biroa može posvetiti u prosijeku oko 11 minuta6 na svakog zaposlenog, odnosno da po satu primi 5 do 6 nezaposlenih osoba (Tabela 3). Situacija u praksi je zasigurno još gora jer nezaposlena lica ne dolaze u ravnomjerno raspoređenim vremenskim intervalima tokom dana, već obično na biroe dolaze u velikom broju u pojedinim udarnim terminima što znači da im se praktično ne posveti ni minimum potrebnog vremena. Zaseban problem svakako predstavlja dolazak velikog broja lica koja nisu aktivni tražioci posla već na biroe dolaze samo radi prijave na zdravstveno ili penzisjko osiguranje, što sveukupno onemugućava izgradnju savjetodavne i posredničke funkcije biroa i njihove istinske podrške nezaposlenim licima u iznalaženju posla. Model organizacije i način rada javnih službi za zapošljavanje u praksi rezultira u nedostatku kadrova koji rade na poslovima posredništva u zapošljavanju i pružanju individualnih savjeta nezaposlenim licima. Posebno su nedostatni kadrovi u općinskim biroima, koji i obavljaju tradicionalnu uslugu posredništva i savjetovanja. Zato su u postojećem sistemu osnovne funkcije službi za zapošljavanje u FBiH svedene na: registraciju nezaposlenih lica, provjeru njihove podobnosti za naknade za nezaposlenost, zdravstveno i penzijsko osiguranje, tj. sve pasivne mjere te obezbjeđenje osnovnih informacija o slobodnim radnim mjestima.

5 U FZZZ radi 53 zaposlena tako da je ukupan broj uposlenih u službama za zapošljavanje u FBiH 594

6 Projekcija vremena posvećenog nezaposlenom zasnovana je na sljedećim pretpostavkama: 21 radni dan u mjesecu, javljanje u biro u prosjeku jednom u dva mjeseca, 6 sati dnevno rada sa nezaposlenim osobama (savjetovanje, evidentiranje, informisanje, izdavanje potvrda isl.) i 2 sata rada na ažuriranju baze podataka, kartoteke, oglasa i dr.


Tabela 3: Zaposleni u zavodima za zapošljavanje u 20127 INSTITUCIONALNI NIVO

FZZZ

USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SK K 10 UKUPNO FBiH

SJEDIŠTE SLUŽBE 28 7 30 38 11 18 35 12 57 7 243

OPŠTINSKI BIROI - 32 7 40 56 4 34 40 17 57 11 298

UKUPNO 53 60 14 70 94 15 52 75 29 114 18

541 (KS)

594 (+FZZZ)

BROJ OSOBLJA KOJE RADI NA ŠALTERIMA I DIREKTNO SA NEZAPOSLEN.

- 24 7 38 54 8 34 35 17 53 11 281

BROJ NEZAPOSLENIH

44.936

5.500 97.825

69.189

3.606 40.466

30.632

9.678 72.190

9.106 383.028

OMJER: NEZAPOSLENI/BROJ OSOBLJA NA ŠALTERIMA (KOJI DIREKTNO RADE SA NEZAPOSLE)

- 1.872 786 2.574 1.281 451 1.190 872 569 1.362 828 1.363

PROSJEČNO VRIJEME PO NEZAPOSLENOM (MINUTA PO SASTANKU) )

- 8,08 19,24

5,87 11,80 33,54

12,70 17,33 26,56

11,10 18,26

11,09

PROSJEČAN BROJ NEZAPOSLENIH OSOBA PO SATU

- 7,43 3,12 10,22 5,08 1,79 4,72 3,46 2,26 5,41 3,28 5,41

Iako zapošljavaju dovoljan broj osoblja, postojeće službe za zapošljavanje u kantonima nemaju potrebne kapacitete za posredništvo u iznalaženju posla i pružanje individualnih savjetodavnih usluga o prilikama za posao, obrazovanje ili obukama, te su u osnovi neefikasne u odnosu na na ono što bi ove službe trebale raditi.

VOĐENJE I ISKAZIVANJE EVIDENCIJA O NEZAPOSLENIM I STATISTIČKI PODACI

Sva lica koja su prijavljena na biroima za zapošljavanje vode se i iskazuju kao nezaposlena lica. Članom 2, Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja (Sl.Novine FBiH, Br. 24/06), kojeg je donijelo Federalno ministrastvo rada i socijalne politike, utvrđeno je da su “evidencije u oblasti zapošljavanja: 1. o nezaposlenim osobama, 3. o korisnicima prava po osnovu nezaposlenosti.” Iz ove

7 Svi podaci u Tabeli 3 dobiveni su od FZZZ u junu 2013.


odredbe proizilazi da službe za zapošljavanje imaju obavezu voditi i iskazivati dvije vrste evidencija: 1.) o licima koja se prijave kao nezaposleni; 2) o licima koji ostvaruju prava po osnovu nezaposlenosti.

Trenutno je u zavodima za zapošljavanje registrirano i iskazano kao nezaposleno ukupno 386.091 nezaposlenih u Federaciji BiH (mart 2013), od kojih 245.601 ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, a 66.586 su registrirani demobilisani vojni obveznici, koji su prema posebnom Zakonu o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica8 (Sl. Novine FBiH 61/06; 27/08; 32/08), ostvarivali pravo na naknadu za vrijeme trajanja nezaposlenosti, zdravstvenu zaštitu i druga prava od 2007. godine do danas (naročito u periodu 2007 – 2011). Evidentno je da sistem socijalnih davanja, koji nezaposlenim licima osigurava materijalna prava kako po Federalnom zakonu, tako i druga prava po posebnim zakonima koji se donose na ad hoc osnovi, stimulira prijavljivanje na evidencije radi ostvarivanja različitih beneficija.

Procjene javnih službi za zapošljavanje ukazuju da oko 50% registriranih lica nisu aktivni tražioci posla što znači da je oko 190.000 osoba trenutno prijavljeno na biroe rada u Federaciji radi ostvarenja nekog prava, a ne zbog traženja posla. Način vođenja i iskazivanja evidencija nezaposlenih lica koji se ne zasniva na registraciji aktivnih tražilaca posla, daje nerealnu sliku o stvarnom broju nezaposlenih lica u Federaciji BiH i nije usklađen sa standardima Međunarodne agencije rada (ILO 2009)9. Po ovoj “registriranoj ili administrativnoj” stopi, trenutna nezaposlenost u Federaciji BiH iznosi oko 47%, dok po službenom podatku Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti u BiH po ILO standardima iznosi 28% (ARS)10

ZAKONSKA DEFINICIJA “NEZAPOSLENOG LICA” I KONTROLA PRIJAVLJENOG STATUSA


Član 3. tačka 7. Federalnog Zakona definiše nezaposleno lice kao lice koje nije u radnom odnosu i “koje aktivno traži posao”. Dalje, Član 3.a Federalnog Zakona propisuje da se smatra da nezaposlena osoba aktivno traži posao ako: “a) se redovno javlja službi za zaposljavanje; b) podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i konkurse; c) pridržava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije.”

8 FBiH Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica je ukinut 2010. godine.

9 Po ILO definiciji nezaposlenom osobom se smatra “osoba koja ima više od 15 godina i a) koja nije u referentnoj sedmici obavljala nikakvu aktivnost za plaću ili naknadu; b) je u toku četiri sedmice (referentna i tri prethodne) aktivno tražila posao ili je našla posao i u skoroj budućnosti će početi raditi; c) bi mogla početi raditi u toku naredne dvije sedmice ako joj bude ponuđen posao.”

10 ARS – Anketa o radnoj snazi koju svake godine provodi Agencija za statistku BiH na reprezentativnom uzorku populacije u BiH.


Isto tako, Član 3.b Federalnog Zakona propisuje slučajeve u kojima se osoba briše sa evidencija nezaposlenih.

BRISANJE SA EVIDENCIJE - Član 3.b: “1. Služba za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba: a) zasnuje radni osnos; b) odbije odgovarajući posao;

c) bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rješenja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju;

d) registruje privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po osnovu udijela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu u visini odredjenoj u članu 3. stav 2.ovog zakona; e) registruje obrt ili ostvari prihod po bilo kom osnovu u visini odredjenoj u članu 3. stav 2. ovog zakona; f) počne se baviti poljoprivrednom djelatnošću; g) ispuni uvjete za penzijuprema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju; h) stupi na odsluženje vojnog roka; i) stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, zaštitne ili vaspitne mjere u trajanju dužem od šest mjeseci; j) navrši 65 godina života; k) odbije uključiti se u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizovala i snosi troškove služba za zapošljavanje u cilju povečanja njene mogučnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje; l) ne javi se službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti službu za zapošljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja; m) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla; n) odjavi se sa evidencije; o) primi novčanu naknadu u skladu sa članom 3o.a ovog zakona; p) postane redovan učenik ili student.”

Iako Federalni Zakon definiše nezaposleno lice kao “aktivnog tražioca posla” i utvrđuje sankciju brisanja sa evidencije nezaposlenih, osnosno gubljenje prava po osnovu nezaposlenosti, postojeće prakse ne ukazuju da se obavlja kontrola registrovanog statusa nezaposlene osobe niti su česti slučajevi primjene sankcija. Zbog postojećeg načina vođenja i iskazivanja evidencija, u ukupan zbir nezaposlenih lica u Federaciji ulaze i lica koja nisu aktivni tražioci posla već su u službama za zapošljavanje evidentirani radi ostvarivanja drugih prava. Na ovaj način se stvara nerealna slika o broju i procentu nezaposlenih, a po kojim trenutna nezaposlenost u Federaciji BiH iznosi oko 47% umjesto stvarne 28%, što za posljedicu ima negativne implikacije na međunarodni imidž zemlje. Dalje, pomanjkanje kontrolne funkcije (inspekcijski nadzor i druge provjere) i sankcija ohrabruje brojne zloupotrebe sistema u praksi. Tako osoba može biti evidentirana na birou i primati brojne beneficije, i u isto vrijeme neprijavljena raditi i ostvarivati prihod npr. od poljoprivrede; u privatnom sektoru; u nekim međunarodnim organizacijama; pa čak raditi i u inostranstvu.

REPUBLIKA SRPSKA

Odredbe zakona koji regulišu oblast zapošljavanja u RS i Brčko distriktu se u mnogim elementima podudaraju, ali postoje i značajne razlike koje se manifestuju u terminološkoj nepodudarnosti što


otežava uporednu analizu. Na ovaj problem ukazuju i stručnjaci iz oblasti radnog zakonodavstva. Suštinski nesporazum se javlja zbog različitog poimanja termina “nezaposlenost” jer važeći zakoni entiteta prave razliku između zaposlene i nezaposlene osobe prema tome da li ona za svoj rad plaća socijalno osiguranje u skladu sa zakonom. Dodatni izvor nerazumijevanja su statistički pokazatelji koji se dobijaju kroz redovne periodične popise, administrativne izvore i putem ankete radne snage.

Prema članu 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti RS nezaposleno lice je lice prijavljeno na evidenciju Zavoda RS, starosti od 15 do 65 godina, sposobno ili ograničeno sposobno za rad koje nije u radnom odnosu ili koje nije na drugi način ostvarilo pravo na rad. Nezaposlenim licem smatra se lice koje aktivno traži posao i koje je raspoloživo za rad. U istom članu se pod aktivnim tražiocem posla smatra lice ukoliko a) se jednom u 60 dana javlja nadležnoj službi Zavoda RS, radi informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju, b) ne odbije ponuđeno odgovarajuće zaposlenje i odgovarajuće dodatno obrazovanje i obuku, u skladu sa relevantnim zakonom, c) se javlja na prijavljenu potrebu za slobodnim radnim mjestima i d) traži zaposlenje posredstvom Zavoda RS i neposredno se obraća poslodavcu radi zaposlenja.

BRČKO DISTRIKT

Zakon o zapošljavanju Brčko distrikta, član. 4, definiše nezaposleno lice kao lice koje nije zaključilo ugovor o radu ili nije po nekom drugom osnovu radno angažovano, koje je sposobno za rad i koje se može zaposliti prema propisima o radu, a koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih koju vodi Zavod Brčko distrikta i koje aktivno traži zaposlenje, dok je aktivni tražilac posla lice koje se, u rokovima propisanim opšim aktima Zavoda Brčko distrikta, javlja Stručnoj službi Zavoda Brčko distrikta radi informisanja o mogućnostima zaposlenja i sam kontaktira poslodavce i agencije za zapošljavanje

Na izvjestan način, ovakve definicije zapravo podstiču pasivnost radnika koji javne službe za zapošljavanje percipiraju prevashodno kao instance za rješavanje njihovih socijalnih problema, a ne kao proaktivne učesnike na tržištu rada. Slični terminološki problemi pojavljuju se i kod drugih kategorija kao što su status evidentiranog lica, način vođenja i karakteristike evidencije te zasnivanje radnog odnosa. Jedno od mogućih rješenja je usvajanje jedinstvene terminologije u skladu sa pozitivnim praksama na međunarodnoj sceni. Ilustracije radi, Međunarodna organizacija rada (ILO) navodi da su nezaposlene osobe, kako je definisano na Trinaestoj međunarodnoj konferenciji statističara rada, oni iznad određenog broja godina koji su tokom određenog perioda bili bez posla, a trenutno su spremni za posao i traže zaposlenje.11 ILO nudi još jednu sličnu definiciju: osoba je nezaposlena ako nema plaćeni posao, ako je tražila posao u posljednje četiri sedmice i u stanju je početi raditi u roku od dvije sedmice, ako posao bude ponuđen. Prihvatanjem ovakve definicije nezaposlene osobe omogućilo bi mnogo lakše razvrstavanje aktivnih od pasivnih tražilaca posla, utvrđivanje stvarne stope nezaposlenosti bez čega nije moguće osmišljavanje i realizacija strategija za suzbijanje nezaposlenosti. Takođe, sadašnji administrativni metod mjerenje nezaposlenosti treba zamijeniti primjenom kombinovanih metoda koje će omogućiti pravovremenu dostupnost neophodnih podataka.

Evidenciju o nezaposlenom licu javne službe za zapošljavanje prestaju voditi u skladu sa članom

54. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju RS, odnosno člana 34. Zakona o zapošljavanju Brčko distrika, što je uporedno prikazano u Tabeli br.4. ipak, bez obzira na detaljno razrađene mogućnosti pod kojima se lice briše sa evidencije i utvrđuje gubljenje prava po osnovu nezaposlenosti, nije jasno na koji način se utvrđuje način kontrole i u kojoj mjeri se lica koja prekrše odredbe Zakona zaista sankcionišu. Stavovi stručnjaka su da takav način vođenja evidencija suštinski onemogućava 11 International Labour Organization, „Employment Sector: Employment Working Paper No. 86“, 2011, str. 22.


javne službe za zapošljavanje da se posvete poslovima iz oblasti zapošljavanja, zbog čega ispaštaju sve zainteresovane strane. Tabela br.4. – Poređenje uslova za prestanak prava nezaposlenih lica u RS i Brčko distriktu

Republika Srpska Brčko distrikt Lice gubi prava na osnovu nezaposlenosti ukoliko: zaključi ugovor o radu, odjavi se sa evidencije, samostalno ili sa drugim licem osnuje

privredno društvo, obavlja preduzetničku djelatnost, postane vlasnik ili suvlasnik više od 51%

udjelau nekom pravnom subjektu, otpočne da se bavi registrovanom

poljoprivrednom djelatnošću, ostvari pravo na starosnu, invalidsku ili

porodičnu penziju, postane potpuno nesposoban za rad, stupi na izdržavanje kazne zatvora duže od

tri mjeseca, ne javi se jedanput u 60 dana, odnosno 30

dana korisnici novčane naknade, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima u roku od osam dana od dana nastanka tih razloga,

postane učenik ili redovni student, izjavi da u skladu sa članom 48. ovog

zakona rješava svoje zaposlenje, navrši 65 godina života, bez opravdanog razloga ne odazove se na

poziv Zavoda ili drugog nadležnog organa radi angažovanja na javnim radovima i na otklanjanju posljedica više sile,

neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti do 50 kilometara od mjesta prebivališta, koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima i

neopravdano odbije da se na zahtjev Zavoda stručno osposobi, dokvalifikuje ili prekvalifikuje za zanimanje koje odgovara stepenu njegove stručne spreme ili ako svojom krivicom prekine, odnosno ne završi obrazovanje.

Lice gubi prava na osnovu nezaposlenosti ukoliko: zasnuje radni odnos, samostalno ili s drugim licem osnuje

preduzeće, radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne djelatnosti,

stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili ostvarivanje prava na porodičnu ili invalidsku penziju,

postane potpuno nesposoban za rad, stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere

bezbjednosti, zaštitne ili odgojne mjere, u trajanju dužem od tri mjeseca,

neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti 50 kilometara od mjesta prebivališta, koje odgovara njegovim stručnim kvalifikacijama i radnoj sposobnosti,

neopravdano odbije ili samovoljno prekine stručno osposobljavanje,

neopravdano se dva puta uzastopno ne javlja Zavodu u rokovima utvrđenim opštim aktom Zavoda,

neopravdano odbije da se odazove na poziv Zavoda radi informisanja o mogućnostima zaposlenja,

ne obavijesti Zavod u roku od osam dana o promjeni koja je uslov ili osnov za sticanje, ostvarivanje ili prestanak prava iz ćlana 27 ovog zakona,

stekne status redovnog učenika ili redovnog studenta,

ako se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava,

ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih,

ako nadležni organ utvrdi da nezaposleni radi kod poslodavca bez ugovora o radu ili da ga poslodavac nije prijavio na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao i u slučaju da nadležni organ


utvrdi da nezaposleni obavlja samostalnu djelatnost koja nije registrovana u skladu sa zakonom.

Zbog korišćenja širokih definicija nezaposlenog lica i aktivnog tražioca posla u zakonskim odredbama, javne službe za zapošljavanje su primorane da evidentiraju veliki broj korisnika što stvara pritisak na zavode da izvršavaju zadatke od sekundarnog značaja. Rezultat je usmjerenost zavoda na pasivne mjere i inhibiranost da rade svoj osnovni posao posredovanja i savjetovanja. Usvajanjem jedne od međunarodno prihvaćenih definicija stvorili bi se uslovi za utvrđivanje stvarnog stanja na tržištu rada i stvaranje nerealne slike o broju nezaposlenih lica što je nužno za osmišljavanje dostižnih politika zapošljavanja.

INFORMACIONO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (IKT)

Institucije nadležne za sektor rada i zapošljavanja na nivou BiH, kao i entitetska ministarstva ne koriste informaciono-komunikacijske (IKT) sisteme prilagođene potrebama tržišta rada. Zavodi za zapošljavanje u Federaciji BiH koriste IKT sisteme, koji se razlikuju od kantona do kantona. IKT Studija EU Projekta “Poboljšanje aktivnog tržišta rada u BiH” iz jula 2010. godine navodi da u BiH ukupno egzistira pet različitih zastarjelih IKT sistema, od kojih je jedan u RS-u, drugi u BD, tri u različitim kantonima u Federaciji BiH i jedan u fazi implementacije (HNK Kanton). Studija naglašava da svi stari sistemi trebaju biti zamijenjeni bilo zbog nedostatka funkcija ili nemogućnosti nadogradnje, grešaka u primjeni te nedovoljne efikasnosti. Isto tako, ova Studija konstatira da različiti sistemi koriste i različite platforme (dBase, MS SQL, Oracle Server). Dalje, opisujući stanje IKT sistema, Studija navodi da niti jedan sistem u upotrebi ne omogućava nalaženje posla koji se traži u bilo kom obliku te se u praksi svi IKT sistemi koriste isključivo za vođenje evidencija. Čak šta više, sistem kodiranja informacija je različit iako sve institucije koriste isti obrazac za prikupljanje podataka (karton nezaposlene osobe E-1) o licima koja traže posao. Konačno, ne postoji razmjena informacija između različitih sistema koje koriste službe za zapošljavanje pa čak ni između istih IKT sistema koje koriste pojedine službe u svojoj vertikalnoj komunikaciji sa općinskim biroima i FZZZ. Razmjena podataka između kantonalnih službi na horizontalnom nivou uopšte ne postoji. Stoga, IKT Studija zaključuje da ne treba imati iluzije da statistički podaci prikupljeni od službi za zapošljavanje, koje koriste sisteme podložne greškama i koji su predmet brojnih pretraga prije davanja konačnog rezultata pretrage, mogu osigurati pouzdane pokazatelje u monitoringu tržišta rada. Svi nivoi institucija za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini koriste tehnički zastarjele i uzajamno nekompatibilne IKT sisteme, koji nisu prilagođeni potrebama tržišta rada. Postojeći IKT sistemi ne omogućavaju međusobno uvezivanje službi za zapošljavanje i razmjenu podataka o nezaposlenim licima i poslovima niti mogu pružiti pouzdane statističke podatke. Pored toga, procedure rada nisu standardizirane niti međusobno usaglašene što je jedan od ključnih preduvjeta za izradu zajedničkog software i punu automatizaciju.


PREGLED I ANALIZA FINANSIJSKIH TOKOVA, POTROŠNJE I UČINAKA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE

BOSNA I HERCEGOVINA

Za razliku od drugih institucija zapošljavanja u BiH, koje funkcioniraju kao vanbudžetski fondovi sa svojim izvorom prihoda (doprinosi za nezaposlenost), Agencija za rad i zapošljavanje BiH (Agencija) je budžetski korisnik. Njen jedini izvor finansiranja je budžet institucija BiH. U 2012, ovim budžetom je Agenciji odobren ukupan budžet od 1.1 milion KM i ista tolika suma je i potrošena. Od ovog iznosa za plate, doprinose i naknade 30 zaposlenih utrošeno je 788.472 KM što

predstavlja oko 72% ukupnog budžeta. Ostatak sredstava utrošen je na materijalne troškove i neznatan iznos na kapitalna ulaganja. Tokom 2012, nije finansiran niti jedan program iz sredstva Agencije. Budžetska sredstva koja su dodijeljena Agenciji u posljednje tri godine su u istom ili sličnom obimu kao u 2012.


PRIHODI I PRIMICI

Ukupan iznos prihoda i primitaka službi za zapošljavanje u Federaciji BiH za 2010, 2011 i 2012 prikazan je u Prilogu 1 ovog Dokumenta. Zbog neusaglašenih računovodsvenih standarda u Federaciji BiH (FZZZ-a i kantonalne službe), ukupan iznos stvarnih prihoda i rashoda za Federaciju je nešto drugačiji od prikazanog12. Isto tako, kao primitak se računovodstveno knjiže i primici po osnovu otplate ranije datih zajmova, međutim, ova sredstva se istovremeno knjiže i kao trošak za kapitalna ulaganja obzirom da se ista usmjeravaju u namjenske depozite za kredite za zapošljavanje i samozapošljavanje. Radi boljeg sagledavanja realnog stanja, analize i budžetski trendovi korišteni za potrebe ovog Dokumenta, utemeljeni su na stvarnim iznosima prihoda i rashoda službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. Obzirom da ovaj Dokument razmatra budžetske trendove u periodu 2010 – 2012, u tabeli koja slijedi navedeni su ukupni računovodstveni iznosi iskazani u Prilogu 1 i stvarni iznosi prihoda zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2010, 2011 i 2012. Tabela 4: Ukupni prihodi zavoda za zapošljavanje za 2010, 2011 i 2012 God. Računovodstveno iskazani prihod (KM) Stvarni prihod (KM) 2010 183.161.465 171.000.000 2011 192.872.669 - (nedostaje) 2012 169.458.378 140.000.000

12 npr. sredstva koje FZZZ po Federalnom zakonu doznačava za pasivne mjere kantonima kojima nedostaju potrebna sredstva za ove namjene se knjiže kao prihod i rashod FZZZ, ali i kao prihod i rashod kantonalnih službi; dalje, sredstva koja dobiva FZZZ kao grantove za aktivne politike od Vijeća Ministra BiH ili Federalne vlade se knjiže kao prihod FZZZ, a nakon doznačavanja kantonalnim službama ponovo kao prihod kantonalnih službi te se na taj način računovodstveno evidentiraju dva puta.


U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (SL. Novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon), sredstva za zadovoljavanje potreba iz domena zapošljavanja i za rad FZZZ i službi za zapošljavanje osiguravaju se iz 1)doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti; 2)kamata ili prihoda od investicionih projekata; i 3) prihoda ostvarenih od pokretne i nepokretne imovine. Ukupni prihodi zavoda za zapošljavanje za 2010 i 2011, detaljno prikazani u Prilogu 1 ovog Dokumenta, su atipični jer uključuju budžetske grantove doznačene u svrhu provedbe Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, odnosno osiguranje vanrednih sredstava utemeljenih ovim posebnim zakonom. Zato, u svrhu identifikacije realne strukture prihoda zavoda za zapošljavanje, ovaj Dokument u donjoj tabeli i dijagramu ilustrira strukturu prihoda službi za 2012. godinu. Po podacima FZZZ, ukupan stvarni prihod zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH za 2012. godinu iznosi 140 miliona KM13. Struktura prihoda za 2012. godinu, ukazuje da većina prihoda potiče iz doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti, koji uplaćuju poslodavci i zaposleni te je ovaj prihod zastupljen sa više od 90% u ukupnoj strukturi prihoda zavoda za zapošljavanje. Tabela 5: Struktura prihoda zavoda za zapošljavanje u 2012 STVARNI PRIHODI ZAVODA U 2012 UKUPNI PRIHODI % Doprinosi 94% Budžetski grantovi 5% Ostali prihodi 1% UKUPNO 100%

Visina stope doprinosa u Federaciji BiH iznosi 2% bruto plaće zaposlene osobe (0,5% na plaću koju plaća poslodavac i 1.5% iz plaće koju plaća zaposleni). Prilikom obračuna plaća, poslodavci usmjeravaju 30% iznosa sredstava doprinosa Federalnom zavodu, a 70% kantonalnim službama prema mjestu prebivališta zaposlene osobe.

13 U Prilogu 1 ukupan budžet zavoda u FBiH iznosi 169.458.378 KM. Razlika nastaje zbog dvostrukog knjiženja iznosa od 19 miliona u prihodima FZZZ i kantonalnih službi te izostavljanja primitaka po osnovu otplate zajmova i sredstva prenesenih iz prethodne godine u ukupan iznos budžeta za 2012., jer po mišljenju FZZZ, ne predstavljaju stvaran prihod.

Struktura prihoda zavoda za zapošljavanje u FBiH u 2012

prihodi od doprinosa

ostali prihodi

grantovi iz budžeta


RASHODI I IZDACI

Ukupan iznos: Po podacima FZZZ, u 2012 godini, ukupan iznos stvarnih rashoda i izdataka zavoda za zapošljavanje u FBiH iznosio je oko 120 miliona KM. Ukupni rashodi u 2010 i 2011, kao i prihodi, bili su znatno veći zbog vanrednog izdatka finansiranja materijalnih prava demobilisanih boraca i članova njihovih porodica. Tabela 6: Ukupni rashodi i izdaci zavoda za zapošljavanje za 2010, 2011 i 2012 God. Računovodstveno iskazani rashodi i izdaci (

KM) Stvarni rashodi i izdaci ( KM)

2010 171.009.628 171.009.628 ? 2011 187.164.212 - (nedostaje) 2012 148.348.492 120.000.000 Prikupljena sredstva se troše po redu prvenstva za sljedeće namjene:

A. Administrativne troškove zavoda/službi prema godišnjem finansijskom planu (plate, naknade, materijalni i drugi troškovi zavoda/službi);

B. Pasivne mjere: nakanade za slučaj nezaposlenosti, obavezno zdravstveno osiguranje, dokup staža, itd.

C. Aktivne politike i programe tržišta rada ukoliko ostane sredstava nakon odbitka troškova pod A i B.

Postojeći način finansiranja sektora zapošljavanja u Federaciji BiH, koji se gotovo potpuno bazira na uplatama doprinosima iz plaća zaposlenih osoba, stvara situaciju u kojoj sistem za zapošljavanje prima najmanje sredstava onda kada su stope nezaposlenosti visoke i kada su potrebe za sredstvima najveće kao što je to slučaj danas. Sistem finansiranja je dodatno ugrožen prioritetnim plaćanjem administrativnih troškova službi i rastućim obimom pasivnih mjera zbog povećanja stope nezaposlenosti tako da za aktivne mjere tržišta rada, koje trebaju pospiješiti zapošljavanje, ostaje vrlo malo sredstava.

Struktura rashoda: U tabeli i grafikonu, koji slijede, prikazana je stvarna struktura rashoda zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2012. godini. Najveći izdatak predstavlja finansiranje pasivnih mjera što čini oko 60% ukupnih rashoda, a potom slijede administrativni troškovi u iznosu od 19%, pa tek onda aktivne mjere zapošljavanja koje u strukturi rashoda za 2012. čine 17%.


Tabela 7: Struktura rashoda i izdataka službi za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2012: God. RASHODI I IZDACI ZAVODA U 2012 UKUPNO FBiH %

2012

TROŠKOVI ADMINISTRACIJE 19%

PASIVNE MJERE

(1)Naknade za nezaposlenost 39%

(2)Zdravstveno osiguranje 19%

(3) Demobili. borci i ostale mjere 2%

UKUPNO PAS. MJERE 60%

UKUPNO AKTIVNE. POL. ZAP. 17%

KAPIT. ULAGANJA I OSTALI RASHODI 4%

UKUPAN RASHOD 100%

Grafikon 2: Struktura rashoda i izdataka u 2012

BUDŽETSKI TRENDOVI U PERIODU 2010 - 2012

A. Administrativni troškovi zavoda za zapošljavanje u Federaciji: Po odredbama Federalnog zakona,

zavodi za zapošljavanje najprije podmiruju administrativne troškove. odnosno plate i materijalne troškove službi. Ukupan iznos administrativnih troškova u 2010. iznosio je 20.959.918 KM, u 2011-oj 22.508.238, a u 2012-oj 23.452.935 KM, što znači da su ovi troškovi u periodu 2010 – 2012 porasli za oko 2.5 miliona KM, odnosno za 11%. Kako u službama za zapošljavanje radi ukupno 594 zaposlene osobe, tako su administrativni troškovi po

Struktura rashoda i izdataka zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2012

Administrativni troškovi 19%

Pasivne mjere 60%

Aktivne politike zapošljavanja17%

Kapitalna ulaganja 4%


zaposlenom u 2012. godini iznosili 39.483 KM. Ukupan udio administrativnih troškova u rashodima i izdacima zavoda u 2012. godini iznosio je 19%.

B. Troškovi za pasivne mjere: Nakon podmirenja administrativih troškova, sredstva se usmjeravaju

za izmirenje pasivnih mjera. Po Federalnom zakonu, materijalna i socijalna sigurnost u slučaju nezaposlenosti podrazumijeva: (i) novčanu naknadu u skladu sa zakonom, i (ii) doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje.

(i)Novčana naknada: U Federaciji BiH, lice koje istane bez posla i koje se prijavi službi za zapošljavanje sa zahtjevom za isplatu novčane naknade u roku od 30 dana od dana gubitka posla, ima pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, ukoliko u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci (minimalan zakonski uvjet). Dužina primanja novčane naknade zavisi od vremena provedenog na radu, pa tako ako je lice bilo zaposleno osam mjeseci, primaće novčanu naknadu u trajanju od tri mjeseca (minimalna dužina plaćanja naknade). Ako je, pak, bilo zaposleno preko 35 godina, tada ima pravo primate naknadu u trajanju od 24 mjeseca (maksimalna dužina plaćanja naknade). Visina novčane naknade za slučaj nezaposlenostim ista je za sva lica i čini 4o% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Trenutno ova naknada iznosi 313 KM. U periodu 2010 – 2012, ukupan iznos isplaćenih naknada porastao je sa 36.906.320 KM u 2010. na 45.692.247 KM u 2012., što predstavlja povećanje za 8.785.927 KM, odnosno 24%. Ukupan udio naknada za nezaposlenost u ukupnim troškovima zavoda za zapošljavanje u 2012., iznosi 39%. (ii) doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje: U skladu sa Članom 19, tačka 12 Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), nezaposlena lica koja su prijavljena zavodima za zapošljavanje imaju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Nakon što se nezaposlena lica prijave biroima, službe za zapošljavanje isplaćuju za njih troškove obaveznog zdravstvenog osiguranja zavodima za zdravstveno osiguranje iz sredstava doprinosa za slučaj nezaposlenosti. Po ovom osnovu, službe za zapošljavanje su isplatile u toku 2012. god. zavodima za zdravstveno osiguranje ukupan iznos od 21.081.226 KM za 234.151 korisnika prava na zdravstveno osiguranje, što je za oko 2 miliona KM više nego u 2010., odnosno predstavlja povećanje od 10% . Isto tako, penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža do sticanja uvjeta za starosnu penziju u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, pa su ovi troškovi skupa sa preostalim troškovima za demobilisane borce učestvovale sa 2% u ukupnim rashodima zavoda u 2012. godini. (iii) demobilisani borci: Kao što je objašnjeno u poglavlju ovog dokumenta pod nazivom “načini vođenja i iskazivanja evidencija”, Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koji je donešen 2006. godine, stvorio je dodatne finansijske obaveze koje su službe izmirivale po ovom posebnom zakonu. Najveće budžetske obaveze za osiguranje prava dodijeljenih ovoj kategoriji populacije zabilježene su u periodu 2007 – 2011. Po podacima FZZZ, u ovom petogodišnjem periodu ukupno je isplaćeno oko 362 miliona KM samo za ovu namjenu što predstavlja tri prosječna godišnja budžeta svih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. Kao


što se može vidjeti u Prilogu 1, ukupni troškovi za demobilisane borce u 2010.godini iznosili su preko 44 miliona KM, a u 2011.god. preko 48 miliona KM.14 C) Aktivne politike i programi tržišta rada (APPTR): Nestabilnost i nepredvidivost priliva prihoda i rashoda u sistemu zapošljavanja otežava planiranje aktivnosti. Kao što definira Federalni zakon, službe za zapošljavanje moraju najprije podmiriti administrativne i operativne troškove svog rada, potom troškove koje se odnose na osiguranje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih lica, a tek nakon toga mogu preostala sredstva (ako ikakva sredstva preostanu) usmjeravati za aktivne politike i programe tržišta rada (APPTR). Studije iz ranijeg perioda navode da su u proteklim godinama značajna sredstva utrošena za APPTR, tako da je u Federaciji u periodu 2002 -2004 utrošeno oko 100 milliona KM za ove namjene. Međutim, opšti je zaključak da su službe za zapošljavanje u ovom periodu na nefikasan način alocirale sredstva te da su nedovoljno nadzirale učinke programa. (EU CARDS 2006).

Aktivne politike i programi tržišta rada koje provode službe za zapošljavanje u Federaciji BiH u posljednjim godinama su uglavnom usredsređeni na programe sufinansiranja novog zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke. Opšte je mišljenje da su programi jednolični i da nisu dovoljno kreativni. Također, se ističe da nisu jasno definisane ciljne skupine i da ne dosežu do onih osoba koje su u najnepovoljnijem položaju. Stoga se naglašava potreba da se procijeni efektivnost aktivnih politika tržišta rada kao i da se uspostavi sistem indikatora uspješnosti, kako bi se pratilo da li su programi bili adekvatno osmišljeni, ciljani, uvezani i provedeni. U posljednjim godinama, zbog povećanja troškova pasivnih mjera prouzročenih općim porastom broja nezaposlenih lica i uvođenjem novih kategorija korisnika prava poput demobilisanih boraca, utrošak sredstava za aktivne politke i mjere se smanjio, tako da su raspoloživa sredstva dosta ograničena. U razmatranom budžetskom periodu, izvojena sredstva za aktivne mjere iznosila su oko 20 miliona KM u 2010. i 2012, dok je u 2011. izdvojeno oko 30 miliona KM (vidjeti Prilog 1). Ovi iznosi stavljeni u odnos sa ukupnim brojem nezaposlenih lica u Federaciji BiH u posljednje tri godine15, ukazuju da se na godišnjem nivou na aktivne mjere u prosjeku izdvajalo oko 64 KM16 po nezaposlenom. Procentualno na aktivne politike i mjere tržišta rada izdvajalo se od 12% (2010) do 17% (2011 i 2012) od ukupno utrošenih sredstava zavoda za zapošljavanje. Porast administrativnih troškova za 19%, porast ukupnog iznosa naknada za nezaposlenost za 24%, porast isplata naknada za zdravstveno osiguranje za 10% u ukupnim rashodima

14 Iako je Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica ukinut 2010. godine, finansijske obaveze stvorene ovim Zakonom još uvijek se izmiruju. Troškove za izmirenje ovih obaveza snosili su 50% FZZZ i 50% kantonalne službe. Kako pojedine službe nisu imale dovoljno sredstava u pojedinim budžetskim godinama, tako je isplata naknada za nezaposlenost i drugih materijalnih prava demobilisanih boraca kasnila i isplaćivala se u narednim godinama. Drugo, u 2010. godini ukinuta je mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarenje prava predviđenih ovim Zakonom, ali ako je npr. lice koje je u odbrani učestvovalo tri godine podnijelo zahtjev službi u 2009. godini, dok je Zakon još bio na snazi, u tom slučaju je steklo pravo na naknadu za nezaposlenost u trajanju od tri godine, što znači zaključno sa 2012. godinom.

15 Broj nezaposlenih: 2010 (371.090); 2011 (384.852); 2012 (386.091)

16 2010 (54 KM); 2011 (80 KM); 2012 (53 KM)


službi za zapošljavanje su najznačajniji budžetski trendovi za period 2010 - 2012. Iako u ovom periodu nije nominalno zabilježen pad ukupnog iznosa izdvojenog za aktivne politike i programe tržišta rada, izdvojeni iznosi su nedovoljni u odnosu na stepen nezaposlenosti.

UČINCI

Kako je navedeno u poglavlju o prihodima i rashodima, ukupni stvarni godišnji prihodi službi za zapošljavanje u Federaciji BiH kreću se oko 140 miliona KM, od kojih sredstva doprinosa za nezaposlenost iznose oko 120 miliona KM. U isto vrijeme, ukupan godišnji rashod službi za zapošljavanje iznosi oko 120 miliona KM, što je jednako iznosu ukupnog godišnjeg prihoda od doprinosa, od čega najveći dio odlazi na plaćanje pasivnih mjera i administrativnih troškova službi (oko 80%). Stoga se može zaključiti da sredstva doprinosa za slučaj nezaposlenosti, koji tokom cjelokupnog radnog staža plaćaju svi zaposleni, uglavnom odlaze na plaćanje pasivnih mjera: naknada licima koja ostanu bez posla, zdravstvenog i penzijskog osiguranja nezaposlenih, kao i drugih materijalnih prava dijela populacije, poput prava demobilisanih boraca; i troškova službi za zapošljavanje: plate, naknade, dnevnice, troškovi telefona, pošte, zakupa, i drugi materijalni troškovi. Sredstva koja se usmjeravaju za kreiranje novih radnih mjesta kroz programe i politike zapošljavanja su minimalna i, kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, po nezaposlenom na godišnjem nivou iznose 64 KM. Dalje, zbog modela i načina organizacije rada službi kao nezavisnih institucija, broj osoblja koji direktno radi sa nezaposlenim nije dovoljan, tako da na svakog zaposlenog u službama za zapošljavanje u prosjeku dolazi više od 1300 nezaposlenih lica (vidjeti Tabelu 3). Dalje, veliki broj lica dolazi na biroe samo radi prijavljivanja u svrhu ostvarenja materijalnih prava, poput zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. Stoga ionako mali broj zaposlenih u službama, koji direktno rade sa nezaposlenim, gube vrijeme na rutinske i administrativne poslove. Ako se službenik biroa može posvetiti nezaposlenom licu u prosjeku oko 11 minuta, ne može se govoriti o ozbiljnom radu u posredništvu u zapošljavanju i savjetovanju.

Uplata doprinosa zaposlenih lica je bez učinka u praksi jer su prikupljena sredstva uglavnom usmjerena na plaćanje sistema socijalnih davanja dijela populacije i osoblja koje radi u službama, a ne na isplatu adekvatne naknade licima koja su privremeno ostala bez posla i stvaranje novih radnih mjesta. Postojeći model funkcionisanja službi za zapošljavanje ne omogućava stavljanja većeg akcenta na rad sa nezaposlenim licima u traženju posla te je stoga svekupan učinak sistema zapošljavanja neefikasan jer ne ispunjava svoju osnovnu funkciju.

REPUBLIKA SRPSKA

Priprema, planiranje, način izrade, donošenje i izvršenje budžeta fondova u RS, uključujući

Zavod RS, uređeno je Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br.96/03, 14/04, 67/05, 34/06, 128/06, 121/12), zakonima o izvršenju budžeta, Zakonom o doprinosima (Sl. glasnik RS,br. 51/01, 96/03, 128/06, 120/08, 31/09 i 116/12) i Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Službeni glasnik RS, br.30/10; 102/12), .


0

20

40

60

80

100

120

% % % % %

2008 2009 2010 2011 2012

Izvorni prihodi(doprinosi)

Ostali prihod

Budžetski grantovi

Razgraničenje

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u definisanju svojih finansijskih planova kao pravni osnov koristi: Zakon o budžetu Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta br.34/08), Zakon o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta, br.33/04, 19/07 i 17/08), Zakon o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta br.15/09) i Statut Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

PRIHODI

Poslovi17 Zavoda RS finansiraju se iz doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, koje plaćaju zaposlena lica, kamatnim stopama na depozite, donacijama, sredstvima solidarnosti kao i iz drugih sredstava koje ostvari Zavod RS, u skladu sa zakonom. S obzirom na to da Zavod RS ima status javne ustanove, ne može naplaćivati naknadu za usluge koje pruža nezaposlenim i drugim licima, poslodavcima i drugim i pravnim i fizičkim licima. Uporedni pregled prihoda Zavoda RS predstavljeni su u Tabeli br. 5. Stope doprinosa na osnovicu iz člana 6. Zakona o doprinosima u RS iznose: a) za penzijsko i invalidsko osiguranje 18,5%, b) za zdravstveno osiguranje 12%, c) za osiguranje od nezaposlenosti 1% i d) za dječiju zaštitu 1,5%. Tabela br. 5 – Prihodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008-2012

2008 2009 2010 2011 2012 KM % KM % KM % KM % KM % Izvorni prihodi (doprinosi)

23.590.719 79,7 24.762.753 73,2 24.825.642 83,3 37.014.805 93,3 37.717.157 96,5

Ostali prihod 182.617 0,6 165.290 0,5 123.625 0,4 160.717 0,4 99.753 0,3 Budžetski grantovi

5.045.080 17,0 8.140.100 24,1 4.822.109 16,2 1.365.334 6,0 979.453 2,5

Razgraničenje 782.764 2,6 763.173 2,3 46.848 0,2 115.078 0,3 267.146 0,7 UKUPAN PRIHOD

29.601.180 100 33.831.316 100 29.818.224 100 39.655.934 100 39.060.539 100

Grafikon br. 3 – Pregled prihoda Zavoda RS

Uz pomenute doprinose Zavod ostvaruje finansijske prihode iz budžetskih grantova Vlade RS i ostalih prihoda u skladu sa zakonom. Već nekoliko godina postoji neusklađenost propisa tj. neusklađenost Zakona o posredovanju

17 Podaci korišćeni iz dokumenta „Sluzbe zaposljavanja - Prihodi i rashod 2008 – 2011“


u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Zakona o doprinosima, vezano za doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine ukoliko se sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju, kao i neusklađenost u pogledu mogućnosti obračuna i prijave doprinosa za zdravstveno osiguranje na novčanu naknadu nezaposlenih nakon stupanja na snagu Pravilnika o registraciji u jedinistven sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa. Rezultat ove neusklađenosti je mogućnost da se za jedno lice dupliraju uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, pa je rukovodstvo Zavoda RS odlučilo da ne planira obračun i isplatu za zdravstveno osiguranje. S tim u vezi, uplate za zdravstveno osiguranje iz budžeta RS nisu uračunata u pregled prihoda i rashoda Zavoda RS.

Prihodi Zavoda Brčko distrikta (Tabela br.6) čine sredstva doprinosa za obavezno osiguranje, sredstva doprinosa za dobrovoljno osiguranje, sredstva iz budžeta Brčko distrikta, sredstva ostvarena prodajom društvenog kapitala i prodajom društvenih preduzeća (u skladu sa zakonom), sredstva domaćih i inostranih kredita i zajmova (u skladu sa zakonom), sredstva poklona i donacija te druga sredstva ostvarena u skladu sa zakonom. Stope doprinosa u Brčko distriktu: a) 17% na bruto platu za penzijsko osiguranje za zaposlene iz FBiH i 24% na neto platu za zaposlene iz RS; b) 12% na bruto platu za zdravstveno osiguranje i 10% poreza na neto platu. Tabela br. 6 – Prihodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008-2012

2008 2009 2010 2011 2012 KM % KM % KM % KM % KM % Izvorni prihodi (doprinosi)

2.477.908 71.0 2.681.294 70.9 2.762.367 38.0 2.890.505 73.2

Ostali prihod

54.819 1.6 202.102 5.3 379.071 5.2 299.456 7.6

Budžetski grantovi

956.499 27.4 895.815 23.7 4.136.021 56.8 757.202 19.2

UKUPAN PRIHOD

3.489.226 100 3.779.211 100 7.277.459 100 3.947.163 100

Grafikon br.4. – Prihodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008-2011

0

10

20

30

40

50

60

70

80

% % % %

2008 2009 2010 2011

Trošak administracije

Pasivne mjere

Aktivne mjere


RASHODI

Rashodi18 javnih službi za zapošljavanje većim dijelom se odnose na troškove administracije, novčanih naknada za nezaposlenost i programe aktivnih mjera zapošljavanja. U Tabeli br. 7 predstavljen je pregled svih rashoda Zavoda RS, dok grafikon br. 5 ukazuje na trendove u pomenute tri kategorije. Posljednja kolona s desne strane odnosi se na projektovan budžetske rashode u 2013. godini. Najveći dio rashoda od prosječno 50.2% u period 2008-2012 odnosi se na novčane naknade za nezaposlenost, dok aktivne mjere zapošljavanja učestvuju sa svega 19% prosječnih rashoda. Trošak administracije u Zavodu RS je 6.665.436 KM što znači da prosječni administrativni troškovi po jednom zaposlenom službeniku iznose 24.505KM. Tabela br. 7 – Rashodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008-2012

2008 2009 2010 2011 2012 2013 KM % KM % KM % KM % KM % KM Bruto plate 4.101.06

8 14,2

4.641.287

12,5

4.763.916

16,0

5.144.688

17,2

5.076.820

17.4

Naknade 1.454.707

5,0 1.612.685

4,3 1.071.410

3,6 1.318.435

4,4 1.588.616

5,4

Trošak administracije

1.245.168

4,3 1.032.687

2,8 995.719 3,4 925.546 3,1 964,110 3.3

Novčana naknada za nezaposlenost

14.011.631

48,4

19.358.238

52,2

16.245.297

54,7

13.621.728

45,5

14.299.985

48.9

20.000.000

Plaćanje doprinosa za PIO

2.296.015

7,9 2.495.782

6,7 2.212.485

7,4 2.329.079

7,8 2.214.960

7.6 2.500.000

Programi aktivne pol. zapošljavanja

5.588.150

19,3

7.924.940

21,4

4.149.044

14,0

6.040.192

20,2

6.034.813

20.7

17.370.000

Kapitalna ulaganja

242.893 0,8 42.998 0,1 274.220 0,9 536.141 1,8 213,712 0.7

UKUPAN RASHOD

28.939.632

100

37.108.617

100

29.712.091

100

29.915.809

100

29.216.372

100

Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl.glasnik RS, br. 102/12) povećana je osnovica za utvrđivanje novčane naknade i garantovani najniži iznos novčane naknade. Stoga je Zavod RS za 2013. godinu planirao veća sredstva za novčane naknade.

18 Napomena: Postoje nelogičnosti u rashodovnom dijelu budžeta prema podacima iz dokumenta „Sluzbe zaposljavanja - Prihodi i rashod 2008 – 2011“ koje je nužno pregledati i revidirati.


0

5,000,000

10,000,000

15,000,000

20,000,000

25,000,000

KM KM KM KM KM KM

Novčana naknada zanezaposlenost

Programi aktivne pol.zapošljavanja

Grafikon br. 5 – Pregled rashoda za administraciju, novčane naknade za nezaposlenost i programe aktivnih mjera u RS u %

Grafikon br. 6 – Pregled rashoda za novčane naknade za nezaposlenost i programe aktivnih politika zapošljavanja (u KM)

U skladu sa Strategijom zapošljavanja 2011-2015 primjetan je porast udjela programa aktivnih mjera zapošljavanja u 2011 i 2012 godini, koji se skoro izjednačio sa udjelom sredstava za novčane naknade. Aktivne mjere su se prvenstveno odnosile na povećanje aktivnosti prema korisnicima usluga, odnosno unaprijeđenje usluga

poslodavacima i nezaposlenim licima, pri čemu je posebno akcentirana funkcija posredovanja pri zapošljavanju i programi zapošljavanja. U strukturi rashoda Zavoda Brčko distrikta u predmetnom periodu ne uočava se dominantan trend. Tri godine je budžet Zavoda Brčko distrikta karakterisala usmjerenosti na aktivne mjere zapošljavanja, uz udvostručenje izdvajanja za ove svrhe u 2010. godini u poređenju sa prethodnom godinom zbog transfera nepovratnih sredstava iz budžeta Brčko distrikta, da bi već u 2011. godini ostvaren dvostruko manji rashod za aktivne mjere u korist pasivnih mjera. U oba slučaja su zavodi tražili povećanje sredstava za pasivne mjere zbog amortizacije posljedica recesije i povećanja nezaposlenosti. Trošak administracije u Zavodu Brčko distrikta je 649.370 KM, odnosno prosječni administrativni trošak po jednom zaposlenom službeniku iznose 54.114KM.

0

10

20

30

40

50

60

% % % % %

2008 2009 2010 2011 2012

Republika Srpska

Troškovi administracije

Novčane naknade zanezaposlenost

Programi aktivnihmjera zapošljavanja


BRČKO DISTRIKT

Tabela br. 8 – Rashodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008-2012

2008 2009 2010 2011 2012 KM % KM % KM % KM % KM % Trošak administracije 454.063 19.0 548.359 12.0 610.269 9.1 649.370 17.6 Pasivne mjere 900.641 37.6 1.625.111 35.5 1.498.746 22.3 1.657.917 45.0 Aktivne mjere 1.013.740 42.3 2.373.739 51.9 4.594.297 68.4 1.333.241 36.2 Kapitalna ulaganja 27.008 1.1 28.272 0.6 16.830 0.3 42.863 1.2 UKUPAN RASHOD 2.395.452 100 4.575.481 100 6.720.142 100 3.683.391 100

Grafikon br. 7 – Rashodi Zavoda Brčko distrikta 2008-2011

Dominantan dio prihoda zavoda za zapošljavanje zasnovan je na uplatama doprinosa iz plata zaposlenih osoba što ovakav sistem čini neodrživim. To naročito dolazi do izražaja tokom perioda recesija kakva je bila 2003. godine i od 2011 do danas. Način da se prevaziđe sadašnji problem jeste stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta uz koji će uporedo javni zavodi za zapošljavanje aktivnim mjerama zapošljavanja, prije svega konkurentnim programima obrazovanja, stimulisati nezaposlene da zauzmu afirmativan i proaktivan stav prema sopstvenom zaposlenju umjesto sadašnjeg reaktivnog odnosa na tržištu rada.

AKTIVNE POLITIKE I PROGRAMI TRŽIŠTA RADA (APPTR)

Politika zapošljavanja sastoji se iz aktivnih i pasivnih mjera smanjenja nezaposlenosti. Svrha aktivnih mjera je da podstiču potražnju za radom kroz osmišljavanje i realizaciju različitih projekata i programa usmjerenih na otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručna osposobljavanja zaposlenih i nezaposlenih lica, itd. Kroz aktivne mjere zapošljavanja Zavod RS i Zavod Brčko distrikta obezbjeđuje podsticajna sredstva poslodavcima koji podnesu zahtjeve za subvencionisanje zapošljavanja novih radnika, odnosno finansiranje programa obrazovanja čiji je cilj podizanje konkurentnosti radnika. Pasivne mjere su ograničene na pružanje socijalne i materijalne pomoći nezaposlenima. Postojeće APPTR u RS i Brčko distriktu su nedovoljne za suzbijanje nezaposlenosti s obzirom da su fokusirane na subvencionisanje plata

0

10

20

30

40

50

60

70

80

% % % %

2008 2009 2010 2011

Trošakadministracije

Pasivne mjere

Aktivne mjere

Kapitalna ulaganja


(obično dijela za doprinose) i samozapošljavanje uključujući programe obuka koje trebaju da podignu konkurentnost nezaposlenih lica.

Ilustrativan primjer je Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) koji finansira Svjetska banka kao podršku na usvajanju reformi i unaprijeđenju mreža socijalne zaštite u BiH. Vrijednost projekta je 6.000.000 američkih dolara, od čega je 4.400.000 američkih dolara usmjereno na realizaciju aktivnih mjera na tržištu rada. SSNESP realizuje Zavod RS, a projektom su obuhvaćena nezaposlena lica sa evidencije Zavoda RS koja aktivno traže posao i iz kategorije su ugroženih i teško zapošljivih grupa. Međutim, Izvještaj o finansijskom poslovanju Zavoda RS za 2012. godinu ukazuje da Zavod RS nije na zadovoljavajući način u prethodnom periodu realizovao SSNESP projekat, zbog čega je bilo nužno utvrditi izmjene u skladu sa preporukama Svjetske banke. Izmjene se odnose na ciljnu grupu obuhvaćenu projektom i na iznos odobrenih sredstava i period zasnivanja radog odnosa. Imajući u vidu da Zavod RS operativno raspolaže sredstvima za sprovođenje aktivnih mjera zapošljavanja, a da iste nije u stanju da realizuje, postavlja se pitanje da li je to zbog nedostatka volje, nemogućnosti zbog preopterećenosti službenika ili zbog njihove nekompetentnosti

UČINCI

U Zavodu RS ukupno je zaposleno 272 lica. Od ovog broja službenika _______ (???) radi direktno sa korisnicima usluga Zavoda RS. Imajući u vidu da je broj nezaposlenih u RS prema podacima Republičkog zavoda za statistiku krajem decembra 2012. godine iznosio 153.438, jedan službenik Zavoda RS u prosjeku mora obraditi oko 564 nezaposlenih lica. Prema podacima službene internet prezentacije u Zavodu Brčko distrikta zaposleno je ukupno 12 osoba, pri čemu osam zaposlenika radi na pozicijama referenta a jedan na poziciji referenta specijaliste. Ukoliko pogledamo ukupan broj prijavljenih nezaposlenih lica od 12.264 dobijamo podatak da na jednog službenika (pod pretpostavkom da svi rade na poslovima evidentiranja) koji je svakodnedno u direktnom kontaktu sa nezaposlenim licima, dolazi čak 1.363 nezaposlena lica. Pod pretpostavkom da je ovaj odnos ispravan, prosječan službenik u Zavoda Brčko distrikta ima čak 4,5 puta veće opterećenje od prosjeka u Evropskoj uniji (1 službenik-300 nezaposlenih osoba), odnosno 2,5 puta veće opterećenje u odnosu na Zavod RS. U takvim okolnostima je potpuno nerealno očekivati da će javne službe za zapošljavanje biti djelotvorne u svojoj osnovnoj funkciji posredovanja i savjetovanja u zapošljavanju. Takođe, ovakva situacija pokreće još jedno bitno pitanje: koliko su službenici zavoda za zapošljavanje, imajući u vidu usvojenu poslovnu filozofiju svedenu na evidentiranje nezaposlenih lica, uopšte osposobljeni za obavljanje primarnih funkcija? Čak i kada bi se preko noći promijenio sistem, dislociranjem evidencije zdravstvenog osiguranja u drugu ustanovu, upitno je koliko bi službenici javnih službi efektivno obavljali svoje primarne zadatke jer su njihove kompetencije neusklađene sa prirodom ovih zadataka. To uviđaju i sami zavodi zbog čega se brojne projektne aktivnosti koje se realizuju sa inostranim partnerima/donatorima, usmjeravaju upravo na osposobljavanje službenika javnih službi za poslove posredovanja i savjetovanja. Funkcionisanje sadašnjeg sistema posredovanja pri zapošljavanju u javnim službama za zapošljavanje zasniva se na prevaziđenom poslovnom modelu koji nije u stanju da odgovori na izazove vremena u kojem živimo. Sadašnji sistem je trom, nedjelotvoran i usljed postojećih zakonskih rješenja usmjeren na ispunjavanje pasivnih mjera zapošljavanja te u značajnoj mjeri onemogućen da se posveti svojoj primarnoj funkciji posredovanja i savjetovanja u zapošljavanju.


5. Administrativni troškovi zavoda za zapošljavanje u Republici Srpskoj i Brčko distriktu na ime osiguranja za slučaj nezaposlenosti (novčana naknada i doprinos za zdravstveno i penzijsko osiguranje)

ANALIZA REGULATIVE I PRAKSE SERVISIRANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA NEZAPOSLENIH OSOBA

REGULATIVA


Članom 31., Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (SL. Novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon), utvrđena je obaveza osiguranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenim osobama u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju. Tako je članom 19, tačka 12. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), propisano da nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje imaju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Član 19, tačka 12 glasi: “Prema ovom zakonu osiguranici su: 12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje ako su: - se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade plaća na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima donesenim na osnovu ovog zakona, - se prijavila u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad zbog koje su otpuštena s te vojne službe, - se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sanmkcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana, - na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje, - se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana, - se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna školovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zaštitu,


- se prijavila u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštena s te vojne službe, ako su na služenju vojnog roka stupila u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi.” Dalje, Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja (Sl.Novine FBiH, Br. 24/06), koje je donijelo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, utvđeni su načini i rokovi prijavljivanja nezaposlenih osoba službama za zapošljavanje. Članom 15., ovog Pravilnika utvrđena je i obaveza redovnog prijavljivanja službi. Član 15 glasi: “Nezaposlena osoba dužna je da se redovno javlja službi, a najmanje jedanput u roku od: • 30 dana - ako ostvaruje pravo na novčanu naknadu i penzijsko i invalidsko osiguranje; • 60 dana - ako ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu; • 90 dana - ako ne ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti”

Pregled regulative u oblasti ostvarenja prava nezaposlenih lica na obavezno zdravstveno

osiguranje ukazuje da je Federalnim zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđena obaveza

registracije lica na zavodima za zapošljavanje u svrhu ostvarenja obaveznog zdravstvenog

osiguranja, bez obzira jesu li aktivni tražioci posla ili ne.

REPUBLIKA SRPSKA

Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl. glasnik RS, br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 17/08 i 1/09 i 106/09) član 2. propisuje da su svi građani obuhvaćeni obaveznim zdravstvenim osiguranjem koje podrazumijeva zdravstvenu zaštitu i naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Prava osiguranika u RS regulisana su Pravilnikom o zaštiti prava osiguranih lica koji je usvojen 2011. godine i usklađen je sa Evropskom poveljom o pravima pacijenata, poznatija kao “Rimska povelja” koja je nastala u Rimu 2002. godine, a ratifikovana u Briselu u novembru iste godine čime je postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama Evropske unije. Njeno drugo poglavlje, u kome su precizirana prava pacijenata, sastavni je dio evropskog ustava. Član 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju, stav 7 propisuje da pravo na zdravstvenu zaštitu ima svako nezaposleno lice dok je redovno prijavljeno Zavodu RS ukoliko ne prima materijalno obezbeđenje, kao i lice koje se nalazi na stručnom osposobljavanju, dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji po uputu nadležnog Zavoda RS (član 17). Sva lica za koja je uplatilac doprinosa Zavod RS imaju zdravstveno osiguranje do datuma do kojeg je lice redovno prijavljeno u Zavodu RS. Prema članu 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti RS nezaposleno lice je dužno da se jednom u 60 dana javlja nadležnoj službi Zavoda RS, radi informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju.

BRČKO DISTRIKT

Zakon o zdravstvenom osiguranju Brčko distrikta („Sl. glasnik Brčko distrikta br.1 /02, 19/07, 2/08 i 29/07) utvrđuje da obavezno zdravstveno osiguranje predstavlja vid osiguranja koje je obavezujuće za sva zaposlena i druga lica određena ovim zakonom, kojima se nakon uplate propisanog doprinosa obezbjeđuje zdravstvena zaštita na nivou osnovnog paketa usluga. Doprinosi za zdravstveno osiguranje se plaćaju po mjestu rada i po mjestu življenja. U skladu sa članom 18,


stav 9, osiguranici su, između ostalog, nezaposlena lica, registrovana u nadležnoj službi za zapošljavanje u Distriktu.

PRAKSA


Obavezno zdravstveno osiguranje se može ostvariti na jedan od načina:

Osiguranik se može sam osigurati Osiguranik može biti osiguran po osnovu osiguranja bračnog druga ili člana porodičnog

domaćinstva, ili Osiguranik se može osigurati na osnovu prijave u službu za zapošljavanje

Prema zakonskim rješenjima u FBiH, nezaposlena lica mogu ostvariti pravo na obavezno zdravstveno osiguranje ukoliko se u zakonskom roku prijave kao nezaposleni na službe za zapošljavanje u općini svog prebivališta. Pri tom nije relevantno da li ova lica uistinu traže posao, odnosno da li se prijavljuju na biroe samo zato što nemaju drugi osnov za zdravstvenu zaštitu, ili bi, pak, to pravo mogli ostvariti na neki drugi način, npr. preko bračnog druga. Ovakav sistem motivira prijave na biroe velikog broja lica i omogućava brojne zloupotrebe poput toga da se znatan broj radnika sa sivog tržišta može prijaviti na biroe za zapošljavanje kao nezaposleni, ali ne zbog aktivnog traženja posla, već da bi ostvarili pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Većina prijavljenih na evidencijama radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje spadaju u dugoročno teško zapošljive kategorije. Trenutno je u zavodima za zapošljavanje registrirano ukupno 386.091 nezaposlenih u Federaciji BiH (martl 2013), od kojih 245.601 ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu. Tabela u prilogu prikazuje stanje nezaposlenosti po kantonima u mjesecu martu 2013., a po službenim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje. U drugoj koloni naveden je podatak o korisnicima zdravstvene zaštite. Tabela 8: Broj nezaposlenih lica i korisnika zdravstvene zaštite u Federaciji BiH (mart 2012):

Pokazatelji F BIH

USK PK TK ZDK

BP

K SBK HNK

ZH

K KS LK

1

.

Lica koja

traže

zaposlenje -

UKUPNO

386.09

1

45.15

2

5.55

2

98.01

6

69.69

1 3.637

40.55

0

31.89

1 9.735

72.76

1

9.10

6

2

.

Korisnici

zdravstven

e zastite

245.60

1

26.41

4

3.35

5

59.56

8

51.56

9 1.481

14.29

1

23.30

1 6.688

52.79

0

6.14

4


Ostvarenje prava na obavezno zdravstveno osiguranje dodatno je uvjetovano kontinuiranom registracijom u službama za zapošljavanje svaka dva mjeseca. Velik broj registriranih nezaposlenih lica, koja ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, stvara veliko opterećenje osoblja na prvoj liniji u zavodima za zapošljavanje i sprječava ih da pružaju standardne usluge klijentima. Kantonalne službe za zapošljavanje moraju za 245.601 lica ovjeriti potvrdu o statusu nezaposlenog minimalno jednom u dva mjeseca. U isto vrijeme, Ustav Federacije BiH garantuje svim osobama na teritoriji Federacije primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda, između ostalih, i pravo na zdravstvenu zaštitu19, tako da je sa ovog aspekta, angažman službi za zapošljavanje u pogledu osiguranja prava na obaveznu zdrvastvenu zaštitu potpuno iracionalan.

Trenutno službe za zapošljavanje servisiraju zdravstveno osiguranje za 245.601 lica u Federaciji BiH, što čini preko 60% ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica. Procjenjuje se da je trenutno oko 120.000 lica u Federaciji registrirano samo zbog ostvarenja prava na obavezno zdravstveno osiguranje, koja se dodatno moraju javljati službama svaka dva mjeseca. Ovakav model administriranja zdravstvenog osiguranja je skup i neracionalan jer Federacija BiH koristi trećinu resursa sektora zapošljavanja za osiguranje prava, koje je po Ustavu FBiH zagarantovano svakoj osobi koja živi u Federaciji BiH, bez obzira da li je aktivan tražilac posla ili ne.

Obaveza registracije nezaposlene osobe u nadležnim službama za zapošljavanje u svrhu ostvarenja obaveznog zdravstvenog osiguranja je naslijeđe iz bivšeg sistema, koje je neprimjereno današnjem vremenu. Ne postoji niti jedan razlog koji može opravdati toliki angažan administracije zavoda za zapošljavanje oko prava, koje po Ustavu Federacije BiH, svakako pripada svakoj osobi koja živi u Federaciji BiH, bez obzira da li ta osoba traži posao ili ne. Pitanje svrsishodnosti se pogotovu mora postaviti u vremenu ekonomske krize i potrebe da se kapaciteti službi za zapošljavanje ojačaju i usmjere na njihovu primarnu ulogu posredništva i savjetovanja u zapošljavanju, a i stoga što ostvarenje prava na zdravstvenu zaštitu prirodno potpada pod ingerencije sektora zdravstva. Iz ovih razloga, ovaj sistem su napustile i zemlje regije koje su napravile reformske korake u sektoru rada i zapošljavanja te svoja zakonodavstva i prakse prilagodile potrebama savremene ekonomije i tržišta rada. Tako, u Republici Hrvatskoj pravo na obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena osoba ostvaruje u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ako je prijavljena područnom uredu ovog Zavoda, pri čemu takva osoba ne mora biti prijavljena u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Isto tako, u Republici Crnoj Gori, pravo na obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena lica ostvaruju prijavom Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore i nisu obvezni prilagati bilo kakve druge dokaze o svom statusu.

Također, iskustva zemalja članica Evropske Unije svjedoče da su zdravstvene institucije nadležne za osiguranje zdravstvenog osiguranja, a da se agencije za zapošljavanje isključivo bave pitanjima posredništva u zapošljavanju, savjetovanjima i drugim podrškama licima koja aktivno traže posao. Komparativni pregled raspodjele nadležnosti između institucija ova dva sektora nalazi se u Prilogu 2 ovog Dokumenta.

Konačno, sredstva za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba u Federaciji BiH se osiguravaju iz doprinosa sa slučaj nezaposlenosti u različitom obimu od kantona do kantona jer

19 Ustav Federacije BiH, Poglavlje II, A., Tačka 2 (1) (o).


je visina ovog prava utvrđena odlukama Skuptina Kantona u iznosima od 6 KM do 12 KM mjesečno. Tako je ukupna suma koju su službe za zapošljavanje isplatile zavodima za zdravstveno osiguranje na ime obaveznog zdravstvenog osiguranja prijavljenih nezaposlenih lica u Federaciji u 2012. godini iznosila oko 21 milion KM (21.081.266 KM). U Republici Hrvatskoj sredstva za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba se osiguravaju iz doprinosa za nezaposlene osobe, a u Crnoj Gori iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Tabela u prilogu ilustrira iznose koje su službe za zapošljavanje isplatile zavodima za zdravstveno osiguranje na ime obaveznog zdravstvenog osiguranja korisnika po kantonima i ukupno za Federaciju u posljednje tri godine.

Tabela 9: Sredstva isplaćena zavodima za zdravstveno osiguranje po kantonima u 2010, 2011, 2012

God. USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SK K10

2010 1.518.251

242.844

5.341.421

3.467.535

173.936

1.717.470

1.640.235

569.970

3.921.876

516.610

2011 1.770.057

240.222

5.751.743

3.632.644

208.900

1.288.505

1.718.603

615.870

4.239.679

743.527

2012 1.899.147

234.378

6.118.789

3.729.116

183.680

1.106.132

1.921.224

722.446

4.545.441

620.913

God. UKUPNO FBiH

2010 19.110.148 KM

2011 20.209.750 KM

2012 21.081.266 KM

REPUBLIKA SRPSKA

Sistem socijalne zaštite nezaposlenih posebno proizvodi probleme u funkcionisanju sistema zdravstvene zaštite, jer zavodi za zapošljavanje omogućavaju da ogroman broj lica ima potpuno zdravstveno osiguranje, iako zavodi ne osiguravaju potrebna sredstva za finansiranje troškova zdravstvene zaštite. Pravo na besplatno zdravstveno osiguranje tokom prijavljene nezaposlenosti stimuliše ostanak u sivoj ekonomiji i izbjegavanje uplate doprinosa socijalnog osiguranja. U poređenju sa budžetima fondova obaveznog zdravstvenog osiguranja drugih zemalja, izdvajanje u RS je najmanje (Tabela br.12). Prosječno izdvajanje po glavi stanovnika za obavezno zdravstveno osiguranje, prema podacima iz 2012. godine, u Srbiji iznosi 280€, u Hrvatskoj 1.100€, u Sloveniji 1.400€, a u Republici Srpskoj 220€. U RS je prosječan mjesečni doprinos po osiguraniku u 2012. godini iznosio oko 71 KM, pri čemu zaposlena lica plaćaju doprinos u prosječnom iznosu od oko 160 KM, dok prosječni mjesečni doprinos svih ostalih osiguranika iznosi oko 14 KM. Zaposleni čine 34,7% ukupnog broja osiguranika i obezbjeđuju čak 83,6% prihoda za zdravstvo osiguranje. Procjena Fonda zdravstva RS je da minimalno izdvajanje po glavi stanovnika mora biti 260€. Tabela br. 12 – Uporedna analiza doprinosa za zaposlena lica, nezaposlena lica i penzionere

Zemlja Osnovica Visina stope doprinosa (%)

Osnovica Visina stope doprinosa (%)

Osnovica Visina stope doprinosa (%)

Hrvatska bruto plata 15 isplaćena penzija

15 prosječne bruto plate

15

Srbija bruto plata 12,3 isplaćena penzija

12,3 prosječne bruto plate

12,3

Crna Gora bruto plata 13,5 isplaćena 19 prosječne 7,5


penzija bruto plate Makedonija bruto plata 8,2 isplaćena

penzija 14,7 prosječne

bruto plate 8,6

Republika Srpska

bruto plata 12 isplaćena penzija

1 prosječne bruto plate

12

U prethodnom periodu su sredstva za doprinos za zdravstveno osiguranje za nezaposlena lica bila prijavljena kod Zavoda RS, obezbijeđena u Budžetu RS i planirana u okviru sredstava Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, koje je mjesečno uplaćivalo sredstava Fondu zdravstva za nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda. Pristup službama za zapošljavanje je univerzalan i omogućava privilegiju zdravstvenog osiguranja na osnovu statusa nezaposlenog lica. Posljedica je veliki broj nezaposlenih lica koja se prijavljuju kako bi ostvarila zdravstveno osiguranje, a da aktivno ne traže posao. Prema procjenama službi za zapošljavanje između 30 i 40 posto nezaposlenih lica je registrovano u njihovim evidencijama isključivo zbog pristupa zdravstvenom osiguranju, a da čak 50 procenata registriranih nezaposlenih u stvari ne traži posao aktivno. Veliki broj evidentiranih nezaposlenih lica u javnim službama zapošljavanja utiče na smanjenje efikasnosti rada službi, loše usluge i nemogućnost adekvatne procjene ugroženosti lica kojima je stvarno potrebna pomoć. U takvim okolnostima službenici službi za zapošljavanje su prisiljeni da dvije trećine radnog vremena provedu u registraciji nezaposlenih i informisanju nezaposlenih lica. U Tabeli br. 10 predstavljen je pregled broja korisnika zdravstvenog osiguranja u periodu 2009-2012 prema podacima iz posljednjeg mjesecu u kvartalu. Uvidom u statističke podatke očigledno je da javne službe za zapošljavanje imaju ogromno opterećenje zbog vođenja evidencija lica koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu po osnovu statusa nezaposlenih lica. Dimenzije problema se posebno uočavaju u RS gdje je trend povećanja broja korisnika zdravstvenog osiguranja veći u odnosu na trend povećanja nezaposlenosti. Iako nemamo podatke za 2012. i 2013. godinu, pod pretpostavkom da broj osiguranika ostane isti kao u 2011. godini, očigledno je da Zavod RS ne može djelotvorno obavljati svoje prevashodne funkcije. Iako je situacija u Brčko distriktu za nijansu povoljnija kada posmatramo odnos zaposlenih-korisnika zdravstvenog osiguranja ne smijemo zaboraviti da je broj nezaposlenih na jednog službenika dvostruko veći u odnosu na Zavod RS.

Tabela br. 13 – Broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u BiH – pregled kvartalnih izvještaja –

2009-2012 2009 2010 2011 2012 2013

IV k. IV k. IV k. IV k. I k. BiH nezaposleni 510.580 522.052 536.781 550.574 553.580 BiH broj korisnika zdravstvenog os. 335.152 351.634 380.249 FBiH nezaposleni 354.577 351.929 371.090 384.852 386.091 FBiH broj korisnika zdravstvenog os. 201.761 211.742 226.206 RS nezaposleni 145.396 145.620 153.535 153.458 154.998 RS broj korisnika zdravstvenog os. 127.856 133.422 146.708 Brčko nezaposleni 10.607 11.503 12.156 12.264 Brčko broj korisnika zdravstvenog os. 5.535 6.470 7.335 Izvori: Agencija za rad i zapošljavanje, “Bilten br.5-7”; Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u BiH” počev od br.14-IV/2009 do br.26-IV/2012

U okviru aktivnosti sa Centrom za proceduralni i pravni razvoj RS u okviru projekta Evropske unije „IALM“ pokrenute su aktivnosti u pravcu usklađivanja propisa RS sa propisima Evropske unije. S tim u vezi inicirano je pitanje „izmještanja“ zdravstvenog osiguranja iz Zavoda u druge nadležne institucije, po uzoru na zemlje u okruženju, a sa ciljem uspostavljanja realne evidencije o nezaposlenima. U RS je u primjeni Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa od


početka 2010. godine po kome se za većinu građana prijava na zdravstveno osiguranje vrši u jedinicama Poreske uprave. Ovakav sistem sprečava dupliranje prava i obaveza, ali se još uvijek ne primijenjuje između javnih ustanova u potpunosti. Postojanje ovog sistema može poslužiti kao osnova za rasterećivanje zavoda za zapošljavanje obaveze vođenja evidencija po osnovu zdravstvenog osiguranja.

Osnovna uloga javnih službi za zapošljavanje se svela na evidentiranje nezaposlenih i provjere njihove podobnosti za naknade za nezaposlenost i zdravstveno osiguranje. Zbog ovakve prakse obesmišljeno postojanje javnih službi za zapošljavanje kao ustanova čija je primarna uloga posredovanje prizapošljavanju i druga asistencija nezaposlenim licima.

ANALIZA REGULATIVE I PRAKSE ISPLATE NAKNADE ZA RADNIKE KOJI OSTANU BEZ POSLA

REGULATIVA

Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (SL. Novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon) utvrđuje pravo na novčanu naknadu, visinu naknade i dužinu prava primanja naknade, osobama koje izgube posao na sljedeći način.


Pravo na naknadu: Član 29. tačka 1. glasi: “Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlenia osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima uposljednjih 18 mjeseci. Visina naknade za slučaj nezaposlenosti: Član 30. tačka 1. glasi:

“Visinu novčane naknade čini 4o% prosječne neto plaće isplaćene u Fedreraciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.” Dužina primanja naknade: Član 30.tačka 2. glasi: “ Novčana naknada iz stava 1. ovog člana isplaćuje se nezaposlenoj osobi:

3 mjeseca ako je provela na radu od 8 mjeseci do 5 godina; 6 mjeseci ako je provela na radu od 5 do 1o godina; 9 mjeseci ako je provela na radu od 1o do 15 godina; 12 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 25 godina; 15 mjeseci ako je provela na radu od 25 do 3o godina; 18 mjeseci ako je prpovela na radu od 3o do 35 godina; 24 mjeseca ako je provela na radu više od 35 godina. “

Prema gore navedenom zakonskom rješenju, pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti u Federaciji BiH stiče lice koje je bilo zaposleno najmanje osam mjeseci neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Novčana naknada je ista za sva lica i čini


4o% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Posljednji, službeno objavljeni iznos neto plaće u Federaciji BiH, iznosi 828 KM20, što znači da bi naknada za nezaposlenost osobi koja bi u ovom momentu ostala bez posla iznosila 331 KM. Dalje, dužina primanja naknade zavisi od godina provedenih na radu, tako da je minimalna dužina primanja naknade 3 mjeseca ako je osoba provela na radu od 8 mjeseci do pet godina, a maksimalna 24 mjeseca ako je lice radilo više od 35 godina.

REPUBLIKA SRPSKA

Nezaposleno lice u Republici Srpskoj (Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti) i Brčko distriktu (Zakon o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti) kojem je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koja ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na:

a) novčanu naknadu, b) zdravstveno osiguranje i c) penzijsko i invalidsko osiguranje.

Pravo na novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu RS/Zavodu Brčko distrikta, a prava na zdravstveno, odnosno penzijsko-invalidsko osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa važećim propisima. Ovome treba dodati da pomenuta prava u RS ostvaruju i strani državljani i lica koja bez državljanstva pod uslovima predviđenim Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva (Sl. gl. RS, br. 24/09). Dužina trajanja prava na novčanu naknadu u RS zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica i može iznositi neprekidno najviše:

a) za staž osiguranja do 12 mjeseci – mjesec dana, b) za staž osiguranja od jedne do dvije godine – dva mjeseca v) za staž osiguranja od dvije do pet godina – tri mjeseca, g) za staž osiguranja od pet do 15 godina – šest mjeseci, d) za staž osiguranja od 15 do 30 godina – devet mjeseci i đ) za staž osiguranja preko 30 godina – 12 mjeseci.

BRČKO DISTRIKT

Trajanje prava na novčanu naknadu u Brčko distriktu takođe zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica i može iznositi neprekidno najviše:

1) tri mjeseca, za staž osiguranja do pet godina; 2) šest mjeseci, za staž osiguranja od pet do 15 godina; 3) devet mjeseci, za staž osiguranja od 15 do 25 godina; 4) 12 mjeseci, za staž osiguranja preko 25 godina.

20 Po podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječno isplaćena neto plaća u Federaciji BiH za mjesec mart 2013 iznosi 828, 00 KM


Prava lica koja ostvaruju ovo pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine definisano je „Sporazumom o ostvarivanju prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba“ iz oktobra 2012. godine. Potpisnici sporazuma su Federalni zavod, Zavod RS i Zavod Brčko distrikta.

PRAKSA


Sva zaposlena lica u Federaciji BiH, odnosno njihovi poslodavci, tokom cjelokupnog radnog staža zaposlenog, svakog mjeseca plaćaju i doprinose za osiguranje u slučaju privremene nezaposlenosti. Svrha plaćanja ovog doprinosa u fond jeste osiguranje materijalne sigurnosti zaposlenih u slučaju da privremeno ostanu bez posla i to za period dok ne nađu novo zaposlenje. Svakako da individulani doprinos svakog zaposlenog ukupnim sredstvima fonda zavisi od dužine vremena u kojem je zaposleno lice plaćalo doprinos, kao i od visine njegove mjesečne uplate. Međutim, postojeći sistem naknada za slučaj nezaposlenosti u Federaciji BiH ne uzima u obzir individualno učešće pojedinca u ukupnim sredstvima fonda, već se naknada distribuira jednako svima u iznosu gotovo jednakom iznosu minimalne plaće u Federaciji21 i u relativno dugom periodu za pojedine kategorije. To znači da iznos naknade ne uzima u obzir iznose doprinosa, koje je uplaćivalo lice u periodu dok je radilo, pa zato i njen iznos nije ni vezan za platu te osobe. Stoga, ova vrsta naknade ima više karakter socijalne pomoći, a ne naknade za slučaj nezaposlenosti.

Kako visina naknade za slučaj nezaposlenosti nije vezana za platu osobe koja je ostala bez posla, to su najviše oštećena lica koja su u fond dugi niz godina redovno plaćali doprinose u većim iznosima. U slučaju da ostanu bez posla, za uzvrat mogu dobiti samo iznos socijalne pomoći.

U razvijenim zemljama EU, postoje različiti modaliteti obračuna i plaćanja naknade za nezaposlenost. Neke su manje darežljive, a neke više poput Skandinavskih zemalja. U gotovo svim zemljama pravilo je da se ova naknada obračunava u procentu iznosa plaće lica koje je ostalo bez posla. Njena svrha jeste osigurati materijalnu sigurnost osobi koja traži posao u razumnom vremenskom periodu dok ne radi. Zbog sličnog pravnog nasljeđa i stepena ekonomske razvijenosti, ovaj analiza je razmotrila zakonska rješenja u zemljama regije: Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija.

Što se tiče sticanja prava na novčanu naknadu, u zemljama regije je donji prag za ostvarenje ovog prava nešto viši te je potrebno minimalno provesti na radu od 9 do 12 mjeseci. U Federaciji je potrebno minimalno provesti na radu osam mjesci da bi se ostvarilo pravo na naknadu. Primjeri iz prakse ukazuju da značajan broj kompanija zloupotrebljava ovaj instrument za „sezonske“ radnike, držeći ih povremeno zaposlenim na minimalni period potreban kako bi ostvarili pravo za novčanu nadoknadu ( osam mjeseci) i raskidajući njihove ugovore tokom perioda u kojem ostvaruju pomenuto pravo.

21 Minimalna plaća u Federaciji trenutno iznosi oko 360 KM.


Sama dužina ostvarenja prava na naknadu, također, je kraća od Federacije BiH te ovaj period u većini zemalja regije traje od 3 do 15 mjeseci. Konačno, sama visina naknade je i u regiji vezana za platu lica koje je ostalo bez posla, a ne prosječnu platu u zemlji. Tako, Slovenija i Hrvatska osiguravaju 80%, odnosno 70% plate radnika koji je ostao bez posla za prva tri mjeseca nezaposlenosti, a za ostali period 60% u Sloveniji, odnosno 35% u Hrvatskoj. U Makedoniji i Srbiji, naknada se utvrđuje u iznosu od 50% prosječne radnikove plate prije otkaza za prvu godinu primanja naknade. Hrvatka i Makedonija, također, utvrđuju maksimalan iznos naknade u iznosu od 70% prosječne plate u državi (Hrvatska), odnosno 80% (Makedonija). Komparativna analiza novčanih naknada za nezaposlenost u zemljama regije nalazi su u Prilogu 3 ovog Dokumenta.

Dostupnost naknade: Kao što je objašnjeno u ranijem tekstu ovog poglavlja, da bi lice ostvarilo pravo na naknadu za nezaposlenost potrebno je da 1) bude prijavljeno da je u random odnosu namjanje osam mjeseci neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci, što znači da ga je poslodavac regularno prijavio i plaćao sve doprinose, uključujući i doprinos za slučaj nezaposlenosti; 2) da se prijavi nadležnom birou za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.

Sve vrste doprinosa, bez obzira kako se oni nazivaju, u praksi plaća poslodavac. Opće je poznato da neki poslodavci, uglavnom u dijelu privatnog sektora, ne ispunjavalju ovu obavezu tako da veliki broj radnika radi na tzv. sivom tržištu. Ukoliko poslodavac ne prijavi radnika da je u random odnosu i ne plaća doprinose, to znači da ovi radnici ne mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu kada im prestane radni odnos, bez obzira na dužinu trajanja radnog odnosa. Pored toga, određeni broj zaposlenih ne ostvaruje ovo pravo, iako ispunjava zakonske uvjete, zato što nisu na vrijeme bili informisani o ovom pravu i o obavezi prijavljivanja na biroe u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Ako se propusti zakonski rok, nezaposlena osoba više ne može tražiti ovu naknadu iako ju je stekla.

Jedan broj zaposlenih u dijelu privatnog sektora ne može ostvariti pravo na naknadu jer poslodavci nisu uplaćivali doprinose za njih. Isto tako, neka lica, koja ostanu bez posla, ne ostvaruju ovo pravo iz razloga neinformisanosti o pravu na naknadu i o rokovima za prijavu.

ISPLAĆENA SREDSTVA ZA NOVČANE NAKNADE

U tabeli koja slijedi prikazani su isplaćeni troškovi za naknade za nezaposlenost za posljednje tri godine po kantonima i ukupno za Federaciju BiH. U 2012, ukupan iznos sredstava isplaćen na ime naknada za nezaposlenost iznosio je preko 45 miliona KM. U toku 2010, bilo je registrovano 9.305 korisnika naknade, u 2011. godine 8.158, a u 2012. godine 9.540 korisnika.

Tabela 10: Sredstva isplaćena za novčanu naknadu po kantonima u 2010, 2011, 2012

God. USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SK K10

2010 2.641.665

707.836

7.499.734

6.644.739

447.614

3.757.241

3.550.290

876.514

10.017.792

762.895

2011 3.279.750

508.706

8.291.685

6.619.007

536.860

3.246.330

3.484.689

1.089.342

10.526.691

652.021

2012 4.013.107

538.604

8.425.255

8.242.315

502.580

4.074.446

5.740.205

1.300.919

12.156.689

698127

God. UKUPNO FBiH


2010 36.906.320

2011 38.235.081

2012 45.692.247

REPUBLIKA SRPSKA I BRČKO DISTRIKT

Tabela br. 9 – Uporedni pregled broja korisnika novčane naknade u zemljama regiona zaključno sa 31. decembrom 2010. godine Korisnici novčane naknade

za nezaposlene (prosjek godine)

Ukupno lica % od ukupnog broja nezaposlenih

Muškarci Žene

Bosna i Hercegovina 12.341 2.4 7.556 4.785 Bugarska 136.755 39.0 65.208 71.547 Crna Gora 13.360 41.6 8.197 5.163 Hrvatska 78.439 25.9 39.004 39.435 Makedonija 24.263 7.6 17.251 7.012 Slovenija 30.319 30.2 16.856 13.463 Srbija 79.592 9.7 46.028 33.028 Izvor: Centri javnih službi za zapošljavanje Jugoistočne Evrope (CPESSEC), “Statistički informator br. 3”, Juli 2011, Zagreb: Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Postojeći sistem novčanih naknada za nezaposlenost u RS i Brčko distriktu nije usklađen sa standardima u EU, kao ni sa standardima zemalja okruženja. Obuhvat novčanom naknadom za slučaj nezaposlenosti je izuzetno mali u BiH i iznosi svega 2.4% od ukupnog broja prijavljenih nezaposlenih lica (vidi Tabelu br. 9), uprkos rastu od 2006/2007 godine kada je iznosio svega 1,9% prijavljenih nezaposlenih lica (2,2% u RS i 1,5% u FBiH). Sistem naknada na ime nezaposlenosti se smatra neefikasnim i ne pruža minimum socijalne zaštite nezaposlenim licima. Suštinski problem jeste pokušaj da se zastarjelim sistemom socijalne zaštite nezaposlenih pokuša obezbjediti minimalni nivo socijalne zaštite nezaposlenih lica bez obzira na to što postojeći sistem već godinama pokazuje da nije sposoban za djelotvorno funkcionisanje u izmjenjenim okolnostima tržišta rada BiH.

U Tabeli br. 10. predstavljen je ukupan broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u periodu 2008-2012 prema kvartalnim obračunima uz poređenje sa ukupnim brojem registrovanih nezaposlenih lica. Podaci o broju osoba koje su primile novčanu naknadu u 2012. godini još uvijek nisu nedostupni za nivo entiteta i Distrikta što našu uporednu analizu za ovaj period čini neizvodljivom. Tabela br. 10 – Broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u BiH – pregled kvartalnih izvještaja –

2009-2012 2009 2010 2011 2012 2013

IV k. IV k. IV k. IV k. I k. BiH nezaposleni 510.580 522.052 536.781 550.574 553.580 BiH broj korisnika novčana naknade 14.102 7.686 10.634 11.713 FBiH nezaposleni 354.577 351.929 371.090 384.852 386.091 FBiH broj korisnika novčana naknade 9.517 4.827 8.093 RS nezaposleni 145.396 145.620 153.535 153.458 154.998 RS broj korisnika novčana naknade 4.323 2.499 2.313 Brčko nezaposleni 10.607 11.503 12.156 12.264 Brčko broj korisnika novčana naknade 262 360 228


0

5,000,000

10,000,000

15,000,000

20,000,000

25,000,000

2008 2009 2010 2011 2012 2013

Republika Srpska

Brčko distrikt

Izvori: Agencija za rad i zapošljavanje, “Bilten br.5-7”; Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u BiH” počev od br.14-IV/2009 do br.26-IV/2012

Povećanje broja nezaposlenih utiče na povećanje broja korisnika novčane naknade što predstavlja ozbiljno opterećenje službama zapošljavanja. Javlja se potreba za brzo reagovanje službi u rješavanju zahtjeva za naknade za nezaposlenost, kao i pronalaženje načina za obezbjeđenje sredstava što postaje sve teži zadatak zbog brojnih budžetskih restrikcija. Rastući pritisak na službe u zavodima zbog rasta zahtjeva za novčane naknade ukazuje na potrebu jačanja kapaciteta u službama zapošljavanja u cilju obezbjeđenja brzog rješavanja ovakvih zahtjeva. Adekvatan pristup za ublažavanje pritiska je proaktivno i sinergijsko djelovanje izvršne vlasti i javnih službi za zapošljavanje kroz izdvajanja dodatnih sredstava za programe aktivnih mjera zapošljavanja kao što su javni radovi, infrastrukturni radovi i stručno obrazovanje, prekvalifikacije i dokvalifikacije. Takođe, nužno je šro prije uspostaviti sistem pooštrenih kriterijuma po kojima lice može dobiti status nezaposlene osobe kako bi se umanjile zloupotrebe i usmjerio veći dio prihoda osiguranja na obezbjeđivanje adekvatnih naknada za lica koja ostanu bez posla. Tabela br. 11 – Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u RS – 2008-2012

2008 2009 2010 2011 2012 2013 Republika Srpska 14.011.631 19.358.238 16.245.297 13.621.728 14.299.985 20,000,000 Brčko distrikt 900.641 1.625.111 1.498.746 1.657.917

Grafikon br. 7 - Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost

u RS – 2008-2012

Sadašnji sistem novčanih naknada je prevaziđen i nefunkcionalan. Sistem naknada za nezaposlenost treba da istovremeno obezbijedi zaštitu nezaposlenim licima i poslovnom sektoru, prevashodno privatnom sektoru kao što pokazuje praksa iz zemalja EU. Na primjer, u Sloveniji nezaposleno lice može ostvariti pravo na novčanu naknadu između dva i 19 mjeseci

(izuzetak su osobe preko 55 godina i 25 godina osiguranja koje imaju naknadu 25 mjeseci), pri čemu u prva tri mjeseca kada je najveći pritisak na osobu koja je ostala bez posla, dobija 80% od prosječne mjesečne plate, a narednih devet mjeseci 60%, odnosno 50% nakon 12 mjeseci. Naravno, uspostavljanje ovakvog sistema podrazumijeva strogu kontrolu statusa nezaposlenih lica koja mogu ostvariti pasivna prava, kontrolu rada u sivoj ekonomiji i prevođenje u normalnu ekonomiju, kao i kontrolu uplate doprinosa bez čega nije moguće finansirati predložene promjene.


ZAKLJUČI

Iako je u Federaciji BiH u 2013. zabilježen blag pad nezaposlenosti (0,34%), tržište rada u Federaciji BiH i dalje karakteriše visoka stopa neaktivnosti radno sposobnog stanovništva i visoka stopa nezaposlenosti koja u proteklim godinama ima kontinuiran trend porasta. Tako se broj nezaposlenih u Federaciji BiH za deset godina povećao za 108.810 osoba, a broj zaposlenih tek za 28.163. Razlika između broja zaposlenih i nezaposlenih bila u 2002. bila je 127.409 a danas je 46.762, tako da je omjer nezaposleni/zaposleni, koji je u 2012. godini bio 1:1,45, sada promijenjen i iznosi 1:1,1. Ovom dinamikom ne/zapošljavanja velika je mogućnost da se broj zaposlenih izjednači s brojem nezaposlenih. Stoga je reforma rada javnih službi za zapošljavanje urgentna, kao i njihova brza transformacija u aktivne posrednike na tržišta rada.

Postojeći zakonski okvir koji regulira pitanja sektora rada i zapošljavanja, uključujući i prava po osnovu nezaposlenosti, je samo djelimično reformisan i nije dovoljno usklađen sa međunarodnim standardima i zahtjevima EU, kao i sa stvarnim potrebama tržišta rada. Institucionalni model rada javnih službi za zapošljavanje u Federaciji je glomazan i krut, i što je najvažnije nije prilagođen potrebama tržišta rada. Deset kantonalnih javnih službi za zapošljavanje nisu tehnički opremljene da mogu na efikasan način razmjenjivati podatke o poslovima i zaposlenim između sebi, niti sa FZZZ. Utvrđeno je da opterećenje usljed vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad javnih službi za zapošljavanje, te ih sprečava da svoje kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj misiji vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju i individualno savjetovanje o tržištu rada. Svi prihodi koje sistem prikupi od uplate doprinosa u toku jedne godine potroše se u najvećem dijelu za pasivne mjere, koje imaju karakter socijalne pomoći i troškove administracije javnih službi. U odnosu na broj nezaposlenih, sredstva koja se izdvajaju za aktivne mjere i politike tržišta rada su minimalna. Ova analiza je posebnu pažnju obratila na sistem naknada za koji je utvrđeno da nisu uopšte vezane za lični dohodak lica, koje je ostalo bez posla. Naknade su najniže u Jugoističnoj Evropi i isplaćuju se u dužem vremenskom periodu te kao takve zapravo više odgovaraju vrsti socijalne pomoći. Sistem zapošljavanja, koji je institucionalno i finansisjki dizajniran na ovakav način, nije učinkovit i ne može odgovoriti savremenim potrebama tržišta rada.

Iako je u prethodnih nekoliko godina postignut napredak u određenim segmentima politika zapošljavanja, tržište rada u Republici Srpskoj i Brčko distriktu i dalje karakterišu visoka stopa neaktivnosti radno sposobnog stanovništva i izrazito visoka stopa nezaposlenosti. Postojeća legislativa koja utvrđuje način rada i nadležnosti javnih službi za zapošljavanje je samo djelimično reformisana, ali je još uvijek nedovoljno usklađena sa međunarodnim standardima i zahtjevima EU, kao i sa stvarnim potrebama dinamičnog tržišta rada.

U ovoj analizi su obrađeni primjeri vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja za nezaposlena lica i novčanih naknada u slučaju nezaposlenosti. Utvrđeno je da opterećenje usljed vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad javnih službi za zapošljavanje, te ih sprečava da se prilagode potrebama tržišta rada i da svoje kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj misiji vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju i individualno savjetovanje o tržištu rada. Ovo je s jedne strane posljedica neprilagođenog sistema rada javnih službi za zapošljavanje koje i dalje u nekim segmentima rade prema principima iz socijalističkog perioda, što prosto nije kompatibilno sa zahtjevima modernog poslovanja. S druge strane, zbog porasta broja nezaposlenih i percepcije nezaposlenih lica da javne službe za zapošljavanje koriste prevashodno za ostvarivanje svojih pasivnih prava, zavodi su pretvoreni u šalter-sale za vođenje evidencije koja nikad nije ni trebala


biti dodijeljena u nadležnost ustanovi van sektora zdravstvene zaštite. Imajući u vidu da javne službe zapošljavanja treba da se bave posredovanjem pri zapošljavanju, može se zaključiti da su JSZ praktično izgubile osnovnu svrhu svog postojanja. Poseban problem predstavljaju novčane naknade za slučaj nezaposlenosti koje su najniže u Jugoističnoj Evropi i kao takve zapravo bliže odgovaraju vrsti socijalne pomoći. Prema mišljenju ILO-a, sistem socijalne zaštite koji obezbjeđuje nezaposlenim licima zdravstveno osiguranje podstiče radno sposobno stanovništvo da se registruju kao nezaposleni kako bi ostvarili prava po osnovu nezaposlenosti: zdravstveno osiguranje i novčanu naknadu. Ovo je zabrinjavajuća praksa koja se godinama prećutno odobrava, a sasvim je izvjesno da mreža socijalne zaštite sa ograničenim resursima nije u stanju da je finansira u budućnosti.

Oblast zapošljavanja je veoma osjetljiva i nužno je pravovremeno i na odgovarajući način rješavati probleme koji su se godinama gomilali. Vlasti RS i Brčko distrikta moraju aktivno raditi na stvaranju ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta što je uslov bez kojeg nije moguće poboljšati ni stanje u javnim službama za zapošljavanje. Iako su zavodi za zapošljavanje nedovoljno agilni u suočavanju sa stvarnim stanjem na tržištu rada i izazovima koje donosi liberalni kapitalistički model poslovanja, pogrešno bi i nepošteno bilo sav teret krivice prebaciti na njihova leđa. Proces prilagođavanja zahtjeva iznad svega političku volju da se počnu povlačiti ozbiljni i mudri potezi, bez kojih neće doći do nužnih promjena.


PREPORUKE

1.1. Izmjestiti servisiranje zdravstvenog osiguranje iz javnih službi za zapošljavanje.

Potrebno je izmijeniti zakonsku regulativu na način da zavodi zdravstvenog osiguranja ubuduće servisiraju zdravstveno osiguranje, a da se zavodi za zapošljavanje isključivo bave pitanjima posredništva u zapošljavanju. Za realizaciju ove preporuke nužno je Federalnim zakonom o zdravstvenom osiguranju osigurati pravo na obavezno zdravstveno osiguranje svim licima sa prebivalištem u Federaciji BiH, koji nisu obavezno zdravstveno osigurana po drugom osnovu. Na ovaj način bi se izbjegla nepotrebna registracija osoba koja aktivno ne traže posao na biroe za zapošljavanje samo radi toga što nisu osigurane po drugom osnovu. Isto tako, za postupnu realizaciju ove preporuke važno je razmotriti mogućnost informatičkog uvezivanja zavoda za zdravstvstvenu zaštitu, službi za zapošljavanje i Porezne uprave, čime bi veliki dio tehničkih pitanja bio riješen. Konačno, realizacija ove preporuke mora riješiti i pitanje načina finansiranja obaveznog zdravstvenog osiguranja kako lica koja nisu aktivni tražioci posla i koji ubuduće ne bi mogli biti finansirani iz doprinosa po osnovu nezaposlenosti, tako i aktivnih tražilaca posla. Obzirom da se ne radi o velikim sredstvima, kao i činjenici da u postojećem sistemu već postoje osigurana sredstva za jedan dio korisnika, to bi i ovo pitanje moglo biti jednostavno riješeno.

1.2. Izmijeniti postojeći sistem naknada za nezaposlenost

Potrebno je promijeniti Federalni zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, tako da se visina naknade vezuje za lična primanja lica prije prestanka radnog odnosa. Ova promjena bi bila jako važna jer bi se njom izmijenio karakter naknade i opća percepcija da se radi o vrsti socijalne pomoći. Pored vezivanja iznosa naknade za lična primanja nezaposlenog lica prije prestanka radnog odnosa, odnosno vrednovanja individualnog doprinosa svakog zaposlenog ukupnim sredstvima fonda, prijedlog bi mogao razmotriti i smanjenje vremenskog perioda primanja naknade jer je ovaj period najduži u odnosu na zemlje regije. 1.3. Usvojiti definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla prema ILO standardu.

Potrebno je precizirati definiciju statusa nezaposlene osobe prema ILO standardu u Federalnom zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti. Na taj način uspostavio bi se pravni osnov da status nezaposlene osobe ima samo radno sposobna osoba koja aktivno traži posao ili stručno usavršavanje s ciljem podizanja konkurentnosti za poslove za kojima postoji potreba na tržištu rada. Na ovaj način bi nezaposlena lica koja stvarno traže posao dobila adekvatan izvor prihoda do zapošljavanja i spriječile bi se masovne zloupotrebe prava na socijalnu sigurnost tokom nezaposlenosti.

1.4. Pojačati kontrolu statusa nezaposlene osobe i primjene sankcija prema licima koja zloupotrebljavaju sistem

Da bi se promijenila percepcija o učinkovitosti sistema i poslala poruka javnosti da zloupotrebe sistema nisu dozvoljene, nužno je osnažiti inspekcijske kontrole i poduzeti druge mjere kako bi se identificirala i sankcionisala lica koja zloupotrebljavaju sistem poput onih koji primaju naknade i ostvaruju zdravstvenu zaštitu i/ili druga materijalna prava po osnovu nezaposlenosti, a u isto vrijeme rade na sivom tržištu.


1.5. Povećati sredstva za aktivne mjere i programe tržišta rada, kreirati raznovrsnije i bolje ciljane programe, naročito za teško zapošljivu kategoriju populacije

Potrebno je značajno povećati iznos sredstava koja se izdvajaju za aktivne mjere jer postojeći nivo nije zadovoljavajući u odnosu na stepen nezaposlenosti. Programi bi trebali biti raznovrsniji i bolje prilagođeni ciljnim grupama. Naročito je potrebno utvrditi kategorije onih koji su dugi niz godina na biroima i koji su teško zapošljivi poput KV i NKV radnika, te osmisliti programe za njihovo zapošljavanje ili prekvalifikaciju.

1.6. Izmjestiti evidentiranje za zdravstveno osiguranje iz javnih službi za zapošljavanje.

Nužno je donošenje zakonskih rješenja koje će omogućiti da se evidentiranje zdravstvenog osiguranja izmjesti iz javnih službi za zapošljavanje. Praksa u drugim zemljama ukazuje da administrativne poslove u vezi sa ostvarivanjem prava po osnovu zdravstvenog osiguranja treba da sprovodi ustanova iz oblasti zdravstva, što je u slučaju RS i Brčko distrikta Fond zdravstva. U operativnom smislu se ovakva tranzicija može izvesti u nekoliko faza uz oslanjanje na podatke s kojima raspolažu poreske uprave, kao i postojećem sistemu registracije u jedinistven sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa. Posljedice izmještanja obaveznog evidentiranja za zdravstveno osiguranje bi se ogledale u značajnom rasterećenju službi za posredovanje koje bi svoje ljudske i druge resurse mogle usmjeriti na informisanje i savjetovanje nezaposlenih lica. 1.7. Usvojiti definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla prema ILO standardu.

Usvajanjem ILO definicije stvoriće se pravni osnov da status nezaposlene osobe ima samo radno sposobna osoba koja aktivno traži posao ili stručno usavršavanje s ciljem podizanja konkurentnosti za poslove za kojima postoji potreba na tržištu rada. Na ovaj način bi nezaposlena lica koja stvarno traže posao dobila adekvatan izvor prihoda do zapošljavanja i spriječile bi se masovne zloupotrebe prava na socijalnu sigurnost tokom nezaposlenosti.

1.8. Uskladiti način ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nezaposlenost prema modelima iz drugih zemalja. Postojeći sistem socijalne sigurnosti u slučaju nezaposlenosti nije djelotvoran jer ne obezbjeđuje ni minimum sigurnosti licima koja ostanu bez posla. Potrebno je prilagoditi neka od postojećih rješenja iz drugih zemalja našim okolnostima (vidjeti primjer Poljske u Aneksu 2, koji može poslužiti kao vodilja imajući u vidu ustavnu strukturu te zemlje koja je donekle slična BiH) na način da minimalna naknada u prva tri mjeseca ne treba da bude niža od 60 posto prosječne plate u posljednja tri mjeseca, uz smanjivanje na 50 posto nakon tri mjeseca. Tako bi se amortizovali šokovi prouzrokovani gubitkom posla i omogućilo nezaposlenom licu da se posveti aktivnom traženju posla. Posljedice bi bile višestruko korisne za: nezaposleno lice, društvo u cjelini i javne službe za zapošljavanje.

1.9. Uvesti pooštren sistem kontrole nezaposlenih lica i sankcionisanja svih koji zloupotrebljavaju sistem Sadašnja djelotvornost sistema JSZ je niska te je stoga potrebno uspostaviti kontrolne mehanizme koji će obezbijediti sprečavanje široko prisutnih zloupotreba sistema. Neki mehanizmi već postoje, ali se ne primijenjuju u dovoljnoj mjeri. Mehanizmi kontrole podrazumijevaju korišćenje prednosti


uvezanosti sistema JSZ sa elektronskim sistemom poreskih organa kako bi se identifikovala lica koja stiču prihode u „sivoj“ ekonomiji, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje ili novčanu naknadu za nezaposlenost preko JSZ. Ovakav pristup podrazumijeva i strogu kontrolu rada privrednih subjekata i sankcionisanje poslodavaca koji posluju mimo zakona što bi doprinijelo stvaranju lojalne konkurencije i osnaživanju regularnih ekonomskih tokova. Stvaranjem takvog poslovnog ambijenta, tržište RS i Brčko distrika, kao i cijele BiH, bi postalo daleko atraktivnije za potencijalne ulagače što je ključni preduslov za smanjenje nezaposlenosti.


PRILOG 1 - PRIHODI I PRIMICI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012)

God. PRIHODI FBiH USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SK K 10 UKUPNO

FBIH

2010

Doprinosi 34.378.416 5.935.757 1.026.035 15.166.877 11.516.202 1.073.011 6.223.761 8.644.006 2.815.403 27.423.422 2.044.582 116.247.472

Budž.grantovi 346.050 5.191.874 2.626.035 11.968.806 12.787.554 965.470 8.206.375 3.231.971 1.169.220 1.456.716 633.298 48.583.369

Otplate datih

zajmova 3.322.017 21.701 7.500 0 32.263 0 4.548 20.466 1.933 808.943 0 4.219.371

Ostali prihodi 287.004 37.711 7.817 47.529 48.372 7.721 33.906 19.034 92.464 249.683 12.165 843.406

Preneseno iz

prethod. god. 4.864.370 140.000 97.123 0 0 1.134 0 0 0 8.165.220 0 13.267.847

UKUPAN P. 43.197.857 11.327.043 3.764.510 27.183.212 24.384.391 2.047.336 14.468.590 11.915.477 4.079.020 38.103.984 2.690.045 183.161.465

2010

uplate nedos.

sredstava od

FZZZ

-

1.519.974 602.211 3.172.701 2.418.281 160.732 2.015.418 1.395.217 616.388 0 4.878 11.905.800

2011

Doprinosi 35.504.675 6.232.019 1.050.389 15.961.110 11.975.379 1.103.039 6.616.953 8.774.407 3.094.155 28.266.108 1.933.057 120.511.291

Budž.grantovi 1.184.915 5.565.287 1.772.341 10.859.147 12.462.789 571.794 10.112.308 5.408.356 1.494.372 2.012.569 1.423.245 52.867.123

Otplate datih

zajmova 2.505.924 10.600 400.000 6.015 20.096 882 3.036 19.883 1.772 303.154 0 3.271.362

Ostali prihodi 254.058 63.702 6.660 32.457 214.090 5.199 11.207 18.950 69.225 271.034 20.381 966.963

Preneseno iz

prethod. god. 5.994.075 150.000 696.707 0 0 186.000 0 0 0 8.229.148 0 15.255.930

UKUPAN P. 45.443.647 12.021.608 3.926.097 26.858.729 24.672.354 1.866.914 16.743.504 14.221.596 4.659.524 39.082.013 3.376.683 192.872.669

2011 uplate nedos.

sredstava od

FZZZ

…… 1.019.162 434.718 2.051.556 1.651.495 189.106 1.797.970 1.590.931 261.973 0 206.938 9.203.849

2012

Doprinosi 35.346.316 6.204.025 1.084.350 15.573.982 11.930.223 1.168.578 6.553.491 9.061.612 3.633.929 28.425.361 2.257.161 121.239.028

Budž.grantovi 592.122 3.767.331 734.488 5.868.083 6.460.189 265.987 2.987.682 3.887.867 923.483 858.348 488.817 26.834.397

Otplate datih

zajmova 9.354.386 6.400 0 357 22.838 509 20.126 14.272 2.095 79.497 0 9.500.480

Ostali prihodi 307.604 30.528 3.213 22.437 339.468 186.667 13.557 20.351 23.934 260.676 7.250 1.215.685

Preneseno iz

prethod. god. 1.722.945 0 0 0 0 0 0 0 0 8.945.843 0 10.668.788

UKUPAN P. 47.323.373 10.008.284 1.822.051 21.464.859 18.752.718 1.621.741 9.574.856 12.984.102 4.583.441 38.569.725 2.753.228 169.458.378

2012 uplate nedos.

sredstava od

FZZZ

------ 2.980.871 556.086 4.494.602 4.520.390 126.875 2.404.427 3.288.105 1.001.145 0 362.191 19.734.692


PRILOG 1 - RASHODI I IZDACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012)

God. PRIHODI FBiH USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SK K 10 UKUPNO

FBIH

2010

TROŠKOVI

ADMINISTRACIJE 3.272.502 2.140.538 440.269 2.040.084 2.207.179 347.611 1.865.199 3.070.346 828.539 4.255.999 491.453 20.959.719

PASIVNE

MJERE

(1) Naknade 2.641.665 707.836 7.499.734 6.644.739 447.614 3.757.241 3.550.241 876.514 10.017.792 762.895 36.906.320

(2)Zdrav. os 1.518.251 242.844 5341.421 3.467.535 173.936 1.717.470 1.640.235 569.970 3.921.876 516.610 19.110.148

(3)Ostale mj. 17.660.934 59.091 91.749 187.944 1.444.650 2.335 79.452 119.940 149.392 689.835 22.916 20.508.238

Sredstva

FZZZ za

pasivne

mjere

doznačena

KS

1.519.974 602.211 3.172.701 2.418.281 160.732 2.015.418 1.395.217 616.388 0 4.878 11.905.800

(4)Demobili.

borci 3.461.312 2.194.979 11.327.258 8.634.633 563.227 6.318.198 2.984.529 1.181.262 4.490.562 638.461 44.037.412

FZZZ dozn.

SZZ (DB) 89.575 386.926 1.320.956 364.915 27.741 38.499 3.917 0 10.433 0 2.242.961

UKUPNO PAS. MJERE

1+2+3+4 7.680.319 3.237.408 24.356.356 20.191.587 1.187.112 11.872.361 8.294.994 2.777.138 19.120.065 1.940.882 100.658.222

UKUPNO AKTIVNE.

POL. ZAP. 6.878.205 626.406 527.800 451.280 1.950.415 416.551 1.034.975 874.577 751.620 6.291.395 496.291 20.299.515

Sredstva FZZZ za

aktivne politike 6.878.205 489.791 252.025 734.823 1.298.561 362.358 923.180 699.621 294.175 1.176.815 299.300 13.408.854

KAPIT. ULAGANJA 907.649 763.496 6.626 16.466 3.227 1.604 184.166 108.147 4.543 207.827 52.301 2.256.052

OSTALI RASHODI 0 0 367.950 0 0 0 0 0 33.626 401.576

UKUPAN RASHOD 37.492.900 11.210.759 4.580.053 26.864.186 24.352.408 1.952.878 14.956.701 12.348.064 4.395.466 29.875.286 2.980.927 171.009.628

2011

TROŠKOVI

ADMINISTRACIJE 3.411.060 2.216.259 461.771 2.081.340 2.651.365 359.501 2.160.452 3.167.596 934.730 4.325.847 511.021 22.280.942

PASIVNE

MJERE

(1) Naknade 0 3.279.750 508.706 8.291.685 6.619.007 536.860 3.246.330 3.484.689 1.089.342 10.526.691 652.021 38.235.081

(2)Zdrav. os 0 1.770.057 240.222 5.751.743 3.632.644 208.900 1.288.505 1.718.603 615.870 4.239.679 743.527 20.209.750

(3)Ostale mj. 10.479.502 60.496 28.758 1.685.549 1.734.590 8.856 106.248 118.103 131.589 373.467 22.255 14.749.413

Sredstva

FZZZ za

pasivne

1.019.162 434.718 2.051.556 2.927.148 189.106 1.797.970 1.590.931 261.973 0 206.938 10.479.502


mjere

doznačena

KS

(4) Demobili.

borci 5.120.866 1.936.860 848.914 7.158.529 0 8.973.744 4.879.403 1.044.645 0 258.180 48.153.141

Borci

sredstva

FZZZ

1.610.627 204.757 1.735.000 1.525.000 0 2.857.040 1.715.200 190.000 0 462.376 10.300.000

UKUPNO PAS. MJERE

1+2+3+4 10.231.169 2.714.546 24.209.891 19.144.770 754.616 13.614.827 10.200.798 2.881.446 15.139.837 1.675.983 100.567.883

UKUPNO AKTIVNE.

POL. ZAP. 9.564.140 1.276.219 333.482 2.013.762 3.152.944 647.490 1.235.372 1.960.397 800.414 10.462.075 635.082 32.081.377

Sredstva FZZZ za

aktivne politike 9.564.140 787.260 319.841 1.372.901 1.290.393 388.337 771.618 773.471 526.850 1.606.881 519.387 17.921.079

KAPIT. ULAGANJA 2.116.236 0 347.571 804 106.419 19.365 127.966 67.650 98.252 208.411 4.895 3.097.569

OSTALI RASHODI 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPAN RASHOD 44.227.877 13.723.647 3.857.370 28.305.797 25.055.498 1.780.972 17.138.617 15.396.441 4.714.842 30.136.170 2.826.981 187.164.212

2012

TROŠKOVI

ADMINISTRACIJE 3.301.519 2.197.831 503.470 2.173.414 2.821.619 355.047 2.113.133 3.854.132 1.107.786 4.453.987 570.997 23.452.935

PASIVNE

MJERE

(1) Naknade 0 4.013.107 538.604 8.425.255 8.242.315 502.580 4.074.446 5.740.205 1.300.919 12.156.689 698.127 45.692.247

(2)Zdrav. os 0 1.899.147 234.378 6.118.789 3.729.116 183.680 1.106.132 1.921.224 722.446 4.545.441 620.913 21.081.226

(3) Demobili. 0 0 12.437 2.171.053 826.182 0 821.147 0 0 0 249.289 4.080.108

(4)Ostale.mj. 53.199 57.934 29.344 677.679 32.587 149.972 140.531 32.613 556.124 58.230 1.778.005

Sredstva

FZZZ za

pasivne

mjere

doznačena

KS

2.980.871 556.086 4.494.602 4.520.390 126.875 2.404.427 3.288.105 1.001.145 0 362.191 19.734.692

UKUPNO PAS. MJERE

1+2+3+4 5.965.453 843.353 16.997.541 13.475.292 718.847 6.151.697 7.801.960 2.055.978 17.258.254 1.626.559 72.894.934

UKUPNO AKTIVNE.

POL. ZAP. 4.434.558 783.676 192.073 1.046.898 2.364.755 271.898 701.656 1.088.274 844.996 8.590.513 415.059 20.994.571

Sredstva FZZZ za

aktivne politike 4.434.558 236.566 29.954 112.326 76.185 28.092 43.662 55.364 1.996 93.734 47.547 5.159.984

KAPIT. ULAGANJA 9.169.687 6.512 0 55.885 23.665 40.702 199.185 239.736 573.336 109.368 0 10.418.076

OSTALI RASHODI 0 127.898 0 0 0 0 0 0 0 0 0 127.898

UKUPAN RASHOD 37.365.882 9.081.370 1.538.896 20.273.738 18.685.331 1.386.494 9.165.671 12.984.102 4.582.096 30.672.337 2.612.615 148.348.492


PRILOG 2 - RASPODJELA NADLEŽNOSTI U INSTITUCIJAMA ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE I INSTITUCIJAMA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Primjer: zemlje Evropske Unije ZEMLJA Institucija za zapošljavanje Organizacija zdravstvenog osiguranja

Bugarska Agencija za zapošljavanje (Агенцията по зае-

Тостта) obezbjeđuje traženje posla za nezaposlene neovisno od sheme osiguranja koju su izabrali

Nacionalni fond za zdravstveno osiguranje (Наци-оналната здравноосигурителна каса) uspostavljen 1999 i ima osiguranike od jula 2000 Administracija zdravstvenog osiguranja je u nadleznosti ministarstva zdravlja i javnog fonda za zdravtsvo

Češka Okružni uredi za rad zaduzeni su za regije koje pokrivaju i direktno su odgovorni Zavodu za zaposljavanje (Správa služeb zaměstnanosti). Njihove osnovne aktivnosti su plaćanje beneficija za nezaposlene, praćenje nezaposlenosti, promovisanje aktivnih mjera za zaposljavanje te organizacija razlicitih programa i treninga za nezaposlene osobe.

Ministarstvo zdravlja (Ministerstvo zdravotnictví) Postoji devet privatnih kompanije koje pruzaju usluge zdravstvenog osiguranja Nadležnost za pitanje administracije u oblasti zdravlja je u Ministarstvu zdravlja. Zdravstveno osguranje je obavezno za sve osobe koje imaju stalni boravak u Češkoj. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku (MOLSA) (Ministerstvo práce a sociálních věcí) donosi sve zakonske okvire za oblast socijalne sigurnosti –izuzev zdravstvenog osiguranja koje je u nadleznosti Ministarstva zdravlja.

Danska Ministarstvo za rad je u nedleznosti osiguranja za nezaposlenost. Osiguranje za nezaposlenost ide prikuplja se u Fondu za Trziste rada iz kojeg se pokrivaju troskovi vezani za osiguranje za nezaposlenost ukljucujuci i rano penzionisanje.

Ministarstvo zdravlja (Indenrigs- og Sundhedsministeriet) je u nadleznosti zdravstveng osiguranja koje je obezbjedjeno za svu populaciju. Beneficije u slucaju bolesti tokom zaposlenja su placene putem lokalnih institucija sto je u nadleznosti Minsitarstva za rad.

Njemacka Federalno ministarstvo za rad i socijalne (Bundesministerium für Arbeit und Soziales) odnose je odgovorno za osiguranje za nezaposlene.

Federalno Ministarstvo za zdravlje (Bundesministerium für Gesundheit) je odgovorno za zdravstveno osiguranje kao i dugorocnu njegu.

Estonija Ministarstvo za socijalne odnose je u nadleznosti socijalne sigurnosti. Fond za nezaposlenost je odgovoran za osiguranje za nezaposlene.

U ministarstvu za socijalne odnose postoje dva fonda: Fund za osiguranje od nezaposlenosti i Fond za zdravstveno osiguranje i svaki je odgovoran za osiguranje iz svoje nadleznosti.

Spanija Ministarstvo za rad i socijalne odnose je odgovorno za Drzavnu agenciju za zaposljavanje(Servicio Público de Empleo Estatal, SEPEE) koja je odgovorna za beneficije za nezaposlenost

Ministarstvo zdravlja (Ministerio de Sanidad y Consumo) je u nadleznosti Nacionalnog instituta za zdravlje (Instituto Nacional de Gestión Sanitaria, INGESA), koji je odgovoran za zdravstveno osiguranje osiguranje.

European Commission, Directorate 2009, „Joint Report on Social Protection and Social Inclusion 2009“, European Commission, Directorate-General for Employment, Social Affairs and Equal Opportunities


PRILOG 3 – KOMPARATIVNA ANALIZA: NAKNADE ZA NEZAPOSLENOST U ZEMLJAMA REGIJE

Crna Gora Hrvatska Makedonija Slovenija Srbija

Pravo na novčanu naknadu ima osiguranik – nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima staž osiguranja

Od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u poslednjih 18 mjeseci

Ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, a koji su obvezno osigurani za slučaj nezaposlenosti.

Najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci

Najmanje devet mjeseci u posljednjih 24 mjeseci, ili je mlađi od 30 godina, te je bio prije prije nezaposlenosti osiguran najmanje šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Najmanje 12 mjeseci neprekidno ili s prekidima u posljednjih 18 meseci.

Dužina trajanja prava na novčanu naknadu u zavisnosti od ukupnog vremena provedenog na radu

Od tri do 12 mjeseci; do ponovnog zaposlenja ako ima preko 30 (žene) i 35 (muškarci) godina osiguranja.

Od tri do 15 mjeseci; do ponovnog zaposlenja ako osoba ima preko 32 godine osiguranja.

Od jednog do 12 mjeseci; do ponovnog zaposlenja ako ima preko 15 godina osiguranja i manje od 18 mjeseci do sticanja uslova za penziju.

Od dva do 19 mjeseci, odnosno 25 mjeseci za osobe starije od 55 godina sa preko 25 godina osiguranja.

Od tri do 12 mjeseci; do 24 mjeseca ukoliko nezaposlenom do ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju nedostaje do dvije godine.

Visina novčane naknade

40% od minimalne zarade utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom.

Tokom prva tri mjeseca od otkaza 70% radnikove plate (ali ne više od 70% prosječne plate u državi), a kasnije 35%.

Za lica do 12 mjeseci 50% od prosječne plate radnika za posljednja 24 mjeseca radnog odnosa; za više od 12 mjeseci 40%. Naknada ne smije biti više od 80% od prosječne mjesečne neto plate.

U prva tri mjeseca 80%, u idućih devet mjeseci 60%, a nakon jedne godine 50% od prosječne mjesečne plate.

50% osnovice prosječne plate radnika u šest mjeseci koji prethode prestanku radnog odnosa. Naknada ne može biti viša od 160% niti niža od 80% minimalne zarade za mjesec u kojem se vrši isplata.

ANEKS 1

Tabela br. 14 – Uporedna analiza prava na novčanu naknadu za nezaposlenost u zemljama regiona Crna Gora Hrvatska Makedonija Slovenija Srbija Pravo na novčanu naknadu ima osiguranik – nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima staž osiguranja

Od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u poslednjih 18 mjeseci

Ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, a koji su obvezno osigurani za slučaj nezaposlenosti.

Najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci

Najmanje devet mjeseci u posljednjih 24 mjeseci, ili je mlađi od 30 godina, te je bio prije prije nezaposlenosti osiguran najmanje šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Najmanje 12 mjeseci neprekidno ili s prekidima u posljednjih 18 meseci.

Dužina trajanja prava na novčanu naknadu u zavisnosti od ukupnog vremena provedenog na radu

Od tri do 12 mjeseci; do ponovnog zaposlenja ako ima preko 30 (žene) i 35 (muškarci) godina osiguranja.

Od tri do 15 mjeseci; do ponovnog zaposlenja ako osoba ima preko 32 godine osiguranja.

Od jednog do 12 mjeseci; do ponovnog zaposlenja ako ima preko 15 godina osiguranja i manje od 18 mjeseci do sticanja uslova za penziju.

Od dva do 19 mjeseci, odnosno 25 mjeseci za osobe starije od 55 godina sa preko 25 godina osiguranja.

Od tri do 12 mjeseci; do 24 mjeseca ukoliko nezaposlenom do ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju nedostaje do dvije godine.

Visina novčane naknade

40% od minimalne zarade utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom.

Tokom prva tri mjeseca od otkaza 70% radnikove plate (ali ne više od 70% prosječne plate u državi), a kasnije 35%.

Za lica do 12 mjeseci 50% od prosječne plate radnika za posljednja 24 mjeseca radnog odnosa; za više od 12 mjeseci 40%. Naknada ne smije biti više od 80% od prosječne mjesečne neto plate.

U prva tri mjeseca 80%, u idućih devet mjeseci 60%, a nakon jedne godine 50% od prosječne mjesečne plate.

50% osnovice prosječne plate radnika u šest mjeseci koji prethode prestanku radnog odnosa. Naknada ne može biti viša od 160% niti niža od 80% minimalne zarade za mjesec u kojem se vrši isplata.

Izvor: Zakoni o posredovanju pri zapošljavanju iz Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije.

59

ANEKS 2 - PROJEKAT UNAPRIJEĐENJA AKTIVNOG TRŽIŠTA RADA U BIH – IALM22

Realizacija projekta unaprijeđenja aktivnog tržišta rada u BiH „IALM“ koji je finansiran iz sredstava IPA fondova za BiH počela je u aprilu 2010. godine, a glavni izvođač projekta je IBRD konzorcij iz Republike Poljske. U realizaciji projekta su učestvovali svi relevantni akteri na tržištu rada, uključujući zavode za zapošljavanje. Iskustva učesnika projekta iz BiH su veoma pozitivna u smislu modela koji postoji u Poljskoj, a koji bi se uz odgovarajuće korekcije mogao primijeniti i u BiH.

Osnovni cilj projekta bio je poboljšanje stanja i uvođenje djelotvornijih mjera aktivnog tržišta rada, kao i poboljšanje zapošljivosti nezaposlenih osoba, jačanje institucionalnih kapaciteta na svim nivoima i unaprijeđenje imidža javnih službi za zapošljavanje. Kao donekle sličan ogledni model za uspostavljanje aktivnih mjera zapošljavanja je poslužila Poljska u kojoj su zavodi za zapošljavanje od 2000. godine organizovani na nivou vojvodstava. Smisao ovakve organizacije je uključivanje lokalnih samouprava i zajednica u proces upravljanja tržištem rada.

Zakonom o unaprjeđenju tržišta rada je osnovan Fond za zapošljavanje, koji je glavni izvor finansiranja rada službi za zapošljavanje (SZZ) u Poljskoj. Fond se puni iz doprinosa za zapošljavanje koji iznosi 2,45% na bruto lični dohodak zaposlenih (ukupni doprinosi 3 8% na bruto lični dohodak) i iz njega se finansiraju aktivna i pasivna politika zapošljavanja u Poljskoj. Sredstva iz ovog fonda se dijele vojvodskim zavodima za zapošljavanje prema prethodno utvrđenom algoritmu, a vojvodski zavodi ih dalje dijele sreskim zavodima za zapošljavanje isto tako prema odgovorajućem algoritmu. Zakonom je obavezno da za materijalne i druge troškove rada SZZ može otići najviše 7% sredstava iz ovog Fonda, a ostalo iz sredstava budžeta vojvodstava. Ukupno je u svim zavodima za zapošljavanje u Poljskoj zaposleno oko 26.000 ljudi i prosjek je jedan zaposleni na 80 nezaposlenih lica, odnosno jedan savjetodavac na 550 nezaposlenih. Drugi izvor sredstava je Evropski socijalni fond iz kojeg Poljska može povući sredstva za prioritet zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta. Pored SZZ pravo kandidovanja za ova sredstva imaju i privatne agencije za zapošljavanje, udruženja građana i druge institucije, naročito u programe obuka i prekvalifikacija, odnosno socijalne uključenosti u tržište rada. Otvaranje prema ostalim akterima na tržištu je omogućilo razvoj lojalne i žustre konkurencije između javnog i privatnog sektora što je dovelo do stvaranja kvalitetnijih usluga na tržištu rada, kao i stvaranje kulture proaktivnosti kod tražilaca posla. Pasivna politika tržišta rada se vodi u oblasti zdravstvene zaštite za nezaposlene (plaćaju zavodi) i novčane naknade (maksimalno šest mjeseci i iznos za prva tri mjeseca je oko 300€, nakon čega se ostali mjeseci smanjuje iznos). Ako je stopa nezaposlenosti u srezu u kojem se nalazi nezaposleno lice iznad prosjeka za Poljsku, onda je dužina novčane naknade maksimalno 12 mjeseci.

22

"Improvement of active labour market measures in BiH" - IALM Project (EuropeAid/127017/C/SER/BA)

analiza politika zapošljavanja u bosni i hercegovini · jsz uz aktivne mjere zapošljavanja...

Documents