analiza stanja u bosni i hercegovini za … stanja u bih - nagoya... · sprovedena cost-benefit...
TRANSCRIPT
-
ANALIZA STANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA POTREBE PRISTUPANJA I IMPLEMENTACIJE
PROTOKOLA IZ NAGOYE
o pristupu genetskim resursima i potenoj i pravinoj raspodjeli koristi koja proizlazi iz njihovog koritenja
- UZ ANALIZU OPRAVDANOSTI PRISTUPANJA I TEKST PROTOKOLA-
Januar 2014.
-
2
SADRAJ
STRUKTURA OVE ANALIZE ............................................................................................................ 3
1. IZVRNI SAETAK ...................................................................................................................... 4
2. UVOD ....................................................................................................................................... 6
2.1 Konvencija o biodiverzitetu ........................................................................................................... 6
2.2 Nagoya protokol ............................................................................................................................ 7
2.3 Veza izmeu Konvencije i Protokola ............................................................................................. 8
2.4 Meunarodni instrumenti u vezi sa pristupom genetikim resursima i raspodjelom dobiti ........ 9
3. PROCEDURA PRISTUPANJA NAGOYA PROTOKOLU U BIH ......................................................... 11
4. POLITIKE, PROPISI I INSTITUCIJE RELEVANTNE ZA IMPLEMENTACIJU NAGOYA PROTOKOLA ...... 12
4.1 Politike ......................................................................................................................................... 12
4.2 Propisi .......................................................................................................................................... 14
4.3 Institucije ..................................................................................................................................... 17
5. OBAVEZE BIH PREMA PROTOKOLU U SLUAJU PRISTUPANJA I NEOPHODNE REGULATORNE
PROMJENE ZA IMPLEMENTACIJU PROTOKOLA ............................................................................ 19
6. COST-BENEFIT ANALIZA PRISTUPANJA BIH NAGOYA PROTOKOLU ............................................ 23
6.1 Pregled stanja biodiverziteta u BiH ............................................................................................. 23
6.2 Pregled stanja genetikog bogatstva BiH .................................................................................... 24
6.3 Pregled stanja bogatstva BiH u tradicionalnim znanjima, praksama i inovacijama lokalnih
zajednica ............................................................................................................................................ 25
6.4 Analiza prilika za BiH vezanih za genetike resurse i tradicionalna znanja u toj oblasti ............. 26
7. ZAKLJUAK ............................................................................................................................. 34
8. VREMENSKI I STRATEKI PLAN PRISTUPANJA I IMPLEMENTACIJE NAGOYA PROTOKOLA U BIH . 36
Prilog I: Tekst Protokola iz Nagoye .............................................................................................. 37
Prilog II: Indikativna lista novanih i nenovanih koristi od implementacije Protokola .................. 54
-
STRUKTURA OVE ANALIZE
Poglavlje 1 Prua kratak saetak cjelokupne Analize, sa konciznim informacijama i glavnim
zakljucima
Poglavlje 2 Predstavlja uvodni pregled kljunih koncepata (Konvencija o biodiverzitetu, Nagoya
protokol, terminologija, koncept pristupa i raspodjele koristi)
Poglavlje 3
Predstavlja pravnu proceduru za pristupanje Nagoya protokolu u BiH
Poglavlje 4
Prua informacije o postojeem pravnom i institucionalnom okviru u BiH u vezi sa
genetikim resursima
Poglavlje 5
Prua pregled obaveza BiH u sluaju pristupanja Protokolu i moguih rjeenja
Poglavlje 6
Predstavlja trenutno stanje genetikih resursa u BiH, oekivane koristi od
implementacije Nagoya protokola i cost-benefit analizu
Poglavlje 7
Prua kratak zakljuak
Poglavlje 8 Prua vremenski i strateki plan za pristupanje i implementaciju Nagoya protokola u
BiH
Prilog Prua indikativnu listu novanih i nenovanih koristi kako je predstavljeno u Nagoya
protokolu
-
4
1. IZVRNI SAETAK
Analiza stanja u Bosni i Hercegovini (BiH) za potrebe pristupanja i implementacije Protokola iz Nagoye o
pristupu genetskim resursima i potenoj i pravinoj raspodjeli koristi koja proizlazi iz njihovog koritenja
(Nagoya protokol ili Protokol) je pripremljena u svrhu pruanja informacija o postojeoj legislativi u
BiH u vezi sa genetikim resursima, analize obaveza koje BiH preuzima pristupanjem Nagoya protokolu i
potrebnih regulatornih promjena, kao i pruanje pregleda stanja u podruju genetikih resursa i zatite
istih, uz sveobuhvatnu cost-benefit analizu pristupanja Protokolu.
BiH je 2002. ratificirala Konvenciju o biodiverzitetu. Konferencija Stranaka Konvencije je 2010. godine
usvojila Nagoya protokol kao dopunski sporazum Konvencije. S obzirom da BiH nije potpisala Nagoya
protokol prije isteka roka za njegovo potpisivanje, BiH moe izvriti pristupanje Protokolu.
Nagoya protokol predstavlja dalju razradu jednog od ciljeva Konvencije: fer i pravedna raspodjela
koristi koja proizilaze iz koritenja genetikih resursa. Protokolom se uspostavlja okvir za regulisanje
naina na koji korisnici genetikih resursa i/ili tradicionalnog znanja povezanog sa genetikim resursima
mogu dobiti pristup takvim resursima i znanju, te definiu ope obaveze o podjeli koristi koje proizilaze iz
koritenja takvih resursa i znanja.
Analiza stanja genetikih resursa kao i tradicionalnih znanja, inovacija i praksi lokalnog stanovnitva
ukazuje da je teritorij BiH okarakterisan velikom genetikom raznolikou kao i to da su specifini
historijski procesi doveli do znaajnog bogatstva u tradicionalnim znanjima, inovacijama i praksama
lokalnog stanovnitva.
Meutim, premda ouvanje genetikih resursa predstavlja strateki cilj definisan u stratekim
dokumentima na nivou BiH i entiteta, evidentno je da BiH svakodnevno gubi genetike resurse kao i to
da postoji rapidan gubitak tradicionalnih znanja. Identifikovani problemi proizilaze iz nedovoljne
promocije ovih resursa u BiH, neadekvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira okvira zatite ovih
resursa, neutvrenosti stvarnog stanja i nepostojanja baze podataka, nedostatka u sredstvima za
istraivanje, kao i nedostatka tehnolokih, naunih i ekspertnih kapaciteta.
Sprovedena cost-benefit analiza prua pregled stanja donosiocima javnih politika i odluka i ukazuje u
kojoj mjeri pristupanje i implementacija Nagoya protokola doprinosi ostvarivanju ciljeva odrivog razvoja.
Analiza je pokrila irok spektar monetarnih i nemonetarnih beneficija koje su prepoznate kroz Protokol,
te pokazuje direktnu usporedbu procijenjenih oekivanih beneficija i trokova kroz razliite aspekte:
politiki, ekonomski, socijalni, ekoloki, zakonodavni i nauno-tehnoloki aspekt.
Analiza pokazuje mogua rjeenja i irok spektar beneficija koje proizilaze iz implementacije Protokola u
navedenim aspektima, te da uspostavom mehanizma pristupa genetikim resursima i raspodjeli koristi
prema zahtjevima Nagoya protokola, BiH moe otkloniti identifikovane probleme u ovim oblastima,
zatititi i ouvati pa i unaprijediti svoje genetike resurse. Konani rezultat i zakljuak ove analize ukazuje
da je omjer procijenjenih beneficija i trokova implementacije Nagoya protokola u BiH 1,7, to znai da e
ukupni trokovi donositi skoro dvostruko vie ukupnih beneficija uz implementaciju Protokola. Grafikon
koji slijedi pokazuje najznaajnije koristi i trokove implementacije Nagoya protokola u BiH u sluaju
pristupanja istom:
-
5
Na osnovu procijenjenog bogatstva genetikih resursa BiH kao zemlje pruaoca, procijenjene visoke
ekonomske vrijednosti ovih resursa i trine vrijednosti industrija koje koriste ove genetike resurse, moe
se realno oekivati da BiH ima koristi od pravilno planiranog i voenog sistema pristupa genetikim
resursima i raspodjele koristi, te da stie dobit iz ekonomske eksploatacije genetikih resursa i
tradicionalnog znanja povezanog s ovim resursima, a to vodi u makroekonomski rast.
S obzirom da Nagoya protokol obavezuje drave lanice da poduzmu zakonodavne, politike i
administrativne mjere na nacionalnom nivou (premda su zahtjevi definisani Protokolom okvirni i pruaju
veliki stepen fleksibilnosti dravama lanicama da same iznau adekvatna rjeenja prema svojim
nacionalnim zakonodavstvima), BiH bi, u sluaju pristupanja Protokolu, bila obavezna prilagoditi svoj
zakonodavni i institucionalni okvir u cilju uvoenja novih mehanizama zatite i upotrebe genetikih
resursa u BiH u skladu sa zahtjevima Protokola.
Ovo podrazumijeva da je u BiH neophodno: definisati ciljeve i principe mehanizma za dodjelu pristupa
genetskim resursima i raspodjelu koristi, kao i obim primjene istog; definisati pravni status genetikih
resursa i tradicionalnog znanja u vezi sa genetikim resursima; odrediti da li je potrebno uvesti instrument
Prethodna informisana saglasnost za pristup genetikim resursima, te odrediti opseg istog - da li obuhvata
sve genetike resurse ili samo odreene kategorije genetikih resursa; definisati proceduru za razmatranje
i dodjelu pristupa genetikim resursima, kao i proceduru i pravila za fer i pravinu raspodjelu koristi;
definisati nain vrenja monitoringa i potivanje propisa; i imenovati institucije ovlatene za razmatranje i
dodjelu pristupa genetikim resursima, raspodjelu koristi, monitoring i potivanje propisa, kao i
diseminaciju relevantnih informacija.
Inicijalni trokovi u kontekstu implementacije Protokola u BiH bi bila ulaganja u aktivnosti ouvanja i/ili
istraivanja genetikih resursa i administrativni trokovi usvajanja / izmjena i dopuna odreenih
zakona/institucija u svrhu uspostave i voenja sistema pristupa genetikim resursima u skladu sa
zahtjevima Nagoya protokola. Trokovi su neophodni u svrhu regulisanja ovog sistema i raspodjele koristi.
Jaanje meunarodne uloge BiH
Ispunjenje obaveza prema Konvenciji o biodiverzitetu
Usklaivanje zakonodavstva sa zahtjevima EU
Prihodi na osnovu pristupa fondovima za implementaciju Protokola
Prihodi kroz mehanizam dodjele pristupa genetikim resursima
Ukljuivanje i priznanje lokalnih zajednica
Jaanje institucionalnih kapaciteta u sektoru zatite prirodnih resursa
Razvoj istraivanja i tehnologija
Predpristupni trokovi
Trokovi uspostave / rada Kompetentnog nacionalnog tijela
Trokovi uspostave i odravanja inventara / baza podataka
Trokovi promocije i podizanja svijesti
Trokovi regulatornih promjena koje je potrebno poduzeti
Klj
un
e k
ori
sti
Klju
ni tro
kovi
-
6
2. UVOD
BiH je stranka potpisnica Konvencije o biodiverzitetu od 2002. godine (Konvencija"), kojoj su od stupanja
na snagu 1993. godine pristupile 193 zemlje.
Konferencija Stranaka Konvencije je, na zasjedanju odranom 29.10.2010. godine u Nagoyi, Japanu,
usvojila Nagoya protokol, koji e stupiti na snagu 90 (devedeset) dana nakon deponiranja pedesetog
instrumenta o ratifikaciji. Nagoya protokol je pravno obavezujui, dopunski sporazum Konvencije.
Protokol je do danas potpisalo 92, a ratificiralo 26 drava lanica Konvencije1.
2.1 Konvencija o biodiverzitetu
Konvencija ima tri glavna cilja:
ouvanje biodiverziteta;
odrivo koritenje njegovih komponenti;
pravedna raspodjela koristi koja proizilaze iz koritenja genetikih izvora.
1 Oficijelna stranica Konvencije o biodiverzitetu www.cbd.int
Saetak Poglavlja
BiH je pristupila Konvenciji o biodiverzitetu 2002. godine.
Nagoya protokol uz Konvenciju je usvojen u 2010. u Nagoyi, Japanu. BiH nije potpisala ili
pristupila Protokolu.
Mehanizam pristupa genetikim resursima i raspodjele koristi je ve uspostavljen
Konvencijom; Protokol predstavlja dalju razradu ovog koncepta.
Protokol regulie nain na koji korisnici genetikih resursa i/ili tradicionalnog znanja
povezanog s ovim resursima mogu dobiti pristup takvim resursima i znanju.
-
7
2.2 Nagoya protokol
Glavni cilj Protokola jeste sprovoenje treeg cilja Konvencije: fer i pravedna raspodjela koristi koja
proizilaze iz koritenja genetikih resursa (eng. Access and Benefit Sharing ABS), na nain koji
ukljuuje prikladan pristup genetikim izvorima, kao i prijenos odgovarajuih tehnologija, uzevi u obzir
sva prava nad tim resursima i tehnologijama, kao i nain koji ukljuuje odgovarajue finansiranje. Dodatni
cilj Protokola je osigurati da raspodjela koristi takoer doprinosi prvom i drugom cilju Konvencije:
ouvanje biodiverziteta i odrivo koritenje komponenti biodiverziteta.
Protokolom se eli uspostaviti meunarodni okvir za promovisanje transparentne i efektivne
implementacije koncepta pristupa genetikim resursima i raspodjele koristi na regionalnom, nacionalnom
i lokalnom nivou u budunosti, kroz dalju razradu ovog koncepta koji je definisan Konvencijom.
Konkretno, uspostavlja se okvir za regulisanje naina na koji korisnici genetikih resursa (npr. istraivai
ili komercijalna drutva) i/ili tradicionalnog znanja povezanog sa genetikim resursima mogu dobiti
pristup takvim resursima i znanju, te definie ope obaveze o podjeli koristi koja proizilaze iz koritenja
takvih resursa i znanja2.
Kako bi se bolje shvatio koncept ABS-a, vano je razumjeti kontekst unutar kojeg se genetiki resursi
obezbjeuju i koriste. Genetiki resursi - od biljaka, ivotinja ili mikroorganizama - mogu se koristiti za
razliite svrhe, npr. za istraivanja i komercijalizaciju proizvoda. Korisnici genetikih resursa i/ili
tradicionalnih znanja povezanih s genetikim resursima ukljuuju, izmeu ostalih: istraivake institute,
univerzitete, ex-situ zbirke i privatne kompanije koje posluju u irokom rasponu sektora, ukljuujui
2 Izvor: An Explanatory Guide to the Nagoya Protocol on Access and Benefit-sharing, IUCN, Gland, vicarska, 2012.
Kljuni koncepti definisani Konvencijom, relevantni za ovu Analizu:
Biodiverzitet je sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i
drugih vodenih ekosistema i ekolokih kompleksa te ukljuuje raznolikost unutar vrsta,
izmeu vrsta, i raznolikost meu ekosistemima.
Biotehnologija je svaka tehnologija koja koristi bioloke sisteme, ive organizme ili njihove
dijelove, za proizvodnju ili promjenu proizvoda ili procesa za posebnu namjenu.
Ex-situ ouvanje je ouvanje komponenti biodiverziteta izvan njihovih prirodnih stanita.
Genetiki materijal je biljni, ivotinjski i mikrobni materijal i drugi materijali koji sadre
funkcionalne jedinice naslijea.
Genetiki resursi su genetiki materijali stvarne ili potencijalne vrijednosti.
In-situ ouvanje je ouvanje ekosistema i prirodnih stanita, te odravanje i obnavljanje vrsta
sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom okruenju, a u sluaju udomaenih ili
kultiviranih vrsta u okruenju u kome su razvili svoja specifina svojstva.
Zemlja porijekla genetikih izvora je zemlja koja posjeduje genetike resurse u in-situ
uslovima.
Zemlja snabdjeva genetikim resursima je zemlja koja snabdijeva genetikim materijalima
sakupljenim iz in-situ izvora, ukljuujui populaciju i divljih i udomaenih vrsta, ili uzetih iz ex-
situ izvora koji mogu ili ne moraju poticati iz te zemlje.
Odrivo koritenje je koritenje komponenti biodiverziteta, na nain i u obimu koji ne vodi
propadanju biodiverziteta, na nain kojim se odrava njen potencijal, kako bi se udovoljilo
potrebama i tenjama sadanjih i buduih narataja.
-
8
farmaceutsku industriju, koritenje biotehnologije, razvoj sjemena, zatitu bilja, hortikulturu, kozmetiku
industriju, te industriju hrane i pia.
Protokol za cilj ima uspostavljanje pravne sigurnosti i transparentnosti kako za zemlje koje obezbjeuju
genetike resurse tako i za korisnike, na nain da:
uspostavlja u najveoj moguoj mjeri pretpostavljene uslove za pristup genetikim resursima;
pomae da se osigura raspodjela koristi kada genetiki resursi napuste zemlju porijekla.
Omoguavanje pristupa meunarodnim genetikim resursima za primjenu u istraivanju i razvoju,
ukljuujui i komercijalizaciju, kao i dijeljenje prednosti takvog iskoritavanja, ima potencijal da bude
koristan za drutveni i ekonomski razvoj. U isto vrijeme, to nudi i mogunost vrednovanja biodiverziteta i
ekosistema, te predstavlja ekonomski alat za pravilno utvrivanje vrijednosti ovih resursa.
2.3 Veza izmeu Konvencije i Protokola
Odredbe Konvencije koje se direktno odnose na pristup genetikim resursima i raspodjelu koristi kako je
definisano Nagoya protokolom, elaborisane su kako slijedi:
Tabela 1: Odredbe Konvencije koje tretiraju ABS sistem
Pristup
lan 15(1) Konvencije potvruje suverenost zemalja u regulisanju fizikog pristupa
vlastitim genetikim resursima3. Samo vlasnitvo nad genetikim resursima nije
regulisano Konvencijom, te podlijee nacionalnoj legislativi.
Genetiki resursi
lan 15(3) Konvencije ograniava genetike resurse pokrivene lanom 15. (kao i
lanovima 16. i 19. Konvencije) na sljedee dvije kategorije:
resurse Strana Zemalja porijekla, ili
resurse Strana koje su stekle genetike resurse u skladu s Konvencijom.
Prethodna
informisana
saglasnost (PIC)
Pristup genetikim resursima podlijee Prethodnoj informisanoj saglasnosti (eng. Prior
Informed Consent PIC) Strane koja posjeduje genetike resurse, izuzev ukoliko Strana
ne odlui drukije4 (lan 15(5) Konvencije).
3 Iako Konvencija i Protokol propisuju suverenost zemalja u regulisanju pristupa genetikim resursima, to ne daje pravo
zemljama lanicama da u svojim zakonodavstvima ne propiu uslove za pristup genetikim resursima ili da isti ogranie suprotno odredbama Konvencije i/ili Protokola.
4 Formulacija izuzev ukoliko Strana ne odlui drukije podrazumijeva da drave mogu odluiti da li da zahtijevaju PIC i u
kojem opsegu, na osnovu svojih suverenih prava nad genetikim resursima.
Kljune aktivnosti koje pokriva Nagoya protokol
Pristup genetikim resursima;
Raspodjela koristi koje proizilaze iz koritenja genetikih resursa;
Pristup tradicionalnom znanju u vezi sa genetikim resursima;
Raspodjela koristi koje proizilaze iz koritenja tradicionalnog znanja.
-
9
i
Zajedniki
dogovoreni uslovi
(MAT)
Kada se pristup dodijeli, isti je uslovljen Zajedniki dogovorenim uslovima (eng.
Mutually Agreed Terms - MAT) izmeu Strane koja posjeduje genetike resurse i
potencijalnog korisnika (lan 15(4) Konvencije). PIC i MAT su instrumenti za:
dodjelu pristupa genetikim resursima;
vrenje kontrole nad koritenjem genetikih resursa;
uspostavu fer i pravedne raspodjele koristi iz koritenja genetikih resursa.
PIC: Koncept PIC-a je zasnovan na principu da potencijalni korisnici genetikih resursa,
ovlateni donosioci odluka o dodjeli pristupa, kao i oni na koje koritenje genetikih
resursa ima odreene utjecaje moraju biti informisani o potencijalnom koritenju kako
bi mogli donijeti potpuno informisanu odluku.
Konvencija ne definie opseg i proceduru dobivanja PIC-a, te ista podlijee nacionalnoj
legislativi.
MAT: MAT predstavlja sporazum o pristupu izmeu Strane koja dodjeljuje pristup
genetikim resursima i korisnika genetikih resursa.
Koristi
lan 15(7) Konvencije obavezuje svaku Stranu da poduzme zakonske, administrativne i
politike mjere u cilju fer i pravedne raspodjele koristi sa Stranom koja dodjeljuje
pristup genetikim resursima. Koristi mogu ukljuivati monetarne ili nemonetarne
koristi.
Tradicionalno znanje
lan 8(j) Konvencije obavezuje svaku Stranku, u skladu sa svojom nacionalnom
legislativom, da:
potuje, ouva i odri znanja, inovacije i prakse autohtonih i lokalnih zajednica
od znaaja za ouvanje i odrivo koritenje biodiverziteta;
promovie iru primjenu ovih znanja uz odobrenje i ukljuenje ovih zajednica;
podstie pravednu raspodjelu koristi koja proizilazi iz koritenja ovih znanja.
2.4 Meunarodni instrumenti u vezi sa pristupom genetikim resursima i raspodjelom dobiti
U skladu sa lanom 4. Protokola, Protokol nema supremaciju u primjeni u odnosu na bilo koji
meunarodni sporazum potpisan od strane Stranaka. Takoer, odredbe Protokola ne utjeu na prava i
obaveze Stranaka koje proizilaze iz postojeih i buduih meunarodnih sporazuma, izuzev u sluajevima
kada ostvarivanje tih prava i obaveza moe prouzrokovati tetu za biodiverzitet. Protokol ne ograniava
prava Stranaka da pristupe drugim meunarodnim sporazumima kojima se regulie pristup i raspodjela
koristi, izuzev ukoliko takvi sporazumi nisu u suprotnosti sa ciljevima Konvencije i Protokola.
U Tabeli 2 ispod dat je pregled najvanijih meunarodnih sporazuma koji su u vezi sa Protokolom.
-
10
Tabela 2: Meunarodni sporazumi u vezi sa ABS sistemom Naziv Veza sa Nagoya protokolom Ratifikacija u BiH
Meunarodni ugovor o
biljnim genetikim
resursima za hranu i
poljoprivredu
Ugovor je stupio na snagu 2004. godine. Cilj Ugovora je
ouvanje i odrivo koritenje biljnih genetikih resursa za
hranu i poljoprivredu i fer i pravedna raspodjela koristi koje
proizilaze iz njihove upotrebe, u skladu sa Konvencijom o
biodiverzitetu, za odrivu poljoprivredu i sigurnost hrane.
Za razliku od Nagoya protokola koji obuhvata genetike
resurse uopteno, Ugovor se fokusira samo na biljne
genetike resurse za hranu i poljoprivredu.
Ugovorom je uspostavljen Multilateralni sistem za pristup i
raspodjelu koristi, za olakavanje pristupa genetikim
resursima i osiguranje fer i pravedne raspodjele koristi.
Ne
Meunarodna
konvencija o zatiti
novih vrsta biljaka
Konvencijom, koja je stupila na snagu 1968. uspostavljena
je Meunarodna unija za zatitu novih vrsta biljaka, ija
misija je uspostava i promovisanje efektivnog sistema
zatite raznolikosti biljaka, s ciljem podsticanja razvoja
novih vrsta biljaka, u korist drutva.
Konvencijom se uspostavlja svojevrstan oblik zatite
intelektualnog vlasnitva nad novim vrstama biljaka.
Ne
Konvencija Ujedinjenih
naroda o pravu mora
Konvencija je stupila na snagu 1994. Konvencijom se
uspostavlja pravni okvir za sve aktivnosti u morima i
okeanima.
Konvencija predvia razliite zone u kojima obalne zemlje
imaju razliita prava i obaveze.
Reim pristupa pomorskim genetikim resursima u
odreenim zonama podlijee nacionalnoj legislativi i spada
pod opseg Nagoya protokola.
Da
-
11
3. PROCEDURA PRISTUPANJA NAGOYA PROTOKOLU U BIH
Zakljuivanje i izvravanje meunarodnih ugovora u BiH je propisano Zakonom o postupku zakljuivanja i
izvravanja meunarodnih ugovora BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 29/00 i 32/13).
U skladu sa lanom V taka 3 (d) Ustava BiH, Predsjednitvo BiH je nadleno za voenje pregovora za
zakljuenje meunarodnih ugovora, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skuptine BiH,
ratifikovanje takvih ugovora, dok je u skladu sa lanom IV taka 4 (d) Ustava BiH, Parlamentarna skuptina
BiH nadlena za davanje saglasnosti na ratificiranje meunarodnih ugovora.
S obzirom da nije potpisala Nagoya protokol prije isteka roka za njegovo potpisivanje5, BiH moe
pristupanjem postati lanica Nagoya Prokola.
Postupak pristupanja Nagoya protokola trebao bi se realizovati na slijedei nain:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) dostavlja incijativu za pristupanje
Nagoya protokolu relevantnim dravnim institucijama (Ministarstvu vanjskih poslova BiH,
Ministarstvu finansija i trezora BiH i Ministarstvu pravde BiH), nadlenim entitetskim ministarstvima i
Direkciji za evropske integracije BiH,
U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), prijedlog za pristupanje se odmah dostavlja Vladi na
razmatranje, a u Republici Srpskoj (RS), nadlena entitetska ministarstva prijedlog prvo alju na
miljenje prema svojim relevantnim institucijama, nakon ega se prijedlog dostavlja Vladi na
usvajanje. Nakon to entitetske Vlade odobre prijedlog, nadlena entitetska ministarstva alju
pozitivna miljenja o istom prema MVTEO-u,
MVTEO priprema nacrt osnove za pristupanje (iji je sadran propisan u lanu 4. gore spomenutog
Zakona) i isti zajedno sa tekstom Nagoya protokola i pozitivnim miljenjima svih involviranih institucija
dostavlja Uredu za zakonodavstvo pri Vijeu ministara BiH,
Po dobivanju pozitivnog miljenja od Ureda za zakonodavstvo, MVTEO dostavlja kompletan materijal
Generalnom sekretarijatu Vijea ministara BiH,
Vijee Ministara usvaja nacrt osnove za pristupanje Nagoya protokolu i isti dostavlja Predsjednitvu
BiH na dalju proceduru,
Predsjednitvo BiH dostavlja nacrt Odluke o pristupanju Parlamentarnoj skuptini BiH na prethodnu
saglasnost,
Predstavniki dom i Dom naroda Parlamentarne skuptine BiH daju saglasnost,
Predsjednitvo BiH usvaja Odluku o pristupanju Nagoya protokolu,
Odluka o pristupanju se objavljuje u Slubenom glasniku,
Ministarstvo vanjskih poslova deponira intrument o pristupanju Nagoya protokolu.
5 Rok za potpisivanje Protokola je istekao 01.02.2012. godine.
Saetak Poglavlja
Predsjednitvo BiH ratificira meunarodne ugovore uz saglasnost Parlamenta BiH.
Pravna procedura za ratificiranje/pristupanje Protokolu ukljuuje dobivanje odobrenja od
odreenog broja dravnih i entitetskih institucija.
-
12
4. POLITIKE, PROPISI I INSTITUCIJE RELEVANTNE ZA IMPLEMENTACIJU NAGOYA PROTOKOLA
4.1 Politike
Ouvanje genetikih resursa u BiH je strateki cilj definisan u nekoliko stratekih dokumenata izraenih
kako na nivou BiH tako i na nivou entiteta:
Nacionalna strategija sa akcionim planom za zatitu bioloke i pejzane raznolikosti u BiH za period
2008-2015. sadri identifikaciju osnovnih stratekih pravaca koje je potrebno slijediti s ciljem da se
postigne efikasno i odrivo upravljanje biolokim i ekolokim tj. okolinim diverzitetom. Strategija
definie tri strateka pravca:
- smanjenje gubitka biodiverziteta u BiH,
- uspostava sistema ouvanja i odrivog razvoja biodiverziteta u BiH, i
- smanjenje pritisaka na biodiverzitet u BiH.
Premda osiguranje pravedne i ravnopravne dobiti od upotrebe genetikih resursa nije razmatrano
izdvojeno od ostalih neophodnih aktivnosti, meu stratekim ciljevima Strategije relevantnim za
Nagoya protokol su i: ouvanje genetikih resursa u BiH, odravanje tradicionalnog znanja i praksi, te
uspostava efikasnog institucionalnog okvira6.
U skladu za Strategijom razvoja FBiH 2010-2020., meu Pojedinanim prioritetnim strateko-
razvojnim ciljevima po sektorima, u sektoru Poljoprivreda, proizvodnja hrane i ruralni razvoj nalazi
se podcilj Ouvanje prirode i racionalno gazdovanje prirodnim resursima gdje je opisano da je
potrebno podrati mjere zatite biodiverziteta i odrivo koritenje genetikih resursa: uspostaviti
nacionalne parkove prirode i zatiene zone; dati finansijsku podrku izrade programa zatite
autohtonih i tradicionalnih biljnih i ivotinjskih vrsta i uspostaviti bioindikatore.
Strateki ciljevi i mjere za zatitu okolia FBiH definisani su Strategijom zatite okolia FBiH 2008-
2018., iji je jedan od krovnih ciljeva: Zatita okolia, promocija i podsticanje odrive upotrebe
prirodnih resursa kroz uspostavu integralnog sistema upravljanja prirodnom biolokom i
geomorfolokom raznolikou. U okviru tog krovnog cilja identificirani su i strateki ciljevi meu
6 U toku je izrada nove Nacionalne strategija sa akcionim planom za zatitu bioloke i pejzane raznolikosti u BiH za period
2015 2020.
Saetak Poglavlja
Ouvanje genetikih resursa i tradicionalnog znanja je strateki cilj definisan brojnim
stratekim dokumentima usvojenim na dravnom i entitetskom nivou u BiH.
Postojea legislativa u BiH koja regulie genetike resurse ne ispunjava u potpunosti
zahtjeve Nagoya protokola. U sluaju pristupanja Protokolu, bit e potrebno usvojiti novu
legislativu ili izmijeniti i dopuniti postojee propise.
Postoji institucionalni okvir za upravljanja genetikim i biolokim resursima, ukljuujui focal
point organizaciju za Konvenciju o biodiverzitetu.
-
13
kojima je i zatita biodiverziteta i geodiverziteta FBiH kroz uspostavu i jaanje institucionalnog okvira
za realizaciju efikasnih mjera. Za ostvarivanje ovog stratekog cilja, identificirani su sljedei operativni
ciljevi relevantni za implementaciju Nagoya protokola: uspostava federalne institucije nadlene za
zatitu bioloke i geoloke raznolikosti (prirode); inventarizacija vrsta flore, faune i fungije i
identifikacija tipova stanita; jaanje zakonske regulative; uspostava ex situ konzervacije; monitoring
stanja biodiverziteta u FBiH i jaanje ekoloke svijesti.
U Srednjoronoj strategiji razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH (2006-2010)7 se spominju genetiki
resursi i oplemenjivanje biljaka, te opasnosti nestanka autohtonih genotipova, odustvo dravnog
programa i legislative iz date oblasti, nedovoljna svijest o problemu ouvanja genetiskih resursa i
nedostatak kadra za rad sa bankom genetikih resursa. U Strategiji je stavljen naglasak na autohtoni
fond voaka i na vanost bogatog genetiki raznolikog fonda uz preporuke kako je u narednom
periodu neophodno na razini BiH kreirati program ouvanja i odrivog koritenja autohtonih resursa
voaka, koji bi bio podran odgovarajuom legislativom, te proveden uz angaman strunog
poljoprivrednog kadra. Spomenuti program takoer treba da odredi prioritetne poljoprivredne
kulture koje treba ouvati, i to spram stepena njihove ugroenosti i vanosti u buduim
oplemenjivakim akcijama.
U Stratekom planu ruralnog razvoja RS za period 2009-2015. godine, u sklopu stratekog cilja
Ouvanje prirode i racionalno gazdovanje prirodnim resursima, a specifinog cilja Odrivo
upravljanje prirodnim resursima u poljoprivredi, nalazi se i mjera iji je naslov: Podrka mjerama
zatite biodiverziteta i odrivo koritenje genetikih resursa u poljoprivredi. U ovoj mjeri se konstatuje
da u skladu sa CBD-om, kao odgovornost svake drave namee se potreba da se obezbijedi racionalna
konzervacija i odrivo koritenje biljnih genetikih resursa. Ove nadlenosti i odgovornosti su obino
prenesene na banke gena i sprovode se kroz nacionalne programe, koji ukljuuju saradnju sa ostalim
javnim institucijama i drugim relevantnim partnerima u zemlji. U tom pravcu su uinjeni vani koraci:
Vlada Republike Srpske od 2005. godine izdvaja namjenska sredstva za odravanje biljnih genetikih
resursa, te je izraen Program za ouvanje biljnih genetikih resursa Republike Srpske.
Uvoenjem mjere podrke zatiti biodiverziteta, realizuju se sljedei ciljevi:
- odrivo koritenje prirodnih resursa (zemljite, voda, vazduh, ume, biljni i ivotinjski
svijet),
- zatita genetikih resursa, i
- identifikacija i proizvodnja autohtonih biljnih i ivotinjskih kultura, rasa.
Osnovna planska vizija Strategije zatite prirode RS iz 2011. godine je da se teritorija RS, u okviru
realizacije ove Strategije, smatra za podruje sa visoko vrijednim prirodnim okruenjem, u kojem je
mogue sprovoditi mjere zatite kojim se osigurava potpuno ouvanje bogatstva biodiverziteta kao i
balansa prirodnih procesa. U okviru cilja Uspostava ex-situ ouvanja (Cilj 1.6), nalaze se i podciljevi
direktno vezani za genetike resurse:
- 1.6.1. Inventarizacija genetikih resursa RS sadranih u domestifikovanim biljkama i
ivotinjama, te njihovim najbliim srodnicima, koji ive u divljini;
- 1.6.2. Uspostava banke gena (germ plazme) biljnih i ivotinjskih genetikih resursa, sadranih
u autohtonom genofondu;
7 Nova Strategija ruralnog razvoja na nivou FBiH je trenutno u izradi.
-
14
- 1.6.3. Uspostava botanikih i zoolokih bata u ekoloki i klimatski razliitim podrujima RS;
- 1.6.4. Restauracija prirodoslovnih zbirki Muzeja RS; i
- 1.6.5. Definisanje mehanizama za obezbjeenje finansijskih sredstava za unapreenje
prirodnjako-muzeoloke djelatnosti.
4.2 Propisi
S obzirom da Nagoya protokol uvodi nove mehanizme zatite i upotrebe genetikih resursa, neophodno je
prilagoavanje zakonodavnog okvira u BiH, kako bi isti stvorio preduslove za pristupanje genetikim
resursima i raspodjelu koristi iz njihovog koritenja. U daljem tekstu je dat pregled zakonodavnog okvira
na nivou BiH, entiteta i Brko Distrikta (BD) u kojem se na manje ili vie opsean nain obrauje materija
upotrebe genetikih resursa.
Prilagodba domaeg zakonodavstva se moe postii i izmjenom samo jednog dijela postojee legislative,
na koji nain bi bili ispunjeni uslovi iz Nagoya protokola. Stoga, navedena lista relevantnih propisa ne
podrazumijeva da je potrebno provesti proceduru izmjene i dopune svih navedenih propisa u sluaju
pristupanja Protokolu.
Tabela 3: Propisi koji direktno ili indirektno obuhvataju problematiku evidentiranja i zatite genetikih
resursa u BiH
Bosna i Hercegovina
Naziv zakona i slubeni
glasnik u kojem je objavljen Predmet Zakona i relevantnost
Zakon o zatiti novih biljnih
sorti u BiH
(Slubeni glasnik BiH, 14/10)
ureuje postupke za zatitu novih biljnih sorti, uslove, dodjelu, nain i
postupak za zatitu i trajanje oplemenjivakog prava,
imenuje Upravu BiH za zatitu zdravlja bilja kao tijelo ovlateno za
dodjelu oplemenjivakog prava.
Zakon o genetiki
modificiranim organizmima
BiH
(Slubeni glasnik BiH, 23/09)
propisuje postupak i uslove za ogranienu upotrebu, prekogranini
prenos, namjerno unoenje u ivotnu sredinu i stavljanje na trite
genetiki modifikovanih organizama i proizvoda koji se sastoje, sadre
ili vode porijeklo od genetiki modifikovanih organizama,
daje definiciju genetikog materijala, genetikih resursa i genetiki
modifikovanog organizma.
Zakon o poljoprivredi,
prehrani i ruralnom razvoju
BiH
(Slubeni glasnik BiH, 50/08)
ureuje ciljeve, naela i mehanizme razvojnih politika u sektoru
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, strukture i nadlenosti na
svim nivoima vlasti, strukture i slube institucionalne podrke, njihove
uloge i veze, mehanizme za praenje i ocjenu,
daje definiciju tradicionalne proizvodnje i tradicionalnog proizvoda na
bazi biljnih i animalnih komponenti,
daje definiciju autohtonih vrsta i pasmina ivotinja.
Zakon o zatiti zdravlja bilja
BiH
(Slubeni glasnik BiH, 23/03)
regulie pitanje zdravlje bilja, mjere i obaveze radi spreavanja pojave,
unoenja i irenja tetnih organizama na biljke, biljne proizvode i
druge regulisane objekte/predmete kao i njihovo iskorjenjivanje,
bioloku zatita bilja, prikupljanje i razmjenu podataka i sisteme
informisanja, javne usluge u oblasti zdravlja bilja.
Zakon o sjemenu i sadnom
materijalu poljoprivrednih
biljaka BiH
propisuje uslove za proizvodnju, promet i uvoz sjemena i sadnog
materijala poljoprivrednih biljaka,
ureuje upis sorti biljaka u sortnu listu, te odravanje sorti koje su
-
15
(Slubeni glasnik BiH, br.
3/05)
upisane u sortnu listu,
daje definiciju sjemena i sadnog materijala poljoprivrednih biljaka,
reprodukcijskog sadnog materijala, sorti.
Pravilnik o priznavanju sorti
poljoprivrednog bilja u BiH
(Slubeni glasnik BiH, br.
6/11)
ureuje postupak i nain priznavanja sorti poljoprivrednog bilja za koje
je obvezan upis u Sortnu listu BiH; nain pripreme sjemena i koliina
potrebitog sjemena, pokusno polje i vrijeme trajanja ispitivanja; nain
ispitivanja sorti i metode izvoenja pokusa i utvrivanja vrijednosti
sorte.
Pravilnik o upisu sorti u
Sortnu listu BiH
(Slubeni glasnik BiH, br.
6/11)
propisuje nain upisa sorti u Sortnu listu poljoprivrednog bilja u BiH za
biljne vrste za koje je obavezan upis u Sortnu listu, sadraj Sortne liste i
dosjea sorte, uslovi i postupak za obnavljanje upisa sorti u Sortnu listu,
uslovi za prihvatanje i utvrivanje imena sorte, nadzor nad
odravanjem sorte, sadraj i nain voenja evidencije o odravanju
sorte,
daje definiciju domae sorte.
Zakon o patentu
(Slubeni glasnik BiH, br.
53/10)
ureuje pravnu zatitu izuma patentom i konsenzualnim patentom,
odnosno postupak za priznanje patenta i dodjelu konsenzualnog
patenta,
ureuje pravo na priznanje patenta i za izume (i) koji se sastoje od
biolokog materijala ili koji sadre bioloki materijal, (ii) postupak
kojim je bioloki materijal proizveden, preraen ili upotrebljen, (iii)
bioloki materijal izoliran iz prirodne okoline ili proizveden tehnikim
postupkom ak i ako se ranije nalazio u prirodi.
Federacija BiH
Naziv zakona i slubene
novine u kojem je objavljen Predmet Zakona i relevantnost
Zakon o zatiti prirode
(Slubene novine FBiH, br.
66/13)
ureuje uslove i nain obnove, zatite, ouvanja i odrivog razvoj
pejzaa, prirodnih podruja, biljaka, ivotinja i njihovih stanita,
minerala i fosila i drugih komponenti prirode u FBiH, nadlenosti tijela
koja vre poslove zatite prirode, planiranje zatite prirode, ope i
posebne mjere za zatitu prirode, informacijski sistem, nadzor,
finansiranje zatite prirode i kazne za prekraje,
daje definiciju biodiverziteta, prirodnih uslova, prirodnih resursa,
stanita, ivih organizama, vrsta, odrivog razvoja i odrivog koritenja.
Zakon o priznavanju i zatiti
sorti poljoprivrednog i
umskog bilja
(Slubene novine FBiH,
31/00)
ureuje priznavanje novostvorenih sorti poljoprivrednog i umskog
bilja, odobravanja uvoenja u proizvodnju stranih sorti bilja i zatitu
novostvorenih sorti i stranih sorti,
utvruje zatitu prava i interesa stvaralaca sorti poljoprivrednog i
umskog bilja.
Zakon o sjemenu i sadnom
materijalu poljoprivrednog
bilja
(Slubene novine FBiH, br.
55/01)
ureuje proizvodnju, promet i uvoz sjemena i sadnog materijala
poljoprivrednog pilja.
Zakon o sjemenu i sadnom
materijalu umskih i
ureuje sva pitanja u vezi sa umskim i hortikulturnim sjemenom i
sadnim materijalom , te registraciju i nain voenja registara.
http://www.uip-zzh.com/files/zakoni/24/6-11.pdf
-
16
hortikulturnih vrsta drvea i
grmlja
(Slubene novine FBiH, br.
71/05 i 8/10)
Zakon o stoarstvu
(Slubene novine FBiH, br.
66/13)
ureuje proizvodnju i uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja, oplodnju i
licenciranje domaih ivotinja, trgovinu uzgojno vrijednim ivotinjama
i genetikim materijalom, provoenje uzgoja uzgojno vrijednih
ivotinja,
daje definicije genetikog materijala, genetike manipulacije i
genetike raznolikosti,
propisuje izradu listi autohtonih i zatienih pasmina sa mjerama za
njihovo ouvanje, u saradnji s naunim institucijama.
Republika Srpska
Zakon o zatiti prirode
(Slubeni glasnik RS, br.
113/08)
ureuje obnovu, zatitu, ouvanje i odrivi razvoj pejzaa, prirodnih
podruja, biljaka, ivotinja i njihovih stanita, zemljita, minerala i
fosila i drugih komponenti prirode,
daje definicije biodiverziteta, genetikog diverziteta, odrivog razvoja,
odrivog koritenja, ouvanja stanja prirodnih stanita.
Zakon o genetiki
modificiranim organizmima
(Slubeni glasnik RS, br.
103/08)
ureuje uslove ograniene upotrebe genetiki modifikovanih
organizama u zatvorenim sistemima i voenje registara,
ureuje formiranje Savjeta za bioloku sigurnost RS.
Zakon o zatiti zdravlja bilja
(Slubeni glasnik RS, br.
25/09)
ureuje zatitu zdravlja bilja, promet bilja i biljnih proizvoda i
zdravstvenu kontrolu bilja u prometu,
daje definicije autohtonih organizama, zemlje porijekla.
Zakon o naunoistraivakoj
djelatnosti i tehnolokom
razvoju RS
(Slubeni glasnik RS, br.
6/12)
ureuje sistem naunoistraivake djelatnosti i tehnolokog razvoja RS
utvruje ciljeve i naela, planiranje i ostvarivanje opeg interesa u
naunoistraivakoj djelatosti i tehnolokom razvoju,
ureuje uslove osnivanja i rada organizacija koje obavljaju te
djelatnosti i nain finansiranja programa od opeg interesa.
Zakon o sjemenu
poljoprivrednog bilja
(Slubeni glasnik RS, br.
37/09 i 100/11)
ureuje uslove i nain proizvodnje, kontrolu proizvodnje, doradu,
ispitivanje kvaliteta, pakovanje, deklarisanje i obiljeavanje, promet i
postkontrolno ispitivanje sjemena poljoprivrednog bilja, priznavanje
sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti u Registar sorti poljoprivrednog
bilja i druge registre,
daje definicije sjemena poljoprivrednog bilja, sorti, oplemenjivaa
sorti, banke biljnih gena, priznavanja sorti.
Zakon o sadnom materijalu
(Slubeni glasnik RS, br.
37/09)
ureuje uslove, nain proizvodnje i promet sadnog materijala voaka,
vinove loze, hmelja i ukrasnog bilja, priznavanje novostvorenih
domaih sorti, upis sorti i podloga u Registar sorti, odravanje upisanih
sorti, Listu preporuenih sorti,
daje definicije sadnog materijala, sorte, oplemenjivaa sorte, banke
biljnih gena, priznavanja sorti.
Zakon o stoarstvu ureuje proizvodnju i uzgoj kvalitetno-priplodne stoke,
-
17
(Slubeni glasnik RS, br.
34/06)
osjemenjavanje stoke, organizaciju uzgoja kvalitetno-priplodne stoke,
osposobljavanje i istraivaki rad u oblasti stoarstva, trgovinu
kvalitetno-priplodnom stokom, proizvodnju i kvalitet hrane za
ivotinje i proizvoda ivotinjskog porijekla,
daje definicije genetike manipulacije, genetikog materijala i
genetikog diverziteta.
Zakon o reproduktivnom
materijalu umskog drvea
(Slubeni glasnik RS, br.
60/09)
ureuje osnovne karakteristike polaznog i reproduktivnog materijala
umskog drvea, uslove, nain vrednovanja i priznavanja polaznog
materijala, proizvodnju, kontrolu i doradu reproduktivnog materijala
umskog drvea, kao i njegov kvalitet, promet i upotrebu, te voenje
registra sorti umskog bilja i drugih registara.
Zakon o organskoj
proizvodnji hrane
(Slubeni glasnik RS,
br.75/04)
ureuje proizvodnju hrane metodama organske proizvodnje,
daje definiciju genetikog inenjeringa,
propisuje mjere za odravanje ugroenih genetikih resursa u
stoarstvu.
Brko Distrikt
Zakon o zatiti prirode
(Slubeni glasnik BD, br.
24/04, 19/07, 1/05 i 9/09)
ureuje obnovu, zatitu, ouvanje i odrivi razvoj pejzaa, prirodnih
podruja, biljaka, ivotinja i njihovih stanita, zemljita, minerala i
fosila i drugih komponenti prirode,
daje definicije biodiverziteta, odrivog razvoja, odrivog koritenja,
prirodnih resursa, stanita, stanja ouvanja vrsta.
4.3 Institucije
Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH je odgovorno za izvravanje meunarodnih
ugovora iz oblasti okolia na nivou BiH. Izmeu ostalog, ovo Ministarstvo je odgovorno za harmoniziranje
planova entitetskih vlada i institucija u poljoprivredi, energetici, upravljanju okoliem, razvoju i
eksploataciji prirodnih resursa.
Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaitu okoline Ministarstva sastoji se iz tri odjela (Odjel za
koordinaciju upravljanja prirodnim resursima, Odjel za energetiku i Odjel za zatitu okolia).
Upravljanje biolokom raznolikou je u nadlenosti Federalnog ministarstva okolia i turizma i
Ministarstva za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS, dok u Distriktu Brko ovu aktivnost
provode slube komunalnog sektora i sektora poljoprivrede. Navedena ministarstva raspolau posebnim
slubama koje se bave zatitom bioloke i pejzane raznolikosti (Sektor okolia u FBiH; Organizaciona
jedinica za vodu i prirodna stanita u RS). U FBiH dalju nadlenost za implementaciju okolinih zakona
preuzimaju kantonalna ministarstva za pitanja okolia.
Upravljanje genetikim i biolokim resursima se nalazi u nadlenosti entitetskih resornih ministarstava
(Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva i Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede RS).
-
18
Federalno ministarstvo okolia i turizma je odreeno kao operativni focal point ispred BiH za
implementaciju Konvencije8. U skladu s tim, Ministarstvo je odgovorno za komunikaciju sa
internacionalnim institucijama, za iniciranje aktivnosti pod Konvencijom i koordinaciju sa drugim
relevantnim autoritetima i zainteresovanim stranama.
Institut za intelektualno vlasnitvo BiH je tijelo osnovano s ciljem zatite i potivanja prava intelektualnog
vlasnitva. Nadleno za voenje upravnog postupka za sticanje, odravanje, promet i prestanak prava
industrijskog vlasnitva na teritoriji BiH, kao i voenje postupka za meunarodno registrovanje prava
industrijskog vlasnitva na osnovu meunarodnih konvencija ija je lanica BiH. Institut vodi i registre
prijavljenih i priznati prava industrijskog vlasnitva.
Druge znaajne institucije u ovoj oblasti ukljuuju Upravu BiH za zatitu zdravlja bilja, Kancelariju za
veterinarstvo BiH koja je osnovana pod direktnom nadlenou MVTEO, Ministarstvo obrazovanje i nauke
u FBiH, Ministarstvo prosvjete i kulture u RS, Odjeljenje Vlade BD za obrazovanje, Ministarstvo zdravstva u
FBiH, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite u RS i Odjeljenje Vlade BD za zdravstvo i ostale usluge.
Strune institucije u oblasti genetikih resursa u BiH
Glavne istraivake institucije u BiH koje se bave pitanjima biodiverziteta (samim tim i genetikim
diverzitetom) ukljuuju, izmeu ostalih, Prirodno - matematike fakultete u Banja Luci i Sarajevu,
Fakultete za poljoprivredu iz Banja Luke, Mostara i Sarajeva, Fakultete za umarstvo iz Banja Luke i
Sarajeva, Institut za zatitu kulturnog naslijea i prirodnog naslijea Republike Srpske (RS) i Zemaljski
muzej u Sarajevu.
Institut za genetike resurse RS je organizaciona jedinice Univerziteta u Banjaluci. Institut je
koordinatorska institucija u sprovoenju Programa za ouvanje biljnih genetikih resursa RS9, u skladu sa
smjernicama Narodne skuptine RS. Institut u svom sastavu ima dvije podorganizacione jedinice: Centar
za biodiverzitet i Centar za odrivo korienje genetikih resursa. U okviru Centra za biodiverzitet nalazi se
i Banka biljnih gena RS koja sadri oko 600 prinova sjemena itarica, povra, krmnog, industrijskog i
ljekovitog i aromatinog bilja na dugoronom ex-situ uvanju.
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu je 2004. je imenovan od strane Ministarstva
za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH kao implementator projekta SEEDNet10 (Jugoistona
Europska razvojna mrea za biljne genetike resurse) na nivou FBiH. Cilj Projekta je bio uspostava mree
za ouvanje biljnih, genetikih resursa poljoprivrednih kultura u Jugoistonoj Evropi, a aktivnosti su bile
usmjerene ka podizanju svijesti o potrebi ouvanja biljnih genetikih resursa, nabavku opreme za
uspostavljanje banke gena, sakupljanje autohtonih kultivara, te obradu i kolekcionisanje datog materijala.
U sastavu Fakulteta je i Centar za biljne genetike resurse Gen banka FBiH koja sadri preko 500 prinova
razliitih biljnih kultura.
8 Na osnovu Zakljuaka Vijee Ministara BiH iz 2002., kojim su se odredile institucije na nivou BiH i entiteta koje e djelovati
kao sredita (Eng. Focal Point) za implementaciju meunarodnih sporazuma koji se odnose na okoli, a u cilju ureenja institucionalne i organizacione strukture za upravljanje okoliem i GEF programima u BiH. 9 Program je objavljen u Slubenom glasniku RS, br. 59/08.
10 Projekat je zavren 2010. godine
-
19
5. OBAVEZE BIH PREMA PROTOKOLU U SLUAJU PRISTUPANJA I NEOPHODNE REGULATORNE
PROMJENE ZA IMPLEMENTACIJU PROTOKOLA
Nagoya protokol obavezuje drave da poduzmu zakonodavne, politike i administrativne mjere na
domaem nivou. U praksi, ovo znai da BiH nee moi direktno primjenjivati i ispunjavati obaveze iz
Protokola bez prethodnih regulatornih izmjena i prilagoavanja svog zakonskog i institucionalnog
ureenja zahtjevima Protokola. Istovremeno, definisane obaveze u vezi sa poduzimanjem spomenutih
mjera pruaju veliku fleksibilnost dravama u samoj implementaciji Protokola.
Tabela koja slijedi prua prikaz uporedbe pojedinanih odredaba Nagoya protokola i domaih propisa, uz
naznaku potrebne prilagodbe domae legislative u cilju potpune implementacije obaveza iz Protokola.
Tabela 4: Analiza razlika izmeu obaveza definisanih Nagoya protokolom i domae legislative, uz
preporuke za potrebnu prilagodbu domae legislative u svjetlu obaveza iz Protokola
Odredba Nagoya
protokola Odredbe domae legislative Potrebna prilagodba domae legislative
lan 5:
Fer i pravedna
raspodjela dobiti
Ne postoje odredbe o
priznavanju i raspodjeli koristi
koja nastaje iz koritenja
genetikih resursa.
neophodno je zakonski regulisati mehanizam
fer i pravedne raspodjele dobiti (monetarne ili
nemonetarne), na osnovu zajedniki
dogovorenih uslova izmeu BiH i potencijalnih
korisnika genetikih resursa u BiH,
potrebno je, kroz takvu regulativu, definisati
prava lokalnih zajednica nad genetikim
resursima i tradicionalnim znanjem u vezi sa
genetikim resursima, te osigurati da se dobiti u
vezi sa takvim resursima dijele sa tim
zajednicama.
lan 6:
Pristup genetikim
resursima
u vezi sa:
Ne postoje odredbe koje
reguliu pristup genetikim
resursima.
neophodno je zakonski regulisati proceduru za
pristup genetikim resursima (obrada i dodjela
dozvola i kriteriji). Takva procedura moe
ukljuivati PIC i MAT, ili samo MAT,
kroz regulativu je neophodno definisati i mjere
Saetak Poglavlja
U sluaju pristupanja Nagoya protokolu, BiH e biti obavezna poduzeti zakonodavne,
politike i administrativne mjere, tj. prilagoditi svoj pravni i institucionalni reim u cilju
ispunjenja zahtjeva Protokola.
Regulatorne promjene bi ukljuivale, naroito, pravno regulisanje pristupa genetikim
resursima i tradicionalnom znanju uz fer i pravinu raspodjelu koristi, imenovanje
nacionalnog focal point-a i jednog ili vie kompetentnog nacionalnog tijela za dodjelu
takvog pristupa.
-
20
lan 15:
Potivanje domae
legislative ili
regulatornih zahtjeva
o pristupu i raspodjeli
koristi
i
lan 16:
Potivanje domae
legislative ili
regulatornih zahtjeva
o pristupu i podjeli
koristi za tradicionalno
znanje povezano sa
genetikim resursima
za nepotivanje uspostavljenog ABS mehanizma
(lan 15 i 16 Protokola).
lan 7:
Pristup tradicionalnom
znanju u vezi sa
genetikim resursima
u vezi sa:
lan 12:
Tradicionalno znanje u
vezi sa genetikim
resursima
Ne postoje odredbe koje
definiu tradicionalno znanje i
reguliu pristup
tradicionalnom znanju.
neophodno je zakonski regulisati:
- pojam tradicionalnog znanja11
u vezi s
genetikim resursima u posjedu lokalnih
zajednica, u skladu sa ciljevima Konvencije i
Nagoya protokola
- proceduru za dobivanje prethodne
informisane saglasnosti ili odobrenja ovih
zajednica, uz odreivanje zajedniki
dogovorenih uslova
- ukljuivanje lokalnih zajednica u
sluajevima koritenja tradicionalnog
znanja
lan 8:
Posebna razmatranja
Ne postoje odredbe koje
omoguavaju potpuno
ispunjenje obaveza navedenih
u lanu 8 Protokola.
u skladu s obavezama definisanim u Protokolu,
neophodno je:
- uvesti pojednostavljene procedure za
nekomercijalno istraivanje
- uzeti u obzir potrebu za mjerama za
ubrzanje procedura i osiguranje
raspodjele dobiti u vanrednim
sluajevima koje prijete ili oteuju
zdravlje ljudi, ivotinja ili biljaka
- uzeti u obzir znaaj genetikih resursa
za hranu i poljoprivredu
11
Trenutno ne postoji formalna pravna definicija pojma tradicionalno znanje, ukljuujui i u Konvenciji o biodiverzitetu. Tradicionalno znanje spomenuto u Protokolu podrazumjeva znanje povezano s genetikim resursima koje su razvili autohtoni narodi i lokalne zajednice u kulturolokom kontekstu kroz svoje tradicionalne naine ivota. Izvor: An Explanatory Guide to the Nagoya Protocol on Access and Benefit-sharing, IUCN, Gland, vicarska, 2012.
-
21
lan 9:
Doprinos ouvanju i
odrivom koritenju
S obzirom da ABS mehanizam
nije uspostavljen kroz
legislativu koje je na snazi u
BiH, takav mehanizam nije
povezan sa ciljevima ouvanja
biodiverziteta.
pri uspostavi ABS mehanizma u BiH, povezati
isti sa ouvanjem biodiverziteta
identificirati potencijalne utjecaje raspodjele
koristi na aktivnosti ouvanja biodiverziteta
usmjeriti koristi iz koritenja GR ka ouvanju
biodiverziteta i odrivom koritenju komponenti
biodiverziteta
lan 11:
Prekogranina
saradnja
Ne postoje uspostavljeni
mehanizmi za saradnju u
sluaju kada se isti genetiki
resursi ili tradicionalna znanja
dijele na teritoriji BiH i
susjednih drava.
neophodno je uspostaviti konkretne
mehanizme za prekograninu saradnju, uz
ukljuenje lokalnih zajednica.
lan 13:
Nacionalni focal point
(koordinator) i
Nadleno nacionalno
tijelo
neophodno je u BiH imenovati:
- nacionalni focal point za pristup i
raspodjelu dobiti, za pruanje potrebnih
informacija i vezu sa Sekretarijatom;
- nadleno nacionalno tijelo (ili tijela) za
pristup i raspodjelu dobiti, za odluivanje o
pristupu genetikim resursima.
lan 17:
Monitoring nad
koritenjem genetikih
resursa
u cilju vrenja monitoringa nad koritenjem
genetikih resursa i osiguranja transparentnosti,
neophodno je uvesti obavezne mjere navedene
u Protokolu, a to su:
- imenovanje jednog ili vie checkpointa
(kontrolnog punkta)
- podsticanje korisnika i pruaoca genetikih
resursa da daju informacije o sprovedbi
MAT-a
- podsticanje koritenja ekonominih
komunikacijskih sistema i alata.
lan 18:
Potivanje MAT-a
U BiH postoje adekvatni
mehanizmi za pristup pravdi,
kao i propisi u vezi sa
priznavanjem i izvrenjem
stranih presuda i arbitranih
odluka.
/
lan 19:
Primjeri ugovornih
klauzula
Ne postoje odredbe koje
propisuju obavezu podsticanja
razliitih sektora ukljuenih u
pristup i koritenje genetikih
sektora da razviju i auriraju
primjere sektorskih i
meusektorskih ugovornih
potrebno je podsticati sektore ukljuene u
pristup i koritenje genetikih resursa da razviju
primjere klauzula.
-
22
klauzule za MAT.
lan 20:
Kodeksi ponaanja,
smjernice i najbolja
praksa i/ili standardi
Ne postoje mehanizmi za
podsticanje izrade, auriranja i
koritenja dobrovoljnih normi
u vezi sa ABS reimom.
potrebno je uspostaviti mehanizme za
podsticanje koritenja dobrovoljnih normi, a
kroz legislativu pruiti smjernice.
lan 21:
Podizanje svijesti
Ne postoje odredbe koje
propisuju obavezu podizanja
svijesti u vezi sa genetikim
resursima.
u skladu sa direktnom obavezom definisanom u
Protokolu, neophodno je poduzeti mjere za
podizanje svijesti o znaaju genetikih resursa i
tradicionalnog znanja, te kroz legislativu pruiti
smjernice za efektivno podizanje svijesti.
-
23
6. COST-BENEFIT ANALIZA PRISTUPANJA BIH NAGOYA PROTOKOLU
6.1 Pregled stanja biodiverziteta u BiH
BiH je zemlja okarakterisana velikom pejzanom i biolokom raznolikou u nacionalnoj kao i
internacionalnoj literaturi. Ekoloka heterogenost prostora BiH, geomorfoloka raznolikost, hidroloka
raznolikost, specifina geoloka prolost te raznolikost klimatskih uslova uslovili su posebno bogat ivi
svijet na teritoriju BiH. Na geografski malom prostoru egzistira vie razvojnih endemskih centrara, te kroz
Izvjetaje o biolokoj raznolikosti prema Konvenciji nalazimo podatke da se flora, fauna i fungia BiH ubraja
u najraznovrsnije u cijeloj Evropi, a visok stepen endeminosti daje joj znaaj na nivou globalne bioloke
raznolikosti (procijenjeno je da oko 50% endemskih vrsta flore cijelog Balkana egzistira unutar granica
BiH).
Komparacije radi, kroz Izvjetaje prema Konvenciji, procijenjeno je da u BiH postoji preko 5.000 vrsta
vaskularnih biljaka (grupe koja je globalno najvie istraivana), dok je broj istih vrsta u Srbiji je 3.662 a u
Austriji blizu 3000. Naalost, mnoge zemlje, kao i BiH, nemaju inventar bioloke raznolikosti ili kroz
izvjetavanje ne daju detaljne i uporedne podatke kako bi se napravila kvalitetna komparacija sa zemljama
u regionu ili ire, te analizu dodatno oteava i to to je ovaj broj za BiH dat na osnovu procjene.12
U BiH ne postoje oficijelni podaci o ukupnom stanju genetikih resursa, te s tim u vezi u nemogue je
koristiti te podatke kao parametre u procjeni ekonomske koristi/trokove i prilike u implementaciji
Nagoya protokola u odnosu na genetike resurse.
12
www.cbd.int
Saetak Poglavlja
BiH se smatra zemljom bogate genetike raznolikosti i tradicionalnog znanja. Flora, fauna
i fungia BiH se ubraja u najraznovrsnije u cijeloj Evropi.
Ne postoji inventar biolokih resursa ili zvanini podaci o ukupnom stanju genetikih
resursa u BiH.
Kljuni problemi u oblasti genetike raznolikosti ukljuuju nedovoljnu promociju
genetikog nasljea, nedostatak podataka, neadekvatan pravni i institucionalni okvir za
zatitu genetikih resursa, gubitak genetikih resursa na dnevnoj osnovi.
Ukoliko BiH pristupi Nagoya protokolu, moe se oekivati da implementacija istog ukloni,
u odreenoj mjeri, identifikovane probleme, kroz: promociju genetikih resursa i
tradicionalnog znanja, uspostavu baze podataka, poboljanja pravnog i institucionalnog
okvira u ovoj oblasti, uspostavu efektivnog monitoringa i obezbjeenje potrebnih
sredstava.
Provedena kvalitativna cost-benefit analiza pokazuje da bi ukupni trokovi
implementacije Protokola donijeli skoro dvostruko vie koristi.
Moe se realno oekivati da BiH ima koristi od pravilno planiranog i voenog sistema
pristupa genetikim resursima i raspodjele koristi, te da stie dobit iz ekonomske
eksploatacije genetikih resursa i tradicionalnog znanja povezanog s ovim resursima, a
to vodi u makroekonomski rast.
-
24
6.2 Pregled stanja genetikog bogatstva BiH
Ukupna bioloka raznolikost BiH uslovila je i veliku genetiku raznolikost. Genetika raznolikost
podrazumijeva raznovrsnost genofonda sadranog u razliitim biljnim i ivotinjskim oblicima
kultivisanih i odomaenih biljaka i ivotinja, kroz dugi proces etnogeneze na bosanskohercegovakim
prostorima. Pored ukupne bioloke raznolikosti, faktori genetike raznolikosti na nivou BiH su:
visok stepen heterogenosti ekosistema i pejzaa BiH,
jedinstveni procesi i nivoi kulturne raznolikosti,
historijski proces naseljavanja,
utjecaji razliitih civilizacija sa Istoka i Zapada.13
Teritorij BiH je kroz historiju bio izloen raznim utjecajima razliitih civilizacija. Kroz prolost, mnoge
strane germplazme14uvedene su na ovo podruje sa Istoka i Zapada, te u isto vrijeme ove germplazme
igrale su ulogu u stvaranju domaih i autohtonih germplazmi kroz spontane ili planirane hibridizacije ili
selekciju. Ovaj teritorij pripada krugu Mediteranskog centra raznolikosti te se moe smatrati gen centrom
odreenih vrsta; meutim, zbog nedostatka novijih sistematskih istraivanja, ovaj teritorij se rijetko ili
nikako spominje u profesionalnoj ili naunoj literaturi, kako lokalnoj tako i internacionalnoj.15
Na osnovu ranije navedenog, evidentno je da u ovom trenutku nije mogue dati konkretne i precizne
podatke o ukupnom genetikom bogatstvu kojim raspolae BiH. Podaci o genetikim resursima datiraju od
prije rata, a materijal koji je prikupljen je izgubljen u toku ratnog perioda. Nastavak rada na ouvanju
autohtonih kultivara nastavljen je uspostavom banaka gena u RS-u i FBiH 2009. godine. Banka gena u
FBiH dri 500 prinova sjemena, dok banka gena u RS-u dri 600 prinova sjemena itarica, povra,
krmnog, industrijskog i ljekovitog i aromatinog bilja na dugoronom ex-situ uvanju. U BiH, kroz razliite
13
Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti: pregled i stanje bioloke i pejzane raznolikosti Bosne i Hercegovine: prvi izvjetaj BiH za konvenciju o biolokoj raznolikosti, Federalno ministarstvo okolia i turizma, 2008. 14
Germplazma: skup svih genetikih resursa za jedan organizam. 15
Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti: pregled i stanje bioloke i pejzane raznolikosti BiH : prvi izvjetaj Bosne i Hercegovine za konvenciju o biolokoj raznolikosti, Federalno ministarstvo okolia i turizma, 2008.
Kljuni problemi identifikovani u oblasti genetike raznolikosti u BiH
nedovoljna promocija genetikog naslijea,
neutvrenost stvarnog stanja na polju genetikih resursa,
neutvrenost elementarnih podataka (tj. izgubljeni podaci i prijanja istraivanja usljed ratnih
dejstava),
neadekvatan institucionalni i zakonodavni okvir zatite genetikog potencijala,
nepostojanje institucije odgovorne za prikupljanje, objedinjavanje i voenje pouzdanih
informacija o genetiko raznolikosti na nivou BiH,
nedostatak koordinacije izmeu razliitih aktivnosti koje se provode vezano za genetiku
raznolikost,
nedostatak sredstava za istraivanje,
nedostatak u tehnolokim kapacitetima,
nedostatak u naunim i ekspertnim kapacitetima.
-
25
projekte, sauvane su autohtone vrste i u in-situ uslovima: botanikim batama, poljskim kolekcijama i
kolekcionim zasadima.16
Iako je postignut odreen uspjeh po pitanju in-situ i ex-situ uvanja autohtonih vrsta, obzirom na
procijenjeno genetiko bogatstvo, evidentno je da je taj broj mali, posebno u poreenju sa kolekcijama
drugih zemalja. Ono to predstavlja najvei problem je nepostojanje zvaninih podataka na nivou BiH o
stanju in-situ i ex-situ zatite, te nedovoljna koordinacija i saradnja institucija po ovim pitanjima kako bi se
dolo do podataka na nivou BiH.
Na osnovu Izvjetaja prema Konvenciji, pretpostavlja se da BiH svakodnevno gubi genetike resurse ali
zbog nemogunosti utvrivanja stvarnog stanja, ne moe se sa sigurnou procijeniti gubitak u
genetikim resursima BiH, to ide u prilog neophodnosti uspostave baze podataka vezanih za genetike
resurse.
Implementacijom Nagoya protokola, moe se oekivati da se otklone identifikovani problemi u BiH u
oblasti genetikih resursa, s obzirom da bi se kroz sprovedbu obaveza propisanih Protokolom:
izvrila promocija genetikih resursa i podigla svijest o istom,
uspostavila baza podataka vezanih za genetike resurse i tradicionalna znanja u vezi sa
ovim resursima,
uspostavio efikasan monitoring stanja i upotrebe genetikih resursa,
unaprijedio institucionalni i zakonodavni okvir u ovoj oblasti,
obezbijedila sredstva za istraivanje,
obezbjedila tehnologija,
ojaali nauno-istraivaki kapaciteti.
6.3 Pregled stanja bogatstva BiH u tradicionalnim znanjima, praksama i inovacijama lokalnih zajednica
BiH je zemlja bogata tradicionalnim znanjem obzirom da se kroz historiju nalazila na udaru razliitih
kultura i tradicija. Dugotrajni procesi etnogeneze sa izraenom raznolikou kultura dali su dovoljno
vremena i prostora za razvoj praksi koje je karakterisala raznolikost koritenja prirodnih dobara, kao npr.
divljeg medicinskog i aromatskog bilja i njihovo koritenje u etnofarmaciji, divljeg jestivog bilja i koritenje
istog u ishrani, te tradicionalnih biotehnologija i upotreba autohtonih vrsta biljaka i ivotinja.
Pretpostavlja se da visoka planinska podruja i druga manje pristupana podruja, koja nisu istraena, te
koja su posebno okarakterisana velikom biolokom raznolikou, obiluju lokalnim tradicionalnim znanjima
s obzirom da su stanovnici tih podruja zbog izoliranosti vie zavisili od prirodnih bogatstava kroz
historiju.17
U ovim istraivanjima, uporeujui prikupljene podatke sa terena sa meunarodnom literaturom i bazama
podataka, zakljueno je da mnoge vrste nisu prethodno registrovane kao vrste koje se koriste u
tradicionalnoj terapiji ili ishrani u drugim dijelovima svijeta, dok istraivanja pokazuju da se koriste u BiH.
16
FAO, Country report on the state of plant genetic resources for food and agriculture, FAO, 2008 17
Leopald Glck, Narodni lijekovi iz bilinstva u Bosni: etnografska tudija, Glasnik zemaljskog muzeja, 1892. Sulejman S. Redi, Wild edible plants and their traditional use in the human nutrition in BiH, Ecology of Food andFood Nutrition, 45 (3): 189-232., 2006 NERDA, Zatita izvornosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda proizvoda u prehrambenoj industiji, Tuzla, 2009.
-
26
U BiH se posebno istie tradicionalna kultura pripreme specifinih prehrambenih proizvoda i
tradicionalnih specijaliteta od autentinih sirovina biljnog ili animalnog porijekla. Takvi proizvodi esto
imaju specifian postupak proizvodnje, jedinstvenu recepturu i pripremu. Hiljadugodinji korijeni razliitih
varijanti biotehnolokih procedura u dobijanju i ouvanju ivotnih namirnica doveli su do irokog spektra
tradicionalnih proizvoda iz domena pekarstva, mljekarstva, pivarstva, vinarstva a posebno u proizvodnji
razliitih vrsta sireva. Neki od tih proizvoda su tradicionalna osvjeavajua pia, turija, blaga i estoka
alkoholna pia, kisele zimnice, suenovoe, slatka (pekmez, marmelade, demovi), jabukovo sire,
razliite vrste autohtonih sireva i mlijenih proizvoda, proizvodi od svjeeg mesa (suhomesnati proizvodi i
kaurma) i drugi.18
U dananjoj ekonomskoj situaciji, tradicionalna znanja o koritenju i uvanju autohtonog genofonda i
dobri proizvodni i prirodni potencijali predstavljaju osnovu za intenzivnu proizvodnju zdrave hrane kao i za
razvoj ruralnih podruja.
Jasno je da e postojea tradicionalna znanja biti ouvana jedino ako se nastave prakse u kojima se znanje
primjenjuje. Ipak, zbog rapidnog gubitka tradicionalnih znanja, neophodno je poduzeti njihovo
dokumentiranje i podizanje javne svijesti o takvom znanju.
Zbog nemogunosti utvrivanja stvarnog stanja, ne moe se sa sigurnou procijeniti gubitak u
tradicionalnim znanjima, praksama i inovacijama u koritenju genetikih resursa BiH, to ide u prilog
neophodnosti uspostave baze podataka u ovoj oblasti.
Implementacija Nagoya protokola dovela bi do podizanja svijesti po pitanju bogatstava koja se kriju u
lokalnim tradicionalnim znanjima, uspostave baze u ovoj oblasti te dovela do ouvanja ili bar
zaustavljanja trenda gubitka ovog nacionalnog bogatstva i kulturnog naslijea. Takoer, uspostava ABS
mehanizma bi dovela do niza znaajnih socio-ekonomskih beneficija za lokalno stanovnitvo.
6.4 Analiza prilika za BiH vezanih za genetike resurse i tradicionalna znanja u toj oblasti
Za svrhe ove analize, osvrui se na potencijale BiH u polju u genetikih resursa i tradicionalnih znanja u
toj oblasti, BiH je prije svega posmatrana kao prualac (eng. provider) ovih resursa. Svakako nisu
zanemarive ni prilike BiH kao potencijalnoga korisnika ovih resursa shodno napretku i razvoju u ovoj
oblasti. S obzirom na navedeni presjek stanja i injenicu da u BiH ne postoje sveobuhvatne baze podataka
na osnovu kojih je mogue egzaktno procijeniti mogunosti i prilike za BiH, dat je pregled interesnih strana
u postupku pristupa i koritenja genetikih resursa i tradicionalnih znanja kroz ABS mehanizam u BiH.
Interesne strane u mehanizmu pristupa genetikim resursima i raspodjeli koristi u BiH su:
dravni sektor (npr. ministarstva, agencije, menadment nacionalnih parkova i dravnog
zemljita)
industrije (npr. farmaceutska, poljoprivredna, prehrambena, kozmetika)
istraivake institucije (npr. univerziteti, instituti, botanike bate)
nosioci tradicionalnih znanja (npr. udruenja homeopata, lokalne zajednice, lokalne organizacije,
poljoprivredne zadruge)
drugi (npr. privatni zemljoposjednici).
18
Ibid.
-
27
U svrhu analize, pripremljen je i pregled znaaja genetikih resursa i ABS mehanizma za razliite sektore
globalno.
Farmaceutska industrija oslanja se djelimino na koritenje divljih genetikih resursa; 26% svih novih
odobrenih lijekova u zadnjih 30 godina su prirodni ili izvedeni proizvodi iz prirodnih resursa. U sektoru
opljemenjivanja bilja i sjemenarstva smanjuje se potranja za divljim genetikim resursima ali se poveava
potranja za ex-situ i privatnim kolekcijama. U hortikulturi potreba za divljim genetikim resursima je
ograniena. Neke kompanije nastavljaju potragu za divljim genetikim materijalom sa ciljem ukrtanja i
dobivanja novih varijacija u osobinama. U sektoru stoarstva potranja za divljim resursima se poveava
najvie zbog klimatskih promjena gdje se trae ve lokalno prilagoene rase. Ukupna potranja za divljim
genetikim resursima u kozmetikoj industriji je ograniena ali ipak odreene grane ove industrije se
oslanjaju na genetike resurse. Industrija hrane i pia se znatno oslanja na genetike resurse, posebno za
razvoj novih proizvoda i marketing. Posljednjih godina zabiljeen je povean interes za divljim vrstama kao
i za tradicionalna znanja i prakse u koritenju tih vrsta. Sektor biosigurnosti i biozatite se najvie oslanja
na koritenje genetikih resursa i to biljaka, virusa, bakterija, gljivica, insekata, beskimenjaka koji se
najee prikupljaju u in-situ uslovima kao ivi organizmi.19
Korisnici genetikih resursa generalno rade na velikim tritima. Naprimjer, globalno trite industrije
hrane i pia vrijedi 5.7 triliona USD (2008. god.), globalno farmaceutsko trite 136 milijardi USD (2006.
god.), prihodi industrije biotehnologija 84.6 milijardi USD (2010.god.) i komercijalno trite sjemena 42
milijarde USD (2011.god.).20
19
IEEP, Ecologic and GHK, Study to analyse legal and economic aspects of implementing the Nagoya Protocol on ABS in the European Union. Final report for the European Commission, DG Environment. Institute for European Environmental Policy, Brussels and London, April 2012. 20
Ibid.
-
28
Obzirom na navedeni presjek stanja i injenicu da u BiH ne postoje sveobuhvatne baze podataka na
osnovu kojih je mogue egzaktno procijeniti ekonomske beneficije i trokove, u nastavku je data
kvalitativna cost-benefit analiza (eng. Cost-benefit Analysis CBA).
Metodologija
Analiza je pokrila irok spektar monetarnih i nemonetarnih beneficija koje su prepoznate kroz Nagoya
protokol te kvantificira koristi i trokove dodjeljivanjem ocjene ili ranga beneficije/troka iskljuivo za
potrebe donoenja odluke u vezi sa znaajem implementacije Protokola u BiH. Kvantificiranje je izvreno
na nain da je: 1- mala beneficija/troak, 2- srednja beneficija/troak, 3- visoka beneficija/troak.
Omjer beneficija i trokova (eng. benefit cost ratio) predstavlja indikator za procjenu beneficija
odreenog prijedloga/projekta u odnosu na trokove. Konkretno, omjer beneficija i trokova dobiven
kroz sprovedenu analizu prikazuje dobiti od implementacije Nagoya protokola u odnosu na trokove
potrebne za implementaciju istog.
Makroekonomski aspekti
Ouvanje biodiverziteta kreira viestruke koristi koje se mogu uveati postojanjem sistema pristupa
genetskim resursima i raspodjele koristi. Uprkos logikom razumijevanju faktora potrebnih za
olakavanje ratifikacije i primjene Protokola, konkretne brojke se rijetko navode (Izvor: Okvir za
procjenu oekivanih koristi od implementacije Nagoya protokola, Watanabe, Fujikawa, Lu, 2012.).
Meutim, na osnovu procijenjenog bogatstva genetikih resursa BiH kao zemlje pruaoca,
procijenjene visoke ekonomske vrijednosti ovih resursa i trine vrijednosti industrija koje koriste ove
resurse, moe se realno oekivati da BiH ima koristi od pravilno planiranog i voenog sistema
pristupa genetikih resursima i da stie dobit od ekonomske eksploatacije genetikih resursa i
tradicionalnog znanja povezanog s ovim resursima, a to vodi u makroekonomski rast.
Jedna od znaajnih monetarnih koristi ukljuuje direktne strane investicije kao tipian format pristupa
s vana, a koje su potrebne za ekonomski razvoj, naroito u zemljama poput BiH u kojima nedostaje
finansijskih resursa i tehnologija. Kroz takve investicije se oekuje i prijenos tehnologija i know-how.
Jo jedna znaajna monterna korist za BiH je pristup fondovima za implementaciju Protokola. Ipak,
potrebno je napomenuti da se vrlo esto istiu samo monetarne koristi, premda su nemonetarne
koristi takoer vane u kontekstu raspodjele koristi (obje vrste koristi su uzete u obzir i analizirane u
Cost-benefit analizi za BiH u daljem tekstu).
Vano je naglasiti da se trokovi i koristi razmatraju istovremeno u donoenju odluka. Inicijalni
trokovi u kontekstu implementacije Protokola u BiH bi bila ulaganja u aktivnosti ouvanja i/ili
istraivanje resursa kao i administrativni trokovi usvajanja / izmjene i dopuna odreenih propisa /
institucija u cilju upravljanja sistemom pristupa genetikim resursima u skladu sa zahtjevima Nagoya
protokola. Ovi trokovi su neophodni u svrhu regulisanja takvog sistema. Meutim, ovi trokovi u
velikoj mjeri zavise od naina implementacije koje odrede donosioci odluka (npr., osnivanje jednog ili
vie Kompetentnog nacionalnog tijela kao zasebne institucije ili u sklopu postojee institucije, i sl.).
-
29
Uporedna analiza funkcionie na nain razmjene (eng. trade-offs) i pokazuje direktnu usporedbu
procijenjenih oekivanih beneficija i trokova kroz razliite aspekte: politiki, ekonomski, socijalni,
ekoloki, zakonodavni i nauno-tehnoloki aspekt.
Ovakva vrsta analize koristi se u situacijama kada nije mogue egzaktno monetarno izraziti beneficije i
trokove, to je est sluaj u svim istraivanjima vezanim za okoli, u okolinoj politici i sl.21 Ovaj pristup
se najee provodi za projekte i programe u javnom sektoru, kao i za projekte koji sami po svojoj prirodi
su predmet posebnih dozvola od strane dravnih vlasti.22
Ovakav pristup treba da prui generalno razumijevanje i pregled stanja donosiocima javnih politika i
odluka u kojoj mjeri pristupanje i implementacija Nagoya protokola doprinosi ostvarivanju ciljeva drutva.
Dodatni razlog za koritenje kvalitativne cost-benefit analize je nepostojanje validnih podataka i indikatora
potrebnih za analizu i komparacije, to je detaljnije opisano u pregledu stanja u oblasti genetikih resursa i
tradicionalnih znanja, praksi i inovacija vezanih za genetike resurse u BiH.
Rezultati analize su sumirani u Tabeli 5 u nastavku.
21
Michael A. Livermore, Richard L. Revesz The Globalization of Cost-Benefit Analysis in Environmental Policy, Oxford University Press, 2013 22
Ibid.
-
30
Tabela 5:Cost-benefit analiza pristupanja i implementacije Nagoya protokolu u BiH
Aspekt
B
(eng. Benefit)
Beneficija
Rang
beneficija
3-visoka
2-srednja
1-mala
C
(eng. Cost)
Troak
Rang trokova
3-visoki
2-srednji
1-mali
Omjer
beneficija i
trokova
Politiki aspekt Internacionalna politika prihvaenost
Jaanje meunarodne uloge BiH
Saradnja sa meunarodnom zajednicom u oblasti zatite ivotne sredine
Prepoznavanje uloge BiH kao lanice Konvencije u odgovornom upravljanju prirodnim resursima
Unaprjeenje prekogranine saradnje
Zatita i promovisanje ljudskih prava
Napredak u harmonizaciji nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima EU koja je u procesu pristupanja Protokolu
2 Nema / 2
Ekonomski
aspekt
Prilivi u budete iz sredstava fonda Konvencije
Prilivi u budete kroz mehanizme ABS-a na osnovu pristupa genetikim resursima ili pristupa tradicionalnim znanjima vezanim za genetike resurse (pristupne naknade, naknade za licenciranje u sluaju komercijalizacije, plaanje autorskih prava itd.)
Privlaenje stranih investicija
Lokalni razvoj kroz pristup finansijskim sredstvima na osnovu implementacije ABS-a
Razvoj lokalne ekonomije kroz razvoj i jaanje SMEs23
Diverzifikacija zanimanja u lokalnim zajednicama
3 Trokovi angamana
lokalne radne snage
Administrativni trokovi Nadlenog nacionalnog tijela
24
(moe biti jedna institucija ili vie institucija) i Nacionalnog focal pointa
25
2 1,5
23
SMEs (eng. Small and Medium Enterprises ) Mala i srednja preduzea; u analizi se odnosi na SMEs u sektorima industrije hrane i pia, kozmetike, farmaceutske industrije, oplemenjivanja bilja i sjemenarstva, hortikulture, stoarstva, umarstva i dr. 24
lan 13 Nagoya protokola propisuje obavezu imenovanja Nadlenog nacionalnog tijela (ili vie njih) za pristup i raspodjelu dobiti, za odluivanje o pristupu genetikim resursima. 25
lan 13 Nagoya protokola propisuje obavezu imenovanja Nacionalnog focal pointa za pristup i raspodjelu dobiti, za pruanje potrebnih informacija i vezu sa CBD sekretarijatom.
-
31
Participacija lokalnih zajednica u razvoju proizvoda
Suvlasnitvo u relevantnim intelektualnim pravima
Poveanje zaposlenosti kroz osnivanje i razvoj SMEs
Trokovi edukacije
Trokovi apliciranja na sredstva fondova
Socijalni aspekt Uee i drutveno priznanje lokalnih zajednica
Sigurnost hrane i sredstava za ivot
Zatita i promovisanje ljudskih prava stanovnitva lokalnih zajednica kroz meuodnos ekonomskih, socijalnih i ljudskih prava
Priznavanje prava lokalnih zajednica nad tradicionalnim znanjima vezanih za genetike resurse priznata nacionalno i internacionalno
Prepoznata vanost tradicionalnih znanja vezanih za genetike resurse i podizanje svijesti o tradicionalnim znanjima
Ouvanje tradicionalnog znanja kao posebnog nacionalnog bogatstva i naslijea
Uspostava baza podataka nacionalnih tradicionalnih znanja
Priznanje i unapreenje poloaja ena koje su ee nosioci tradicionalnih znanja
3 Administrativni trokovi uspostave i odravanja baza podataka
Promocija i podizanja svijesti u cilju ukljuenja lokalnih zajednica
Trokovi edukacije lokalnih zajednica
2 1,5
Ekoloki aspekt Jaanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta u sektoru zatite prirodnih resursa, posebno u sektoru bioloke raznolikosti i genetike raznolikosti
Promicanje dobrog upravljanja (eng. good governance) prirodnih resursa te principa uea i transparentnosti
Podizanje svijesti o genetikim resursima, uvanje i unapreenje istog
Uspostava inventara genetikih resursa, poveanje saznanja u sistematici, ekologiji i evoluciji
Uspostavljanje mjera monitoringa i unapreenje monitoringa stanja genetikih resursa
3 Inventarizacija genetikih resursa u BiH
Administrativni trokovi kontrolnih taaka za monitoring
27
Uspostavljanje i odravanje Centra za razmjenu podataka za pristup i
3 1
27
lan 17 Nagoya Protokola propisuje obavezu uvoenja tzv. kontrolnih punktova (checkpoints) u cilju vrenja monitoringa nad koritenjem genetskih resursa i osiguranja transparentnosti.
-
32
Bolja saradnja i koordinacija svih nivoa vlasti kroz imenovanje NFP-a i CNA
Unapreenje monitoringa nad koritenjem genetikih resursa kroz NFP
Unapreenje izvravanja obaveza iz CBD konvencije i unapreenje izvjetavanja prema CBD-u
Uspostavljanje baze informacija dostupnih za nacionalne i internacionalne potrebe kroz Clearing House Mechanism (CHM)
26 - Centar za razmjenu podataka za
pristup i raspodjelu koristi
raspodjelu koristi (u sklopu ve postojeeg CHM-a Konvencije)
Trokovi uspostavljanja baza vezanih za genetike resurse
Trokovi istraivanja u polju genetikih resursa i tradicionalnih znanja vezanih za genetike resurse
Trokovi za podizanje svijesti o genetikim resursima
Trokovi za podsticaje uvanja genetikih resursa u BiH
Zakonodavni
aspekt
Usklaivanje nacionalne legislative u skladu sa zahtjevima Protokola (uspostava ABS reima) ukljuujui oblasti: genetikih resursa, bodiverziteta, zatite i odrivog koritenja prirode, intelektualnog vlasnitva, poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, genetiki modificiranih organizama i dr.
Pravna sigurnost i transparentnost u pristupu i upotrebi genetikih resursa
3 Trokovi usklaivanja legislative u BiH prema odredbama Protokola
2 1,5
26
CHM ( eng. Clearing House Mechanism) je svjetska mrea vladinih i partnerskih organizacija, tj. mehanizam koja olakava naunu i tehniku saradnju putem razmjene informacija, dijeljenja
znanja i najboljih praksi kroz uspostavljanje nacionalne operativne mree - web stranice unutar globalnog/centralnog CHM-a. CHM Konvencije u BiH je uspostavljen.
-
33
Jedinstven internacionalni pristup u primjeni ABS mehanizma
Nauno-
tehnoloki
aspekt
Razvoj istraivanja i tehnoloki razvoj
Razvoj naune saradnje i razmjene iskustava
Akademski razvoj (publikacije, knjige, konferencije itd.)
Pristup naunim informacijama koje su znaajne za ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, ukljuujui bioloke zalihe i taksonomske studije
Finansiranje istraivanja
Dijeljenje rezultata istraivanja i razvoja
Pristup savremenim tehnologijama i know-how
2 Nema / 2
UKUPNO 16 9 1,77
-
7. ZAKLJUAK
Pregled i analiza stanja genetikih resursa kao i tradicionalnih znanja, inovacija i praksi ukazuje da je
teritorij BiH okarakterisan velikom genetikom raznolikou kao i to da su specifini historijski procesi
doveli do znaajnog bogatstva u tradicionalnim znanjima, inovacijama i praksama lokalnog stanovnitva.
Meutim, identifikovani su mnogi problemi u oblasti genetike raznolikosti kao i oblasti tradicionalnih
znanja, inovacija i praksi vezanih za genetike resurse u BiH, a oni proizilaze iz nerazvijene svijesti o ovim
resursima u BiH, neutvrenosti stvarnog stanja u ovim oblastima i nepostojanja baza podataka,
neadekvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira zatite ovih bogatstava i potencijala, nedostatka
sredstava za istraivanje kao i nedostatka tehnolokih, naunih i ekspertnih kapaciteta.
Zbog nemogunosti utvrivanja stvarnog stanja, ne moe se sa sigurnou procijeniti gubitak BiH u ovim
resursima, niti koristi koje BiH moe ostvarivati pravilnom upotrebom genetikih resursa. Stoga, ne moe
se vriti ni dalji monitoring to oteava upravljanje ovim resursima i poduzimanje aktivnosti za njihovo
ouvanje.
Cjelokupan pregled stanja ukazuje na hitne potrebe u promjeni pristupa i vrednovanja ovih resursa te
razvoj ozbiljnog odnosa drutva prema ovom svom bogatstvu. Usvajanje Nagoya protokola ukazuje na
globalnu potrebu i tenju za zatitom ovih resursa koji se svakodnevno gube.
Ouvanje biodiverziteta kreira viestruke koristi koje se mogu uveati postojanjem sistema pristupa
genetskim resursima i raspodjele koristi. Na osnovu procijenjenog bogatstva genetikih resursa BiH kao
zemlje pruaoca, procijenjene visoke ekonomske vrijednosti ovih resursa i trine vrijednosti industrija
koje koriste ove resurse, moe se realno oekivati da BiH ima koristi od pravilno planiranog i voenog
sistema pristupa genetikih resursima i da stie dobit od ekonomske eksploatacije genetikih resursa i
tradicionalnog znanja povezanog s ovim resursima, a to vodi u makroekonomski rast.
Rezultati sprovedene cost-benefit a