Andrija Mohorovičić

(1857.–1936.)

Mirko Orlić

Geofizički odsjek,

Prirodoslovno-matematički fakultet,

Sveučilište u Zagrebu

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Život u slikama

Andrija Mohorovičić u inozemnoj literaturi

Životopis (1)

• Rođen 23. siječnja 1857. godine u Voloskom

• Maturirao u Rijeci 1875. godine

• Studirao matematiku i fiziku u Pragu (1875.–1879.)

• Predavao na gimnazijama u Zagrebu (1879.–1880.) i Osijeku (1880.–1882.)

• Predavao matematiku, fiziku i meteorologiju na Nautičkoj školi u Bakru (1882.–1891.)

• Godine 1883. oženio se Silvijom rođ. Vernić, imali su četiri sina (Andrija, Ivan, Stjepan, Franjo)

Životopis (2)

• U Bakru započeo sa znanstvenim radom, u području meteorologije

• Djelovao na Meteorologijskom zavodu (Zavod za meteorologiju i geodinamiku, Geofizički zavod) u Zagrebu od 1891. do 1922. godine

• Godine 1893. postigao u Zagrebu doktorat filozofije na osnovi disertacije “Rezultati opažanja oblaka u Bakru”

• Od godine 1894. drži predavanja na Sveučilištu u Zagrebu

• Član dopisnik JAZU od 1893. godine,

pravi član od 1898. godine

• Oko 1900. godine počinje se intenzivno baviti

seizmologijom

• Godine 1910. otkriva plohu koja odjeljuje

Zemljinu koru od plašta

• Umirovljen 1922. godine

• Umro 18. prosinca 1936. godine u Zagrebu

Rođen u Voloskom 1857. godine

Matura u Rijeci (1875.)

Studij na Sveučilištu u Pragu (1875.–1879.)

Kolegiji koje je slušao A. Mohorovičić

Naziv kolegija Broj sati Predavač Naziv kolegija Broj sati Predavač

kolegiji koji su se predavali češkim jezikom, ostala su predavanja

bila na njemačkom

Akademska godina 1875./76, zimski semestar

Diferencijalni i integralni račun, Kompleksne varijable 3 2 Dur ge

Analitička geometrija* 3 StudničkaAnalitička mehanika 3 Hornstein

Eksperimentalna fizika, Vježbe 5 1.5 Mach

Psihologija 1 Volkmann

Diferencijalni i integralni račun, Analitička geometrija 3 3 Dur ge

Matematički seminar 2 Dur ge

Analitička mehanika 2 HornsteinVarijacijski račun* 1 Studnička

Eksperimentalna fizika 5 MachLogika 4 Löwe

Analitička geometrija, Krivulje 4 2 Dur ge

Integrirane jednadžbe* 2 StudničkaNovija geometrija*, Jednadžbe drugog reda 2 2 Weyr

Teorijska astronomija 4 HornsteinNauka o elektricitetu 2 Mach

Teorijska optika 2 Lippich

Didaktika 3 Willmann

Eliptičke funkcije 2 Dur geKompleksne varijable 1 Dur ge

O ograničenim integralima* 2 Studnička

Teorijska astronomija 2 HornsteinGeografsko određivanje položaja 2 Hornstein

Materinski jezik 2 Willmann

Mehanička teorija topline 3 Lippich

Lessing i njegovo doba 2 GamblO povijesnoj vrijednosti komparativne

filologije* 2 Hattala

Diferencijalni i integralni račun 3 Dur ge

Eksperimentalna fizika 5 MachTeorijska nadopuna eksperimentalnoj fizici 1 Mach

Teorija elastičnosti 2 Lippich

Opća kemija 5 LinnemannPraktično rješenje statičkih problema 1 Lippich

Nastanak romantičke škole 2 KelleSlavenska mitologija* 2 Hattala

Diferencijalni i integralni račun 3 Dur ge

Beskonačni integrali 2 Dur ge

Eksperimentalna fizika 5 MachFosforescencija 1 Mach

Teorija potencijala 3 LippichTeorija kapilarnih pojava 2 Lippich

Osnovni pojmovi panteizma 2 Löwe

Povijest slavenskih jezika* 3 HattalaStaro visokonjemačko razdoblje 2 Kelle

è

è

è

èè

è

è

è

Ljetni semestar

Akademska godina 1876./77., zimski semestar

Ljetni semestar

Akademska godina 1877./78., zimski semestar

Ljetni semestar

è

*

(Prema M. Orliću, 1998)

Kolegiji koje je Andrija Mohorovičić slušao tijekom studija

S kolegama na Nautičkoj školi u Bakru (1884./1885.)

Osnivanje meteorološke postaje u Bakru (1887.)

Nefoskop

Članak iz 1889. godine

Slika iz 1889. godine (prvi prikaz atmosferskog rotora)

Prvi citat (1889.)

Suvremeni prikaz atmosferskog rotora

V. Grubišić et al. (2004)

Doktorat na Sveučilištu u Zagrebu (1893.)

S kolegama na Geofizičkom zavodu u Zagrebu (oko 1895.)

Na radnom mjestu na Geofizičkom zavodu u Zagrebu (oko 1900.)

Budućnost meteorologije (Glasnik Hrvatskoga naravoslovnog društva, 1901.)

»Konačni zadatak meteorologa jest, da postavi

diferencijalne jednadžbe gibanja zraka, te kao integral

dobije općenito kolanje atmosfere, a kao partikularne

integrale i ciklone, anticiklone i tornade i nevrijeme sa

grmljavinom.

Od toga smo cilja još daleko …«

Služba točnog vremena (od 1892. godine)

S kolegama na konferenciji u Innsbrucku (1905.)

Osnivanje seizmološke postaje u Zagrebu (1906.)

Sla

va R

aškaj, a

kvare

l (1

899/1

900)

Seizmografi

Seizmogrami: a) 8.10.1909., b) 25.8.1909., c) 7.6.1910.

A. Mohorovičić (1910)

a

b c

Izrada hodokrona

A. Mohorovičić (1910)

Interpretacija

C. M. Jarchow, G. A. Thompson (1989)

A. Mohorovičić (1924)

Publikacija (1910.) i njen prikaz (1912.)

A. Mohorovičić (1910) H. Benndorf (1912)

Prvo spominjanje u knjizi (1915.)

Uvođenje termina Mohorovičićev diskontinuitet (1936.)

Suvremeni prikaz Mohorovičićevog diskontinuiteta

http://slideplayer.com/slide/6106719/18/images/6/Layers+of+Earth%E2%80%99s+Interior.jpg

Projekt Mohole

Predavanja i mentorstva na Sveučilištu u Zagrebu

Imenovanje 1894. godine

Sa sinom Stjepanom 1926. godine

Umirovljenje A. Mohorovičića (1919.–1922.) i Geofizički zavod nakon toga (1924.)

Mirovina (vlastoručno pismo iz 1925. godine)

Druženje s bivšim maturantima (oko 1930.)

Obitelj (1893.)

Osobne značajke (Agramer Zeitung, 1906.)

„... od pisaćeg stola s naslaganim mikroskopom, knjigama i časopisima

živahno ustaje mali gospodin posijedjele kose i mladenački hitrih kretnja.

Profesor dr. Mohorovičić, upravitelj i stvarni tvorac zagrebačkog opservatorija,

mali čovjek neporecivo velikih zasluga stoji preda mnom. Što želim? Bilo bi mi

drago razgledati opservatorij i od gospodina profesora saznati nešto o njegovom

meteorološkom umijeću. 'To biste vi odmah htjeli znati kako se pravi

prognoza', započinje profesor Mohorovičić govoriti gotovo vrckavo, veselo i

živahno. Ta živahnost sadrži i ozbiljno poučavanje kad je riječ o njegovoj

znanosti. Pri spominjanju zapreka i poteškoća svake vrste javlja se i britka

oštrina. Tada svaku rečenicu podcrtava slikovito desnom rukom i uzbuđeno

govoreći udara kažiprstom snažan tempo.“

Osobne značajke (Hrvatski glas, 1963.)

»Prof. Andrija Mohorovičić bio je vrlo mirne i dobroćudne

prirode, ipak ozbiljan i vrlo skladan. Srednje visine i zdrav.

Za nj bi se moglo reći, da je bio profesor starog kova, kakove

danas više ne nalazimo. Živio je samo za svoju obitelj i za

svoju nauku, ali je imao mnogo smisla za umjetnost i literaturu. Njegova je

izobrazba bila vrlo svestrana i snjime moglo se je raspravljati o svim kulturnim

pojavama i političkim dogadjajima…

Osim toga bio je vrlo solidan i u svojem životu nije nikada navečer izostajao.

Tek je pušio vrlo mnogo i nije ga se nigda vidjelo bez cigarete; tako je bio vrlo

žalostan, kada je morao dan prije svoje smrti cigaretu odbaciti. Svi su se važni

dogadjaji u njegovom životu zbili u petak, tako da je uvijek kazao, da će u

petak i umrijeti, što se je doista i dogodilo.«

Još o osobnim značajkama (Hrvatski glas, 1963.)

»Zadnjih godina svojega života još se je pok. prof. dr. Andrija Mohorovičić

bavio naukom, jer je bio do posljednjeg dana vedar duhom. Ali on je čitao vrlo

mnogo i strane klasike, te je svaki dan šetao sa svojim sinom i držao mu kod

toga prava „predavanja”; kod toga bi uvijek svoga sina nagovorio „per Sie”, a

iza kako bi se prešlo na privatne stvari bili su opet „per Du”. No ova

„predavanja” bila su najvećma vrlo zanimljiva i moglo se je kod toga štošta

naučiti…

Živio je po strogom redu, gotovo kao i njegov kronometar, ali nije nikada bio

dosadan i imao je smisla za dobru šalu. Iza objeda išao je prije uvijek u

kavanu čitati njemačke, francuske, talijanske i engleske ilustrirane novine; ovdje

je imao stalno društvo i poslije kavane išao bi ponovno u svoj institut u gornjem

gradu. Nacionalno bio je uvijek pravi Hrvat, što je ostao i do svoje smrti,

akoprem to nije bilo oportuno; ali on je bio jak karakter.«

Priznanja (Gerlands Beiträge zur Geophysik, 1926., Priroda, 1927.)

Kasnija priznanja (krater na Mjesecu...)

Memorijalne prostorije Andrije Mohorovičića

Izvorni instrumenti i razni dokumenti Andrije Mohorovičića nalaze se u

njegovim Memorijalnim prostorijama koje se mogu – po dogovoru – razgledati

na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu, Horvatovac 95, Zagreb (dr. sc. Iva Dasović, tel. 460-5900).