Razvojna psihologija

Razvojna psihologija 1. Cjelina

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998.). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Naklada slap; pogl. 1. , 2.

Andrilović, V. i Čudina, M. (1990.). Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb: Školska knjiga; pog. 5.

Predmeti i zadaci

Pojam razvoja i zrelosti

Povijesni razvoj Razvojne psihologije

Teorije dječjeg razvoja

Sadržaj

Grana psihologije koja se bavi promjenama u ponašanju i sposobnostima koje se događaju s napredovanjem razvoja

Proučava cijeli životni raspon

Dječja psihologija

Psihologija cjeloživotnog razvoja

Razvojna psihologija

Opisati dječje ponašanje u svakoj točki razvoja

Što su promjene?

Što dijete može s obzirom na dob?

Otkriti uzroke i procese koji proizvode promjene u ponašanju od jedne vremenske točke do druge

Učinci nasljeđa, bioloških i strukturalnih karakteristika, fizičke i socijalne okoline, iskustva

Zadaci razvojne (dječje) psihologije

1. Razdoblje brzog razvoja i mnogih promjena u svim područjima/pravcima/aspektima razvoja

2. Dugoročni utjecaji na kasniji razvoj pojedinca

3. Uvid u složene procese odraslih (npr. govor, moral,..)

4. Promjena u socijalnoj politici – naglašava važnost proučavanja aktualnih aspekata u cilju poboljšanja dječjeg života

5. Zanimljiv predmet istraživanja

Zašto proučavati djecu?

1. Priroda nasuprot odgoju

2. Kontinuitet nasuprot diskontinuitet

3. Normativni nasuprot idiografski razvoj

Problemi razvojne psihologije

1. Priroda nasuprot odgoju

nasljeđe, biologija, priroda

Dijete u vrtiću udari svojeg vršnjaka jer mu je uzelo igračku

Muškarci su vještiji od žena u prostornim zadacima

okolina, iskustvo, odgoj

EMPIRIZAM NATIVIZAM

- METODA IDENTIČNIH BLIZANACA (Lurija) - METODA IDENTIČNE OKOLINE

OKOLINA ODREĐUJE STUPANJ OSTVARIVANJA POTENCIJALNE MOGUĆNOSTI RAZVOJA

FAKTORI

NASLIJEĐENE BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE

Građa organizma, podražljivost i osjetljivost živčanog sustava, elastičnost i prilagodljivost živčanog tkiva;

Ovisit će: reaktivnost, sposobnost i brzina reagiranja, adaptacija, sl.

NENASLIJEĐENI BIOLOŠKI UTJECAJI

Rani utjecaji iz okoline koji utječu na promjene u biološkoj strukturi (živčano tkivo)

Ishranjenost živčanog tkiva u prenatalnom razdoblju, utjecaj droga, otrova i zračenja, opskrbljenost mozga kisikom za vrijeme poroda, ozljede živčanog tkiva pri porodu

DJETETOVO ISKUSTVO S DIJELOVIMA MATERIJALNE I SOCIJALNE OKOLINE

Rana stimulacija i prilike za upoznavanje raznih aspekata okoline

NEPOSREDNA OKOLINA Majka, otac, braća, šira obitelj, druga djeca, učitelji, vršnjaci, susjedstvo

ŠIRA DRUŠTVENA OKOLINA društveno-ekonomski odnosi, tip društvenog uređenja, društvo u širem smislu

Interakcionističko gledište

2. Kontinuitet nasuprot diskontinuitet

2. Povezanost razvoja

Kontinuitet 1. Razvoj teče glatko i

stabilno, nadograđivanje teče istom brzinom

2. Rana se ponašanja nadograđuju jedna na druga

Kvantitativna promjena – spajanje jednostavnijih elemenata u složenije i naprednije

Okolinski model razvoja

1. Obrazac razvoja

Diskontinuitet 1. Razvoj se odvija različitim

brzinama, izmjena razdoblja spore i brze promjene

2. Neovisnost nekih aspekata sa prethodnim ponašanjem, nema predviđanja

Biološki činitelji razvoja, u svakoj fazi strukture tijela i mozga se mijenjaju, razvoj u nekoj fazi je stabilan, a prelazak u sljedeću fazi donosi promjene u sposobnostima

3. Normativni nasuprot idiografski razvoj

Normativni

Proučavanje sličnosti koje postoje u razvoju djece

Biološko gledište

Gesell, Piaget,

Opće zakonitosti razvoja – aspekti razvoja zajednički svoj djeci

Idiografski

Proučavanje pojedinog djeteta i činitelja koji proizvode ljudsku različitost

Okolina i iskustvo

Kulturalni relativizam

Razvojni procesi

FILOGENETSKI RAZVOJ

Razvoj ljudske vrste

Proces adaptacije ili prilagođavanja u svrhu opstanka

Ljudsko ponašanje je rezultat iskustva i ponašanja – učenja

Vrijeme pripreme za složene zadatke najduže je kod čovjeka

ONTOGENETSKI RAZVOJ

Razvoj pojedinca od njegovog začeća

Socijalno iskustvo;

Ljudsko se iskustvo prenosi (kumulira) na sljedeće generacije

Promjene u ponašanju i karakteristikama organizma koje se javljaju u toku

vremena po ustaljenom redoslijedu i u približno vrijeme za sve pojedince,

ako se oni razvijaju u normalnom rasponu vanjskih uvjeta

Promjene su uvjetovane filogenetskim zacrtanim biološkim planom koji se

postepeno ostvaruje u uvjetima prikladne materijalne okoline i prisutnost

prenošenja ljudskog socijalnog iskustva

Razvoj pojedinca

SAZRIJEVANJE ILI MATURACIJA

Odvijanje zacrtanog biološkog plana koje dovodi do

promjena u ponašanju i karakteristikama pojedinca

SOCIJALIZACIJA

procesi prenošenja socijalnog iskustva

Nenamjeran i namjeran proces

KADA – kada se javlja neko ponašanje, u kojoj je dobi ono

karakteristično za svu djecu?

KAKO – procesi, mehanizmi u osnovi nekog ponašanja?

ZAŠTO - zašto se u određenoj dobi pojavljuje neko ponašanje?

Koji su povoljni i nepovoljni utjecaji na taj razvoj?

Proučavanje razvoja

3 PROBLEMSKA PODRUČJA: 1. Definiranje zrelosti i procesa njezina postizanja 2. Važnost nasljeđa i okoline 3. Postojanje i određivanje granica kritičnih

razdoblja

ZRELOST KAO….

NAJSAVRŠENIJI OBLIK PONAŠANJA

napredovanje prema „najzrelijem” obliku ponašanja Svi prolaze isti redoslijed, ali se neki zaustavljaju na ranijim fazama Piagetov kognitivni razvoj Freudova emocionalna zrelost

POJAM RELATIVNE ZRELOSTI

zrelost karakteristična za svaku životnu dob Zrelost djeteta predškolske dobi,…

BIOLOŠKA SPREMNOST Spremnost organizma za usvajanje ili izražavanje nekog novog oblika ponašanja

Motorički razvoj

PRIPREMLJENOST Kombinacija biološke spremnosti i specifičnih iskustava djeteta (učenja i vježbe)

Zrelost za školu – uloga obitelji: način komuniciranja i priroda odgoja; kulturna prikraćenost;

STATUS ODRASLOG Zrelost definirana prema ulogama ili razvojnim zadacima i društvenim očekivanjima

Fizička, intelektualna, socijalna, moralna zrelost, zrelost interesa

1. Definiranje zrelosti i procesa njezina postizanja

optimalni raspon vremena unutar kojeg mora doći do međusobnog utjecaja naslijeđenih struktura i okoline tj. mora doći do odgovarajuće aktivnosti bioloških struktura (period najveće osjetljivosti)

U protivnom će tkivo zakržljati i izgubit će se biološka osnova za razvoj sposobnosti

Kritički periodi u području govora: 2 god-puberteta

Kreativnost: do 3. god.

Optimalna razdoblja u kojima su živčane stanice najosjetljivije za adekvatne i raznolike utjecaje iz okoline

3. Postojanje i određivanje granica kritičnih razdoblja

- Druge živčane stanice mogu preuzeti neku funkciju - Nadoknada nedostatka u intel. i emoc. razvoju

između 2. i 6. god. Ako okolina pruža osjećaj sigurnosti, slobodu za istraživanje, pozitivne interakcije sa odraslima i djecom

Razdoblje Pogled na djetinjstvo

Antička Grčka i Rim Rano poučavanje u visokim staležima Nema zaštite djece (infaticid, iskorištavanje, zlostavljanje,

kažnjavanje)

Srednji vijek Pozitivan utjecaj Crkve (sirotišta, poučavanje) Dječji rad i aktivno sudjelovanje u zajednici

Renesansa

Povećana briga za dobrobit djece - Domovi za nahočad Razumijevanje ljudskog ponašanja

Reformacija Puritanci (Calvin) – sveobuhvatni model dječjeg razvoja (iako rođena s grijehom, djeca imaju sposobnost učenja, roditeljska obaveza; priručnici;

Samostalnost, samopouzdanje i samokontrola

Descartesov dualistički model (kartezijski dualizam)

Odvojenost uma i tijela Um rasuđuje, odlučuje i provodi; sadrži „urođene ideje” i

matematička načela (Bog!) Psihičko funkcioniranje uma i fizički rad tijela

Povijesni pregled

Povijesni pregled

PERIOD „DUH VREMENA”

17. st. Okolinski pogled na ljudski razvoj John Locke (1632. – 1704.)

18. st. Nativističko stajalište Jean-Jacques Rousseau (1712. – 1788.)

19. st. Evolucijska teorija Charles Darwin (1809. – 1882.) G. Stanley Hall (1846. – 1924.)

20. st. Okolinsko gledište John B. Watson (1878. – 1958.) Lav Vigotski (1896. – 1934.)

Interakcionističko gledište Sigmund Freud (1856. – 1939.) Jean Piaget (1896. – 1980.)

1930. Ponovo razmatranje nativističkog gledišta Arnold Gesell (1880. – 1961.)

1940. -1950.

Okolinski modeli

1960. Revidiranje Piagetove teorije Revidiranje Vigotskijevog sociokulturalnog stajališta

Psihologija obrazovanja, razvojna psihologija

PIONIRI DJEČJE

PSIHOLOGIJE

Tabula rasa

Iskustvo i učenje (okolinska teorija)

Načela nagrade, kazne i oponašanje

Metode odgoja – pohvala i pogrda

Rano učenje

John Locke

„Emile” - plemeniti divljak

Djeca se rađaju sa znanjem i idejama koje se prirodno pojavljuju sukladno dobi

načela pravde i poštenja, savjest

učenje kroz interakciju s okolinom

Učenje istraživanjem i otkrivanjem

Predvidljive faze razvoja

Razvoj ponavlja kulturnu povijest ljudske vrste

3 obrazovne ideje:

1. kognitivna „spremnost” za određene sadržaje;

2. najbolje učenje: Izloženost informacijama + vlastiti proces otkrivanja

3. popustljiv, a ne vrlo discipliniran, stil međudjelovanja

Jean-Jacques Rousseau

„Porijeklo vrsta”, 1859.

Detaljan zapis o rastu i razvoju njegova sina Doddya - smatra se prvom razvojnom studijom

Pripadnici iste vrste razlikuju se u mnogim karakteristikama; više podmlatka – natjecanje- opstanak/preživljavanje – prenošenje funkcionalnih osobina na sljedeće generacije (etologija)

Prirodna selekcija

Načelo rekapitulacije - ontogeneza (razvoj pojedinca)/filogeneza (razvoj cijele vrste)

Charles Darwin

Otac dječje psihologije

Prva sustavna istraživanja djece (znanje koje posjeduju o na početku školovanja)

U istraživanje uključuje učitelje, roditelje, …

Zbog metodoloških pogrešaka nije bilo moguće sumirati i interpretirati podatke

Genetička psihologija - istraživanje razvoja od geneze, najranijih početaka; evolucijska osnovica razvoja;

Odgoj i obrazovanje trebaju poticati djetetove „prirodne” tendencije da odražava razvoj i ponašanja ranijih oblika vrste

Adolescencija – period kada se dijete razvija individualne talente i sposobnosti

G. STANLEY HALL

BIHEVIORIZAM

Učenje uvjetovanjem

Metoda uvjetovanog refleksa

Npr. govor – verbalno ponašanje

Proučavanje male djece kako bi se otkrili prvi koraci u procesu uvjetovanja

Razvoj je uvjetovan odgojem i okolinom

JOHN B. WATSON

Dijete je rođeno sa određenom dozom seksualne energije – libido – koja se biološki usmjerava na određene mjesta na tijelu - erogene zone

Psihoseksualna teorija dječjeg razvoja/teorija razvoja ličnosti:

Oralna faza

Analna faza

Falusna faza (represija/identifikacija)

Faza latencije

Genitalna faza

Interakcionističko gledište

Rana iskustva mogu imati veliki utjecaj na ponašanje u kasnijem životu

SIGMUND FREUD

Razvojem upravljaju genetski procesi - MATURACIJA

Rast i pojava motoričkih vještina slijede predvidljiv raspored

Okolina ima sporedni utjecaj – utječući na dob kada će se pojaviti određene vještine – ali ne djeluje na obrazac razvoja

METODA OPAŽANJA i BILJEŽENJA – OPAŽAČKA KUPOLA – fotografiranje djece iz svih kutova

NORME – razvojni raspored koji opisuje uobičajeni red po kojem djeca izražavaju različita rana ponašanja i dobni raspon unutar kojeg se ta ponašanja normalno pojavljuju

ARNOLD GESELL

djecu treba hraniti samo kada su gladni;

treba im dopustiti spavati, igrati se, istraživati sukladno njihovom prirodnom rasporedu;

uživati u trenutnim sposobnostima djeteta, bez požurivanja;

fleksibilno obrazovanje rukovođeno interesima djeteta i osobnim stilom učenja;

Roditelji trebaju dati neka ograničenja i strukturu djetetovom životu

GESELLOVI SAVJETI RODITELJIMA:

Najveći i najdugovječniji utjecaj na poučavanje dječjeg razvoja, pogotovo razvoja spoznaje ili kognitivnog razvoja

Švicarac

Radio sa Binetom i Simonom na stvaranju testova inteligencije za djecu - primjetio kvalitativne i kvantitativne razlike u činjeničnim informacijama

Genetička epistemologija – proučavanje dječje spoznaje i njezine promjene tijekom razvoja

„kako djeca misle” ?

Proučavao razvoj svoje djece, a kasnije i druge djece

Klinička metoda – tehnika slabo strukturiranog intervjua u kojem se djeci postavljaju pitanja, zadaci i problemi koji zahtijevaju rješenje i objašnjenje

„Je li ruža ljepša od cvijeta”?

JEAN PIAGET

Iz Rusije (socijalizam, kolektivizam, marksizam)

Sociokulturalni ili sociopovijesni pristup

Kultura određuje razvoj pojedinca

Proučavao mentalni razvoj, mišljenje, jezik, rasuđivanje

Socijalna interakcija kroz koju se prenosi kulturno nasljeđe

Intelektualne sposobnosti specifične su za kulturu u kojoj je dijete odgojeno

LAV VIGOTSKI

Kognitivističko-razvojni modeli

Piagetova teorija

Modeli obrade informacija

Socijalni modeli spoznaje

Teorije o utjecaju okoline i učenja

Skinner

Teorije socijalnog učenja

Etologija

Ekološki pristup

Teorije dječjeg razvoja

Interakcionistički pristup - „prirodni” čimbenici” + okolinski utjecaj – okolina mijenja dječju spoznaju

središnja ideja ove teorije je da je dječje ponašanje odraz strukture, organizacije, njihova znanja ili inteligencije

Spoznaja -znanje;

Što djeca znaju, kako je to znanje organizirano, kako se mijenja ili razvoja????

Kognitivističko-razvojni modeli

Modeli obrade informacija

LJUDSKI UM

ULAZ (INPUT)

OSJETILNI RECEPTORI (slika, zvuk,

okus,..)

Kodiranje Uspoređivanje

Pamćenje Dosjećanje

PONAŠANJE Govor

Socijalne interakcije

pisanje

IZLAZ (OUTPUT)

Dvije pretpostavke:

Spoznajni procesi utječu na socijalna iskustva

Socijalne interakcije utječu na spoznajni razvoj

Socijalni modeli spoznaje

SOCIJALNA KOGNICIJA

SOCIOKULTURALNI MODELI

- potrebe, motivi, namjere - osjećaji - međusobni odnosi i djelovanja

- Kultura daje djeci: - najveći dio sadržaja svojeg mišljenja (znanje) – ŠTO MISLITI? - procese i načine mišljenja – KAKO MISLITI?

- dječje poimanje sebe - moralni razvoj - prijateljski odnosi

ORUĐA INTELEKTUALNE PRILAGODBE DIJALEKTIČKI PROCES RAZVOJA - PODSREDSTVO JE GOVOR INTERNALIZACIJA

Dječje je ponašanje neovisno od spoznaje već je produkt UČENJA

Teorije o utjecaju okoline u učenja

Vrste učenja

Privikavanje (habituacija) odvikavanje

Klasično uvjetovanje generalizacija, gašenje

Operantno uvjetovanje Potkrepljenja, kazne

Diskriminacijsko učenje diskriminativni podražaj

34

Posljedice ponašanja

POTKREPLJENJA

KAZNE

POZITIVNA

Zadavanje

ugodnih podražaja

- učenik se

posebno

trudio i dobio

odličnu

ocjenu za svoj

uradak

-povećava

vjerojatnost

odgovora

NEGATIVNA

Uklanjanje

neugodnih

podražaja

- Djeca su marljivo

radila preko tjedna

pa nemaju zadaće

za vikend

- Povećava

vjerojatnost

odgovora

ZADAVANJE

Neugodnih

podražaja

- Djeca su baca

papiriće po podu i

učitelj im kaže da

dobro očiste cijelu

učionicu

- smanjuje

vjerojatnost

odgovora

USKRAĆIVANJE

uklanjanje ugodnih

podražaja

- Cijeli razred je više

puta markirao s

nastave i ukinut im je

odlazak na izlet

- smanjuje vjerojatnost

odgovora

Kategorije potkrepljenja

Jestiva potkrepljenja Bombon, sladoled, sok, ..

Socijalno odobravanje Nagrada, pažnja

Stimulacijska i aktivirajuća p. glazbe, sport, igra,

Negativna potkrepljenja Uklanjanje neugodnog podražaja

Stečena (uvjetovana) p. Novac i ocjene za stariju djecu;

A. Bandura – SOCIJALNA KOGNITIVNA TEORIJA

UČENJE OPAŽANJEM

OPAŽAČ - MODEL

Teorije socijalnog učenja

Koga djeca opažaju? Model s privlačnim ili poželjnim karakteristikama (stupanj razvoja djeteta, vrsta ponašanja)

Uvjeti utjecaja? Posljedice ponašanja modela: - potkrepljenje (posredno potkrepljenje) - Kazna (posredna kazna)

Kako se mijenja djetetovo ponašanje?

Imitacija – selektivna imitacija Inhibicija odgovora (protuimitacija) Stečeno ponašanje se može tek kasnije izvesti, ponoviti

Bandurin model učenja opažanjem

Modelirani događaji

PROCESI PAŽNJE

Koliko će pažnje dijete posvetiti modelu Primjeri: - Interesantna vrijednost ponašanja modela - Stupanj djetetove pobuđenosti - Djetetova očekivanja

PROCESI PAMĆENJA

Koliko će se dobro dijete sjećati ponašanja modela Primjeri: - Korištenje strategija pamćenja: organizacija, ponavljanje - Djetetova kognitivna razina

PROCESI IZVOĐENJA

Koliko će se dobro dijete ponoviti ponašanja modela Primjeri: - Složenost ponašanja - Djetetove

tjelesne vještine

MOTIVACIJSKI PROCESI

Koliko je dijete motivirano imitirati model Primjeri: - Posredni poticaji modelu - Poticaji

djetetu da imitira

Modelirano ponašanje

Bandurin model recipročnog determinizma

B

P E

PONAŠANJE (BEHAVIOR) motoričke reakcije socijalne interakcije

jezik

OSOBA (PERSON) Kognitivne sposobnosti

Tjelesne značajke Ličnost

Uvjerenja, stavovi, itd.

OKOLINA (ENVIRONMENT) Fizičko okruženje Obitelj i prijatelji

Ostali socijalni utjecaji

Istraživanje razvoja s evolucijskog gledišta

Neposredni i evolucijski uzroci ponašanja

Lorenz i Tinbergen

4 kvalitete ponašanja: univerzalnost, ne zahtjeva učenje ili iskustvo, stereotipnost, pod minimalnim utjecajem okoline

Npr. sisanje

Obrasci uobičajenog ponašanja – urođeni poticajni sklop

Osjetljivi periodi npr. utiskivanje (rani proces privrženosti)

ETOLOGIJA

SOCIOBIOLOGIJA (Wilson) Geni proizvode i socijalna ponašanja korisna za opstanak Razina kulture ili društva

LJUDSKA ETOLOGIJA

Tjelesne karakteristike male djece mogu služiti kao podražaji koji potiču majke na pružanje njege

Bolwby

kvaliteta ranih socijalnih odnosa ključna je za kasniji razvoj a prenose se procesima u nesvjesnom;

djetetovo očekivanje da će majka biti na raspolaganju i da će odgovoriti na njegove potrebe

privrženost je važna za opstanak djeteta, a razvija se tijekom osjetljivog perioda

Agresija, interakcija s vršnjacima, kognitivni razvoj, ….

Primjena etologije na ljudski razvoj

Proučavanje pojedinca u njegovom okolinskom kontekstu

Bronfenbrenner: Teorija ekoloških sustava

Međusobno djelovanje djetetovih osobina i njegove okoline –

dvosmjeran ili transakcijski utjecaj

razvojno poticajne djetetove osobine: tjelesni izgled,

intelektualne sposobnosti, socijalne vještine, ličnost

Okolina: niz međusobno povezanih slojeva, oni najbliži djetetu

imaju najneposredniji utjecaj

Ekološki pristup

Bronfenbrenner: Teorija ekoloških sustava