časopis hrvatskoga radioamaterskog saveza cijena 30 kn · božidara pasarića, 9a2hl. božo je bio...

CIJENA 30 KN

godište 23. broj 2 (155) 2014.

časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza

• MFJ-259B - SWR analizator

• Kako upariti diode

• Croatian CW Contest 2013.

• HRK 2014.

• Telegrafija Raspberry PI računalom

• Ekspedicija na Brijune

• Po plitvicama gor i dol

• ARG specijal – ARG natjecanja

• 60 godina radiokluba Ludbreg

U ovom broju:

MLAdoST u RAdIoKLuBu VIdoVA GoRA, 9A1CFN/9A7B

Časopis izlazi svaka tri mjeseca – 4 broja u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Sva prava pridržava – copyright by

© Hrvatski radioamaterski savezČasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike

Hrvatske 19. ožujka 2004. god, pod brojem 532-03-3/04-02.

Priprema za tisak: Infogr@f, Vela Luka, [email protected]: Printera grupa d.o.o., Dr. F. Tuđmana 14/A,

10 431 Sveta NedeljaNaklada: 600 primjerakaPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata s članarinom HRS-a (za starije od 21. god.): 150 kunaCijena pojedinog primjerka: 30 kunaGodišnja pretplata (bez članarine HRS-a): 120 kunaCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: 45 kunaGodišnja pretplata za inozemstvo: 150 kuna

Prosječna naklada – 600 primjerakaPrihod ostvaren prodajom / pretplatom u 2013. godini

– 16 880,00 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2013. godini

– 19 502,00 kunaPretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski radioamaterski savez, Zagreb2360000-1101561569; poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist multivalutnog računa HRS-a kodZAGREBAČKA BANKA d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagreb SWIFT: ZABAHR2X (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)IBAN: HR4323600001101561569Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2012 – 2016.)Predsjednik HRS-a:Zdenko Blažičević, 9A2HIdopredsjednik HRS-a:Željko Pilat, 9A2R

Tajnica HRS-a:Marina Sirovica, 9A3AYM

Administrativna tajnica:Ljiljana Božak, 9A5BL

Članovi Izvršnog odbora HRS-a:Gordan Ćućić, 9A6AIVStjepan Đurin, 9A8AMarijan Rečić, 9A2CIvan Vlašić, 9A0W

Nadzorni odbor HRS-a:Boris Vrbanović, 9A2JYFranjo Kokorić, 9A2TNŽeljka Krupka

Nakladnik:HRVATSKI RAdIoAMATERSKI SAVEz

Uredništvo i administracija:

Dalmatinska 12, p. p. 149 HR – 10 002 ZAGREBHrvatska/CroatiaTelefon + 385 (0)1 48 48 759 Telefax + 385 (0)1 48 48 763e-mail [email protected] [email protected]

Glavni urednikzlatko Matičić, 9A2EU,[email protected]

urednički kolegij:Ivo Novak, 9A1AA,[email protected]

Marko Pernić, 9A8MM,[email protected]

Željka Krupka,[email protected]

darko Grubić, 9A6ARP,[email protected]

urednici rubrika:KV: Ivo Novak, 9A1AAuKV: darko Grubić, 9A6ARPdX, diplome: zlatko Matičić, 9A2EUdigital: Marko Pernić, 9A8MMARG: Željka KrupkaIz zemlje i svijeta: zlatko Matičić, 9A2EU

LektoricaTihana Katinić, [email protected]

Tehnički urednikRomildo Vučetić, [email protected]

uPuTE SuRAdNICIMAPriloge slati u elektroničkom zapisu (.odt, .doc, .rtf, .txt), iznimno crteže i sheme na papiru. Pisati u Wordu, Arial font 10, lijeva orijentacija. Formule pisati u programu za pisanje formula uz objašnjenje znakova i kratica. Slike, sheme i crteže ne unositi u tekst i slati odvojeno, ali naznačiti gdje spadaju u tekst. Priloge uz tekst obavezno numerirati i napisati popratni tekst (legendu). Tablice kreirati u Wordu, a crteže u CorelDraw. Fotografije slati odvojeno u *.jpg ili *.tif formatu uz cca 300 dpi. obavezno navesti sve izvore za tekst i priloge. Tiskane pločice slati u elektronskom formatu uz obaveznu naznaku izmjera ili kopirane bez savijanja papira. Ako rad sadrži više od tri dokumenta slati ih u zajedničkoj mapi. Obavezno navesti ime i prezime autora, adresu i sve kontakt telefone i e-adrese te žiro račun. Priloge slati na CD-u ili elektroničkom poštom na adresu HRS-a ([email protected]) s naznakom Za Radio HRS.

NAKNAdE SuRAdNICIMAVrsta priloga Naknada po kartici (kn) brutoAutorski stručni tekstovi, gradnje i radovi 80,00Autorske reporaže 50,00Autorska izvješća o radu HRS-a, tekstovi menadžera i voditelja stručnih tijela 50,00Vijesti s područja primjenjene elektronike i sl. 50,00Analiza natjecanja 45,00Opis strukovnih organizacija, diploma, informacije o radu udruga HRS-a 45,00Predstavljanje rezultata natjecanja 30,00

Poštovani čitatelji!

Pred vama je drugi broj za 2014. godinu. Nažalost, dok smo pripremali ovaj broj, stigla nam je neočekivana vijest o smrti našeg vjernog i samozatajnog suradnika Božidara Pasarića, 9A2HL. Božo je bio autor serije članaka Elektronika i mladi, neumorno je stvarao vlastite radioamaterske konstrukcije za mlade radioamatere, objavljivao ih u člancima, održavao je tečajeve, a objavio je i Priručnik za početnike koji je još uvijek u uporabi. U ovom broju, posthumno objavljujemo dva članka našeg Bože, koji je pisao i stvarao sve do iznenadne smrti. Čuli smo se prije nekoliko tjedana i govorio mi je da ima još neke ideje za članke koje, nažalost, nije stigao ostvariti. Počivao u miru Božo...

Ovaj broj počinjemo s dva članka pokojnog Božidara Pasarića, 9A2HL, u rubrici Elektronika, teorije, gradnje: MFJ-259B – SWR analizator i Kako upariti diode.U KV rubrici donosimo rezultate Croatian CW Contesta 2013. i Hrvatskog radioamaterskog kupa 2014., kao i trenutačne rezultate 9A KV Super Kupa i najavu posljednjeg ovogodišnjeg KV natjecanja, Kupa Jadrana.Digitalna rubrika donosi čanak Telegrafija Raspberry PI računalom u prijevodu Marka Pernića, 9A8MM. U rubrici QSL i DX Emir, 9A6AA, nam približava ekspediciju na Brijune u organizaciji RK HFF, a Marijan, 9A1MB, nam donosi prikaz „aktivacije“ novih 9AFF područja u članku Po Plitvicama gor i dol. ARG rubrika donosi prikaz natjecanja održanih u proljeće i rano ljeto. Rubrika iz zemlje i svijeta donosi članak o 60 godina Radiokluba Ludbreg, 9A1EZA/9A2L.

I dalje vrijedi podsjetnik pri dnu ove stranice za sve sadašnje i buduće suradnike.

Ugodno čitanje i prelistavanje želi vam Zlatko Matičić, 9A2EU, glavni urednik

www.hamradio.hrRAdIo HRS - 2 | 2014 2014. 3

7

12

21

26

34

5

Mladići u ljutom boju za što bolje pozicije

5 MFJ-259B – SWR analizator7 Kako upariti diode?8 Croatian CW Contest 2013.10 Hrvatski Radioamaterski

Kup 2014.11 9A KV Super Kup11 Kup Jadrana 2014.12 Telegrafija

Raspberry PI računalom17 dX vijesti18 Ekspedicija na Brijune21 Po Plitvicama gor i dol24 23. ARdF prvenstvo

Međimurje 2014.25 Avantura zvana HU HU26 Istarska lisica 2014.30 o Bilogorskom

ARG festivalu 2014.32 državno prvenstvo

– Veliki Broćanac33 ARG na Međimurskom

veleučilištu u Čakovcu34 20. otvoreno prvenstvo

ARG-a za slijepe i Croatia Cup36 60. godina Radiokluba Ludbreg38 RKPedu 4/40 – četvrta godina

edukacija u tehničkoj kulturi

Sadržaj

18 36

www.hamradio.hr4 2014. RAdIo HRS - 2 | 2014

Elektronika, teorija, gradnje

Povremeno se u radioamaterskoj tehnologiji javljaju instrumenti

koji znače kvalitativni napredak ovog hobija. Takva je bila npr. pojava dip-metra poslije Drugoga svjetskog rata (tada grid-dip metra). Slijedio je SWR-metar poslije uvođenja koaksijalnog kabela kao antenskog dovoda. SWR-metar je unio mnogo jasnoće i koristi na učinak antena za radioamaterska područja. Vjerujem da u tu grupu sada ulazi i MFJ-259B SWR analizator koji se pojavio prije nekoliko godina u izvedbi poznate radioamaterske tvrtke MFJ Enterprises Inc. u SAD-u.

MFJ-259B u sebi kombinira četiri mjerna instrumenta u novu funkcionalnu cjelinu:- oscilator frekvencije od 1,8 MHz do 170 MHz,- digitalno mjerilo frekvencije do 200 MHz

(counter),- 50-omski VF most za mjerenje SWR-a,- kombinirani most za mjerenje impedancije.

Kako gotovo svi napojni vodovi i radiouređaji u radioamaterskoj praksi imaju standardnu impedanciju od 50 oma, ovaj je instrument projektiran tako da mjeri SWR (standing wave ratio – omjer stojnih valova) na opterećenju od 50 oma. Npr. ako priključak za antenu na instrumentu opteretimo sa 150 oma, instrument će pokazati 3:1.

Frekvencijski preklopnik pokriva šest područja, od 1,8 do 170 MHz.Ova kombinacija omogućuje mjerenje i ugađanje na sljedećim elementima:- antene: SWR, rezonantna frekvencija,

omski, kapacitivni i induktivni otpor,- antenski tuneri: SWR, frekvencija,- izlazna VF pojačala:

ulaz i izlaz pojasnih filtara,- koaksijalni prijenosni vodovi: SWR,

impedancija, faktor skraćenja, rezonancija,- baluni: njihov prijenosni omjer i frekvencija

koju pokrivaju,- balansirani prijenosni vodovi:

impedancija, faktor skraćenja, rezonancija,

MFJ-259B – SWR analizatorPiše: Božidar Pasarić, 9A2HL

- prilagodni ili rezonantni odsječci (stubs): rezonantna frekvencija, širina pojasa,

- trapovi: rezonantna frekvencija,- ugođeni titrajni krugovi:

rezonantna frekvencija,- maleni kapaciteti: njihove vrijednosti,- VF prigušnice i induktivnosti: veličina,

vlastita rezonancija, serijska rezonancija,- odašiljači i oscilatori: frekvencija.

Služeći se literarnom usporedbom, možemo slobodno reći da ovaj instrument osvjetljava stanje i raspored namještaja u dosad poluosvijetljenoj sobi. Sve je jasno i vidljivo. Dakako, pritom se moramo i sami potruditi da nešto više naučimo o antenama i njihovoj teoriji, kako bismo mogli u potpunosti iskoristiti mjerne mogućnosti ovoga instrumenta.

MFJ-259B treba između 8 V i 16 V istosmjernog napona da bi ispravno radio. Izvor napona mora davati 200 mA struje. Na priključnicu za napajanje nikada se ne smije dovesti izmjenični napon ili obratno polarizirani istosmjerni napon. Vršni napon ni u kojem slučaju ne smije prijeći 18 V! Standardni napon ispravljača je 12 V (slika 1.), a instrument se može napajati i iz 8 komada elemenata od 1,5 V tipa AA. Za njih je predviđeno posebno ležište u samome instrumentu, što je praktično za mjerenja na krovu direktno na anteni, kao i za simetrične vodove koji su na „lebdećem“ potencijalu.

Slika 1. Pogled na MFJ-259B odozgo – od lijeva udesno: priključni stupić spojen na masu antenskog konektora, antenski konektor SO-239, BNC konektor za counter, konektor za napajanje 12 V.

Slika 2. Pogled na MFJ-259B sprijeda. Na zelenome displeju vidi se frekvencija oscilatora, čisti omski otpor R i SWR. (Prema potrebi javlja se i X – reaktivni otpor.)

Dva instrumenta pokazuju SWR i impedanciju. Pri dnu su ručica za namještanje frekvencije,

TUNE, i preklopnik za frekvenciju. Bijelo dugme GATE između ostaloga bira vremensku konstantu countera,

dok MODE služi za naprednija mjerenja.


Vijesti iz HRS-aElektronika, teorija, gradnje

Uz instrument je priložena i opširna uputa na engleskom jeziku. Najvažnije je sljedeće: sva mjerenja se izvode isključivo „na hladno“, tj. antena ili mjereni element ne smiju biti spojeni niti na kakav izvor napona. Na ulazu u instrument nalaze se dvije vrlo osjetljive VF diode 1N34A koje mogu lako „probiti“, a koje se vrlo teško nabavljaju.

Uzmimo za primjer poluvalni dipol. Poseban instrument pokazuje SWR, a poseban impedanciju (slika 2.). Pri tome se na displeju vidi frekvencija, posebno čisti omski otpor (R), a posebno reaktancija (X) i SWR. Mijenjanjem frekvencije oscilatora možemo pronaći mjesto gdje je čisti omski otpor 50 oma, a X = 0. SWR je tada 1:1. MFJ-259B mjeri omjer impedancije (SWR) u odnosu na 50 oma bilo koje veličine (sve do 625 oma, što je sasvim dovoljno). Ako se to ne dogodi, postoje tri mogućnosti:- koaksijalni kabel nije od 50 oma

(postoje kablovi i od 75 oma),- gubici u dovodu su veliki

(naročito kod RG58),

- dovod funkcionira kao dio antene i sam zrači visoku frekvenciju.

Ako želimo dobiti SWR 1:1, priključeni otpor mora imati najčišćih termogenih 50 oma.

Općenito, ugađanje antene koja se napaja 50-omskim koaksijalnim kabelom može se izvesti u sljedećih pet koraka:1. Spojite koaksijalni dovod iz antene

na ulaz u MFJ-259B.2. Namještajte frekvenciju

dok ne dobijete najniži SWR.3. Očitajte frekvenciju.4. Podijelite očitanu frekvenciju

sa željenom frekvencijom.5. Pomnožite postojeću fizičku duljinu

antene s rezultatom na koraku 4. To je nova duljina antene. (Kod dipola valja paziti i na to da antena i dalje ostane simetrična.)

Drugi primjer. Želimo ugoditi i provjeriti balun omjera 1:4 (što znači omjer broja navoja 1:2), namotanoga na toroidu (slika 3.). Primar (od 50 oma) ćemo spojiti na ulaz u

MFJ-259, a u sekundaru ćemo vezati u seriju dva bezinduktivna otpornika od 100 oma. Mijenjamo frekvenciju oscilatora i prelazimo preko amaterskih područja na kojima bi baluntrebao raditi. Pri tome pratimo frekvenciju i veličine R, X i SWR. Ako je balun savršen,R će biti stalno 50 oma, X će biti 0 oma, a SWR će biti 1:1, s odstupanjima ne većim od 10% (slika 4.). Tvornički deklarirani toroidi u pravilu su nam kvalitetno radili, toroidi nepoznatog porijekla loše, dok su nam, za divno čudo, dobro radili toroidi izvađeni iz filtara koji se nalaze između zvučne kartice i monitora.

MFJ-259 ima i inačice A i C. Razlika je uglavnom u frekvencijskim područjima, inače način rada s tim instrumentima uglavnom ostaje jednak opisanome.

Veliko je zadovoljstvo krojiti i ugađati antenu kada sve na njoj vidite. Iako instrument nije jeftin, u našemu Klubu svi su zadovoljni što smo ga nabavili pa svoja prva iskustva želimo podijeliti s čitateljima časopisa.

Slika 3. Ručno izrađen balun omjera 1:4 za područja od 3,5 MHz do 30 MHz.Načinjen je od toroida u filtru između zvučne kartice i monitora u PC-ju.

U sekundaru su dva bezinduktivna otpornika po 100 oma spojena serijski.

Slika 4. Na displeju i instrumentima vide se parametri baluna sa slike 3.Vidimo da balun dobro radi i iznad 30 MHz.

Isprika povodom objave članka Radioamatersko putovanje po Americi u broju 1/2014, autora Petra Miličića, 9A6A

Ovim putem se ispričavam svima koji su se našli povrijeđeni dijelom teksta u spornom članku autora Petra Miličića, 9A6A. Navedene tvrdnje su subjektivno mišljenje i stav autora članka, a ne i IO HRS-a i uredništva časopisa Radio HRS. Ovim putem seIO HRS-a i ja, kao glavni urednik, ograđujemo od navoda izrečenih u spornom dijelu članka Petra Miličića. Zlatko Matičić, 9A2EU glavni urednik

Prodajem KV uređaj Kenwood TS-830S.

Sve informacije možetedobiti na: [email protected]. Mladen, 9A3FO.

Mali HAM oglasi


Elektronika, teorija, gradnje

Svojedobno mi je prijatelj poklonio mikroampermetar osjetljivosti 100 μA s kazaljkom u sredini (50μA-0-50μA)

s kojim nisam znao što bih. U najnovijem broju britanskog QRP časopisa SPRAT uočio sam članak grčkog amatera SV3AUW u kojemu opisuje vrlo jednostavan instrument za uparivanje dioda prilikom izrade diodnih mostova, balansnih modulatora i slično. Spomenuti mikroampermetar je ovdje došao kao naručen. Stvar je u tome što amateri najčešće biraju diode s pomoću om-metra, što znači samo na jednoj točki diodne karakteristike. Nasuprot tome, opisani spoj uspoređuje diode uzduž cijele njihove karakteristike i to s većom točnošću negoli što to rade i tvornice.

Na slici 1. vidimo o čemu se radi. Linearnim potenciometrom namještamo napon od 0 do 9 V, dok dva otpornika od 3,9 kΩ ograničavaju struju kroz diode. Ove otpornike treba pronaći pomoću digitalnog om-metra (jer točnije mjeri otpor); mnogo je važnije da budu potpuno jednaki negoli da budu točno 3,9 kΩ. Ako su diode D1 i D2 potpuno jednake i pad napona na njima bit će jednak, pa između lijeve i desne grane neće biti nikakve razlike napona – kazaljka instrumenta ostat će nepokretna na sredini. Neujednačenost između dioda očitovat će se kao skretanje kazaljke lijevo ili desno. Dakako, pri tome treba osovinu linearnog potenciometra od 4,7 kΩ polako okretati od ništice prema 9 V. Vodite računa i o tome da će kod germanijevih dioda struja kroz njih početi teći pri oko 0,2 V, a kod silicijevih dioda pri oko 0,6 V. U slučaju idealne usklađenosti kazaljka instrumenta neće se niti pomaknuti; vrlo dobru usklađenost imat ćemo pri struji do 1 μA, a zadovoljavajuću usklađenost do 3 μA, što se vidi na ljestvici mikroampermetra.

Cijeli sklop ugrađen je u plastičnu kutiju 15 × 14 × 6 cm koju sam nabavio u Chipoteci (slika 2.). Sve ostale dijelove sam našao u ladicama. Baterijica od 9 V stavlja se pod obujmicu izvan kutije na njezinoj stražnjoj strani jer se kutija jako teško otvara (slika 3.). Kako ispitivane diode treba često i brzo mijenjati, priključke za njih izveo sam s dva komadića crno-crvene izolirane žice na čije sam krajeve zalemio malene krokodilske štipaljke. Crna žica je za katodu, a crvena za anodu svake diode. LED dioda nam pokazuje kada je uređaj uključen.

Cijeli uređaj načinio sam u jedno poslijepodne. Najveći posao bio je izrezivanje rupe rezbarskom pilicom u kutiji za smještaj instrumenta.

Slika 1. Shema uspoređivača uparenosti dioda

Slika 2. Cijeli sklop ugrađen je u plastičnu kutiju dimenzija 15 × 14 × 6 cm.LED lijevo od instrumenta pokazuje kada je uređaj uključen.

Dva kratka komada crno-crvene žice na svojim krajevima imaju krokodilske štipaljke za priključak mjerenih dioda.

Slika 3. Pogled na kutiju sa stražnje strane gdje se nalazi baterijica od 9 Vpridržana obujmicom.

Kako upariti diode?Piše: Božidar Pasarić, 9A2HL


U našem jedinom međunarodnom natjecanju održanom prošle godine,

nažalost nije se nastavio trend porasta broja sudionika, iako je i ove godine termin bio oslobođen natjecateljske gužve izazvane drugim natjecanjima u istom terminu (posebice Stew Perry natjecanjem na160 metara). Tako je za 9A CW natjecanje održano 2013. godine pristigao 921 natjecateljski dnevnik što je za 154 manje nego rekordne 2012. godine.

Broj sudionika iz Hrvatske ostao je na gotovo istoj niskoj razini od 43 natjecateljska dnevnika što je postalo gotovo standardom.

Croatian CW Contest 2013.

HRVATSKE PoSTAJE

Više operatora Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A28EU 1 666 7 618 274 2 087 332 2. 9A4M 1 625 6 976 264 1 841 664 3. 9A7T 1 143 4 466 234 1 045 044 4. 9A1CMA 874 2 992 163 487 696

Jedan operator, svi opsezi, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A5Y (9A7DX) 1 864 8 126 281 2 283 406 2. 9A7V 1 741 7 696 281 2 162 576

Jedan operator, svi opsezi, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A3B (9A2VR) 1 035 4 164 197 820 308 2. 9A1E (9A5RC) 770 2 928 121 354 288 3. 9A282TN (9A2TN) 569 1 656 133 220 248 4. 9A5ST 459 1 482 131 194 142 5. 9A2SW 201 740 78 57 720 6. 9A3VV 164 570 79 45 030 7. 9A4WY 189 640 57 36 480 8. 9A2VJ 124 402 53 21 306 9. 9A287DCK (9A7DCK) 26 58 14 812

Jedan operator, svi opsezi, QRP Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A4DC/QRP 368 1 294 117 151 398 2. 9A2EY 406 1 334 109 145 406 3. 9A/IZ1GXA 6 18 6 108

Jedan operator, 160 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A5W 438 2 640 46 121 440 2. 9A2AJ 291 1 346 43 57 878 3. 9A283KB (9A3KB) 150 556 28 15 568

Jedan operator, 80 m, velika snaga Mj. Poz.oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A2JK 375 1 544 42 64 848 2. 9A284MF (9A4MF) 199 758 28 21 224

Jedan operator, 40 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A6C 722 3 576 52 185 952 2. 9A8A 406 1 684 41 69 044

Jedan operator, 40 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A9R 674 3 648 52 189 696 2. 9A/S53V 199 720 33 23 760 3. 9A2VX 5 -40 4 -160

Jedan operator, 20 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A285M (9A5M) 495 1 300 48 62 400 2. 9A3MR 451 1 132 49 55 468

Jedan operator, 20 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A4U (9A6KKD) 226 500 35 17 500 2. 9A1AKL (9A3NU) 51 104 19 1 976 3. 9A6K (9A3QB) 43 102 14 1 428 4. 9A3NC 36 70 16 1 120 5. 9A2KO 32 -14 16 -224

Jedan operator, 15 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A3VM 547 1 620 55 89 100 2. 9A8M (9A7DM) 467 1 404 53 74 412 3. 9A286A 396 1 192 55 65 560

Jedan operator, 15 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A3EAM 184 452 37 16 724 2. 9A2MF 75 194 17 3 298

Jedan operator, 10 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A4W 261 910 48 43 680

Jedan operator, 10 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 9A2QP 23 138 5 690 2. 9A4K 19 -472 9 -4 248

Rezultati KV natjecanjaPiše: Ivo Novak, 9A1AA

Naravno, to nije niti približno broju koji bi bio dovoljan da kao organizatori pokažemo ostalima da nam je stalo do ovog natjecanja. Ovako, nažalost, ispada da je strancima puno više stalo do natjecanja koje je, barem do sada, bilo bogato plaketama i diplomama u gotovo svim kategorijama.

U kategoriji više operatora svoj dnevnik rada poslale su samo četiri postaje. U priličnoj izjednačenoj borbi, prvo je mjesto pripalo ekipi 9A28EU (9A0Z), koja je bila bolja od ekipe 9A4M zahvaljujući većem broju množitelja i boljem prosjeku bodova. Treće mjesto pripalo je momcima iz 9A7T ekipe.

U kategoriji jedan operator, svi opsezi,velika snaga našle su se samo dvije postaje!

U vrlo tijesnoj borbi pobijedio je Vedran, 9A7DX, koji je bio na postaji 9A5Y ispred Eugena, 9A7V.

U kategoriji jedan operator, svi opsezi,mala snaga uvjerljiva pobjeda 9A3B(op. Božo, 9A2VR) ispred 9A1E (op. Željko, 9A5RC). Treće je mjesto pripalo Kokiju, 9A282TN (9A2TN).

Zanimljivo je bilo u kategoriji jedan operator, svi opsezi, QRP gdje je Damir, 9A4DC, ostvario svoju prvu pobjedu u ovom natjecanju s novim hrvatskim rekordom i ovoga puta ostavio iza sebe Željka, 9A2EY.

Na 160 metara natjecale su se samo tri postaje i to sve tri u kategoriji velika snaga. Uvjerljivu pobjedu odnio je Nikša, 9A5W.

Na 80 metara u plasmanu imamo samo dvije postaje, također u kategoriji velika snaga, a pobjedu je uvjerljivoizborio Martin, 9A2JK.

Na 40 metara se dogodila zanimljiva situacija. Pobjednik u kategoriji velika snaga je Gogo, 9A6C, ali je pobjednik u kategoriji mala snaga Vlatko, 9A9R, postavio novi hrvatski rekord i ostvario ukupno bolji rezultat i zaslužio plaketu za pobjednika na ovome opsegu.

Samo su dvije postaje bile i u kategoriji 20 metara, velika snaga, a pobjedu odnosi Marin, 9A285M (9A5M). Na istom opsegu u kategoriji mala snaga našlo se pet postaja, a pobijedila je postaja 9A4U (op. Damir, 9A6KKD).

Zanimljivo je bilo i u kategoriji 15 metara, velika snaga gdje je pobjedu odnio Matija, 9A3VM. Na istom bandu u kategoriji mala snaga samo dvije postaje i pobjeda Aleksandra, 9A3EAM.

Na opsegu za koji nikada nismo sigurni kako će biti otvoren, na 10 metara, samo se Tomo, 9A4W, odlučio za kategoriju velika snaga, dok je u „žestokoj“ konkurenciji u kategoriji mala snaga pobijedio Josip, 9A2QP.

Nadamo se da će organizator ove godine malo ozbiljnije pristupiti natjecanju i da će se ono opet vratiti među najpopularnija međunarodna CW natjecanja.

KV UREĐUJE: Ivo Novak, 9A1AA


Da bi se to ostvarilo neke korake na domaćoj, ali i međunarodnoj razini, treba poduzeti već sada. Nadajmo se da će problemi koji su postojali u prošlogodišnjim 9A CW natjecanjem biti shvaćeni ozbiljno i da ćemo slijedeće godine moći pročitati komentar u kojemu ćemo se pohvaliti s rekordnim brojem sudionika, ako ne iz svijeta, a barem iz lijepe naše.

Do slušanja u 9A CW 2014.!

STRANE PoSTAJE

Više operatora Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. RN3F 1 254 2 910 254 739 140 2. RU6CS 973 1 732 189 327 348 3. RK4HYT 637 1 279 164 209 756 4. RK9Q 406 1 444 122 176 168 5. RT7M 475 756 125 94 500

Jedan operator, svi opsezi, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. K1LZ (AE2W) 1 523 6 273 255 1 599 615 2. UA5C 1 726 4 642 290 1 346 180 3. K1ZZ 1 278 5 271 205 1 080 555 4. S52W 1 277 3 079 219 674 301 5. AA3B 878 3287 192 631 104

Jedan operator, svi opsezi, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. RT9S 896 3 650 204 744 600 2. LY4L 1 335 2 978 234 696 852 3. LY3B 1 309 3 225 211 680 475 4. EA8CN 821 3 324 179 594 996 5. R7MM 1041 2438 218 531 484

Jedan operator, svi opsezi, QRP Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. HG3M (HA3MY) 706 1 482 167 247 494 2. YL2CV 603 1 474 152 224 048 3. RT4W 591 1 269 176 223 344 4. UA6LCJ 530 1 231 141 173 571 5. UA7G 530 1 033 126 130 158

Jedan operator, 160 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. S57DX 389 1 082 42 45 444 2. LY7M 318 934 40 37 360 3. IV3AZV 161 426 33 14 058 4. UT5ECZ 125 340 29 9 860 5. YT8A (YU1EA) 122 300 32 9 600

Jedan operator, 160 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. YU2A 234 600 38 22 800 2. DL7DZ 102 254 29 7 366 3. OK1JOK 92 260 27 7 020 4. R3KQ 103 240 28 6 720 5. EW1BA 67 220 26 5 720

Jedan operator, 80 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. YU3AAA (YU7U) 561 1 616 54 87 264 2. YT4A 537 1 448 49 70 952 3. YU0T 401 1 062 43 45 666 4. EW8DX 391 916 43 39 388 5. DL5AZZ 296 828 42 34 776

Jedan operator, 80 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. E74A 439 1 106 47 51 982 2. YT5EA 444 1 042 44 45 848 3. YO8NR 388 940 41 38 540 4. OK1AY 369 894 43 38 442 5. UX1VT 339 830 42 34 860

Jedan operator, 40 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. S51DX 869 2 794 74 206 756 2. E70T 970 3 186 63 200 718 3. R3ZZ 584 1 792 47 84 224 4. YL2BJ 471 1 180 46 54 280 5. IV3ZXQ 484 1 218 43 52 374

Jedan operator, 40 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. LZ1FY 425 1 162 43 49 966 2. UR7MZ 337 974 43 41 882 3. RK3FY 344 960 42 40 320 4. YU1AHW 346 914 40 36 560 5. E79D 325 906 40 36 240

Jedan operator, 20 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. 4L8A 476 1 329 48 63 792 2. RK9QWM 412 1 121 44 49 324 3. EW8EW 562 831 51 42 381 4. YT4W (YU1DW) 563 787 48 37 776 5. UA9MA 280 820 42 34 440

Jedan operator, 20 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. UX4FC 443 667 49 32 683 2. LZ1ND 540 685 45 30 825 3. R3QA 391 568 47 26 696 4. S57KW 375 519 44 22 836 5. HG5A 352 489 44 21 516

Jedan operator, 15 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. UN9L 409 1 049 48 50 352 2. YT2T 505 840 55 46 200 3. UN3M 376 995 46 45 770 4. RF9M 332 783 49 38 367 5. R0AA 168 397 32 12 704

Jedan operator, 15 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. RA9AP 364 1 013 49 49 637 2. EA8AVK 269 766 46 35 236 3. UA9AFS 247 655 42 27 510 4. EW6AF 278 527 46 24 242 5. UA3XAO 323 468 45 21 060

Jedan operator, 10 m, velika snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. UN9GD 275 767 43 32 981 2. K2SSS 243 614 45 27 630 3. N4BP 182 499 35 17 465 4. VE9AA 145 375 37 13 875 5. DK3KD 208 341 36 12 276

Jedan operator, 10 m, mala snaga Mj. Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 1. MW0EDX 285 538 44 23 672 2. 9K2/SP4R 197 485 41 19 885 3. RW0AJ 161 465 33 15 345 4. CT7AEQ 230 326 41 13 366 5. UN6P 148 402 32 12 864

KV

9A28EU@9A5K Pobjednička ekipa 9A28EU


Kategorija A – jedan operator, miješano

Mj. Poz. oznaka Veza Bod. Mn. Rezultat Super Kup 1. 9A7V 147 362 58 20 996 100 2. 9A3R 142 345 51 17 595 83,80 3. 9A4WY 115 285 50 14 250 67,87 4. 9A2VJ 109 255 46 11 730 55,87 5. 9A3IH 106 236 44 10 384 49,46 6. 9A2ZH 90 214 47 10 058 47,90 7. 9A5BVT 91 220 42 9 240 44,01 8. 9A2SW 91 217 41 8 897 42,37 9. 9A3JE 85 203 41 8 323 39,64 10. 9A2XW 79 184 42 7 728 36,81 11. 9A5ST 81 188 40 7 520 35,82 12. 9A2QP 70 167 43 7 181 34,20 13. 9A4NA 83 174 41 7 134 33,98 14. 9A6R 79 181 32 5 792 27,59 15. 9A5TIM 30 50 18 900 4,29 16. 9A2KO 17 3 14 42 0,20

Kategorija B – jedan operator, samo CW

Mj. Poz. oznaka Veza Bod. Mn. Rezultat Super Kup 1. 9A4R 42 126 22 2 772 80 2. 9A3VV 37 99 17 1 683 48,57

Kategorija C – Jedan operator, samo SSB

Mj. Poz. oznaka Veza Bod. Mn. Rezultat Super Kup 1. 9A5AMC 88 172 27 4 644 80 2. 9A3NI 84 144 29 4 176 71,94 3. 9A1KK 71 134 27 3 618 62,33 4. 9A5AFC 67 134 25 3 350 57,71 5. 9A7PJT 64 120 24 2 880 49,61 6. 9A3BWW 51 102 22 2 244 38,66 7. 9A3DGW 51 102 22 2 244 38,66 8. 9A5CPG 44 88 22 1 936 33,35 9. 9A1MM 49 86 21 1 806 31,11 10. 9A3CDJ 36 72 20 1 440 24,81 11. 9A6OY 37 66 20 1 320 22,74 12. 9A6SJZ 26 52 16 832 14,33 13. 9A2WA 33 58 12 696 11,99 14. 9A3DOS 6 12 4 48 0,83 15. 9A6LVY 5 10 3 30 0,52

Kategorija D – jedan operator, QRP

Mj. Poz. oznaka Veza Bod. Mn. Rezultat Super Kup 1. 9A8DX 9 18 8 144 80

Kategorija E – više operatora

Mj. Poz. oznaka Veza Bod. Mn. Rezultat Super Kup 1. 9A7A 186 440 60 26 400 100 2. 9A9M 167 399 62 24 738 93,70 3. 9A3W 164 395 57 22 515 85,28 4. 9A1RBZ 164 394 57 22 458 85,07 5. 9A3B 157 364 60 21 840 82,73 6. 9A7B 152 348 56 19 488 73,82 7. 9A2L 142 315 61 19 215 72,78 8. 9A7T 143 340 55 18 700 70,83 9. 9A1CSB/P 134 315 56 17 640 66,82 10. 9A5G 142 320 53 16 960 64,24 11. 9A1E 121 283 52 14 716 55,74 12. 9A0P 114 262 50 13 100 49,62 13. 9A6V 118 236 53 12 508 47,38 14. 9A1CKG 95 216 43 9 288 35,18 15. 9A1CSK/QRP 79 186 38 7 068 26,77 16. 9A1CAB/QRP 68 159 36 5 724 21,68 17. 9A1CJJ/QRP 65 154 33 5 082 19,25 18. 9A1CQC/QRP 50 95 30 2 850 10,80 19. 9A1CQW/QRP 45 105 24 2 520 9,55 20. 9A1AKL 35 105 15 1 575 5,97

Značajan pad aktivnostiHrvatski Radioamaterski Kup 2014.

I ovoga je puta bilo zanimljivo i napeto u našem popularnom HRK-ljušu. Nažalost,

ne toliko za vrijeme natjecanja, već nakon njega. Nakon „porođajnih muka“ s robotom i novim sustavom prijama i kontrole dnevnika rada u Zimskom KV kupu, očekivali smo da će u slijedećem Kupu sve biti malo bolje. Nažalost, nije. Samo dan prije isteka roka za slanje dnevnika isti su nestali s robota. Neki dnevnici su „spašeni“, a neki su svoje dnevnike morali poslati ponovo, u produženom roku. Sve to poremetilo je rokove i dovelo do zbunjenosti natjecatelja koji su uredno odradili natjecanje i dostavili na vrijeme svoje dnevnike rada.

Natjecateljsko je povjerenstvo zaprimilo tri žalbe na neslužbene rezultate. Žalbe i Odluku povjerenstva možete pronaći na web stranicama HRS-a, u članku Hrvatski Radioamaterski Kup 2014 – službeni rezultati.

Ovogodišnji Hrvatski Radioamaterski Kup obilježio je značajan pad aktivnosti u odnosu na prošlu godinu. U ovogodišnjem Kupu primljena su samo 54 natjecateljska dnevnika što je za 28% manje nego prošle godine (75 dnevnika rada). Najveći pad aktivnosti zabilježen je u kategoriji jedan operator, dok je u kategoriji više operatora, zahvaljujući ponajviše Field day aktivnosti momaka s Babinog Brda, zabilježeno i blago povećanje broja sudionika.

U kategoriji A – jedan operator, miješano za prvo mjesto ove godine bilo je dovoljno 147 veza i rezultat od 20,996 bodova,

koliko je ostvario ovogodišnji pobjednik Eugen Čalopa, 9A7V, ispred drugoplasiranog Damira Rudele, 9A3R i trećeplasiranog Kristijana Peršića, 9A4WY.

U kategoriji B – jedan operator, samo CW u plasmanu su samo dvije postaje. Robert Šestanj Perić, 9A4R bio je uspješniji od Damira Justre, 9A3VV.

U kategoriji C – jedan operator, samo SSB ponovo se vodila ravnopravna borba između 9A5AMC i 9A3NI, no ove je godine pobjednik Marin Čućić, 9A5AMC.

U kategorji D – jedan operator, QRP jedini sudionik bio je Darko Koščak, 9A8DX.

U kategoriji E – više operatora, u kojoj jeove godine za pobjedu bilo dovoljno 26,400 bodova, pobjednik je ekipa Radiokluba Varaždin, 9A7A, ispred Radiokluba Novi Marof, 9A9M, i Radiokluba Jadera iz Zadra, 9A3W.

U kategoriji H – klubovi pobjednički niz Istrijana prekinuo je Radioklub Kvarner iz Rijeke, 9A1CKG, dok je Istarski radioamaterski klub, 9A1IST, ovoga puta osvojio drugo mjesto ispred trećeplasiranog Radiokluba Ludbreg, 9A1EZA.

Čestitke svima na ostvarenim rezultatima.

Do slušanja u Kupu Jadrana, druge subote u listopadu. (9A1AA)

Kategorija H – klubovi

Mj. Klub Članovi Zbroj bodova Mnőžitelji Rezultat Super Kup 1. 9A1CKG 9A5G, 9A1CKG, 9A3JE, 9A5AMC, 9A5AFC, 9A3DOS, 9A2KO, 9A6LVY 42 685 5 213 425 100 2. 9A1IST 9A3R, 9A4WY, 9A3IH, 9A2SW, 9A5TIM 52 026 4 208 104 97,51 3. 9A1EZA 9A2L, 9A2VJ, 9A5BVT, 9A2QP 47 366 4 189 464 88,77 4. 9A1CBB 9A9M, 9A1KK, 9A4R, 9A3DGW, 9A5CPG 35 308 5 176 540 82,72 5. 9A1HDE 9A7A, 9A7V 47 396 2 94 792 44,41 6. 9A1DFG 9A1CSK/QRP, 9A1CAB/QRP, 9A1CJJ/QRP, 9A1CQC/QRP, 9A1CQW/QRP 23 244 4 92 976 43,56 7. 9A1BST 9A6V, 9A2ZH, 9A6R 28 358 3 85 074 39,86 8. 9A1CBM 9A5ST, 9A4NA, 9A7PJT, 9A2WA 18 230 4 72 920 34,17 9. 9A1RKV 9A3W, 9A3BWW 24 759 2 49 518 23,20 10. 9A1CFN 9A7B, 9A3CDJ 20 928 2 41 856 19,61 11. 9A1A 9A1RBZ 22 458 1 22 458 10,52 12. 9A1KDE 9A3B 21 840 1 21 840 10,23 13. 9A1HBC 9A7T 18 700 1 18 700 8,76 14. 9A1CRS 9A1CSB/P 17 640 1 17 640 8,27 15. 9A1EJK 9A1E 14 716 1 14 716 6,90 16. 9A0P 9A0P 13 100 1 13 100 6,14 17. 9A1CVW 9A2XW 7 728 1 7 728 3,62 18. 9A1AAX 9A3NI 4 176 1 4 176 1,96 19. 9A1VZD 9A1MM 1 806 1 1 806 0,85 20. 9A1RKA 9A3VV 1 683 1 1 683 0,79 21. 9A1CZG 9A6OY 1 320 1 1 320 0,62 22. 9A1ADE 9A6SJZ 832 1 832 0,39 23. 9A1CCJ 9A8DX 144 1 144 0,07 24. 9A1AKL 9A1AKL 1 575 0 0 0

KV


Nakon dva (od tri) Kup natjecanja,koji su sastavni dio 9A KV Super Kupa,

poznati su rezultati u sve tri kategorije. Ovom prilikom objavljujemo rezultate prvih deset postaja u svakoj kategoriji, a cjelovite rezultate svih sudionika možete pogledati na http://hamradio.hr/hfrobot/.

U kategoriji jedan operator trenutačno vodi Eugen Čalopa, 9A7V, koji treba rutinski odraditi Kup Jadrana kako bi zadržao vodeći poziciju i na kraju „balade“. Na drugom je mjestu trenutačno Marin Čućić, 9A5AMC, koji ima samo 7 bodova više od trećeplasiranog Damira Rudele, 9A3R. Ovo je prvi Super kup u kojemu velike šanse za plasman među prve tri postaje imaju postaje koje su radile u svim kupovima samo jednom vrstom rada: 9A5AMC, 9A4R, 9A3NI. Nažalost, to je i dokaz da ove godine i nije bilo žestoke konkurencije u ovoj kategoriji.

U kategoriji više operatora trenutačno je prvoplasirana ekipa Radiokluba Belišće, 9A3B, koja ima samo sedam bodova više

9A KV Super Kup

od drugoplasirane ekipe Radiokluba Jadera iz Zadra, 9A3W. Na trećem je mjestu ekipa Radiokluba Ludbreg, 9A2L, koja treba solidno odraditi Kup Jadrana i zadržati trenutačnu poziciju.

U kategoriji klubovi u uvjerljivom je vodstvu Istarski radioamaterski klub, 9A1IST, dok je drugoplasirani Radioklub Ludbreg, 9A1EZA. Za treće mjesto odlučivat će bodovi osvojeni u Kupu Jadrana. Radioklub Novi Marof, 9A1CBB, trenutačno trećeplasirani, ima samo 3,98 bodova manje od četvrtoplasiranog Radiokluba Kvarner iz Rijeke, 9A1CKG, koji je osvajanjem prvog mjesta u Hrvatskom radioamaterskom kupu pokazao da je jako napredovao i da se na njega u ovoj kategoriji mora vrlo ozbiljno računati.

Dakle, predstoji nam vrlo zanimljiva završnica ovogodišnjeg Super kupa i neizvjesnost do samog kraja. Sve ovo trebalo bi biti dovoljan poticaj da imamo jedan vrlo dobar Kup Jadrana s puno sudionika. (9A1AA)

Kategorija – jedan operator Mj. Poz. oznaka Ukupno bodova Zimski KV KUP HR KUP 1. 9A7V 190,05 90,05 100 2. 9A5AMC 160 80 80 3. 9A3R 153,73 69,93 83,80 4. 9A4R 143,14 63,14 80 5. 9A3NI 143,09 71,15 71,94 6. 9A4WY 130,44 62,57 67,87 7. 9A2VJ 119,32 63,45 55,87 8. 9A5AFC 109,10 51,39 57,71 9. 9A8A 100 100 0 10. 9A3MR 97,45 97,45 0

Kategorija – više operatora Mj. Poz. oznaka Ukupno bodova Zimski KV Kup HR Kup 1. 9A3B 171,58 88,85 82,73 2. 9A3W 164,72 79,44 85,28 3. 9A2L 150,03 77,25 72,78 4. 9A1E 131 75,26 55,74 5. 9A7T 129,50 58,67 70,83 6. 9A5G 116,32 52,08 64,24 7. 9A9M 112,96 19,26 93,70 8. 9A0P 109,33 59,71 49,62 9. 9A7B 107,91 34,09 73,82 10. 9A7A 100 0 100

Kategorija – klubovi Mj. Poz. oznaka Ukupno bodova Zimski KV Kup HR Kup 1. 9A1IST 197,51 100 97,51 2. 9A1EZA 174,61 85,84 88,77 3. 9A1CBB 138,31 55,59 82,72 4. 9A1CKG 134,33 34,33 100 5. 9A1CBM 53,19 19,02 34,17 6. 9A1CFN 52,16 32,55 19,61 7. 9A1HDE 49,48 5,07 44,41 8. 9A1DFG 43,56 0 43,56 9. 9A1BST 41,91 2,05 39,86 10. 9A1RKV 27,69 4,49 23,20

Rezultati nakon dva Kupa

Ovogodišnji Kup Jadrana održava se 11. listopada i bit će vrlo zanimljiv,

ponajviše zbog toga što će se u gotovo svim kategorijama 9A KV Super kupa odlučiti o tri prvoplasirane postaje.

U kategoriji jedan operator bit će vrlo napeto za plasmane drugog i trećeg mjesta. Kako su sve tri postaje koje konkuriraju iz kontinentalnih krajeva, bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će se situacija „rasplesti“. Naravno, uvijek postoji mogućnost da se netko od „kontinentalca“ pretvori u „morskog vuka“ i ode u kategoriju postaja s Jadrana i tamo osvoji odlučujuće bodove. No, i to će biti otežano ako se u svom „elementu“ pojave iskusni „lisci“: 9A3MR, 9A3MA, 9A4W. Isto tako, bit će zanimljivo vidjeti da li će i u Kupu Jadrana konkurencija u kategorijama jedan operator (A1 i B1) biti slaba kao i u Hrvatskom radioamaterskom kupu. To će, naravno, ponajviše ovisiti o odluci nekih natjecatelja (koji su preši u kategoriju više operatora – da li će u toj kategoriji biti i u Kupu Jadrana).

Odluka o pobjednicima Super kupaU kategoriji više operatora bit će još zanimljivije. Naime, glavni konkurenti za prvo mjesto, ekipa 9A3B i ekipa 9A3W, najvjerojatnije će biti u različitim kategorijama – A2 i B2. Koliko će bodova osvojiti i da li će to biti dovoljno za osvajanje prvog mjesta u Super kupu neće ovisiti samo o njima, nego ponajviše o konkurenciji u svakoj od navedenih kategorija. Naravno, sve može ostati samo „mrtvo slovo na papiru“ ako se jedna od navedenih postaja ne pojavi u Kupu Jadrana.

U kategoriji klubovi najveća neizvjesnost je u plasmanu za treće mjesto za koje će se ravnopravno boriti Radioklub Novi Marof, 9A1CBB, i riječki Radioklub Kvarner, 9A1CKG. I opet imamo s jedne strane postaju s kontinenta, a s druge strane postaju s Jadrana. Vjerujemo da će ova kategorija biti najznačajnija za ovogodišnji Kup Jadrana jer se iz masovnosti ove kategorije rađa veliki broj sudionika u svim ostalim kategorijama.

Veliki broj sudionika presudan je za dobro i zanimljivo natjecanje.

Iako je broj sudionika u protekla dva Kupa u znatnom opadanju u odnosu na prošlu godinu, nadamo se da će neizvjesnost i napetost oko raspleta situacije u Super kupu biti razlog da ovogodišnji Kup Jadrana bude barem na razini iz 2013. godine kada je 71 postaja poslala svoje natjecateljske dnevnike, a najbolji su uspjeli ostvariti preko 200 veza.

Do 11. listopada ima još dovoljno vremena da se pripremimo za natjecanje, odlučimo o lokaciji, tehnici i taktici i da damo svoj doprinos da ovaj Kup Jadrana bude što napetiji i zanimljiviji.

Prije nego se upustite u natjecanje svakako još jednom pročitajte pravila natjecanja koja možete naći na web straniciwww.hamradio.hr (KV, Pravila KV natjecanja).

Sretno svima i čujemo se 11. listopada!

Kup Jadrana 2014.

KV


O Raspberry PI računalu i njegovoj upotrebi u radioamaterizmu već smo pisali u Radio HRS-u. Od prošlog projekta izašla je

nova, poboljšana i pojačana inačica ovog malog računala, što samo potvrđuje njegovu popularnost. Jedan od zanimljivijih projekata upotrebe Raspberry PI-ja u radioamaterske svrhe je upravo ovaj projekt koji objedinjuje radioamaterizam, programiranje i zabavu, a kroz koji se svaka od ovih tema može naučiti čak i ako se o njoj ne zna ništa.

Ovim projektom možete naučiti što je Morseov kod, kako se koristi za komunikaciju te kako se šalje i prima, što su osnovni elektronički krugovi za povezivanje tipkala i Raspberry PI računala i osnove programiranja u programskom jeziku Python i multidretvenost (ili na engleskom: multithreading).

Prije nego krenete u sam projekt potrebno je imati: Raspberry PI računalo s pripadajućim napajanjem i opremom (SD karticu za pohranu operativnog sustava i programa, USB tipkovnicu, USB miša, video kabel (HDMI ili kompozitni), monitor ili TV, kabel za računalnu mrežu, pristup internetu), te tipkalo za telegrafiju (koje se može napraviti ili kupiti gotovo, ovisno o željama). Za cijeli je projekt potrebno nešto manje od 3 sata.

PodEšAVANJE RASPBERRy PI RAČuNALAOsnovna Raspbian/wheezy instalacija operativnog sustava koju možete preuzeti sa službenih Raspberry PI stranica (www.raspberrypi.org) dolazi sa svime potrebnim za uspješno izvođenje programa koji će se napisati.

Najprije je potrebno umetnuti SD karticu (s instaliranim navedenim operativnim sustavom) u Raspberry PI računalo, zatim priključiti kabel za monitor, tipkovnicu, miša i mrežni kabel i naposljetku kabel za napajanje – time se računalo uključuje.

MoRSEoV KodTelegrafiju je izumio Samuel Morse 1836. godine. To je metoda slanja poruka koristeći kratke i duge tonove. Kratki ton se često zove točka, a dugi ton crta, što je prikladno i za grafičko zapisivanje. Svako slovo abecede ima jedinstvenu kombinaciju kratkih i dugih tonova.

Trajanje pojedinog elementa također je definirano. Jedan zvukovni element je jedna točka. Crta traje kao tri točke. Između svake točke i crte je kratka vremenska pauza koja traje kao jedna točka. Pauza između dva slova traje kao jedna crta. Riječi imaju još duže pauze, sedam točaka.

Telegrafija Raspberry PI računalomPreveo i prilagodio: Marko Pernić, 9A8MM

Osim zvučnih signala, Morseov se kod može koristiti i s drugim medijima. Do sada je zabilježeno mnogo upotreba, od onih jednostavnijih – korištenjem baterijske svjetiljke, pa do onih koje ne biste nikad očekivali, a to je dizanje i spuštanje zastave.

1890-ih godina Morsev je kod prihvaćen za upotrebu u radijskom prometu, dok još nije bilo moguće prenijeti glasovne poruke. Tehnički je to bilo izvedivo tako da se pulsiralo valom nosiocem na dogovorenoj frekvenciji. Bio je jako korišten u vrijeme oba svjetska rata, a danas ga svakodnevno koriste tisuće radioamatera.

Odabir točaka i crtica koje tvore slova nisu slučajne. Samuel Morse definirao ih je temeljem učestalosti korištenja pojedinih slova (iz engleske abecede), a do podatka je došao brojeći slova u svojim lokalnim novinama. Što je slovo više bilo upotrebljavano, to je imalo manje točaka i crtica i tako bilo brže za prenijeti. Tako su se slova E i T pokazala kao najčešća i njih tvore samo jedna točka odnosno jedna crta.

PRVI KoRAK: TEST BEEPRaspberry PI računalo ima audio izlaz u obliku 3,5 mm konektora. Preporučljivo je priključiti slušalice, ali moguće je spojiti ga na bilo koji audiosustav koji podržava takav oblik spajanja. Ovo je potrebno kako bismo s ovim malim računalom proizveli testni ton koji će nam kasnije biti referenca za „kucanje“ telegrafije.

Da biste aktivirali zvučni izlaz u komandnu liniju upišite:

sudoamixercsetnumid=3 1

Zatim je potrebno provjeriti da li je instalirana podrška za python programski jezik, točnije knjižnica pygame koja u sebi ima sve što nam je potrebno za izvođenje ovog projekta:

sudoapt-getinstallpython-pygame –y

Koristeći nano-editor, napisat ćemo nekoliko linija koda koji će nam pomoći proizvesti zvuk. Kod je intuitivan i iz njega se da zaključiti što koja linija radi:

#!/usr/bin/pythonimport pygame, timefromarray import arrayfrompygame.locals import *

pygame.mixer.pre_init(44100, -16, 1, 1024)pygame.init()

Digital UREĐUJE: Marko Pernić, 9A8MM


classToneSound(pygame.mixer.Sound): def __init__(self, frequency, volume):self.frequency = frequency pygame.mixer.Sound.__init__(self, self.build_samples())self.set_volume(volume)

def build_samples(self): period = int(round(pygame.mixer.get_init()[0] / self.frequency))samples = array(“h”, [0] * period) amplitude = 2 ** (abs(pygame.mixer.get_init()[1]) - 1) - 1 for time inxrange(period):if time < period / 2:samples[time] = amplitudeelse:samples[time] = -amplitudereturnsamples

Tipičan ton morseovog koda kreće se između 400 Hz i 1 kHz. U ovom ćemo projektu koristiti 800 Hz. Zato ćemo na samo dno ovog koda dodati sljedeće:

tone_obj = ToneSound(frequency = 800, volume = .5)

tone_obj.play(-1) #the -1 means to loopthesoundtime.sleep(2)tone_obj.stop()

Za spremanje promjena treba pritisnuti Ctrl-O, zatim enter,a za izlazak iz editora Ctrl-X.

Sada, kada imamo spreman kod, možemo ga pokrenuti tako da u naredbeni redak upišemo:

./morse-code.py

Ako u slušalicama niste čuli zvuk, provjerite da li ste u komandnu liniju upisali „sudoamixercsetnumid=3 1“ i da li je sve ispravno spojeno.

dRuGI KoRAK: SPAJANJE TASTERA (TIPKALA) S RAČuNALoM

Tipkalo za morseov kod radi na sličan način kao obično tipkalo ili sklopka. Dva metalna dijela spojena su na žice između kojih se stvara kontakt u trenutku kad je tipkalo pritisnuto. Prevedeno u jezik ulazno/izlaznih pinova Raspberry PI računala: kada je tipkalo pritisnuto, na određenom je pinu napon (stanje: visoko, high), dok je u normalnom (nepritisnutom) položaju nula (stanje: nisko, low).

To znači da ćemo računalu reći da prati promjene na određenom pinu, te ako je tipkalo pritisnuto (ako pin dobije napon) proizvede zvuk. Koristeći pull-down sklop, povezat ćemo tipkalo s računalom. Pull-down sklop će nam osigurati da je napon na pinu uvijek nula kada tipkalo nije pritisnuto. Za ovaj nam sklop, prema donjoj shemi, treba otpornik od 1 kΩ, jedan od 10 kΩ i napajanje 3,3 V. Nasreću, ovaj je sklop već ugrađen u Raspberry PI računalo i nije ga potrebno raditi posebno.

Slijedeće što treba napraviti je povezati tipkalo s računalom, i to, točnije, s njegovim pinovima 1 i 7. Na pinu 1 je 3,3 V, a pin 7 je ulazno/izlazni pin kojemu se programski dodjeljuje uloga. U našem slučaju, on će biti ulazni pin i „pratit“ će stanje. Samo povezivanje najbolje je izvesti unaprijed pripremljenim žicama koje na svojim krajevima imaju konektore za tu namjenu.

Digital


TREćI KoRAK: oTKRIVANJE PoLoŽAJA TIPKALA STANJEM NA PINu

Ponovno ćemo ući u naš program morse-code.py:

nano morse-code.py

Da bismo mogli upravljati pinom na koji je tipkalo spojeno, moramo u program uključiti knjižnice (datoteke) za rukovanje tim portom. Zato ćemo na vrh programa upisati:

import pygame, time, RPi.GPIO as GPIO

tone_obj.play(-1) #the -1 means to loopthesoundtime.sleep(2)tone_obj.stop()

Linije koda koje su služile za generiranje zvuka privremeno ćemo obrisati.

Zatim ćemo podesiti ulazno/izlazne pinove naredbama setup i setmode. Setup naredba radi dvije stvari: podešava pin 7 kao ulazni pin i aktivira ugrađeni pull-down sklop, o kojemu smo već pričali.U kodu slijedi petlja koja beskonačno ponavlja operaciju čitanja stanja tog pina. Sljedeći kod treba upisati u naš program, na kraj:

pin = 7GPIO.setmode(GPIO.BOARD)GPIO.setup(pin, GPIO.IN, pull_up_down=GPIO.PUD_DOWN)

whileTrue:reading = GPIO.input(pin) print “HIGH” ifreadingelse “LOW”time.sleep(1)

Naredbe za upravljanje pinovima zahtijevaju administratorska (root) prava na računalu, pa ćemo od sada dalje program pokretati s:

sudo ./morse-code.py

Program ispisuje stanje pina, pa bi rezultat pokretanja programa, ako ste pritisnuli tipkalo, trebao biti sličan ovom:

LOWLOWHIGHHIGHHIGHLOWLOWLOW

Iz programa izlazimo pritiskom na kombinaciju tipki Ctrl-C.

ČETVRTI KoRAK: GENERIRANJE ToNA KAdA JE TIPKALo PRITISNuToSada, kada smo se uvjerili da računalo prepoznaje kada je tipkalo pritisnuto, možemo se okrenuti izradi programa. On je za sada vrlo jednostavan: postoji samo petlja za čitanje stanja pina, ali se ništa osim ispisa stanja ne događa. Ono što je potrebno napraviti je generiranje tona svaki put kada se tipkalo pritisne.

Napredniji čitatelji predložit će rješenje korištenjem interupata.To se ovdje postiže naredbama add_event_detect i wait_for_edge. Ali, nemojte žuriti.

Pojednostavljeni algoritam za naš slučaj je sljedeći:- pričekaj da se pritisne tipkalo,- počni generirati ton,- pričekaj da se otpusti tipkalo,- prestani generirati ton.

Ovo možemo napraviti koristeći dvije funkcije: wait_for_keyup i wait_for_keydown. Ove funkcije koristit će while petlju koja će omogućiti da računalo ne radi ništa dok se ne promijeni stanje na pinu. Logika kojom se računalo vodi, uzevši u obzir da smo odabrali pull-down opciju, je da računalo „spava“ sve dok je na pinu nizak napon. Vrijeme „spavanja“ mora biti dovoljno kratko da se promjena stigne pravovremeno registrirati. Idealno za ovu namjenu je 0,01 sekunda.

Izvorni kod (koji izgleda kao što je prikazano) ćemo ubaciti na dno našeg programa, brišući prethodno definiranu while petlju:

def wait_for_keydown(pin):whilenotGPIO.input(pin):time.sleep(0.01)

def wait_for_keyup(pin):whileGPIO.input(pin):time.sleep(0.01)



print “Ready”

whileTrue:wait_for_keydown(pin)tone_obj.play(-1) #the -1 means to loopthesoundwait_for_keyup(pin)tone_obj.stop()

Ponovo, za pokretanje programa upišemo:


Provjerite da se ton generira samo kada je tipkalo pritisnuto. Ako to nije slučaj, provjerite riječ „not“ u gornjem kodu, koja definira kada računalo izlazi iz „sleep“ načina rada i kada počinje generirati ton. Svakako još jednom provjerite cijeli kod.

PETI KoRAK: dEKodIRANJE TELEGRAFIJEDa bismo mogli sami sebe provjeravati u kucanju telegrafije, moramo naučiti računalo da „prepoznaje“ telegrafiju i da prikazuje ono što odašiljemo. Jedino tako možemo znati da li odašiljemo ispravno i popraviti svoju telegrafiju.

Prisjetimo se već napisanih pravila telegrafije: osnovni element je točka, crta je dužine tri točke, pauza između elemenata slova dužine je jedne točke, a pauza između dva slova dužine jedne crte. Kada to znamo, moramo računalu reći razliku između crte i točke. Da bismo to znali, moramo mjeriti vrijeme koliko je tipkalo bilo pritisnuto, odnosno otpušteno. To će nam mjerilo definirati znakove, pauze i slova. Naredbe za to su: key_down_time i key_up_time:

def wait_for_keydown(pin):whilenotGPIO.input(pin):time.sleep(0.01)

Digital


def wait_for_keyup(pin):whileGPIO.input(pin):time.sleep(0.01)



DOT = “.”DASH = “-”

key_down_time = 0key_down_length = 0

print “Ready”

whileTrue:wait_for_keydown(pin)key_down_time = time.time() #mjerimo vrijeme dok je tipkalo pritisnutotone_obj.play(-1) # -1 znači da se nastavlja sa zvukomwait_for_keyup(pin)key_down_length = time.time() - key_down_time #izračunaj koliko je vremena tipkalo bilo pritisnutotone_obj.stop()

ifkey_down_length> 0.15: print DASHelse: print DOT

Ako pokrenemo program (već znate da za to treba napisati sudo ./morse-key.py), i pritišćete tipkalo, dobit ćete sljedeći rezultat:

.

.

.----.

Sljedeći korak je „prevesti“ točke i crte u slova. Ovo je malo teže nego što se čini jer treba pričekati da se otkuca slovo ili da se otkuca riječ. Nakon slova ispisat ćemo prepoznato slovo, a nakon riječi ispisat ćemo razmak.

Kako ovaj dio koda ne bismo morali sami pisati, preuzet ćemo ga s interneta. To ćemo napraviti tako da u naredbeni redak napišemo:

wget https://raw.githubusercontent.com/raspberrypilearning/morse-code/master/morse_lookup.py --no-check-certificate

morse_code_lookup je knjižnica s napisanim pravilima kako se prepoznaje koji znak morseovog koda. Ili, pojednostavljeno, to je rječnik koji prevodi „.-“ u „A“, „…“ u „S“ i slično.

Ako nas zanima sadržaj ove datoteke, možemo ga pregledati (i urediti) koristeći nano uređivač teksta koji koristimo za pisanje koda u ovom projektu:

nano morse_lookup.py

Koncept multidretvenosti (eng. Multithreading) nam pomažeda se više stvari u programu odvija istovremeno.

Tako će se istovremeno vrtiti petlja koja će provjeravati stanje na pinu i program za dekodiranje telegrafije. Prva petlja, koja provjerava stanje pina, rezultat će zapisivati u pomoćni spremnik, te će se to sve odvijati u jednoj dretvi. Druga dretva će nam služiti za odvijanje programa za dekodiranje.

U program sada moramo dodati nekoliko stvari:- varijablu za pomoćni spremnik (buffer)

u koji ćemo zapisati stanje pina,- linije za čišćenje varijabli vremena

(key_up_time, key_down_time i key_down_length),- nove dretve

(naredba „import“ koja će uključiti potrebne knjižnice i dio koda za dekodiranje telegrafije).

Kod sa svim ubačenim elementima sada izgleda ovako:

#!/usr/bin/pythonimport pygame, time, RPi.GPIO as GPIO, threadfromarray import arrayfrompygame.locals import *frommorse_lookup import *

pygame.mixer.pre_init(44100, -16, 1, 1024)pygame.init()

classToneSound(pygame.mixer.Sound): def __init__(self, frequency, volume):self.frequency = frequency pygame.mixer.Sound.__init__(self, self.build_samples())self.set_volume(volume)

def build_samples(self): period = int(round(pygame.mixer.get_init()[0] / self.frequency))samples = array(“h”, [0] * period) amplitude = 2 ** (abs(pygame.mixer.get_init()[1]) - 1) - 1 for time inxrange(period):if time < period / 2:samples[time] = amplitudeelse:samples[time] = -amplitudereturnsamples

def wait_for_keydown(pin):whileGPIO.input(pin):time.sleep(0.01)

def wait_for_keyup(pin):whilenotGPIO.input(pin):time.sleep(0.01)

def decoder_thread(): global key_up_time global buffernew_word = FalsewhileTrue:time.sleep(.01)key_up_length = time.time() - key_up_timeiflen(buffer) > 0 andkey_up_length>= 1.5:new_word = Truebit_string = “”.join(buffer)try_decode(bit_string) del buffer[:]elifnew_wordandkey_up_length>= 4.5:new_word = Falsesys.stdout.write(“ “)sys.stdout.flush()

Digital



pin = 7GPIO.setmode(GPIO.BOARD)GPIO.setup(pin, GPIO.IN, pull_up_down=GPIO.PUD_UP)

DOT = “.”DASH = “-”

key_down_time = 0key_down_length = 0key_up_time = 0buffer = []

thread.start_new_thread(decoder_thread, ())

print “Ready”

whileTrue:wait_for_keydown(pin)key_down_time = time.time() tone_obj.play(-1) wait_for_keyup(pin)key_up_time = time.time() key_down_length = key_up_time - key_down_timetone_obj.stop()buffer.append(DASH ifkey_down_length> 0.15 else DOT)

Pojasnimo neke novo dodane detalje u kodu. Prva od njih je ključna riječ „global“. Ona daje objema dretvama mogućnost korištenja varijable key_up_time i buffer. Zatim, dodali smo varijablu new_word. Jednom kad se dostigne kraj riječi, ova varijable se postavlja na „false“ vrijednost kako bi se spriječilo dodavanje dodatnih razmaka u ispis.

Dodana je i nova „whiletrue“ petlja. Nju koristimo za praćenje „tišine“ između tonova. „Sleep“ naredba služi da se računalo ne dovede u preopterećenje. Zatim izračunamo key_up_lenght varijablu – podatak koji nam govori koliko je vremena tipkalo bilo otpušteno, što je zapravo key_up_time vrijeme oduzeto od trenutačnog vremena. Svaki „prolaz“ petlje, tj. svakih 0,01 sekundi, varijable key_up_lenght se povećava dokle god je tipkalo otpušteno.

Zatim slijedi if naredba. Ona ima dva uvjeta:1. Prvi uvjet je kada je nešto u privremenom spremniku (bufferu),

a tipkalo je dovoljno dugo bilo otpušteno da bi se moglo protumačiti kao novo slovo. Ako je to slučaj, tada zapisujemo vrijednost od 1,5 sekundi. Ovo znači da prelazimo u novo slovo i postavljamo varijablu „new_word“ u stanje „true“. Red „bit_string = ‘’’’.join(buffer)“ pretvara točke i crte iz bufferau jedinstveni niz (npr. „.-..“) koji se zatim prosljeđuje funkciji try_decode koja otkriva o kojem se slovu radi. Nakon toga obrišemo privremeni spremnik (buffer) i nastavljamo dalje.

2. Sljedeći uvjet je kada je dužina pauze povećana na 4,5 sekundi. To znači da smo prešli u novu riječ. Postavljamo varijablu „new_word“ u „false“, ispišemo razmak i očistimo pomoćni spremnik.

Vrijednosti 1,5 i 4,5 sekundi su postavljene namjerno, s obzirom da se radi o početnicima koji uče telegrafiju. Kako se vaše vještine odašiljanja morseovog koda poboljšavaju, tako se ove vrijednosti mogu smanjiti (npr. na 0,75 i 2,25 sekundi) i u konačnici isprogramirati kao dinamičke.Sad već gotov program možemo pokrenuti s:


šESTI KoRAK: VJEŽBA S PRIJATELJIMAUčenje i vježbanje telegrafije puno je zanimljivije kad se radi u društvu. Tako ovaj program možete pretvoriti u igru na način da svako od vas odašilje određeni broj znakova, dok ga drugi primaju na papir. Nakon odaslane serije znakova, usporedite ono što ste poslali (tj. ono što piše na ekranu) s onime što su prijatelji razumjeli.

Tehnika učenja telegrafije ima nekoliko, a ovaj će projekt tehnički podržati svaku od njih. Za one koji žele o telegrafiji znati više preporučamo da prouče Kochovu metodu, a za one koji žele znati više o spoju telegrafije i programskog jezika python (u kojemu je rađen ovaj projekt) preporučamo KochMorse programski paket koji sadržava sve potrebno za učenje i vježbanje prijama telegrafije.

Izvor: www.raspberrypi.org/learning/morse-code/WORKSHEET.md.

Digital


4W – Istočni Timor – Bob, 5B4AGN/G3ZEM,bit će „aktivan“ znakom 4W/G3ZEM od 8. do 20. listopada. Radit će na opsezima 160...6 metara ponajprije CW vrstom rada. Posebnu pažnju posvetit će radu na nižim opsezima ako mu to propagacije dopuste. Koristit će K3 uređaj s linearnim pojačalom KPA500, antene će biti HF9V vertikalka i 18-metarska vertikalka za 80 i 160 metara. QSL je via M0URX, preporuča se OQRS servis na M0URX web stranici.

5R – Madagaskar – Grupa od 17 operatora, predvođenih s I2VGW i IZ8CCW, radit će s otoka Nosy Be, IOTA AF-057, od 20. listopada do 4. studenog na svim KV opsezima i vrstama rada. Postavit će 4 radna mjesta koja će raditi 24 sata na dan. OQRS servis i log bit će na njihovoj web stranici: www.mdxc.org/5r8m/logoqrs/.

C21 – Nauru – Stan, LZ1GC, će od 28. rujna do 14. listopada biti „aktivan“ znakom C21GC na opsezima 160…6 metara, IOTA OC-031, WW loc. RI39ii. Radit će CW/SSB vrstom rada (možda i RTTY) s TS- 480 SAT i linearnim pojačalom ACOM 1010. Koristit će ove antene: EXP GP 10…40 m, 80/160 m inverted L.Na 10-metarskom opsegu Stan će postaviti 3-el. delta loop fiksiran na Europu.Na 6 metara planira postaviti 4-el. Yagi antenu. QSL za Stanove ekspedicijeidu via LZ1GC. Ako šaljete direktno priložite SAE i 1 IRC. Nemojte stavljati američke dolare u pismo jer ih Stan neće nikada dobiti. Možete koristiti i PayPal: [email protected] (naknada za ovu uslugu je 2 eura). U poruci napišite QSO detalje. Više informacija potražite na: www.c21gc.com/.

FT/T – Tromelin – Seb, F5UFX, Michel, FM5CD, Vincent, F4BKV, Flo, F5CWU, Fred, F5ROP, i Franck, F4AJQ, radit će kao FT4TA od 30. listopada do 10. studenog na svim KV opsezima CW, SSB i RTTY vrstama rada. QSL će biti na LotW, a kartice je moguće zatražiti preko biroa, direktno i prekoOQRS servisa. Više informacija pronađite na: www.tromelin2014.com.

DX vijestiPiše: Zlatko Matičić, 9A2EU

KH8 – Američka Samoa – Grupa američkih operatora radit će od 5. do 18 studenog znakom W1AW/KH8 povodom obilježavanja 100-te godišnjice ARRL-a. Radit će na svim KV opsezima CW, SSB i RTTY. QSL via W1AW.

T30 – zapadni Kiribati – Grupa od 12 operatora predvođenih s Rolfom, DL7VEE bit će „aktivna“ od 2. do 15. listopada znakom T30D na opsezima 160...6 metara (CW/SSB/RTTY), IOTA OC-017, WW loc. RJ61ni. Radit će s četiri postaje istovremeno 24 sata na dan. QSL je via DL4SVA.Nakon ekspedicije bit će otvoren OQRS servis na njihovoj web stranici:http://t30d.mydx.de/?OQRS_QSL-Request.

VK9L – Lord Howe – 16 iskusnih operatora (prethodne ekspedicije: VK9DNX, VK9DWX, ZL8X, TX5K...) „aktivirat“ će ovaj DXCC entitet znakom VK9DLX od 13. do 29. listopada na opsezima 160…6 metara, IOTA OC-004. Radit će istovremeno na deset radnih mjesta svim vrstama rada. Za vrijeme CQ WW DX SSB Contesta radit će znakom VK9LM. Više informacija pronađite na njihovoj web stranici:www.lordhowe2014.org/index.php.

VK9N – Norfolk – Chris, VK3QB, Luke, VK3HJ, Lee, VK3GK, i Brenton, VK3CBV, radit će znakom VK9NT od 12. do 21. rujna na opsezima 160…10 metara samo SSB i CW vrstom rada, IOTA OC-005. OQRS servis bit će na Clublog stranici. Više informacija pročitajte na: http://vk9nt.odxg.org/vk9nt2014/.

VK9X – otok Christmas – Grupa operatora iz Poljske predvođena Wlodekom, SP6EQZ, radit će od 18. do 31. listopada znakom VK9XSP na opsezima 160...6 metara CW, SSB i RTTY vrstama rada. Više informacija pročitajte na njihovoj web stranici:www.vk9xsp.dxing.pl.

yJ – Vanuatu – Phil, ZL3PAH(vođa ekspedicije), Paul, ZL4PW, Geoff, ZL3GA, i Gordon, G3USR, radit će znakom YJ0X od 3. do 15. listopada na svim KV opsezima plus 6 metara i svim vrstama rada. Radit će i Oceania DX contestima CW i SSB dijelu. QSL via ZL3PAH. OQRS na Clublog stranici bit će gotovo u realnom vremenu. Više informacija potražite na: http://yj2014.wordpress.com/.

zK3 – Tokelau – Jacek, SP5EAQ, i Marcin, SP5ES, bit će „aktivni“ s otoka Tokelau, IOTA OC-048 znakovima ZK3Q i ZK3E oko 3 tjedna, a planirani početak rada je 8. listopada. Jacek će raditi samo SSB, a Marcin CW i SSB vrstama rada na KV opsezima 80...10 metara. QSL je via SP7DQR. Za papirnate QSL-ke najbolja opcija je OQRS servis na Clublog stranici. Svoje QSL-ke možete zatražiti on-line preko biroa bez naknadeili direktno uz naknadu troškova. OQRS opcija bit će otvorena nakon ekspedicije. Dnevnici rada će biti na LotW-u najkasnije 6 mjeseci nakon završetka ekspedicije. Više detalja potražite na: http://zk3.sp5drh.com/index.html. Po povratku kući Jacek i Marcin će raditi iz Apie na Samoi znakovima 5W0AF i 5W0AG.

Puno više DX vijesti možete naći na web stranici: http://www.dx-world.net/,kao i na mnogim drugim stranicama posvećenim DX ekspedicijama.

QSL, DX, DiplomeUREĐUJE: Zlatko Matičić, 9A2EU


Oni koji prate Program Hrvatska Flora Fauna, sjetit će seda su članovi RK HFF od 3. do 6. listopada 2013. godine

organizirali ekspediciju po istarskim zaštićenim područjima. Tada su „aktivirane“ sljedeće reference: 9AFF-030 (posebni rezervat u moru, Limski zaljev), 9AFF-043 i 9AFF-044 (posebni rezervati šumske vegetacije Motovunska šuma i Kontija), posebni paleontološki rezervat, 9AFF-045 (Datule – Barbariga), te 9AFF-046 (posebni ornitološki rezervat Palud – Palu). Preostala dva istarska zaštićena područja, 9AFF-017 (Park prirode Učka) i 9AFF-001 (Nacionalni park Brijuni), ostavljeni su za drugi puta... Na 9AFF-017 nismo htjeli trošiti vrijeme (nije zahtjevna „aktivacija“), dok 9AFF-001 (Nacionalni Park Brijuni) zaslužuje posebnu pozornost i trud.

Preko klupske mailing liste razmjenjivali smo „glazbene želje“,a padali su prijedlozi o raznim aktivnostima, od Brijuna do Palagruže. U međuvremenu smo uspješno odradili Lonjsko polje, a „smiješio“ se Papuk (Geopark communication week). I jedna i druga aktivnost zaslužuje poseban osvrt jer smo obje ostvarili u suradnji i potpori odgovarajućih javnih ustanova. Uz Lonjsko polje (9AFF-012), posjetili smo i njegove Posebne ornitološke rezervate Rakitu (9AFF-097) i Krapje Djol (9AFF-096), a kod Papuka (9AFF-014) i po prvi puta Posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine (9AFF-093).

Na Brijunima sam zadnji puta bio 2000. godine (kao član ekipe 9A2000B) i kada su se oni iskristalizirali kao realan klupski plan, pristupili smo pripremama. Prvi, a možda i najveći problem, bio je smještaj ekipe, čiji je broj brzo rastao. Ovdje ću zanemariti pokušaje da se smjestimo na južnom dijelu Velog Brijuna... Otok Kotež (Kozada) je dostupan i bez posebne dozvole, no, ne vrijedi za IOTA Program, a željeli smo biti zanimljivi i IOTA „lovcima“.

Naša korespondencija s Upravom Nacionalnog parka Brijuni bila je brza, ugodna i učinkovita. Uz objašnjenje da sam „već boravio na Velom Brijunu i Jerolimu“ ravnatelj nam je predložio otok Mali Brijun kao bazu za smještaj naše ekipe. Odmah smo utvrdili prihvatljivu cijenu prijevoza opreme i ljudi brodom NP Brijuni od Fažane do Malog Brijuna. Određen je i termin ekspedicije: od 16. do 18. svibnja

Ekspedicija na Brijune

Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA

2014. godine. Sljedeći dan, s voditeljem Službe nazora i zaštite dogovorili smo sve ostale potankosti: boravak će biti besplatan u dva od nekoliko napuštenih vojnih objekata (trebamo ponijeti samo vreće za spavanje), te mogućnost prijevoza od baze do susjednih otoka. Dužni smo se ovdje zahvaliti našem prijatelju Bokiju, 9A3KB, koji nam se ponudio za prijevoz i bio voljan uložiti znatan trud kako bismo ostvarili plan.

S obzirom da nikada sve ne može ići glatko, saznali smo da je u prekidu glavni energetski kabel od Velog do Malog Brijuna, te da postoji mogućnost da ne bude osposobljen do našeg dolaska. I nije bio.

Konačno, pristupili smo izradi popisa opreme koju ćemo ponijeti i plana prijevoza do Fažane. Zbog obaveza na poslu, Branko, 9A3PM, otkazao je svoje sudjelovanje, tako da će na Brijune poći sljedeći članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna: Anica, 9A7SSY, Marijan, 9A1MB, Boris, 9A2GA, Ivica, 9A2HW, Franjo, 9A2MF, Mladen, 9A2NA, Daki, 9A2WJ, i Emir, 9A6AA. S obzirom na to da su Anica, Franjo i Mladen relativno blizu Brijuna, sačekat će nas u Fažani. Daki će pokupiti Ivicu i Borisa, a ja ću poći u Karlovac po Marijana.

Tijekom priprema za ekspediciju dosta smo razgovarali o prijedlogu pozivne oznake. Željeli smo da na neki način simbolizira lokaciju. Nakon nekoliko mogućnosti odlučili smo da to bude 9A14B, tako da pozivna oznaka bude zanimljiva i ljubiteljima WPX programa. Naravno, „B“ kao Brijuni, a broj „14“ će predstavljati isto toliko otoka brijunskog arhipelaga. Lokacija već nosi tri zanimljive reference: EU-110, 9AFF-001 te CI-063, tako da je pozivna oznaka time dobila dodatnu težinu.

Oprema koju nosimo je sljedeća: uz Mladenov WARC rotary dipol te brojne razne žičane antene (s gubitkom Branka, ostali smo i bez spiderbeama), 3 agregata (2 × 1 KW + 0,8 KW) s 40 litara goriva te postaje: FT-900, FT-897, IC-7000, 706MK II, TS-50, DX-70 i TS-870. Ovo je ekspedicija na koju se ne ide svake godine i nismo smjeli stvar prepustiti slučaju (radijskih postaja nikad nije previše). Bilo je tu nekoliko antenskih stupova (ukupne duljine 45 m), oko 150 m koaksijalnih kabela, 5 prijenosnih računala, 4 „poljska“ stola i 4 stolice,... Pojačalo nismo nosili, dakle, zadovoljit ćemo se sa 100 W. Hrana je posebna priča. Sami ćemo si spremati obroke, a donacija 15 kg kruha koju je Marijan dobio od jedne karlovačke pekarne i Borisova „hrpa“ narezaka, dobro su nam došli... Uglavnom – gladni nismo trebali bili.

Dolazak i prvi susret cijele ekipe u Fažani ojačao je naš timski duh. Bio je to moj drugi dolazak u Fažanu. Prvi je bio kada smo prije 14 godina s Velog Brijuna radili kao 9A2000B. Oko nas dosta turista. Znatiželjno gledaju našu karavanu koja se polako probija do mola. Uočivši gliser NP Brijuni s dva rendžera u luci koji čekaju upravo nas,

Otoci iz ptičje perspektive

QSL-kartica koja je izrađena u suradnji s Upravom NP Brijuni.

QSL, DX, Diplome


dodatno nas je razveselilo: još jedan dokaz da sve teče po planu. Dok se prva grupa s dijelom opreme ukrcavala u plovilo, obavili smo tehničke formalnosti u predstavništvu NP Brijuni. Mada je kapetan plovila rekao da se možemo ukrcati svi zajedno, to sam odbio. Smatrao sam da je bolje to učiniti u dvije ture. Osim toga, dok se prva grupa prevozi, druga mora preparkirati vozila. I popiti pravu kavicu... Pripomogao nam je i Mauro, 9A2PU, zbrinjavajući naše automobile (to je i u Fažani veliki problem).

Za četrdesetak minuta svi smo bili na malobrijunskom molu, gdje nas je dočekao domar i uputio u objekte. Prenijeli smo opremu, odredili razmještaj članova i prionuli na postavljanje antena. Time je isti dan, 16. svibnja, oko 1700Z, pozivna oznaka 9A14B bila prvi puta u eteru...

Postavivši prvu antenu za 40 m područje, započeli smo s radom. Nakon nekoliko naših postaja, javljaju se i ostali: IW5DOK, I6NOY, UA1AJW, LZ3SM, RW6ATD, SP9NLQ, PD1BM, EA7JRY, DL5CT, itd. i kreće pile-up. Uskoro je postavljena i antena za 30 m, pa se pozivna oznaka 9A14B i tamo čuje, a nedugo nakon toga i na 15 m. Oni koji sudjeluju u aktivnostima s „poljskim“ uvjetima, znaju da tada nastupa smirenje uz osjećaj da je ekspedicija (već) uspjela.

I dok su tri operatora najčešće bili za postajama, ostali su provodili vrijeme u razgovorima s domarom, snimajući plahe muflone ili istražujući otok. Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem te je njegova ukupna površina oko 33,9 km². Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8 km. Podsjetimo da Park obuhvaća otoke Veliki Brijun (CI-139), Mali Brijun (CI-063), Sv. Marko (CI-579), Gaz (CI-279), Okrugljak (Obljak, CI-281), Supin (CI-576), Supinić (CI-575), Galija (CI-278), Grunj (CI-280), Vanga (Krasnica, CI-045), Pusti (Madona, CI-282), Vrsar (CI-283), Sv. Jerolim (CI-114) i Kozada (Kotež, nije IOTA, CI-181). Ukupna površina svih otoka je 7,4 km². Kako sam već pojasnio, otok Kozada ne podliježe strogim pravilima dolaska i boravka kao ostali iz skupine. No, s obzirom da zbog male udaljenosti od kopna (manje od 200 m) nije na IOTA popisu (na njega nismo ni računali). Najrazvedeniji su otoci Veliki Brijun (25,9 km) i Mali Brijun (8,3 km). Mali Brijun, površine cca. 100 ha, nekad je bio sastavni dio Velikog Brijuna. Danas su dva otoka odvojena kanalom Tisnac, širine 120 m, dubine 2...3 m. Obale su im uglavnom niske i kamenite, ali lako pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska.

Jedan od dva objekta koje su nam dali na raspolaganje. Složna ekipa Radiokluba Hrvatska Flora Fauna. Stoje, s lijeva: Boris, 9A2GA, Emir, 9A6AA, i Mladen, 9A2NA.

Sjede: Marijan, 9A1MB, Daki, 9A2WJ, Anica, 9A7SSY, Franjo, 9A2MF, i Ivica, 9A2HW.

Emir, 9A6AA, i domaćin, domar na Malom Brijunu koji je nedavno preuzeo ovu dužnost. Nakon 25 godina

provedenih na otoku, stari domar je otišao i mirovinu.

U očekivanju prijevoza prema Fažani: dio opreme.

Obilazimo otok. Na mnogim mjestima on je otvoren udžbenik povijesti. Monumentalna utvrda Fort Brioni Minor, sagrađena od betona i čelika, zorno svjedoči o ne tako davnoj prošlosti. Na pojedinim mjestima nalazim kamene međaše s uklesanim K.u.K. (Kaiserlich und Königlich – carski i kraljevski; povijesni pojam koji se odnosi na Austro-Ugarsku monarhiju), a na drugoj su strani slični oblikom, ali s crvenom zvijezdom i natpisom „Prateći vod“, podsjećaju na bivšu postrojbu JNA koja je tu dugo godina bila smještena. Ipak, utvrda Fort Brioni Minor ostaje trajnim i neuništivim spomenikom. Malo povijesti: Fort Brioni Minor je, uz Fort Tegetthoff na Velom Brijunu, činio najzapadnije utvrde prvog sustava obrane austrougarske ratne luke u Puli, koja se nalazila u sektoru VIII. Obalne regije Pula, a klasificirana je kao obalna oklopna utvrda.Utvrda se gradila tijekom posljednjih pet godina devetnaestog stoljeća te je nakon završetka gradnje postala najvećom austrougarskom utvrdom na Jadranu. Dimenzije utvrde su 175 × 90 m, a u njoj je boravila posada od 12 časnika i 530 vojnika. Štitilo ju je 20 topova velikog dometa.

QSL, DX, Diplome


Mada se u posljednje vrijeme tijekom turističke sezone utvrda koristi kao pozornica kazališta Ulysses na kojoj se prikazuju poznate predstave, nismo se mogli osloboditi dojma da su intervencije na utvrdi načinjene u tu svrhu, narušile sklad ove monumentalne građevine. Po cijelom otoku vide se ostaci uskotračnog kolosijeka kojim je nekada dostavljalo streljivo za tvrđavu i njezine topove. Na utvrdi se pak vidi širi kolosijek po kojem se kretao veliki top kako bi mogao pucati na razne strane... Vrijeme teče i sve odlazi u povijest, a zbog nebrige u propast...

Objekti koji su nam na raspolaganju su tipične prizemne građevine kakve koristi vojska. Nažalost, zadnjih 20 godina neki su izvan uporabe, pa je zub vremena učinio svoje. Zadnji je trenutak da se nešto učini jer se na nekim mjestima krov već urušio. Dio koji smo dobili na raspolaganje izvrsno je poslužio našoj namjeni. Čak je i prijatelj koji je poznat po noćnom QRM-u, dobio svoju sobu, nedaleko od jednog od agregata (!).

Mada je temeljni razlog ekspedicije 9AFF Projekt, bila bi šteta ne „aktivirati“ još poneki otok i probuditi „uspavani“ IOCA Program. Te bi se aktivnosti ionako računale i za 9AFF, ali također i za IOTA Program. Okvirni dogovor i suglasnost već smo dobili, no vremena nije bilo na pretek. Odredili smo trojac koji će napraviti „invaziju“ na Okrugljak (aka Obljak, CI-281), Supin (CI-576), Supinić (CI-575). Bit će to Marijan, 9A1MB, Franjo, 9A2MF, i Mladen, 9A2NA. Jedan agregat, štap od fiberglasa i nešto žice bit će im dovoljno. Naravno, i skiper i njegov omanji čamac. Ta aktivnost je obavljena u subotu, 17. svibnja od 0800 do 1300Z. Radilo se oznakama 9A1C/p i 9A1WFF/p, a „aktivatori“ su se sretno vratili s 500 veza u dnevniku rada. Drago mi je da će baza podataka (radioveza) biti još bogatija. Svi će dnevnici završiti na Sovi (popularni naziv za našu web stranicu, koja, zahvaljujući Radovanu, 9A2SC, „vrti“ dnevnike, obrađuje diplome, a nama administratorima daje pregršt korisnih podataka; www.9aff.sova-projekt.hr).

S obzirom na to da u svim našim ekspedicijama nije u prvom planu iscrpljivanje operatora, nego, kroz ugodno druženje članova Kluba, promocija 9AFF Programa, ni ovoga puta nije bilo nikakvih pritisaka u radu. Radio je tko je želio i mogao prema sklonostima. Rezultat takvog pristupa nisu impozantni podaci. Tome je samo djelomično kriva kiša koja je drugi dan rominjala. Odrađeno je 69 entiteta iz 25 CQ zona, a stanje po bandovima je prikazano grafički. Na 12, 17 i 80 metara smo odradili simboličan broj veza. Zanimljivo je da je najviše zemalja (56) rađeno na 30 m (dakle, telegrafijom), a najviše veza (preko 1 000) na 40 metara.

U nedjelju ujutro, polako sakupljamo stvari. Žica „k’o u priči“...Do samoga kraja ostavljamo jednu postaju i operatora da i dalje radi. Zadnje veze održavamo u 16.30 sati, na 30 m. U dnevnik rada zadnji „ulaze“ I4JHG, DL5CL, RV3LK, US8UX. Domar dovozi mali traktor s prikolicom olakšavajući nam tako prijevoz opreme do mola. Kao i uvijek do sada, počistili smo iza sebe te ponijeli i vreće sa smećem. Nitko ne bi pomislio da je tu 3 dana (i noći) boravilo 8 osoba.

Povratak je protekao prema planu: ekipu i opremu prebacili smo u dva navrata do fažanske luke, gdje su nas čekali Mauro, 9A2PU, i Boki, 9A3KB. Tijekom druženja u obližnjem restoranu analizirali smo akciju jer je to bio zadnji trenutak da smo svi skupa. Franjo i Anica su inzistirali da svratimo u njihovu Brtoniglu, što, poznavajući Aničine kuhinjske čarolije, nismo mogli odbiti.

Član naše ekipe i dugogodišnji radioamater Ivica, 9A2HW, ovako je ukratko iznio svoje dojmove: Prijevoz i brod su štimali bez problemai pri polasku i povratku. Iako nismo išli na rezultat, čudo je da smo samo s nekim dipolima i rezonantnim home made antenama napravili toliko veza. Postaje snage do 100 W i tanki RG58 C/U kabeli služili

Kod aktivacije otoka Supinića , imali smo i četvrtog operatora. Nismo ga primijetili sve do početka rada jer je imao savršenu maskirnu uniformu...

I nije radio QRM..., kaže Mladen, 9A2NA, pokazujući fotografiju galebića, smještenog pored produžnog kabela.

Daki, 9A2WJ, u svome elementu

Broj veza po bandu Brojentiteta po pojedinom bandu Broj veza prema vrsti rada

QSL, DX, Diplome


nas cijelo vrijeme bez ijednoga kvara. Vrijeme nas je poslužilo. Dobro isplanirani termin za rad bez vrućine i hladnoće. Nismo imali nikakvih posebnih zahtjeva i očekivanja, samo da dođemo do lokacije i radimo... Bio je užitak raditi u pile-upu. Bilo je lijepo.

Zahvalni smo Upravi Nacionalnog parka Brijuni što su s razumijevanjem prihvatili našu ideju te nam omogućili ugodan boravak na Malom Brijunu. U drugim okolnostima to nam ne bi pošlo za rukom. Time smo pokazali i drugim radioamaterima koji imaju slične sklonosti, da vrata suradnje s javnim ustanovama moraju ostati otvorena. Naravno, treba znati „pokucati“ na pravi način. Zadnjih mjeseci nailazili smo na razumijevanja i kod uprava Parkova prirode Medvednica, Lonjsko polje i Papuk, te Nacionalnog parka Plitvice. Nedavno smo od javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije (Natura Jadera), vrlo brzo dobili tražene informacije. Uvjereni smo da će naša iskustva pomoći i drugim ekipama koje se odluče na slične akcije. Kada govorimo o suradnji i zahvalama koje upućujemo raznim institucijama, svakako moramo spomenuti i zagrebački Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, bez čije bi potpore brojni planovi i akcije Radiokluba Hrvatska Flora Fauna ostali samo naše neostvarene želje.

Naša pozivna oznaka 9A14B vrijedi do kraja 2014. godine. Već „padaju“ ideje da se nakon ljeta još jednom zaletimo na Mali Brijun!

Kada su na 9AFF listu počela dodavanja novih područja, jedno od njih je posebno

zapelo za oko našem kolegi Damiru, 9A1AR. Radilo se o Čorkovoj uvali, prašumi u okviru NP Plitvička jezera. To područje je na našu listu dodano kao 84., zaštićeno je još 1960. god. i ulaz u njega dopušten je samo u okviru znanstvenog proučavanja. Veliko je 80 hektara, a uglavnom se sastoji od jela starih i preko 300 godina i bukvi starih preko 500, pa čak i 600 godina.

Iako smo od 1. 1. ove godine, kada je nova lista stupila na snagu, posjetili i bili „aktivni“ iz čak 10 od novododanih 14 područja, Čorkova uvala je trajno bila najveća Damirova želja. Naravno, zbog nadmorske visine i snijega i kiše, čekali smo da se vrijeme proljepša i da organiziramo izlet na Plitvička jezera. Damirov brat, Dubravko, 9A7PPD, preuzeo je obavezu dogovaranja termina. Prvi termin koji nam je odgovarao morao je otpasti zbog Plitvičkog maratona jer su rendžeri bili zauzeti organizacijom i nismo mogli dobiti vodiča. Zato je dogovor pomaknut za tjedan dana, na 8. 6. 2014. Budući da je i prognoza najavljivala bolje vrijeme, prihvatili smo se organizacije.

Kad smo već na Plitvicama, onda je prilika da se „aktiviraju“ i one, posebno zato što

Po Plitvicama gor i dolPiše: Marijan Begedin, 9A1MB

Trajan i (ne)uništiv spomenik: utvrda Fort Brioni Minor

Mali odmor i slika za uspomenu

QSL, DX, Diplome


RK Duga Resa nema „aktivirana“ ni Plitvička jezera. Za put su nas se javila šestorica. Uz braću bismo išli i 9A3QL – Ivica, 9A6Z – Ivan, 9A5IGY – Igor i ja, 9A1MB. Za nas šest i dva kluba treba minimalno 400 veza iz svakog područja i procjenjujem da to ne možemo napraviti u jednom danu. A nije nam ni sila. Ivanovi prijatelji (roditelji snahe) imaju kuću u Sertić Poljani i tamo možemo prespavati. Tako u subotu možemo „aktivirati“ Plitvice, a u nedjelju idemo u Čorkovu uvalu. Taj se prijedlog prihvaća, ali Damir ne može doći u subotu, nego će nam se pridružiti u nedjelju ujutro oko 08:00. S njim će doći i Igy da ne putuje sam. U petak pred put i Ivica otkazuje subotu i prebacuje se na nedjelju.

U petak i subotu nabavljamo potrebne namirnice, pakiramo se i nešto iza 16:00 u subotu krećemo na put. Budući da nas je samo trojica, u prtljažniku nije strašna gužva i stvari su relativno lako stale u automobil. Dio toga će doći idući dan (hrana za nedjelju i neke druge sitnice) i okupani popodnevnim suncem lagano startamo. Već nakon par stotina metara nailazimo na prve dečke u plavom koji radarom smiruju nervozne vozače i to nam je opomena da pazimo po putu. Do Slunja smo ih prošli još 5-6. Pa ti vozi brzo ako smiješ (čitaj: ako imaš viška „love“)! Kako nam se nimalo ne žuri, lagano krstarimo cestom. Prometa ima, ali ništa posebno. Usput saznajemo da domaćini tek kreću iz Zagreba što znači da ćemo mi tamo biti prije njih. Uskoro prelazimo Rakovicu i skrećemo desno prije plitvičkog mosta. Za par kilometara smo u Sertić Poljani i, unatoč preporuci navigacije da skrenemo desno, prolazimo ravno i skrećemo na idući neasfaltirani put i zaključujemo da smo promašili. Vraćamo se na glavnu cestu i idemo još malo dalje i dolazimo do izlaza iz sela. Vraćamo se do asfaltiranog odvojka i uskoro stižemo na odredište. Pozdravljamo se sa susjedima koji se Ivana i mene sjećaju s prošle „aktivacije“,

2010. god., i iskrcavamo stvari. Hranu i piće u kuću, a antene i stanice na travnjak.

Podižemo štap s inverted V antenom za20 i 40 m, a Dubravko me usput obraduje da je i meni napravio jednu takvu antenu. Već ima nešto vremena kako je to obećao i, evo, ispunio je obećanje. Nakon podizanja antene (i stijega na vrhu po prvi put) instaliramo ostalu opremu i palimo stanicu. Ali SWR nije dobar. Na 20 m je u redu, ali na 40 ne valja. Iako s koaksom koji je spojen nisam do sada imao problema, sumnjam najviše na njega. No, da bismo bilo što utvrdili, antena mora dolje. Dudo spušta štap i skida sve vezice. Ja već pripremam drugi koaks, ali utvrđujemo da jepukao spoj na žici za 40 m i naravno da SWR ne može biti dobar. Sa sobom nemamo lemilo i moramo promijeniti antenu. Ja imam naš standardni dipol koji je već odradio tisuće i tisuće veza, ali sad nam je i prilika da isprobamo i testiramo novonapravljenu antenu. Brzo zamjenjujemo antenu i ponovo ju podižemo u zrak.

U međuvremenu stižu i naši domaćini. Dok domaćin ide po vodu na izvor, domaćica nas nudi ukusnom pitom od jabuka. Punih usta počinjemo vikati CQ i polako punimo

dnevnik rada. Ima i dosta naših stanica, a i mi stalno najavljujemo sutrašnju „aktivaciju“ tako da tek sutra očekujemo pravi pile-up. Komarci nam doista „piju krv“pa se mažemo i oblačimo, a ubrzo postaje sve hladnije. Kako se mrači, šaljemo Dubravka za roštilj, a Beli i ja zovemo. Javlja mi se i jedan PT što je znak da je antena odlična. Kasnije Beli radi i nekoliko Japanaca, našeg starog prijatelja ZL1SLO s Novog Zelanda i jednog Amerikanaca. U međuvremenu se potpuno smračilo i Dudo završava roštilj u potpunom mraku. Srećom imamo dovoljno baterija da meso ne pregori. Nakon ukusne večere vraćamo se stanici. Hladno je i treba obući jaknu. Ja sam ponio samo trenirku pa se dodatno zaogrćem dekom. Kako je noć odmicala, sve je manje veza i sve hladnije pa prekidamo s radom, spremamo opremu i odlazimo na spavanje.

Ustajanje je ujutro u 06:30. Umivamo se, peremo zube i odlazimo još malo na stanicu dok ne dođe ostatak ekipe. Ovaj put PPS postavljamo iza kuće da ne budimo ukućane i opet nižemo veze. Iza pola osam spremamo stvari, spuštamo antenu i pakiramo se za polazak. Dolazi i drugi dio ekipe i krećemo na dogovoreno mjesto i susret s vodičem.

PPS pod nadzoromBorba s pile-upom

PPS u 9AFF-006

QSL, DX, Diplome


On je već na raskršću i nakon pozdravljanja i upoznavanja sjeda na motor (Tomos automatik) i ide ispred nas. Nisam vjerovao da može biti toliko brži od nas. Neprekidno nas je morao čekati jer smo, unatoč relativno dobrom makadamu, zbog težine i male visine par puta zastrugali po tlu. A on je s lakoćom zaobilazio rupe i povremene vododerine. Ukupno nas je čekalo oko 5 km makadama do Lugarnice. Iz šume smo izbili na veliku livadu i objekt na njoj. Predivna velika livada okupana suncem i mjestimične jele, koje izgledaju kao da ih je netko nacrtao. No, naše područje nalazi se oko 1 km od Lugarnice i sada predstoji najteži dio puta. Najviše me mučilo kako ćemo se s opremom probiti kroz gustu šumu. Tako smo bar mi mislili. Naime, do područja ipak vodi put koji smo prošli oko 200 m prije Lugarnice i koji nije neprolazan. Odlučujemo da jedan auto ostaje, a da drugi ide dokle može. Dudo s Oktavijom odlazi naprijed, a mi svi ostali pješice za njim. Tako ćemo opremu morati puno kraće nositi nego što smo planirali. Najveći problem su nam akumulatori i solarni paneli i svaki metar je dobrodošao. Nakon desetak minuta hoda dolazimo do auta, a on se nalazi upravo na početku Čorkove uvale. Tu je raskršće dvaju putova. Lijevo ide prilično zarastao put koji se koristio za eksploataciju, a ovaj kojim smo došli zavija udesno i uzbrdo te se gubi iza zavoja. Tu smo na maloj čistini i idealno je da postavimo antenu i PPS. Prvo se slikamo kod drveta s oznakom 1. To je početak Čorkove uvale koja se od tuda proteže 600-tinjak metara uz desnu stranu puta. Iako je rano, tek nešto iza devet, već je toplo. Sunce se još uvijek probija kroz grane visokih jela i smreka, ali uskoro će biti dovoljno visoko da nadvisi stoljetna stabla.

Budući da nas je puno (šest), brzo postavljamo opremu i krećemo u eter pola sata prije plana. Ispočetka nema velike navale, a i kasnije, kada smo morali ići po brojevima,

nije bilo velike gužve. Ali veze su stalno pomalo „kapale“ i nakon 150 veza na 40 m preselili smo se na 20 m i nastavili puniti dnevnik. U međuvremenu smo doručkovali na svježem zraku i dio ekipe se razišao po okolici. I sunce se diglo visoko i PPS nam nije više u hladu. Postavljam suncobran koji donekle pomaže, a onda dečki postavljaju nadstrešnicu. Velika je, ali vrlo brzo se ugrijala tako da je pod njom još toplije. Ujutro smo morali biti dobro obučeni, a sad se „kuhamo“. Kada smo završili s aktivacijom za 9A1C, prešli smo na 9A1D i relativno brzo završili potrebnih stotinjak veza. S obzirom na to da imamo još malo vremena, idemo završiti „aktivaciju“ za 006 – Plitvice. Nedostajalo nam je nekih 30-ak veza i to smo napravili s ove iste lokacije. Nalazimo se točno na granici Čorkove uvale, ali i duboko u središtu Plitvica. Ostalo nam je samo napraviti još 100 veza iz 9AFF-006 za RK Duga Resa. Plan je to odraditi dok se sprema roštilj u Sertić Poljani.

Pakiramo sve stvari, sakupljamo otpad (u stvarnom smislu – Ivica je našao jednu malu staklenku i jednu plastičnu flašu koje je pridružio našem otpadu – i gosp. Bandić bi mu na tom čestitao, samo da zna) i vraćamo se istim putem. Dubravko u autu ispred nas, a mi za njim pješice. Na raskršću se slikamo da olakšamo put nekoj sljedećoj ekipi i dolazimo do Lugarnice. Tu se ponovo susrećemo s civilizacijom (na jednom mjestu ima signala za mobitel). Zovem bazu da upale vatru (Beli ne može jer 095 nema signala) i slikamo se kod table. Sve zajedno nas slika naš vodič, Ivan Čorak, rođen u Čorkovom selu nedaleko od Čorkove uvale. Tu se rastajemo od njega. Zovemo ga na roštilj, ali on ne želi. (Valjda ga izludjela hrpa čudaka koja je grlila bukve i vikala u eter!) Još se jednom slikamo na povratku s makadama na asfaltiranu cestu i ubrzo stižemo u bazu.

Vatrica već gori. Brzo podižemo antenu

i postavljamo PPS, a Damir se prihvaća roštilja. Taman kad je meso bilo pečeno, i mi smo u dnevniku prešli broj 100. Nakon još par veza gasimo stanicu i svi zajedno odlazimo na ručak. Za vrijeme ručka razvila se rasprava o tome tko je bolje spremio roštilj, ali ja osobno odbijam takve rasprave. Kako bi rekla moja supruga: „Najbolji ručak je onaj koji spremi netko drugi!“ A kako je ubrzo gotovo sve nestalo, ne bi trebalo dvojiti je li bilo dobro ili ne. Nakon ručka smo spustili antenu, spremili stvari, pozdravili se s našim domaćinima i krenuli put Karlovca. Oko 19 sati stigli smo svojim kućama, iskrcali stvari i razišli se.

Prošla je još jedna „aktivacija“ (zapravo ukupno četiri) i ostale su lijepe uspomene. Toliko smo puta tijekom dana spomenuli najveće stanovnike Čorkove uvale i okolnih šuma – medvjede, ali ih srećom nismo sreli. Bilo nas je relativno puno, šestorica i dva kluba pa smo morali napraviti minimalno 800 veza (400 po području). Na kraju se brojčanik zaustavio na preko 850 veza. Neki su osvojili prvu „aktivatorsku“ diplomu (9A3QL), a Igyju su to bile prve „aktivacije“. „Aktivirali“ smo zadnje „neaktivirano“ područje s liste i sada nekoliko radioamatera ima ostvarene veze iz svih hrvatskih zaštićenih područja koja se nalaze na našoj listi. Čestitamo im na tome.

Naravno, ne smijemo zaboraviti ni djelatnike NP Plitvice koji su bili vrlo susretljivi, a posebno se zahvaljujemo vodiču, gospodinu Ivanu, i nadam se da će se naši putovi opet nekom prilikom spojiti. Imali smo priliku vidjeti drugačije Plitvice, a sigurno će i neki od radioamatera koji su nas radili poželjeti vidjeti ljepotu područja koje smo „aktivirali“. Mi ćemo se sigurno vratiti.

I na kraju, ili na početku, veliki 44 svima koji su nas odradili, ali i svima onima koji su nas zvali, ali ih, nažalost, nismo čuli. Popravit ćemo to nekom drugom prilikom.

Na ciljuPovratak

QSL, DX, Diplome


Nakon subotnjeg, „mokrog“ARDF natjecanja u Ludbregu na 80 m,

čekalo nas je nedjeljno natjecanje na 2 m u Međimurju.

23. Otvoreno ARDF prvenstvo Međimurje 2014. održano je u nedjelju, 18. 5. 2014. na području Bukovca. Okupljanje i start natjecatelja bili su na nogometnom igralištu NK Plavi, a cilj i završni dio u OPG Sršan – „Gumač“. Odabir terena i lokacije odašiljača dovršene su u prethodnom tjednu.

Osvanulo je i nedjeljno jutro i to popraćeno laganom kišicom. „Zar ćemo i danas biti mokri?“, upitao sam se zabrinuto u 5 sati ujutro, ali što je, tu je. Kako je vrijeme odmicalo i približavalo se vrijeme odlaska na teren, kišica je prestala i počelo se vedriti. Nitko sretniji od mene. Ipak će to biti sunčana nedjelja!

U 7:00 sati su startni odašiljači i dio opreme ukrcani u automobil. U 7:15 sati stiže posada triju odašiljača. Preostala oprema se žurno ukrcava u njihovo vozilo i krećemo na startno mjesto – nogometno igralište NK Plavi u Bukovcu. Tamo nas čekaju još dvije posade: ekipa starta i cilja. Svima je podijeljena pripadajuća oprema za nesmetano postavljanje starta i cilja.Posada odašiljača TX2 je pomogla postaviti odašiljač TX3. Posada odašiljača TX5 se uputila na sredinu terena te isti instalirala. Zatim je bio postavljen odašiljač TX1,

23. ARDF prvenstvo Međimurje 2014.Piše: Branimir Vinko, 9A2UP

a na kraju i odašiljač TX4 – najudaljeniji (tražila ga je kategorija M21).Na lokaciji odašiljača TX4 su odslušane relacije svih odašiljača. Sve je radilo besprijekorno. Tek tada sam odahnuo. Najvažniji dio je odrađen i sad možemo mirno dočekati natjecatelje i provesti ga po predviđenoj satnici.

Od prijavljenih 26 natjecatelja, stiglo ih je 23, i to iz Ludbrega, Bjelovara, Križevaca, Pazina, Zagreba, Kaštilca, Murskog Središća, te iz Slovenije, iz Ormoža i Ljutomera.Nakon prijava, podjele startnih brojeva i SI čipova izvršena je provjera „pušaka“, tj. radiogoniometara, prijamnika s usmjerenom antenom.Nakon što su prijamnici odloženi, izvršena je zadnja kontrola rada odašiljača. Budući da je sve radilo kako treba, u predviđeno je vrijeme pozvana prva startna grupa i natjecanje je moglo započeti. U 10:30 sati su krenuli natjecatelji iz prve startne grupe. Zadnja startna grupa je ispraćena u 11:10 sati.I ekipi na startu je laknulo. Nakon zaslužene okrijepe, počeli su pospremati startni koridor, vaditi metalne šipke i namatati pvc trake.Nakon toga su se preselili na cilj, gdje se slijedio nastavak. Nakon nekog vremena su počeli pristizati prvi natjecatelji.

Na startnom području sam ostao do isključenja odašiljača i povratka posade odašiljača TX5. Tek tada sam se uputio na cilj. Do tada su već pristigli svi natjecatelji.

Nakon predaje SI čipova i startnih brojeva, slijedio je odmor, presvlačenje i okrjepa, uz obavezno prepričavanje završenog „lova“ na međimurske „lisice“. Toplo sunce i lijep pogled na okolna brdašca i vinograde proljepšalo je boravak natjecateljima u Međimurju.

Nakon isteka vremena za pritužbe, izvršena je „podjela odličja“ i pehara za klupski plasman. Podjela odličja je u navodnicima zbog toga, što je organizator imao samo jedan set medalja (i to za fotografiranje). I sve to zbog racionalizacije troškova. Ranijih godina je ostajalo puno medalja s ugraviranim datumima, koje su kao balast ostajale organizatorima. Nakon podjele medalja i fotografiranja, medalje su vraćene, kako bi se sve kategorije mogle fotografirati. Podjela pravih medalja i diploma je održana na PARGH-u, u Velikom Broćancu. Nakon podjele pehara za klupski plasman, uslijedilo je zajedničko fotografiranje svih sudionika za sjećanje na još jedno lijepo druženje i boravak u prirodi.

Analizirajući kategorije, vidljivo je da je najviše natjecatelja u starijim kategorijama. Ta spoznaja zabrinjava i upozorava da moramo poraditi na obuci najmlađih kategorija natjecatelja i na taj način omasoviti natjecanja. Sjećam se vremena, kad je na natjecanjima bilo i do 60 natjecatelja. Hoćemo li uspjeti u tome ovisi o nama i našem entuzijazmu. Nadam se da nismo zaboravili što je to.

Sudionici Prvenstva

QSL, DX, Diplome


Dugogodišnje prijateljstvo članovaRK Aranyhomok i RK Nikole Tesla

Bjelovar rezultiralo je odličnim druženjem i dobrim natjecanjima za uskršnje praznike.

U petak, 19. 4. 2014., u 5 sati avanturu su započeli Stipe i Vedran kada su krenuli iz Zagreba put Nove Rače gdje su im se oko 7 sati pridružili Tihomir, Kristina, Željko i ja. Nakon 5 sati vožnje uživali smo u finim delicijama Mađarske (ribljem paprikašu, a neki i nekom mesnatom obroku) u Kígyósi Csárdi. U 13 i 25 stigli smo na svoje odredište u Agasegyhazi gdje nas je dočekao domaćin i pokazao nam gdje se možemo smjestiti.

Mogućnost da se smjestimo prije natjecanja smo iskoristili da napušemo „luftiće“ i da se malo odmorimo.

Avantura zvana HU HUPiše: Željka Krupka

foxoringa, kiša je čekala prvi start. Uz nekoliko pokušaja izgovaranja mog imena starter me (nekako) prozvao na start. Nepromišljenost na startu me odvela k situaciji da sam pronašla TX3, a nakon njega TX 1F i TX 5F. Tada sam postala svjesna da pronalazim krive odašiljače jer slušam krive odašiljače. Nakon ove spoznaje promijenila sam frekvenciju, vratila se do TX3 i krenula napokon u svoje natjecanje kako treba. Šetnja terenom je bila zanimljiva i ugodna. Stipe se na sprint natjecanju najbolje snašao te osvojio treće mjesto.

Nakon odmora i ručka, subotnje poslijepodne bilo je rezervirano za natjecanje na 144 MHz. Ovo je za mene ponovno bila lijepa lagana šetnja. Nakon snimanja i ucrtavanja smjerova, odlučila sam pronaći samo 3 odašiljača, što sam na kraju i uspjela. Bilo je teško ne potrčati po onom ravnom terenu, ali ipak sam ostala na šetnji. Sunce, pijesak i dno Panonskog mora bilo je dovoljno za uživanje u prirodi. Najbolje plasirani Hrvat bio je Tihomir koji je osvojio treće mjesto.

U nedjelju ujutro održano je natjecanje na 3,5 MHz. Kako obično djeca na Uskrs traže skrivene slatkiše i šarena jaja koje im je donio „zeko“, tako smo mi na uskršnje jutro, kao malo veća djeca, tražili po šumi prizme (šareno platno) koje nam je sakrio István Börcsök.

Vrijeme se je mijenjalo od hladnog vjetra ujutro do sunca popodne i velikog pljuska poslijepodne.

Nasreću, tijekom natjecanja bilo je toplo te je ponovno bilo lijepo šetati šumom. Baš kao i na natjecanju na 144 MHz, nakon snimanja i određivanja smjerova odlučila sam ponovno tražiti tri odašiljača. Odluka da pronađem tri odašiljača promijenila se

Tihomir Despetović i Željka Krupka

U 15:00 je bio polazak na start Foxoringa. Naše jake muške snage, Tihomir, Stipe i Željko, spremno su čekali start. S prvim startom počela je i kiša. Kristina mi se pridružila u naumu da odem do TX 1F gdje smo se smjestile u gustiš (malo „žešći“ grm) kako bismo čekale natjecanje (naravno, u prvom redu naše dečke) te ih fotografirale i snimale. Neki natjecatelji su ju pronalazili bez problema, dok su se neki malo više mučili. Nekima su karte ostajale u granju, a neki su dolazili poderanih dresova (očito su mađarski grmovi dovoljno žestoki). Tihomir se odlično nosio s jakom konkurencijom te osvojio drugo mjesto.

Večer je bila rezervirana za druženje s prijateljima iz Mađarske i prepričavanje raznih dogodovština sa staze i prijašnjih natjecanja.

U subotu u 8:30 bio je polazak na start sprint natjecanja. I baš kao i na natjecanju

Karta foxoringa

Stipe Predanić

ARGUREĐUJE: Željko Belaj, 9A2QU


u trenutku kada sam na putu za cilj shvatila da TX 2 kuca toliko glasno da ne može biti više od 200 m udaljen od mene.

Sreća Mađara da je osvojio prvo mjesto u najjačoj muškoj kategoriji (M21) trajala je jako kratko. Uslijedio je „hladan tuš“ i saznanje da je pobjedu ipak odnio Stipe sa 62:58 s pronađenim svim „lisicama“, a drugo mjesto osvojio Tihomir sa 67:21 (također sa svim „lisicama“).

Nakon što su se zbrojili sprint i obje trke klasike rezultati su bili odlični. Željko Belaj je osvojio 2. mjesto u kategoriji M60, Stipe Predanić je osvojio također 2. mjesto u kategoriji M21, a ja sam osvojila 3. mjesto. Zbog zdravstvenih problema Tihomir je morao propustiti trku sprinta što ga je definitivno odgurnulo od osvajanja odličnog plasmana u ukupnom plasmanu.

Četiri uzbudljive trke i tri zanimljiva dana završila su se novim iskustvima, novim prijateljima i lijepim uspomenama. S lijeva: Željko Belaj, Željka Krupka, Kristina Giacometti, Tihomir Despetović, Stipe Predanić

Radioamatersko događanje u organizaciji Radiokluba Pazin koje objedinjuje

ARG natjecanje, druženje i zabavni program, po sedmi je put ove godine održano pod imenom Istarska lisica 2014.Uvijek zanimljiv izazov organizacije ARG natjecanja i ove je godine sa zadovoljstvom prihvatila uhodana ekipa Radiokluba Pazin.

TERENTreće se godine zaredom Istarska lisica održava na terenu koji čini trokut između tri istarska sela u okolici Pazina: Zarečje, Pazinski Novaki i Brhaji. Unatrag nekoliko godina natjecanje se odvijalo južnije od Pazina, na podjednako zanimljivom terenu. Gledajući s veseljem unaprijed i prema promjenama, posljednja su natjecanja odrađena sjevernije od Pazina. Brdovit i parcijalno šumovit teren svake godine nemilosrdno umara natjecatelje koji ipak uspijevaju doći na cilj za manje od dva sata i dvadeset minuta, koliko je maksimalno trajanje natjecanja za pronalazak svih pet sakrivenih odašiljača.

Istarska lisica 2014.Piše: Marko Pernić, 9A8MM

PRIPREMEPoznati dvojac Igor, 9A3AXX, i Hrvoje, 9A6XX, pobrinuo se za sakrivanje „lisica“. Sad već klasičnih dva tjedna trčanja i

istraživanja terena rezultirala su otkrivanjem petnaestak novih pozicija za „lisice“, od kojih je kasnije izabrano deset najatraktivnijih. Posebno su se obradovali po završetku

2 dana, 2 natjecanja, 36 natjecatelja/8 klubova (144 MHz), 34 natjecatelja/9 klubova (3,5 MHz) /26. i 27. travnja 2014. godine.

Priprema, pozor, sad!

ARG


natjecanja kada nije bilo pritužbi na neucrtanost putova, težinu pronalaženja odašiljača ni nepristupačnosti putova. Predajnici za 144 MHz ove su godine posuđeni od Zagrebačkoga radioamaterskog saveza. Oprema za subotnje natjecanje na 3,5 MHz redovito se koristi na raznim treninzima te je, kao i ostala oprema za radiogoniometriranje, pod budnim okom Marka, 9A6NCM, koji je s veseljem prihvatio ulogu glavnog suca, sad već drugu godinu zaredom. U sudačkoj su ekipi također bili Gorana, 9A3ALO, koja dočekuje i otprema startne grupe, Lea, 9A5LEA, koja ju je u tome zamijenila u nedjelju, te Marko, 9A8MM, koji je osim obrade podataka, pratio i regularnost natjecanja.

U organizaciji svakog ARG natjecanja treba, osim o navedenom, brinuti i o cijelom nizu detalja koji zajedno daju sliku na razni

koju smo si zacrtali, a to uspješno rade Denis, 9A3BBW, Mladen, 9A3BIS, Antonio, 9A3BAK, Dragan, 9A2SX, i Mimi, 9A3AMI.

PRIJAVEIako smo navikli da se prijave primaju do nekoliko minuta prije početka natjecanja, podatak da se ove godine prijavilo gotovo dvadeset natjecatelja manje nego lani, nije posebno obradovao organizatore. Ukupno 36 natjecatelja dobilo je startne brojeve i pristupilo natjecanju.

oBRAdA PodATAKAVlastiti program za izradu startne liste svih je ovih godina u funkciji pa je i ove godine, prema dva unaprijed definirana algoritma, rasporedio natjecatelje u petnaest startnih grupa. Sva daljnja obrada podataka vršila se SportIdent opremom Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

Za taj je proces, kao i za izračun ukupnih bodova po klubovima, bio zadužen Marko (9A8MM). Ove je godine sva oprema radila ispravno, što je presedan u ovakvim natjecanjima.

SuBoTA: 3,5 MHzIz godine u godinu natjecatelji stižu prije dogovorenog vremena okupljanja. Ove su godine daleko prednjačili Ludbrežani, koji su na parkiralište iza spomen doma u Pazinu stigli rekordnih 2 sata prije vremena okupljanja, tj. gotovo četiri sata prije početka natjecanja. Toplo i sunčano vrijeme i dovoljno vremena za odmor od puta pogodovali su dobrom raspoloženju natjecatelja koji su predvođeni organizatorima krenuli prema startu. Za obradu podataka posebno zanimljiv podatak bio je da predajnici nisu sinkronizirani u 9:30 nego u 9:31,

Napetost prije starta

ARG


ali je nasreću izostalo objašnjavanje natjecateljima kojima se to čak učinilo simpatično. U subotu je kroz 10 startnih grupa (što je čak 5 manje nego prošle godine) startalo ukupno 34 natjecatelja (9 manje nego prošle godine) iz 9 klubova (2 manje nego prošle godine).

Na cilju su rezultati bili dostupni u stvarnom vremenu, na posebnom prijenosnom računalu koje je bilo pripremljeno i postavljeno u te svrhe. Ovog je puta samo 5 natjecatelja došlo izvan vremena, od kojih je Ante Bogdan zakasnio samo 23 sekunde. Najbolji u kategoriji seniora bio je Dominik Sopić s vremenom od 116 minuta i 56 sekundi za svih 5 pronađenih „lisica“. Slijede Stipe Predanić sa 117 minuta i 2 sekunde te Tihomir Despetović sa 117 minuta i 24 sekunde, što znači da su sva tri prvoplasirana na cilj došla unutar 30 sekundi. Iznenađenje natjecanja bio je i jedanaestogodišnji Filip Rajh, koji je bio najbolji u starijoj, M16 kategoriji, a ujedno i jedini od 7 natjecatelja u toj kategoriji koji se kandidirao za plasman.

Najbolja ekipa prvi dan bila je ekipa Radioklub Nikola Tesla iz Bjelovara s 56 osvojenih bodova. Drugo mjesto pripalo je domaćinima s 52 osvojena boda, dok su treći bili Radioklub Ludbreg iz Ludbrega s osvojenih 39 bodova. Nakon proglašenja

rezultata koje je bilo upriličeno na cilju, večer se nastavila druženjem u prostorijama Radioklub Pazin gdje su natjecatelji komentirali natjecanje uz predviđanja gdje će „lisice“ biti sakrivene sljedeći dan.

NEdJELJA: 144 MHzBudeći se sat ranije nego inače, organizatori su, očekivano, prije svih na startu kako bi odradili sve samo njima poznate pripremne radnje. Posebna je zanimljivost bio Oto Predanić koji je u zadnji trenutak, nekoliko minuta prije početka natjecanja, nakon što je osjetio da su Bjelovarčani opasno ugroženi jakim snagama domaćina, promijenio klub za koji se natječe (iz Radioklub Tehničar Zagreb u Radioklub Nikola Tesla Bjelovar, op.p.), te tako postao najneodlučniji natjecatelj Istarske lisice ikad.

Kategorija seniora u nedjelju je imala nešto drukčiji poredak. Prvi je došao Tihomir Despetović, drugi Toni Žabjačan, a treći Stipe Predanić, sva trojica iz Radiokluba Nikola Tesla Bjelovar. Ekipno su u ovom natjecanju prvi bili domaćini s 68 bodova, drugo su mjesto zauzeli Bjelovarčani s 67 bodova, a treće Radioklub Ludbreg s 35 osvojenih bodova.

Kao i prošle godine, i ovoga smo puta imali natjecatelje u tri generacije unutar iste

obitelji: najmlađi član, Leon Karačić Kresina, natjecao se u M16 kategoriji, njegova majka Iva Karačić U Ž35, a djed, Josip Karačić, u M70 kategoriji.

SVE zAJEdNoPraksa je dvodnevnih natjecanja u jedinstvenim medaljama i peharima, pa smo tako napravili i mi. U najčešće spominjanoj kategoriji seniora prvo je mjesto osvojio je Tihomir Despetović, drugi je bio Stipe Predanić, a treći Dominik Sopić. U M16 kategoriji prvi je bio Leon Karačić Kresina, drugi Domagoj Levatić, a treći Martin Kuhar, koji se ove godine prvi puta natječe.

Ekipno, prvo je mjesto osvojio Radioklub Nikola Tesla iz Bjelovara, sa 69 bodova, drugo mjesto Radioklub Pazin sa 65 bodova, a treće Radioklub Ludbreg s 38 bodova.

E-dIPLoME2010. je godine Radioklub Pazin uveo malu tehnološku novost: svaki si natjecatelj na stranicama Radiokluba Pazin (www.rkp.hr) može ispisati diplomu za sudjelovanje, odnosno za osvojeno jedno od prva tri mjesta. Dovoljno je upisati ime i prezime, nakon čega se pojavi tablica s plasmanom za svako natjecanje od 2007. godine do danas i mogućnost preuzimanja elektroničke diplome u PDF formatu.

Ekipni pobjednici – Radioklub Nikola Tesla Pobjednici u kategoriji M21

ARG


Kategorija 80m 2m 2m Bodova Mjesto Prezime Ime Klub Lisica Vrijeme Lisica Vrijeme Lisica Vrijeme

M14 1. Par Luka LDB 4 130:47 4 95:28 8 226:15 13 2. Štefančić Luka LDB 0 4 94:53 4 94:53 9 3. Beneš Alen KAS 0 2 123:32 2 123:32 5

M16 1. Karačić Kresina Leon RKP 0 4 114:11 4 114:11 13 2. Levatić Domagoj KRO 0 4 119:53 4 119:53 9 3. Kuhar Martin RKP 0 3 102:49 3 102:49 5 4. Rajh Filip LDB 2 62:55 0 0:00 2 62:55 3 5. Maleš Ivan KAS 0 2 108:04 2 108:04 1 6. Baničić Erik RKP 0 2 134:57 2 134:57 7. Drndić Andrea RKP 0 2 138:23 2 138:23 8. Harmicar Nikola LDB 0 0 0 0:00

M19 1. Vukorepa Dino KAS 4 146:17 4 134:52 8 281:09 13

M21 1. Despetović Tihomir BJL 6 117:24 6 106:33 12 223:57 13 2. Predanić Stipe BJL 6 117:02 6 111:30 12 228:32 9 3. Sopić Dominik KRO 6 116:56 6 125:31 12 242:27 5 4. Žabjačan Toni BJL 5 135:34 6 108:52 11 244:26 3 5. Milin Radoslav KAS 3 138:50 3 139:32 6 278:22 1 6. Jurman Mirko RKP 0 4 130:26 4 130:26 7. Čaljkušić Dino KAS 2 46:16 2 117:06 4 163:22 8. Anđelić Luka KRO 2 78:39 2 108:02 4 186:41 9. Agnić Željko KAS 0 2 136:04 2 136:04 10. Bogdan Ante KAS 0 0 0 0:00

M40 1. Milin Rolando KAS 2 118:47 3 137:45 5 256:32 13 2. Orbanić Igor RKP 3 134:49 0 3 134:49 9

M50 1. Vinko Vladimir CMS 5 126:01 5 118:13 10 244:14 13 2. Šćur Vlado PUL 4 143:45 5 113:18 9 257:03 9 3. Predanić Oto BJL 0 2 115:00 2 115:00 5

M60 1. Belaj Željko BJL 4 117:29 3 80:59 7 198:28 13 2. Ulip Željko ZGB 3 103:44 3 98:19 6 202:03 9 3. Vinko Branimir CMS 3 139:36 3 131:29 6 271:05 5 4. Makovec Zvonimir RKP 0 4 108:40 4 108:40 3

M70 1. Vidović Branko BJL 2 82:12 4 98:24 6 180:36 13 2. Karačić Josip RKP 2 51:05 2 56:39 4 107:44 9

W16 1. Par Lana LDB 3 125:33 4 119:17 7 244:50 13

W19 1. Šćur Lucija RKP 3 134:57 2 117:19 5 252:16 13

W21 1. Krupka Željka BJL 3 134:57 5 123:27 8 258:24 13

W35 1. Karačić Iva RKP 2 45:14 2 62:50 4 108:04 13

Istarska lisica 2014. – ukupni rezultati

Klubovi Mj. Klub Bodovi

1. RK Nikola Tesla Bjelovar 69 2. RK Pazin Pazin 65 3. RK Ludbreg Ludbreg 38 4. RK Kaštilac K. Gomilica 33 5. RK Međimurje M. Središće 18 6. KRo Antena Križevci 14 7. RK zagreb zagreb 9 8. RK Pula Pula 9

ARG


Napokon je došlo vrijeme za prvu trku u ARG kalendaru. Ona se, sada

već tradicionalno, održava u Bjelovaru. Ovogodišnji Bilogorski ARG festival ostao je uskraćen za jednu trku i to onu noćnu pa su organizirane preostale tri trke. U subotu ujutro organizirano je sprint natjecanje, poslijepodne UKV natjecanje i u nedjelju ujutro KV natjecanje. I ove sam godine, kao i prošle, sudjelovao u organizacijskom i natjecateljskom dijelu.

Željka Krupka kreirala je stazu za sprint natjecanje. Uz sada već tradicionalne probleme oko sinkronizacije sprint odašiljača i puno izgubljenih živaca, naša se Željka otisnula u pravcu šume na Kamenitovcu kako bi postavila odašiljače. Moram priznati kako je odradila dobar posao što se tiče kreiranja staze (iako je tijekom postavljanja pala i otkinula pola madeža) i natjerala nas na razmišljanje i praćenje što trebamo tražiti i što smo već našli (na istom je području postavila i sporokucajuće i brzokucajuće odašiljače). Neočekivani problem zadao nam je međustart, koji jednostavno taj dan nije htio surađivati bez obzira na Stipine neumoljive pokušaje. Na kraju je Stipe odlučio i

O Bilogorskom ARG festivalu 2014.Piše: Tihomir Despetović

premjestio ga ispred ciljnog koridora. Čast da otvorim ovogodišnji sprint pripala je mojoj malenkosti. Startao sam u prvoj startnoj grupi kako bih imao dovoljno vremena da pripremim sve što mi treba za postavljanje poslijepodnevne UKV trke. Nakon pronađenih sporokucajućih odašiljača u odličnom vremenu, krenuh na brzokucajuće odašiljače i tada nastaju problemi. Zbog brzopletosti i nerazmišljanja napravio sam par grešaka koje su me na kraju koštale malo više vremena. Sve u svemu, priznajem da sam zadovoljan sprintom. Čestitam Željki na odlično odrađenom poslu sa sinkronizacijom nekoliko „neposlušnih“ odašiljača na terenu uz sve moguće tehničke i zdravstvene probleme koji su je zadesili.

Nakon uspješno odrađenog sprinta krenuo sam s pripremom za popodnevno UKV natjecanje. I dok je ostatak natjecatelja razgovarao o tome tko je gdje trčao i kakve je greške radio na sprintu morao sam sinkronizirati odašiljače za UKV i pričekati Željku, Stipu i Dominika koji su išli pokupiti stupiće i Sport-ident stanice koji su mi trebali za trku. Nakon što sam od njih dobio i taj dio opreme, mogao sam

krenuti na posao. Nakon što sam postavio cijelu stazu, u probnom sam kucanju primijetio problem s jednim odašiljačem. U autu sam imao rezervni odašiljač i bio sam spreman zamijeniti ga ako se za to pokaže potreba. Na svu sreću, odašiljač je u punom kucanju proradio i natjecanje je krenulo na vrijeme. Došao sam na start i odlučio kamerom ispratiti start svih startnih grupa. Moram priznati kako je i ove godine to bio pun pogodak jer je bilo nekoliko smiješnih situacija i još smješnijih slika. Sve slike i video uratke možete vidjeti na youtube kanalu na našoj službenoj ARG stranici http://arg.hamradio.hr/ . Nakon što je u posljednjoj startnoj grupi startao i Vlado Vinko zaputio sam se u šumu kako bih i iz te perspektive snimao natjecatelje i kako bismo svi mogli vidjeti kako izgleda ovaj sport kada smo u šumi. Kod TX 5 skupila se natjecateljska „krema“, a video uraci koji su tamo nastali su neprocjenjivi. Moram priznati kako sam se dobro nasmijao natjecateljima koji su pokušavali pronaći gore navedeni odašiljač. Nakon određenog vremena Željka Krupka je spazila antenu odašiljača i uspjela se prva „probiti“ do TX 5, a usput je zaradila i besplatno tuširanje. Teško da ću ikada zaboraviti Željkinu

Sudionici prvenstva s nagradama

ARG


ARG

mokru facu i komentar profesora Vidovića kako on tu TX 5 ne bi sam nikada našao. Ostali natjecatelji su me samo mrko pogledali i prošli pokraj kamere. Time je završila avantura zvana TX 5, ali je uslijedila avantura zvana TX 3. Naime, nakon što smo se „teškom mukom“ svi rastali kod TX 5 odlučio sam otići popratiti stanje na TX 3. Još jednom je to bio pun pogodak. Došao sam do TX 3 i sjeo u gusto raslinje tako da mi samo kamera mobitela može uhvatiti što se okolo događa. Ponovno je glavni akter bila Željka. Uz nju, došle su Nina Radi i Alida Sokolović. U prvom pokušaju djevojke su prošle cca 10-ak m od odašiljača, što je mene jako nasmijalo.

Navedeni odašiljač je ubrzo zakucao i ekipa ga je pronašla. Izjava Alide Sokolović je bila: „Hvala Bogu!“. Nakon njih na TX 3 je dotrčao i Leon Karačić Kresina i vidjevši me kako sjedim u gustom raslinju i kamo sam postavio TX 3 sa smiješkom je odmahnuo glavom i nastavio „planinariti“ prema vrhu brda. Kako ne bi sve proteklo idilično i u redu pobrinuo se „netko“ od natjecatelja tako što je namjerno isključio TX 4 koji je bio najbliži cilju i koji su natjecatelji ostavljali za kraj natjecanja. Ja za to nisam znao jer sam u šumi snimao natjecatelje. Kad sam došao na cilj uslijedio je „hladan tuš“ (skoro onakav kakav je imala Željka kod TX 5)

kada sam čuo da jedan odašiljač više ne radi. Više nije imalo smisla ići mijenjati odašiljač koji ne radi dobrih pola sata. Kako se natjecanje primicalo kraju, natjecatelji koji su pristizali na cilj nisu krili svoje „oduševljenje“ činjenicom što je TX 4 prestala raditi. U svom tom tmurnom okruženju najviše me razveselio Brane Vinko koji mi je u šali dobacio: „Despa, koje oko hoćeš crno?“, aludirajući pri tome na moju „malo težu“ stazu. Kako je već polako padao i mrak na cilj su uspješno stigli svi natjecatelji, neki trčeći, neki hodajući, a neki i na traktoru (pozdrav dečku iz Pazina koji je ljepote naše Bilogore odlučio istražiti traktorom). Nakon obavljene večere, uslijedilo je skupljanje odašiljača u čemu su mi pomogli Željka i Stipe. Kada je tijekom skupljanja došla na red i TX 4 prva stvar koju smo vidjeli je prizma na podu, a kada sam došao do vrećice u koju sam stavio odašiljač primijetio sam da su oba prekidača prebačena na isključeno, ali da je lišće na vrećici bilo stavljeno kako sam i ja to napravio kada sam postavljao sve odašiljače. Nažalost, na ovo nisam mogao utjecati, a ovo je očiti pokazatelj kako među nama ima nesportskih natjecatelja. Nakon završenog posla oko odašiljača, mogli smo dan (čitaj noć) privesti kraju.

Nedjelja je bila rezervirana za KV natjecanje koje je postavljao Stipe Predanić. Dolaskom na Kamenitovac započinjemo s pripremama za još jedan uzbudljivi dan. Sve je teklo glatko i uspješno do trenutka dok nije došao na red za start, a Stipe javio da odašiljači ne rade. Naime, tijekom sinkronizacije odašiljača Stipe nije primijetio kako odašiljači nisu namješteni na odgodu početka emitiranja od dva i pola sata nego tri sata tako da je start kasnio pola sata. Ubrzo je počeo i prvi start, a natjecatelji su krenuli u „lov“ na odašiljače kako bi pokušali uloviti i što bolji rezultat na kraju. Na startu sam očekivao neku Stipinu podlost na stazi jer je obećao da neće biti lagano. Sve u svemu, Stipe si je dao truda i svaka mu čast jer nam je priuštio kvalitetnu trku na kojoj je trebalo malo „mućnuti“ glavom i dobro gledati kartu.

Nakon završenog natjecanja uslijedio je zajednički ručak, objava konačnih rezultata, čestitanje pobjednicima i ceremonija proglašenja najboljih uz podjelu medalja i diploma. Zatim je uslijedila zajednička fotografija i uz lijepe pozdrave natjecatelji su se uputili svojim kućama. Sve u svemu, ovo je bio još jedan kvalitetan Bilogorski ARG festival s nekoliko manjih tehničkih problema. Nadam se da su svi natjecatelji bili zadovoljni i da će se vratiti i nagodinu.

ICOMO

ELEKTRONIKA d.o.o.

HR-52452 FuntanaKamenarija 12, HrvatskaTel/fax: +385 52 445 038E-mail: [email protected]

OVLAŠTENI DISTRIBUTER

www.mar-elektronika.hr

• cjena sa PDV-om

Uz radioamaterske radijske postaje nudimo Vam:

• profesionalne radijsk postaje i pribor• pomorske radijske postaje i pribor• antene raznih vrsta i bandova• razne kablove, konektore, ispravljaèe,

e

SWR- metre i drugo•CB primopredajnke i pripadajuæi pribor

IC-V80E VHF1.007,00 Kn

IC-T70EVHF/UHF1.482,00 Kn IC-2200H VHF

1.675,00 Kn

IC-2820 VHF/UHF4.468,00 Kn

Nakon Bilogorskog ARG festivala, Istarske lisice, Otvorenog prvenstva

Zagreba, Otvorenog prvenstva Centrum mundi 2014. i Otvorenog prvenstva RK Međimurja, došao je red i na zadnje natjecanje ove sezone – Otvoreno prvenstvo Hrvatske „Broćanac 2014.“.

Dio natjecatelja u Broćanac je stigao u petak, a ostatak im se pridružio u subotu. Mjesto okupljanja bio je društveni dom u Velikom Broćancu gdje nas je dočekala vesela ekipa. Prije natjecanja ostalo nam je dovoljno vremena da se smjestimo u Društvenom domu gdje smo i spavali. Odmah na startu shvatili smo da natjecanje neće biti nimalo lako. Sunce, nisko raslinje, makija, kamenjar, pokoje veće stablo, zarasli putovi. Uz zahtjevan teren, u subotu na UKV natjecanju velike su probleme imali natjecatelji koji su tražili TX2 koju mnogi nisu čuli. Ni onima koji su je našli nije bilo lako jer je bila sakrivena unutar suhozida pa su tražeći je izgubili mnogo vremena, snage i strpljenja. Težinu staze potvrđuju i činjenice da su iz kategorije M21 unutar vremena od ukupno 8 natjecatelja stigli samo Stipe Predanić i Marko Češić, a tri natjecatelja utrku nisu završila. Nakon natjecanja okrijepili smo se slasnim ručkom te krenuli put Trogira. Kako je većina nas prvi put bila u Trogiru, uvjerili smo se

Državno prvenstvo – Veliki BroćanacPiše: Željka Krupka

da je sve što smo čuli o njemu istina i da zaista zaslužuje biti pod UNESCO-vom zaštitom. Ubrzo nakon povratka u Broćanac otišli smo na spavanje. Neki umorni

od puta, neki umorni od natjecanja, a neki zbog svega navedenog.

U nedjelju je došao red na KV natjecanje. Poučeni UKV natjecanjem znali smo da nas čeka teška trka, ali sad smo bili spremni. Vrijeme prije starta kratili smo polijevanjem vodom koje je naravno započeo jedan, jedini i neponovljivi Dominik Sopić.

Budući da smo ovoga puta znali što očekivati od terena i staze mogu reći da je natjecanje bilo uspješnije, no opet je bilo nekih neočekivanih „caka“. Natjecatelji koji su s TX4 prema cilju krenuli navodno kraćim putem koji je dijelom bio odrezan s karte, neugodno su se iznenadili shvativši da taj put nije kratak kao što su očekivali i da će izgubiti puno više vremena od planiranog. Neki su pak imali neočekivane i isto tako iznimno neugodne susrete sa zmijama. Srećom, svi su natjecanje završili živi i zdravi.

Nakon što su svi natjecatelji stigli na cilj, došao je red za proglašenje najboljih. U ekipnom dijelu 3. mjesto osvojili su domaćini, RK Kaštilac, drugo mjesto zauzeo je RK Pazin, a najboljima su se pokazali članovi RK Ludbreg. Ujedno su se podijelile medalje i pehari osvojeni na natjecanjima u Zagrebu i Međimurju. Nakon ručka uslijedio je svima nam najgori dio – oproštaj do slijedećeg natjecanja.

Po kamenjaru...

Pobjednici sretni i zadovoljni osvojenim peharima

ARG


Radioklub Međimurje i Radioklub Ludbreg,u suradnji s Međimurskim veleučilištem

u Čakovcu, predstavili su studentima treće godine smjera Menadžment sporta „lov na lisicu“.

22. svibnja, nastava iz kolegija Menadžment sporta premjestila se iz prostorija Veleučilištana perivoj Zrinskih i Frankopana, koji, zajedno s dvorcem, krasi centar grada Čakovca. Kao uvod u našu sportsko-tehničku disciplinu, gospodin Vladimir Vinko mi je pomogao studente upoznati s ARG-om te im predstaviti opremu. Kao i svi početnici, studenti su se prvo okušali u „slijepom“ traženju „lisice“ koje je specifično za natjecanja mladih tehničara. Iako nesvjesni činjenice da je upravo sluh najbitnije osjetilo na koje se trebaju osloniti, studenti su hrabro krenuli u borbu sa signalima koje su neki od njih čuli prvi put u životu. Perivoj Zrinskih i Frankopana u samom srcu Čakovca izuzetno je zahvalna destinacija za predstavljanje ovog sporta. Dvorac je okružen park šumom što omogućava laku orijentaciju i nema rizika gubitka „natjecatelja“. U park šumi je bilo sakriveno tri odašiljača i far koje su studenti trebali pronaći u parovima. Svaki je par imao svog vodiča koji ga je pratio do prvog odašiljača te im u hodu objašnjavao specifičnosti sporta, rukovanje opremom, a nerijetko je pala i koja anegdota za dobro raspoloženje.

Za pohvaliti je da su svi sudionici prikaza sporta stigli na cilj i da su svi pronašli sva tri sakrivena odašiljača. Ovim se putem zahvaljujem gospodinu Vladimiru Vinku što je odvojio svoje vrijeme te doveo svog brata Branimira i članove Radiokluba da pomognu u realizaciji ove prezentacije.

ARG na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu

Piše: Melanija Struški

Zahvaljujem se gospodinu Ivanu Marcijanu iz Radiokluba Ludbreg što je posudio radiogoniometre, te se, kao šećer na kraju, zahvaljujem profesorici Mirjani Trstenjak koja je katedru na jedno poslijepodne zamijenila prirodom i svojim studentima pružila jedno novo, zanimljivo iskustvo. Nadam se da je ova prva prezentacija bila samo korak ka uspješnoj i novoj suradnji.

„Zahtjevna i zanimljiva disciplinakod koje je potrebno priviknuti se na slušanje zvukova i osloniti se samo na sluh jer ti vid toliko i ne znači.“

Tanja Perec

„Nakon uvoda i upoznavanja sa samim načinom rada i potrebnom opremom, krenuli smo u potragu za „lisicom“. Pri tome smo se vrlo dobro zabavili s potpuno novom i nepoznatom stvari, za koju možda nikad nismo ni znali da postoji, a vrlo je zanimljiva i poučna, jer u samom traženju „lisice“ tražila se naša spretnost, koordinacija, snalažljivost, volja za druženjem, te sportski duh. Nadalje, ovom zanimljivom sportsko-tehničkom disciplinom dodatno smo prošili svoja znanja i horizonte.“

Nikola Gavez

Perivoj Zrinskih i Frankopana

ARG


Radioklub slijepih Louis Brailleiz Zagreba organizirao je u subotu,

24. 5. 2014. godine, 20. Otvoreno prvenstvo u radiogoniometriji za slijepe i ekipno prvenstvo Croatia Cup 2014.

Prvenstvo se održalo, već tradicionalno, na sportsko-rekreacijskom centru Jarun, gdje se okupilo preko 50 sudionika: 31 natjecatelj, njihove pratnje, studenti Kineziološkog Fakulteta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, te dragi prijatelji koji su sudjelovali u natjecanju kao suci na stazi i suci na odašiljačima.

Pokrovitelj ovog jubilarnog prvenstva bio je gradonačelnik grada Zagreba, gospodin Milan Bandić, u čije je ime sve prisutne pozdravila njegova izaslanica, gospođa Marinka Bakula Anđelić, zamjenica pročelnice Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Uz članove Radiokluba slijepih Louis Braille iz Zagreba, na natjecanje su došli natjecatelji iz Rijeke, Koprivnice, Križevaca, Ogulina,

20. Otvoreno prvenstvo ARG-a za slijepe i Croatia Cup

Piše: Danijel Baričević, 9A3GDB

Siska, Petrinje, Brežana Lekeničkih i Velike Gorice. Posebno nam je drago što su nam se pridružili natjecatelji iz Bosne i Hercegovine i to iz gradova Cazin, Bihać i Banje Vrućice pokraj Teslića, čime je ovo prvenstvo dobilo i međunarodni karakter.

Usprkos ranojutarnjem pljusku prije postavljanja opreme, koji je služio samo tome da uplaši organizatora, vrijeme nas je poslužilo. Svi su sudionici uživali u toplom i sunčanom danu, a šator pokraj terena nije služio kao zaklon od moguće kiše, već kao mjesto zajedničkog susreta, okrijepe i druženja.

Glavna sutkinja natjecanja bila je profesorica Mateja Crnjak, mag. cin. – vanjska suradnica na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok su suci na stazi bili profesori fizičke kulture, Ante Ćuzela Piljac i Goran Bobić. Suci na odašiljačima bili su studenti 5. godine Kineziološkog Fakulteta: Josip Čirko, Ivica Harča i Ivana Bogdanović, te studentica 2. godine Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta – Lorena Vučelić.

Sve njih organizirala je i dovela na teren naša počasna članica Kluba, dr. sc. Tatjana Trošt Bobić, viša asistentica na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Na 20. Otvorenom prvenstvu Zagreba u amaterskoj radiogoniometriji natjecalo se u kategorijama: juniori, žene, seniori i veterani, a u radioorijentaciji u kategoriji srednje škole. Natjecatelji koji su osvojili jedno od prva tri mjesta u svojoj kategoriji dobili su zasluženu medalju, a svi plasirani ušli su u generalni plasman gdje su natjecatelji za osvojeno neko od prva tri mjesta dobili pehar.

U kategoriji juniori najbolji su bili: Zvonimir Stanečić iz Zagreba, Ivana Lovasić iz Koprivnice i Marija Sentkiralj iz Zagreba.

U kategoriji žena najbolje su bile: Sanja Štefanović iz Rijeke, Nataša Baričević iz Velike Gorice i Kata Grganić iz Križevaca.

U kategoriji seniori odličja su osvojili: Žarko Dadasović iz Rijeke, Danijel Baričević iz Velike Gorice i Željko Lovasić iz Koprivnice.

Otvorenje 20. Otvorenog prvenstva Zagreba u ARG-u za slijepe 2014. Prisutnim natjecateljima se obraćaju: gospođa Marinka Bakula-Anđelić, izaslanica pokrovitelja, gradonačelnika Milana Bandića, i Danijel Baričević, 9A3GDB, predsjednik Radiokluba slijepih Louis Braille iz Zagreba.

ARG


U kategoriji veterani najbrži su bili: Milutin Topić iz Rijeke, Tomislav Lilić iz Rijeke i Gradimir Kragić iz Banje Vrućice.

U kategoriji radioorijentacija srednje škole, najbolji su bili: Ivan Baričević, Karlo Kesl i David Baričević, sva trojica učenici srednje prirodoslovno-matematičke gimnazije iz Velike Gorice. Uz njih u istoj kategoriji natjecali su se još i Gabrijel Baričević, Perica Meštrović, te braća Luka i Martin Jakuš.

U ekipnom natjecanju Croatia Cup 2014. bile su sastavljene ekipe po kategorijama žene, seniori i veterani. Za osvojena prva tri mjesta u kategoriji, svaki član ekipe dobio je zasluženu medalju, a onaj član koji je imao bolje vrijeme, preuzeo je i pehar za svoj klub.

U kategoriji žena prve su bile Sanja Štefanović i Nataša Baričević, drugo mjesto osvojile su Vesna Babić i Kata Grganić, a treće mjesto osvojile su Ivana Lovasić i Marija Sentkiralj.

U kategoriji seniora ekipu koja je osvojila prvo mjesto činili su Žarko Dadasović i Davor Bunić, drugo mjesto osvojili su Danijel Baričević i Mihael Đurašin, a treće mjesto osvojili su Željko Lovasić i Ivica Ferenčić.U kategoriji veterana prvo su mjesto osvojili Milutin Topić i Tomislav Lilić, drugo mjesto osvojili su Marijan Črneli i Zlatan Tukara, a treće mjesto osvojili su Gradimir Kragić i Savo Golić.

Nakon završetka natjecanja, glavna sutkinja Mateja pročitala je rezultate po kategorijama i generalnom plasmanu, a tajnica

Radiokluba slijepih Louis Braille, Nataša Baričević, uručila je odličja i pehare natjecateljima. Druženje smo nastavili u pizzeriji Dalmatino, gdje je organizator svim sudionicima natjecanja priredio ručak, osvježavajuće piće i kavu. Na kraju je, kao što to i priliči ovako lijepom jubileju, razrezana je i svečana torta s prigodnim natpisom povodom 20 godina ARG-a za slijepe. Uz svečanu tortu i kolače, organizator je pripremio i specijalnu malu tortu, posebno za Višnju i Savu Golića, kao znak zahvale za sve što su učinili za slijepe, za Radioklub, kao i za popularizaciju amaterske radiogoniometrije za slijepe

bez čije požrtvovnosti ne bismo došli do ovako lijepog jubileja. Naravno, oni su svoju tortu podijelili s ostalima, kao što su i do sada sve u svome radu dijelili s drugima.

Dojmovi sudionika su lijepi i svi su izrazili želju da se ponovno okupimo na slijedećem natjecanju. Ovakva natjecanja i druženja su ono što slijepima i slabovidnim osobama, osobito mladima, itekako treba. Radioklub slijepih će obilježiti ovaj jubilej i tribinom povodom 20 godina ARG-a za slijepe, a o terminu koji se planira najesen svi zainteresirani će biti na vrijeme obaviješteni.

Mladi natjecatelji Perica Meštrović i Ivan Baričević, 9A3GBI

Osvajači medalja u kategoriji juniori, ARG za slijepe: Ivana Lovasić, Zvonimir Stanečić, 9A5DSZ, i Marija Sentkiralj

ARG


Povijest radioamaterizma u lubreškom kraju počinje dvadesetih godina prošlog

stoljeća. Prvi ludbreški radioamateri bili su Stjepan Sabljak iz Ludbrega i Dragutin Jany iz Luke Ludbreške. Oni su radiouređajima vlastite izrade 1924. godine održali prvu radiovezu i tako se upisali u povijest radioamaterizma našeg kraja.

Radioklub Ludbreg utemeljen je 27. srpnja 1954. godine. Pozivna oznaka YU2EZA dodijeljena mu je 22. veljače 1955. godine. Od svog osnutka do danas, djelovao je na svim područjima radiaoamaterskih aktivnosti, a posebno se ističe na području amaterske radiogoniometrije.

Ova tehničko-sportska disciplina u Klubu se njeguje od njegovog osnivanja. Jedan od osnivača Radiokluba Ludbreg, Zvonimir Jany, YU2IO, bio je među prvim radioamaterima u bivšoj Jugoslaviji koji su se bavili amaterskom radiogoniometrijom. Sudjelovao je i na prvim službenim natjecanjima u ovoj disciplini na I. i II. zboru Saveza radioamatera Jugoslavije, koji su održani u Ljubljani 1954. godine, odnosno u Zagrebu 1955. godine.

60. godina Radiokluba LudbregPiše: Ivan Marcijan, 9A2AY

Ove godine Radioklub Ludbreg obilježava nekoliko godišnjica:

- 90 godina radioamaterizma u ludbreškom kraju,

- 60 godina od osnivanja,

- 60 godina amaterske radiogoniometrije,

- 40 godina od prvog prvenstva Kluba u amaterskoj radiogoniometriji.

Ovaj je događaj zabilježen i u časopisu britanskih radioamatere RSGB. Tamo se navodi da je njegov radiogoniometar za 144 MHz bio težak petnaestak kilograma i da se na natjecanju koristio motociklom.

Prvenstvo Radiokluba Ludbreg ARG „CENTRUM MUNDI“ održava se od 1974. godine. Dakle, punih 40. godina. Do početka osamdesetih godina, Radioklub Ludbreg je jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji njeguje ovu radioamatersku disciplinu.

Po postignutim rezultatima i broju organiziranih natjecanja od osamostaljenja Hrvatske, Radioklub Ludbreg u samom je vrhu amaterske radiogoniometrije u našoj državi. To potvrđuje i činjenica da je do sada organizirao šest državnih prvenstava, a 1999. godine povjerena mu je organizacija 12. prvenstva 1. regije IARU-a na kojem je

sudjelovalo 198 natjecatelja iz 24 zemlje Europe, Azije i Afrike.

Pored značajnih rezultata koji su postignuti na području amaterske radiogoniometrije, zapaženi rezultati ostvareni su i u održavanju amaterskih radioveza. Osvojeno je nekoliko najcjenjenijih svjetskih radioamaterskih diploma na KV i UKV području.

Antenski sustavi Radiokluba Ludbreg, na zgradi dvorca Bathiany u Ludbregu

Dragutin Jany, prvi ludbreški radioamater, pored svog radiouređaja, 1924. godine

Zvonimir Jany, prvi ludbreški natjecatelj u amaterskoj radiogoniometriji na međunarodnom

prvenstvu Jugoslavije, 1954. godineUKV lokacija na brdu Sigečak – Vinogradi Ludbreški

(261 m)

Iz zemlje i svijeta


Nabavom i izradom kvalitetne tehničke opreme za 144 MHz, početkom 80-ih godina Klub se orijentira na UKV područje. Posebna se pažnja posvećuje održavanju radioveza refleksijom od meteorskih tragova (MS), refleksijom od Mjeseca (EME), sporadičnog E-sloja i polarne svjetlosti (Aurore).

19. prosinca 1980. godine iz Radiokluba Ludbreg uspostavljena je prva radioveza refleksijom od polarne svjetlosti (Aurora) iz ovog dijela Europe.

U prosincu 1989. godine, nakon izrade i nabave potrebne tehničke opreme, održana je i prva radioveza refleksijom od Mjeseca na 144 MHz s pozivnom oznakom YU2EZA.

U travnju 1994. godine članovi Kluba su antenama vlastite izrade održali prvu vezu iz samostalne Hrvatske refleksijom od Mjeseca na 432 MHz.

Uređenjem lokacije na brdu Sigečak (263 m) 9A2AE za rad na UKV području i lokacije na brdu Plešivica, 9A3AG za rad na KV području, u posljednjih desetak godina Klub postiže zapažene rezultate

na UKV i KV natjecanjima. U klupskoj konkurenciji s pozivnim oznakom 9A2L, osvojen je veći broj prvih, drugih i trećih mjesta na nacionalnim te nekoliko visokih plasmana na međunarodnim natjecanjima.

Zahvaljujući prije svega velikom trudu i zalaganju članova Kluba, ali i potpori lokalne zajednice, Klub danas ima lijepo uređene prostorije i raspolaže modernom radiokomunikacijskom opremom za amatersku radiogoniometriju, dobro opremljenom radionicom i učioničkim prostorom.

Radioklub Ludbreg ima ukupno 69 članova koji djeluju u četiri sekcije: radiokomunikacijska s pozivnim oznakama 9A1EZA i 9A2L, konstruktorska, amaterska radiogoniometrija i wireless.

Za svoje aktivnosti članovi Kluba imaju na raspolaganju 5 prostorija ukupne površine 62 m2 smještene u Domu tehnike, koji se nalazi u spomeničkom kompleksu dvorca Batany u samom centru Ludbrega.

KV lokacija na Plešivici kod Čukovca Škola za radioamatere operatore u učionici RKL

Mnogobrojni trofeji osvojeni na natjecanjima Prve veze YU2EZA na 144 MHz (1955. godina)

Postavljanje antenskog sustava na vrhu Ivanščice (1 061m) za rad u natjecanju na 144 MHz

Iz zemlje i svijeta


Danas se aktivnosti Radiokluba Ludbreg odvijaju na području:- amaterskih radiokomunikacija,- amaterske radiogoniometrije,- elektroničkih konstrukcija i- wirelessa.

Oblici djelovanja su: škole, radionice, smotre, natjecanja u održavanju amaterskih radioveza, natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji i gradnja elektroničkih uređaja.

Posljednjih desetak godina posebna se pažnja posvećuje radu s mladima. Za mlade tehničare Osnovne škole Ludbreg svake se godine organiziraju škole i radionice u svrhu pripreme za natjecanja i upoznavanja sa svijetom elektronike i radiokomunikacija.

Najznačajnija društvena priznanja koja je Klub primio za doprinos u tehničkoj kulturii lokalnoj zajednici:- Zlatna plaketa Nikola Tesla (1981. godine),

- Priznanje Općine Ludbreg za doprinos civilnoj zaštiti (1989. godine),

- Priznanje Gradske organizacije crvenog križa za humanitarni rad (1994. godine),

- Nagrada Grada Ludbrega (2000. godine),- Povelja Hrvatske zajednice tehničke

kulture (2000. godine),- Državna nagrada Faust Vrančić

(2002. godine).

Ludbreg, srpanj 2014. godine

Radioklub Pazin prošle je godine obilježio 40 godina postojanja i kontinuirane

aktivnosti, te je svoj projekt predavanja, radionica i tečajeva, ponajprije tehničke tematike, simbolično nazvao RKPedu 4/40, što ovu važnu obljetnicu povezuje s četvrtom generacijom svoga programa besplatnih edukacija otvorenih za sve. U razdoblju od studenog 2013. godine do svibnja 2014. godine, kroz 5 predavanja, 2 tečaja i 4 radionice uspješno se educiralo ukupno 125 osoba.

RKPedu4/40 projekt započeo je tečajem za radiooperatora koji je vodio iskusni radioamater i bivši predsjednik Radiokluba Pazin, Hrvoje Horvat (9A6XX). Sedam je polaznika kroz mjesec dana savladalo sva potrebna znanja o ovom tehničkom hobiju i položilo ispit za radiooperatora P razreda. Bilo je riječi o osnovama elektronike, radiovalovima i njihovom rasprostiranju, antenama i kako ih napraviti te demonstracijama radioveza na različitim frekventnim područjima. Osim dobivenog znanja iz područja propagacija i rada antena,

RKPedu 4/40 – četvrta godina edukacija u tehničkoj kulturi

Piše: Marko Pernić, 9A8MM

tablice sricanja i osnova elektronike, uz voditelja tečaja napravili su i svoje prve radioveze.

Amaterska radiogoniometrija, aktivnost koja povezuje sport i tehniku, bila je tema drugog tečaja u organizaciji domaćina. Marko Češić (9A6NCM) odradio je uvodni dio tečaja u obliku predavanja gdje je kroz kratke edukativne filmiće, predstavljanje i rukovanje opremom polaznike zainteresirao za „lov na lisicu“. Nakon savladanih osnovnih znanja, pristupilo se drugom dijelu tečaja koji je mlade polaznike odveo na teren na kojemu su kroz nekoliko treninga pomoću ručnih prijamnika tražili predajnike skrivene u prirodi. Održana su četiri treninga na terenima u okolici Pazina na kojima su održavana natjecanja Istarska lisica.

David Ivić održao je radionicu o digitalnoj obradi fotografije u sklopu koje je pokazao kako se može obraditi fotografiju snimljenu digitalnim fotoaparatom na način da fotografija ima sve potrebne elemente za tisak, da bude ugodnija oku ili da ju se

na neki način izmijeni. Ova, u posljednje vrijeme sve aktualnija tema, umalo je do posljednjeg mjesta ispunila učionicu Radiokluba Pazin, što je posebno oduševilo predavača koji je u ovoj temi veteran s uvijek novim idejama.

Neumorni zaljubljenik u astronomiju i radioamaterizam, Branko Radoš (9A5ARB), i ove je godine napravio odličnu sinergiju ovih dviju tema kroz svoja dva predavanja, Radioastronomija i Radioastronomija 2. Na predavanjima je astronomiju objasnio kao pojam koji obuhvaća proučavanje svemira i svemirskih pojava korištenjem radiovalova. Prvo je predavanje polaznicima dalo uvid u radioastronomiju, svemirske izvore radio-zračenja, uređaje i antene koji se za to koriste te zaključke koji se

Kratkovalni radiouređaji Ultrakratkovalni radiouređaji

Iz zemlje i svijeta


iz takvih informacija mogu izvući. Uz nekoliko zvučnih primjera, praćenih slikama signala mjernih instrumenata, Branko je među petnaestak prisutnih, uspio potaknuti raspravu s pitanjima o drugim oblicima života u svemiru. Drugo je predavanje, dva tjedna nakon prvog, bilo orijentirano na mjerenja i slušanja koja se mogu izvesti i bez skupe opreme, gdje je za uvod pokazao slušanje meteoroloških satelita, a zatim prijam raznih signala iz svemira (od satelita do odbijanja signala od meteorita).

Marino Ravnić (9A5RAM) održao je predavanje o prijenosu električne energije s osvrtom na proizvodnju i distribuciju. Kao elektroenergetičar s golemim stažom i iskustvom s lakoćom je napravio uvod u proizvodnju električne energije u termoelektranama, vjetroelektranama i hidroelektranama te razradu kroz opis distribucije električne energije do krajnjeg potrošača. Predavanje je privuklo posebice radioamatere, koje je ova tema zanimala da nadopune svoje znanje iz ovog područja.

Radionica izrade karata u Open Source Map tehnologijama i pripadajućim alatima organizirana je u dva dijela, a na nju su se odazvali polaznici iz cijele Istre i Primorsko-goranske županije. Dvojica predavača iz Zagreba, Hrvoje Bogner i Domagoj Malović, napravila su uvod u tehnologiju Open Street Map i objasnili važnost uloge zajednice koja karte i izrađuje. Objasnili su i osnove kartografije i GPS sustava i aktualnih uređaja. Zatim su prešli na alate kojima je moguće sudjelovati i doprinositi projektu te su na kraju pokazali kako svatko od polaznika to sam može napraviti uz vrlo kvalitetnu podršku temeljenu na svojem višegodišnjem iskustvu. Prikazali su web sučelje i aplikaciju JOSM, a za kraj su predstavili i službena hrvatska uputstva za Open Street Map platformu koja su sami izradili.

U dvosatnoj radionici mlada je pazinjanka Martina Šimičić pokazala kako odlično vlada naprednim web tehnologijama (u korak je s trendovima) te kako se od teme zanimljive samo određenom skupu ljudi može napraviti radionica zanimljiva svakome. Pred desetak polaznika s lakoćom je napravila kratki uvod u kojem je prošla metodologije, vrste pristupa razvoju te objasnila razliku između programera kojima je fokus grafičko sučelje od onih koji se, poput nje, bave funkcionalnošću aplikacije. U drugom su dijelu polaznici samostalno izradili web stranicu, neovisno o tehnologijama koji koriste (bio je to jedan od rijetkih puta da se na radionici istovremeno nalaze korisnici Mac, Linux i Windows računala te da potpuno ravnopravno prate i izvršavaju zadatke). Među polaznicima su bili i korisnici nekih drugih tehnologija, što je Martina odlično iskoristila da usporedi temu radionice, Ruby on Rails, s tehnologijama koje se koriste na našem području.

Profesor matematike u srednjoj školi, Šime Šuljić, u nastavi primjenjuje suvremenu tehnologiju za demonstraciju matematičkih pojmova i činjenica te za modeliranje i rješavanje zadatka. GeoGebrom, programom otvorenog koda za lakše razumijevanje matematike, bavi se od 2004. godine. On je u svom trosatnom predavanju pokazao mogućnosti GeoGebre od osnovnih funkcionalnosti primijenjene totalnim početnicima i učenicima osnovnih škola, do vrlo naprednih funkcionalnosti kojima se služe doktori matematike za vizualizaciju ili lakše postavljanje problema i njihovo rješavanje.

Computer vision ili računalno prepoznavanje slike uvijek je aktualna tema s velikom mogućnošću primjene. Današnja su računala sposobna u stvarnom vremenu analizirati sliku i iz nje izvući potrebne podatke, bilo to prepoznavanje teksta, uzoraka ili lica.

Takve primjene računalnog prepoznavanja nisu više rezervirane samo za akademske sfere i visokobudžetne sustave, nego su postale i dio svakodnevne prakse običnih firmi. S druge strane, današnja tehnologija je ipak daleko od stvari koje vidimo u naučno-fantastičnim filmovima. Predavanje Bojana Banka prikazalo je razne primjere computer visiona i prepoznavanja koji su postali i upravo postaju svakodnevni standardi.

Sve informacije o predavanjima i predavačima u svakom su trenutku dostupne preko posebnog dijela mrežnih stranica Radiokluba Pazin: http://edu.rkp.hr, čime se postiže bolja i lakša organizacija i planiranje pojedinog događaja. Kotizacije za sve programe nije bilo. Nakon svakoga pojedinog tečaja, radionice ili predavanja polaznici su ispunjavali anketu o zadovoljstvu koja predavačima služi kao povratna informacija o kvaliteti predavanja, a organizatorima kao temelj za poboljšanje ili prijedlog za nove teme. Kako Radioklub Pazin ne posjeduje svu potrebnu opremu za programe (projektor, platno, razglas i prijenosno računalo), ona se posuđivala iz raznih izvora, na čemu je organizator vrlo zahvalan.

Koordinator projekta, ujedno i tajnik Radiokuba Pazin, Marko Pernić (9A8MM), od samog je početka prikupljao komentare polaznika i predavača koji su uglavnom bili pozitivni s konstruktivnim kritikama. Sukladno tome, uskoro kreće priprema sljedeće, pete po redu, sezone. Nastavljen je i projekt PazinIT koji se izrodio upravo iz RKPedu projekta te kao takav djeluje paralelno s njim i nadopunjava ga, a obuhvaća radioamatere i ostale stručnjake koji se bave informacijskim tehnologijama na bilo koji način.

Martina Šimičić Dvije generacije radioamatera - Martin (9A3DWR) i Franko Bertoša (9A3DW)

Iz zemlje i svijeta


časopis hrvatskoga radioamaterskog saveza cijena 30 kn · božidara pasarića, 9a2hl. božo je bio...

Documents