Èasopis hrvatskoga radioamaterskog saveza · milièiæ, 9a6a, održao je još dva predavanja...

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 15. Broj 4 (117) srpanj 2006. cijena 15 kuna

TEME BROJA:Osnovni sustavi radiokomunikacija – izum radijaRadiokomunikacije na poèetku 20. stoljeæa (II.)Moderni mali CB-AM voki-toki (I.)Hibridna antena Moxon-Yagi Hrvatsko CW natjecanje – rezultati 2005. godine

FT-8900 FT DX - 9000

KV in multiband postaje:

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlaz-na snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravlja-čem, dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej imnogo drugih funkcija;FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode,fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM,SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK.FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja:KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosnaradiostanica;FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TXpodručja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnikaje 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM,FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK;pravi ”biser” među QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJEMobilne postaje

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijskapodručja: 29,50,144,430 MHz;FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja:2m/70 cm;FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm;FT-2800, 2 m, TX - 65 W;FT-1500, 2 m, TX - 50 W.

Ručne postaje

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m;VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm;VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70cm.

Dodatna oprema:ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo.

Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Neka se čuje daleko! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja zapoduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo programERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i širokiizbor radijskih komunikacija za amatersku i profe-sionalnu upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik idistributer priznatoga japanskog proizvođačaradiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: profesionalne radijske postaje i pribor, radioamaterske radijske postaje i pribor, stabilizirane ispravljače, antene, antenske

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, pro-

dano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450fax: +386 (0)4/28 00 455tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417www.kron-telekom.si, [email protected]

KT

rad-

cro

0106

www.hamradio.hr 3Radio HRS – 4/2006

UvodnikDragi èitatelji!

Pred vama je "ljetni broj" našega èasopisa, koji æe vas zateæi u ovim vruæim danima,neke možda veæ i na godišnjem odmoru. U tom æe stanju neki pomnije pregledati ovajbroj, a neki ga možda odložiti za kasnije èitanje.

U njemu smo nastojali donijeti za svakoga ponešto, jasno od onoga što smo dobiliod suradnika èasopisa. Uz vijesti iz HRS-a, u ovom je broju nekoliko tehnièkih èlanakakoji æe, nadamo se, pobuditi vaše zanimanje.

Tema je ovoga broja Nikola Tesla, a u povodu 10. srpnja, njegova roðendana. Jasno,kao radioamateri, donosimo èlanak o Teslinu doprinosu izumu radija, neiscrpnoj temiveæ više od jednoga stoljeæa. I danas se, a osobito u Godini Nikole Tesle, od struènihi popularnih napisa, preko skupova, predavanja i rasprava, pa sve do Interneta,postavlja jednostavno pitanje: Tko je izumio radio? A na to pitanje nije moguæe dati ijednostavan odgovor. Poštenije je postupno tražiti odgovore na pitanje: Tko je sve, štoi koliko, pridonio izumu radija? Od genijalnoga eksperimentalnog istraživaèa Faradayakoji je odgonetnuo elektromagnetsku indukciju, od teoretièara Maxwella koji je"raèunom" predvidio da se "nešto" rasprostire oko elektriène iskre, i Hertza koji je poku-som dokazao postojanje toga "neèega", preko okretnoga Marconija koji je time efektno"premostio" Atlantik, te niza znanih i neznanih znanstvenika, tehnièara, pa svakako imnogih radioamatera, svi su oni (ili svi smo mi) ugradili nešto u taj neogranièeni mozaikkoji opæenito nazivamo radijem. Meðutim, upravo u samim temeljima radija ugraðenje golemi doprinos Nikole Tesle: visokofrekvencijske struje, titrajni krugovi i antenana odašiljaèkoj i prijamnoj strani, svi titrajni krugovi u rezonanciji te rasprostiranjeelektriènih promjena kroz "prirodno sredstvo", kako je to nazivao Tesla. I najmlaðiradioamater nasluæuje, kako bez tih pojmova, bez njihove primjene, nema radija,radioureðaja i radiokomunikacija. Niti izum elektronske cijevi niti tranzistora, nitiusavršavanje integriranih sklopova, ništa nije moglo izostaviti ta poèela i naèela radija.

Zato Nikola Tesla stoji velik meðu svim izumiteljima s podruèja radija, znakovito kaonjegova velika antena na Long Islandu. Nedovršena, jer je nedovršeno i njegovo djelo.Tesla je snio, da ovako kako danas odašiljemo radiosignale svima na upotrebu, njego-va antena odašilje energiju, dostupnu svim ljudima. Dio Teslina sna o odašiljanju vijesti,ostvaren radijem, televizijom i drugim oblicima bežiènoga komuniciranja, nezamislivo jepromijenio naš svijet. Život suvremenoga èovjeka, od rada do razonode, od znanstvenihistraživanja do umjetnosti, od javnoga života do osobnih potreba, nezamisliv je bezradiokomunikacija. Nadajmo se da æe jednog dana biti ostvaren i dio Teslina sna oodašiljanju energije, na dobrobit sviju ljudi, i da æe još više promijeniti naš svijet, takopotreban dostupne i neiscrpne energije.

Stoga, što je Nikola Tesla svoja istraživanja bežiènoga prijenosa obavljao sazanosom i ljubavlju, mi radioamateri neskromno ga smatramo prvim radioamaterom.Zato æemo nastojati i nadalje na stranicama našega èasopisa osvjetljavati Teslin dopri-nos izumu radija.

Ugodan ljetni odmor, i mnogu dobru vezu, želi vam vašglavni urednik

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikdr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ

[email protected] glavnog urednika

Zlatko Matièiæ, 9A2EU,[email protected]

Urednièki kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, dip.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntun Dretviæ, 9A3PX

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matièiæ, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutoviæ, prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazaniæ, dipl.ing., [email protected]

ARGOto Predaniæ, 9A4OP

[email protected] aktivnost

Milan Drliæ, [email protected]

DX i QSL infoKrešimir Kovarik, 9A5K

[email protected] i mali oglasi

Ljiljana Božak, [email protected]

LektoricaTihana Nakomèiæ, 9A6PBT

[email protected]èki urednik

Romildo Vuèetiæ, [email protected]

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju.Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 euraProsjeèna naklada – 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2005. godini – 250 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 12 831,21 kuna

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kodZagrebaèke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matièiæ, 9A2EU, [email protected] Moroviæ, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlakoviæ, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španiæ, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] èasti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelèiæ, 9A5JA, [email protected] Jugoviæ, ing. 9A2EI, [email protected]

www.hamradio.hr4 Radio HRS – 4/2006

SADRŽAJTeslina velebna nedovršena antena na

Long Islandu za svjetski sustav odašiljanjaenergije i vijesti. Manja slika je Teslin

laboratorij s antenom u Colorado Springsu.

str. 6

str. 11

str. 30

str. 33

str. 36

Uvodnik ...................................................................................................................... 3Još jedna promidžba radioamaterizma ........................................................................ 5Znanstveno-struèni skup: Život i djelo Nikole Tesle .................................................. 6Na istoku nešto novo!.................................................................................................. 7Sastanak vodstva IARU-a s predstavnicima HRS-a .................................................. 7Osnovni sustav radiokomunikacija – izum radija...................................................... 8

Basic System of Radiocommunication – Invention of RadioRadiokomunikacije na poèetku 20. stoljeæa (II.) ...................................................... 11

Radiocommunications at the Beginning of 20th Century (II)Elektronika za mlade – 15. nastavak ........................................................................ 14

Electronics for the Young Ones – Part 15Dva nova dip-metra .................................................................................................. 16

Two News Dip-metersModerni mali CB-AM voki-toki (I.).......................................................................... 17

Modern and Small CB-AM Walkie-Talkie (I)Hibridna antena Moxon-Yagi .................................................................................... 20

Hybrid Antenna Moxon-YagiPravila KV natjecanja................................................................................................ 24Rezultati KV natjecanja ............................................................................................ 25Službeni rezultati WRTC-a 2006. godine ................................................................ 28Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima .................................................... 29Još o kuponu za odgovor .......................................................................................... 31Trebaju li nam QSL kartice? .................................................................................... 329A6D u Alpe Adria VHF kontestu 2005. .................................................................. 339A TOPBAND lista ................................................................................................ 34Rezultati UKV natjecanja.......................................................................................... 35Puljani sve bolji i bolji: 8 medalja i pehar za ekipno prvo mjesto .......................... 36Juniorsko prvenstvo Zagreba u ARG-u za slijepe .................................................... 37ARG aktivnost u Radioklubu "Arena-Pula" ............................................................ 38Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u .................................................................. 39DX vijesti .................................................................................................................. 41Mali HAM oglasi ...................................................................................................... 41


vijesti iz HRS-a

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

Nakon uspješnog predavanja na temu Radioamaterizam –povijest ili buduænost, održanoga 6. travnja studentima

Prirodoslovno-matematièkog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu,predsjednik Hrvatskoga radioamaterskog saveza mr. sc. PetarMilièiæ, 9A6A, održao je još dva predavanja upoznavajuæi takozainteresirane s dijelom "tajni" ovoga hobija

Tako je pred više od 70 nazoènih (studenata, profesora iradioamatera), 24. svibnja 2006. na zagrebaèkome Fakultetuelektrotehnike i raèunarstva, i ovaj puta Petar, 9A6A, govorioo tome èime se sve radioamateri bave, koje frekvencije,antene i sustave veza koriste, o nekim od novih tehnologijakoje koriste, o digitalnim radiokomunikacijama, kako postatiradioamater te o radioamaterizmu u Hrvatskoj.

Uz dipl. ing. el. Miroslava Belužiæa, iz Hrvatske agencije zatelekomunikacije, pozivu su se odazvali i profesori s togafakulteta: prof. dr. sc. Silvio Hrabar, prof. dr. sc. Ante Šantiæ iprof. dr. sc. Ivan Jelinèiæ.

Prije samoga predavanja, predstavljen je novi broj radioa-materskog èasopisa Radio HRS. Voditelj je bio njegov glavniurednik i dugogodišnji radioamater dr. sc. Jakoboviæ, 9A2RQ.On je na izuzetno zanimljiv naèin kronološki prikazaodosadašnje naše èasopise koji su se bavili ili se bave radioa-materskom tematikom. Lijepo je bilo spoznati da je današnjièasopis na kraju jednoga bogatog slijeda koji je zapoèeo 19.travnja 1924. godine, izlaskom prvoga broja glasila Radiošport koji je tada bio "oficijelni organ Radiokluba Zagreb" –kako to piše na njegovoj naslovnici. Njegovih 39 brojeva bili sutemelj dugogodišnjem radioamaterskom izdavaštvu u Hrvata.Iako su hrvatski radioamateri participirali u sadržajimanekadašnjega èasopisa Radioamater, bilježeæi tako brojnaradioamaterska zbivanja u Hrvatskoj, nazoèni su saznali današe današnje radioamatersko glasilo, Radio HRS, izlazi usamostalnoj Hrvatskoj od 1992. godine.

Kao jedna od tema na ovim radioamaterskim okupljanjimabila je tribina pod nazivom: Digitalne radijske komunikacije(wireless) i radioamaterizam.

Mnogima je poznato da su radioamateri veæ davno usvojilinajmodernije naèine digitalnog komuniciranja, koji su i bilipreteèa Interneta. Danas pak, svuda oko nas suoèeni smo spojavom wireless mreža koje koriste radioamaterske dijelovefrekventnoga opsega (2,3 GHz), a velika veæina korisnikauopæe nisu radioamateri. Prema sadašnjem zakonu, taj se radmože jedino legalizirati kao radioamaterska aktivnost, odno-sno, wirelessom bi se smjeli koristiti samo licencirani radioa-materski operatori. Oèigledno je da se korisnici wirelessa nesmatraju radioamaterima, a radioamateri tvrde za sebe da veægodinama koriste wireless (bežièni prijenos). To je dostatno za

pojavu meðusobnog nerazumijevanja koje stvara nepovjere-nje, a time i probleme druge vrste. Svakako da je vrijemeodreðeno na tribini za ovu temu nedostatno da svi na miruiznesu svoje mišljenje, i to bez nakane da se donese ikakavzakljuèak.

Nazoèni su saznali da su voditelji nekoliko wireless udrugau Hrvatskoj izrazili želju za uspostavom bližih kontakta, a timei suradnje s krovnom hrvatskom radioamaterskom udrugom.Oèigledno je da æe se o temi wireless još govoriti. Uredništvoèasopisa Radio HRS stoga je odluèilo da se u ovome glasiluotvori desetak dodatnih stranica na tu temu.

"Buduæi da je ovo podruèje jako široko, HRS je zaintere-siran da dio mladih koji se bave digitalnim radijskim komu-nikacijama postanu radioamateri te da oni pomognu priedukaciji starijih radioamatera, koji bi se na taj naèin željeliprikljuèiti u moderne trendove. HRS ne želi nametati bilo komesvoja pravila i stavove, ali mora štititi svoja zakonom dodije-ljena frekventna podruèja. HRS ne propisuje zakone niti ihmože mijenjati, pa se za sve nejasnoæe oko zakonske regula-tive treba obratiti Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvi-tka, odnosno, Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije. Veæinakorisnika izvan HRS-a upoznata je da za uporabu ovog dijelaradiofrekvencijskog spektra postoje odredbe Zakona o teleko-munikacijama i s njim vezanih pravilnika, te meðunarodnipropisi i Odluke prihvaæeni od Republike Hrvatske, kojima jeodreðen naèin uporabe wireless opreme. Treba reæi da upo-raba ovakve radijske postaje malog dometa s EiRP veæomod 100 mW prekršajno kažnjiva prema Zakonu o telekomu-nikacijama. Struèni nadzor i mjerenje provode telekomunika-cijski nadzornici iz Kontrolno mjernih središta Hrvatske age-ncije za telekomunikacije, koji æe u sluèaju utvrðene EiRPveæe od maksimalno dopuštene 100 mW poduzeti mjere zaonemoguæavanje uporabe takve SRD radijske postaje".

Uskoro æe biti organiziran i službeni sastanak pregova-raèke komisije s predstavnicima wireless udruga na kojemse trebaju uskladiti stavovi o suradnji na svim podruèjima."S obzirom na to da postoji veliki interes za ovo podruèje,smatram da treba prevladati neke predrasude na obje stranei podržati ono sve što nam je zajednièko, a to je nekomercija-lna uporaba, interes i ljubav prema radijskim komunikacijama",kazao je g. Milièiæ, 9A6A, predsjednik Hrvatskoga radioamate-rskog saveza.

Nekoliko dana potom, 5. lipnja 2006. g., u organizacijiRadiokluba Hanibal Luciæ u hvarskoj loggi održano je jošjedno slièno predavanje o radioamaterizmu. PredsjednikHRS-a Petar Milièiæ, 9A6A, iskoristio je i tu prigodu tepredstavio najnoviji broj èasopisa Radio HRS.

Još jedna promidžba radioamaterizma


vijesti iz HRS-a

U organizaciji Hrvatske akademije tehnièkih znanosti povodom 150-e godišnjice roðenja Nikole Tesle održan

je znanstveno-struèni skup pod nazivom: Život i djelo NikoleTesle. Skup je održan 28. i 29. lipnja 2006. u Koncertnojdvorani "Vatroslav Lisinski" i Ministarstvu gospodarstva, radai poduzetništva Republike Hrvatske. Skup je pred oko 1 500uzvanika otvorio predsjednik Republike Hrvatske, StjepanMesiæ, a na otvaranju skupa govorili su predsjednik Vlade,dr. Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskog Sabora, dr. VladimirŠeks, te ministar školstva i znanosti, dr. Dragan Primorac.Sveèanom otvaranju skupa prisustvovali su veleposlanicidesetak država, te predstavnici mnogih znaèajnih tvrtki i insti-tucija iz Hrvatske i inozemstva.

U struènom dijelu skupa predavanja su održali Carl-HenricSvanberg, predsjednik i generalni direktor korporacijeEricsson (Švedska), dr. sc. Kurt. R. Richter Prof. Emr, profesorna Tehnièkom sveuèilištu u Grazu i poèasni èlan HATZ,dr. sc. A. Marinèiæ, èlan Srpske akademije nauka i umjetnosti(Srbija), dr. sc. S. Car – KONÈAR – Institut za elektrotehnikud.d. i mr. sc. Ivica Toljan – HEP d.d.

U znanstvenom dijelu skupa sudjelovalo je desetak pozva-nih predavaèa. Dva predavanja održali su i radioamateri.Glavni urednik èasopisa Radio HRS, dr. sc. ZvonimirJakoboviæ, 9A2RQ, održao je predavanje naslova: Tesline VFstruje u elektroterapiji, a predsjednik HRS-a, mr. sc. PetarMilièiæ, 9A6A, održao je predavanje Osnovni sustav radio-komunikacija – izum radija. U radu je prikazao temeljnepostavke radija koje je definirao Nikola Tesla i doprinosradioamatera u razradi i unapreðenju Teslinih ideja. Nakonpredavanja, Petar Milièiæ, 9A6A, sudjelovao je u emisiji 2.programa Hrvatskog radija, Tesla FM, u kojoj je oko pola satagovorio o Teslinom doprinosu izumu radija, doprinosu radioa-matera u razvoju Teslinih ideja i radu radioamatera uHrvatskoj.

Nakon skupa organiziran je posjet rodnoj kuæi Nikole Tesleu Smiljanu. Kuæa i okolica su u rekonstrukciji, a u okolici kuæese gradi znanstveni park i multimedijalni centar. Cijeli kom-pleks bit æe sveèano otvoren 10. srpnja 2006. godine.

Znanstveno-struèni skup:Život i djelo Nikole Tesle

Piše: Petar Milièiæ, 9A6A

Slika 1. – Rodna kuæa Nikole Tesle

Slika 2. – Znanstveni park s replikom antene iz Colorado Springsa

www.hamradio.hr

Na inicijativu Ivana Haršanjija, 9A3HX, Marijana Reèiæa,9A2TR, i Julija Novaka, 9A2YO, u Ðakovu su se 21. 1.

2006. sastali predstavnici gotovo svih slavonskih radioklubovas idejom da se pokrenu aktivnosti klubova kroz razne vidoveradionica na kojima bi se obraðivale zanimljive i korisne teme.Ukratko, da se radioklubovi i njihovi èlanovi više nego do sadapotaknu na rad.

Odmah na poèetku, u uvodnom dijelu, inicijatori ovoga sas-tanka iznijeli su da ih je na ovaj sastanak potaknula ideja boljekomunikacije meðu klubovima Slavonije. Naglašeno je kako jeto neformalni sastanak s idejom, ne da se osniva neki noviregionalni paralelni HRS ili slièna institucija, nego da senazoèni dogovore treba li nešto poduzeti da bi se postigaokvalitetniji rad u klubovima regije.

Nazoèni predstavnici klubova iznosili su probleme na kojenailaze u radu. Bilo je govora o repetitorskoj mreži u Slavoniji,radu u natjecanjima, obuci novih èlanova, ali i obuci starijihèlanova putem seminara, istaknuta je potreba za više susretana bandu (sked), ali i na sastancima uživo. Istaknuta je potre-ba da se radioamaterske komunikacije osuvremene korište-njem novih tehnologija i softvera (echo link, wireless), pred-loženo je da se uspostavi bolja suradnja u radu u velikim svje-tskim natjecanjima u svrhu ostvarivanja vrhunskih rezultata(udruživanje operatora i opreme), i tako dalje.

Na kraju su se svi složili da radioamaterizam u Slavonijiživi, ali da bi se moglo napraviti mnogo poboljšanja i da ovakvisastanci i seminari sigurno doprinose ne samo boljoj poveza-nosti klubova, nego i napretku u radu ubuduæe.

Zakljuèeno je da se prvi sljedeæi sastanak održi uVinkovcima 5. 2. 2006. Sastanku je prisustvovalo tridesetakpredstavnika klubova koji su bili zainteresirani za temu wire-less program i izradu antena. Kvalitetno i struèno predavanjes praktiènim prikazom su priredili Željko Dražiæ - Karaliæ,9A4FW, i Mario Maslov, 9A4TM, s napomenom da RadioklubVinkovci ima veæ puno iskustva s tom vrstom komunikacija.Julije Novak nazoène je ukratko upoznao sa širenjem radio-valova u wireless radu i o tehnologiji zavarivanja aluminijskihprofila pri izradi antena. Zainteresiranima su podijeljeni softveriza instaliranje wirelessa na PC, te shema kvalitetne, a jeftineantene.

Treæi sastanak je održan u Josipovcu – prigradskom mjestuOsijeka. Na njemu je bilo nazoèno takoðer tridesetak zainte-resiranih iz klubova Slavonije i govorilo se o još nekim ante-nama za wireless. Na kraju predavanja na nogometnomigralištu izvršeno je mjerenje wireless antena koje su izradili,kao i original tvornièke antene. Unatoè hladnoæi i ledenomvjetru, ovaj dio radionice pobudio je veliko zanimanje.

Nakon povratka u prostorije Kluba, Ivan Haršanji je preds-tavio zanimljiv program za ispisivanje QSL-ki – BV7 i preds-tavio izradu QSL-ki na istom.

Ukratko, dosadašnje teme su bile više nego zanimljive ikorisne, a inicijatori prvoga sastanka su zaduženi za koordi-naciju rada sljedeæih radionica. One æe se povremenoodržavati u ostalim mjestima Slavonije, sa željom da se u radukljuèe i ostali radioklubovi Slavonije.

7Radio HRS – 4/2006

vijesti iz HRS-a

Na istoku nešto novo!Piše: Zdenko Matokoviæ, 9A7BWJ

Sastanak vodstva IARU-a spredstavnicima HRS-aNa ovogodišnjem HAM RADIO sajmu u Friedrichshafenu

održan je sastanak predstavnika HRS-a s predsjednikomi tajnikom IARU-a, regije 1. Predsjednik IARU-a, OleGarpestad, LA2RR, i tajnik IARU-a, Don Beattie, G3BJ, sastalisu se na štandu IARU-a s èlanom Izvršnog odbora IARU-aNikolom Perèinom, 9A5W, i predsjednikom HRS-a, PetromMilièiæem, 9A6A.

Na sastanku je dogovorena suradnja IARU-a i HRS-a okoorganizacije Generalne skupštine IARU koja æe se održati od14. do 22. studenog 2008. u Cavtatu. Usuglašen je toèandatum održavanja i naèin financiranja cijeloga projekta. Utravnju 2007. god. u hotelu Croatia u Cavtatu održat æe sesastanak Izvršnog odbora IARU-a regije 1. i sastanak orga-nizacijskog odbora HRS-a i vodstva IARU-a zbog završnihdogovora oko organizacije Generalne skupštine.

S predsjednikom IARU-a je dogovoreno da se 14. i 15.listopada 2006. u Zagrebu održi regionalni IARU sastanakpredsjednika nacionalnih saveza deset država srednjeEurope: Poljske, Èeške, Slovaèke, Austrije, Maðarske, Slove-nije, Italije, San Marina, Hrvatske te Bosne i Hercegovine.Na tom sastanku razgovarat æe se o temama važnim zazemlje ove regije i o suradnji na zajednièkim projektima.

Piše: Petar Milièiæ, 9A6A

Slika 1. – S desna: Ole Garpestad, LA2RR, predsjednik IARU-a,Don Beatie, G3BJ, tajnik IARU-a, Nikola Perèin, 9A5W,

èlan IO IARU-a i Petar Milièiæ, 9A6A, predsjednik HRS-a


Osnovni sustav radiokomunikacija– izum radija

Piše: mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A

povijest – suvremenost

Basic System of Radiocommunication – Invention of Radio

UvodNikola Tesla je u svojim istraživanjima i patentima prvi

postavio osnove onoga što danas nazivamo radijskim komu-nikacijama, bez obzira što su za daljnji razvoj radija vrlo važandoprinos dali A. S. Popov, sir O. Lodge, G. Marconi i E. Branly.Veæ 1893. god. Tesla je predložio da se za bežièni prijenossignala upotrijebe signali proizvedeni visokofrekvencijskimelektriènim strujama. U osnovnom patentu br. 649 621, Appa-ratus for transmission of electrical energy (Ureðaji za prijenoselektriène energije), koji je prijavio 1897. god., a odobren muje 1900. god., Tesla je postavio osnove radija. Iako su njego-va istraživanja bila usmjerena na bežièni prijenos elektrièneenergije, u obrazloženju patenta sâm kaže kako æe ureðajiimati i druge korisne primjene, kao što je na primjer prijenossignala. Dok je svima drugima, kojima se pripisuje izumradija, prijenos signala bilo glavno podruèje zanimanja, zaTeslu je to bilo samo nešto usputno i samo po sebi razumljivo.U svojim prvim istraživanima Tesla je postavio osnovna naèelaradija: odašiljaè i prijamnik moraju biti u elektriènoj rezonanciji.Time je riješio problem istodobnog rada više ureðaja zabežiènu telegrafiju, a poslije i bilo kakvih drugih sustava zaprijenos informacija elektriènim putem. U tim prvim patentimapostavljena su i èetiri osnovna naèela radija:

1. za bežièni prijenos upotrebljavaju se struje visokefrekvencije, pa je osnovni dio ureðaja visokofrekvencijskioscilator,

2. sustav sadrži èetiri usklaðenatitrajna kruga, dva u odašiljaèu,dva u prijamniku, a u vanjskimtitrajnim krugovima odašiljaèai prijamnika su antena iuzemljenje,

3. svi titrajni krugovi odašiljaèa iprijamnika su u rezonanciji,

4. u prijamniku su osjetljivi ureðajiza opažanje visokofrekventnihstruja.

Radiotehnika, kao jedna odnajmlaðih grana elektrotehnike,razvijala se od samoga poèetka pasve do danas velikom brzinom. Veæ1924. god. hrvatski su radioamateriosnovali prvi radioklub u Zagrebu iorganizirali "podizanje radiofonijskepostaje u Zagrebu", pa je samo tridesetljeæa poslije prvih Teslinihizuma koji su postavili temelje radi-okomunikacija 1926. god. poèeoodašiljati Radio-Zagreb.

Izum Teslinih zavojnicaKada je Georg Westinghouse

1888. god. isplatio Tesli 1 000 000USD za patente višefaznih motora,Tesla je odluèio otpoèeti istraživa-nja jedne svoje potpuno nove ideje.

Prouèivši radove Henricha Herza koji je 1887. god. pronašaoi objavio osilatorna svojstva elektriène iskre, pomoæu kojihje dobio radiovalove i dokazao Maxwellovu teoriju svjetlosti,Tesla je odluèio istraživati frekvencijska podruèje izmeðu nje-govih izmjeniènih struja namijenjenih pogonu elektromotora iekstremno visokih frekvencija. U svojim prvim eksperimentimaupotrebljavao je ureðaj vlastite konstrukcije za stvaranjestruja visokih frekvencija. Konstruirao je disk promjera 75 cm,s 384 pola koji se nalazi u statoru s 384 induktorskih polova.Kada se taj disk okretao 3 000 okr./min, inducirao je naponod 200 V, uz frekvenciju od 9 600 do 10 000 Hz. Poslije togaje istraživao sa sliènim strojevima, koji su mogli proizvestistruje frekvencija do 30 000 Hz. Tim je strojevima Teslaistraživao nastajanje visokih napona pomoæu indukcijskihzavojnica. Ustanovio je da se uklanjanjem željezne jezgrepostiže veæa efikasnost i veæi izlazni naponi na sekundaru,a takav transformator se i danas naziva Teslinim transforma-torom. Prvi je pri tome upotrebljavao i prokuhano laneno uljeza izolaciju namotaja kod visokih napona.

Tesla nije bio zadovoljan s tim alternatorima, tražio je boljarješenja za postizanje veæe snage i struja viših frekvencija.Zbog toga je iskoristio pojavu da kada se kondenzator ispraznikroz zavojnicu, elektrièna energija brzo oscilira izmeðu zavo-jnice i kondenzatora. Ukljuèivanjem kondenzatora u sustavsa zavojnicom predstavlja osnovnu zamisao za proizvodnjustruje vrlo visokih frekvencija. Taj sustav se po Tesli i naziva

Teslinom zavojnicom. U tom sus-tavu visokonaponske indukcijskezavojnice punile su sklop tzv. lajde-nskih boca, koje su služile kaokondenzatori. Kada je napon na ko-ndenzatorima porastao na dovoljnuvisinu, ispraznio bi se preko iskrištai primarne zavojnice. Struje u tomkrugu mogu oscilirati i nekolikomilijuna puta u sekundi, pa jemoguæe postiæi frekvencije odnekoliko megaherca. U sekunda-rnoj zavojnici, koja ima znatno veæibroj namotaja, induciraju se vrlovisoki napon. Primarna zavojnicabila je identièna onoj koju je koristios alternatorom, a na sekundaru jeuz napon od oko 100 000 Vproizveo iskru dugaèku oko 15 cm.

Izmeðu 1891. i 1893. god. Teslaje održao seriju predavanja uAmerici i Europi i prikazivao je svojrad s izmjeniènim strujama. U tim jepredavanjima prikazao najveæi dioosnovnih ureðaja potrebnih zabežiènu telegrafiju, kao što jeugoðen titrajni krug, osciltorski kru-govi, prigušnica i rotirajuæe i serijs-ka iskrišta.

Slika 1. – Patentni nacrt ureðaja za odašiljanjeelektriène energije



Prva istraživanja s bežiènimprijenosom snageTesla je, izumivši postupak prije-

nosa energije na velike udaljenostipomoæu žica, odluèio istraživati ibio je fasciniran idejom o bežiènomprijenosu elektriène energije. Kadase 1892. god. vratio iz Europe, gdjeje održao seriju predavanja, odlu-èio je poèeti eksperimentirati sprijenosom snage na velike uda-ljenosti. Nakon niza eksperime-nata održao je seriju predavanja ukojima je navijestio prve naznakemoguænosti bežiènog odašiljanja.Tesla je ta svoja otkriæa i eksperi-mente 1893. god. prikazao napredavanjima u Franklinovu insti-tutu u Philadelphiji i u The NationalElectric Light Association u St.Luisu, pod naslovom Svjetlost idruge visokofrekvencijske pojave.Tesla je prikazao da je potrebnasamo jedna žica za prijenos snageupotrebom visokih frekvencija ikrugova u rezonanciji. Time jedokazao da ne treba povratna žicakod takvog prijenosa. Prikazao jeda je za paljenje žarulje ili pokre-tanje specijalnog elektromotora koji radi na visokim frekvenci-jama potrebna samo jedna žica spojena na oscilator, dok jedrugi kraj žarulje ili motora spojio na veliku metalnu ploèu.Time je Tesla je pretpostavio da ako je potrebna samo jednažica na visokim frekvencijama, najvjerojatnije da Zemlja služikao drugi vodiè. Zakljuèio je da Zemlja mora imati neku rezo-nantnu frekvenciju, pa je sugerirao da metodom pokušajai pogrešaka pronaðe Zemljin prirodni sustav odziva. Zakljuèioje da se taj odziv može ispitati s oscilatorima velike snage ipokušajima s razlièitim frekvenci-jama da se vidi kakve uèinkeuzrokuje na okolnom zemljištu.Tesla je zakljuèio: Neæe trebativelika kolièina energije da seproizvede primjetan poremeæaj navelikim udaljenostima, pa èak i nacijeloj površini Zemljine kugle.Objasnio je time da se treba prona-æi rezonantna frekvencija Zemlje.Vjerovao je da se Zemlja ponašakao žica koja prenosi visokofre-kventne elektriène valove. Kao užici beskonaène duljine, valovi semogu rasprostirati uzduž žice bezrefleksije i bez gubitka snage. Akoje to sluèaj i sa Zemljom, Teslinodašiljaè može proizvesti lokalneoscilacije koje se smanjuju s uda-ljenošæu. Ako se Zemlja ponašakao konaèan vodiè, mora imatirezonantnu frekvenciju. Val se širiuzduž Zemlje dok ne dosegnesuprotnu stranu i onda se vraæanazad. Na tom putu nazad miješase s dolazeæim valovima i uzrokujeinterferenciju. Ako je udaljenostod odašiljaèa do druge straneZemlje jednaka polovici valneduljine ili je višekratnik polovice

valne duljine, valovi æe se potpunoponištiti. Ako je udaljenost ododašiljaèa jednaka èetvrtini valneduljine ili višekratniku èetvrtinevalne duljine, valovi æe se zbrojiti ipostojat æe stanje rezonancije.

Prvi korak u istraživanju u tompravcu je bio izgradnja dovoljnovelikog i snažnog oscilatora koji je ustanju narušiti Zemljinu elektro-statsku ravnotežu. Buduæi da Teslanije ostavio mnogo zapisa o ovimeksperimentima, malo se zna odetaljima tih istraživanja.

Tesla je zapazio da je moguæeproizvesti ekstremno visoke naponeako za sekundar upotrijebi velikezavojnice s jednim slojem namota.Nazvao ih je èetvrtvalnim zavojnica-ma, jer je duljina žica u sekundarubila jednaka èetvrtini vala proizve-dene frekvencije. Primarna zavojni-ca je imala svega nekoliko namo-taja debele žice, a nalazila se upodnožju transformatora. Donji krajsekundara bio je uzemljen, pa seinducirao visoki napon premaZemlji na gornjem kraju sekundara,umjesto na oba kraja kao na prvimpokusima. Koristeæi èunjaste zavo-

jnice, Tesla je postigao visoke napone do milijun volta. Kaokondenzator je upotrijebio sklop od 32 lajdenske boce.

Upravo u vrijeme razvoja bežiènih odašiljaèa za komuni-kacije, Teslu je zadesila velika nesreæa, u kojoj je 13. ožujka1895. izgorio cijeli laboratorij, sa svim dokumentima, nacrtima,zapisima, kao i sa svim konstruiranim ureðajima. Veæ 1895.god. Tesla je objavio da ima kompletan sustav i da je spremantestirati prototip odašiljaèa, ali ga je ta nesreæa u tome zaus-tavila. Iste je godine G. Marconi je postao prvi èovjek koji

je prenio signal bez žica. Ureðajikoje je koristio Marconi bili suznatno primitivniji od onih koje jekonstruirao Tesla. Napredniji sustav,koji je izumio Tesla za krugoveugoðene u rezonanciju, bili su pate-ntirani tek 1900. god. Tesla je i daljebio fasciniran visokofrekventnimstrujama, pa je i dalje nastojao pro-naæi rezonanciju, kao i uèinke isvojstva sklopova uz napone višeod milijun volta, kakve je proizvodiosvojim sustavom zavojnica.Zakljuèio je da se tim sustavommože postiæi ekstremno visokenapone, ali je zakljuèio da morapostojati relativno jednostavan i malitransformator koji može proizvestibilo koji napon. Tesla je pronašaorješenje dok je eksperimentirao srazlièitim oblicima èetvrtvalnih zavo-jnica. Oscilator koji je napajaoglavnu spiralnu zavojnicu napajaoje uz napon od 50 000 V, te puniokondenzator od 0,04 µF. Pražnjenjekondenzatora je izveo preko pri-mara, koji se sastojao od jednogzavoja debele žice, a sustav jeprekidala vrlo brza mehanièkasklopka. Ta rotirajuæa sklopka zatva-

Slika 2. – Patentni nacrt odašiljanja elektriène energije krozprirodnu okolinu

Slika 3. Patentni nacrt sustava za odašiljanje signala



rala je krug 5 000 puta u sekundi.Induktivnost primara je bila je 8 µH,a cijeli sustav primara je imaoinduktivnost od 10 mH. Frekvencijekoje je dobio tim sustavom bile suod 230 do 250 kHz. Sekundar jeimao oko 100 zavoja izoliranebakrene žice. Zavoji su poèinjali odprimarne zavojnice i bili su pažljivorasporeðeni zbog smanjenjakapaciteta zavojnice, jer je ustano-vio da kapacitet bitno utjeèe nasmanjenje izlaznog napona iuzrokuje gubitak snage. Vanjskikraj sekundara bio je uzemljen ispojen na primar. Centralni diozavojnice bio je spojen na šipku.Na šipku je prièvrstio metalnukuglu promjera 15 cm. Tim susta-vom postigao je napone od 2,5 do3 milijuna volta, koji su stvaraliiskre duljine do 5 m. Tim sustavomTesla je izvodio razne eksperime-nte. Jedan od glavnih razloga tihprezentacija je bilo dokazati da tivisoki naponi nisu štetni za èovjeka.Stajao je na platformi spojenoj naoscilator, a pomoænik bi podigaonapon na gotovo 3 milijuna volta.Na tom naponu Tesla je bio okruženiskrama koje su izlazile iz njegovihruku.

Jedna od važnih otkriæa do kojih je došao je uèinak da vrlovisok napon utjeèe na svojstva zraka kao izolatora. U norma-lnim okolnostima zrak poèinje biti dobar vodiè na tlaku od75 milibara, ali je Tesla pronašao da na visokim frekvencijamai visokim naponima zrak poèinje voditi kod puno višeg tlaka.Primjenjujuæi napon od 3 milijuna volta dobiven spiralnimzavojnicama, Tesla je testirao moguænosti zraka za prijenossnage. To je dovelo Teslu do zakljuèka da može istražiti naèinkako odašiljati ne samo signale, nego i uporabivu kolièinuenergije. Primjenjujuæi atmosferu kao jedan vodiè i Zemljukao drugi vodiè, moguæe je prenijeti dovoljnu kolièinu snageza industrijsku upotrebu, te je moguæe distribuirati snagusvima koji je trebaju. Prvo je zamislio da se osvijetle kuæe naudaljenim izoliranim mjestima, gdje je teško dovesti strujužicama. Naponi od 20 do 50 milijuna volta zadovoljavali bipotrebe na udaljenosti od desetak kilometara. Tesla nije testi-rao pojave s tako visokim naponima, ali je pretpostavio da uznapon od 20 milijuna volta nije potrebna velika struja da bi senapajao takav sustav. Tesla je 1897. god. poèeo graditi velikuodašiljaèku i prijamnu postaju u Colorado Springsu, u kojoj jeusavršavao sustave za bežièni prijenos signala i elektrièneenergije, a radila je pod naponom od 10 do 12 milijuna volta.Za odašiljaè na Long Islandu planirao je primijeniti i do stotinumilijuna volta, i pomoæu toga odašiljaèa uspostaviti svjetskisustav radiokomunikacija, kakav je uspostavljen tek krajem20. st., primjenom telekomunikacijskih satelita. Jedina je razli-ka što je tim sustavom Tesla želio bežièno odašiljati i elektri-ènu energiju, svima dostupnu i bez naplate. Pri bežiènomprijenosu elektriène energije na veæe udaljenosti uvidio je daje glavni problem rasipanje energije. Tesla je tom problemuposvetio veæinu svojih daljnjih istraživanja, ali ga nije uspioriješiti.

U proljeæe 1897. god. Tesla je poèeo testirati svoj bežiènitelegrafski sustav na veæim udaljenostima. Na brodu koji senalazi na rijeci Hudson, postavio je prijamnik i bio je u mogu-ænosti detektirati signal na udaljenosti od oko 40 km. To nijebila krajnja granica signala, nego podruèje do kuda je brod

mogao iæi. Tesla je završio s timistraživanjima 1897. god. ali je teknakon nekoliko godina patentiraosvoj bežièni sustav za prijenossnage. Udaljenost od oko 40 kmkoje je Tesla premostio bila jeznatno veæa od 3 do 15 km što je uto doba prikazao Marconi sa svojimureðajima. Oscilatori koje je Teslaupotrebljavao u tim eksperime-ntima mogli su odašiljati signale ina mnogo veæe udaljenosti, aliTesla u to doba još nije upotre-bljavao duge vertikalne antene.Smatrao je da signal putuje krozZemlju kao elektrièni val. U rujnu1898. god. Tesla je prikazao dalji-nski upravljani brod u MadisonSquare Gardenu za vrijeme Prvegodišnje elektriène izložbe. Brodje upravljao jednim ugoðenim titra-jnim krugom, kojim je mogao mije-njati smjer broda. Brod je mogaoiæi u raznim smjerovima i stati ikrenuti pomoæu signala odašiljanihiz malog oscilatora, postavljenogauz rub velikog bazena u kojem jebrod plovio. Tesla je taj stroj nazvaoAutomaton i vjerovao je da æe sejednog dana taj sustav koristiti zaratovanje. Pretpostavio je da æejednog dana brodovi i leteæi strojevi

s bojevim glavama biti daljinski voðeni do cilja, i to je pate-ntirao 1898. god. Takoðer je prikazao i veliki brod koji je imaona sebi nekoliko ugoðenih titrajnih krugova, pa je mogao pri-mati i signale na raznim frekvencijama. Na brodu nije bilovanjske antene, ali je brod mogao stati, krenuti, iæi lijevo idesno i upaliti žarulju koja je bila na brodu. Tesla nije mogaopatentirati taj sustav, jer je prije njega Sir Oliver Lodge pate-ntirao postupak ugoðenih bežiènih krugova.

Vrhovni sud SAD je neposredno nakon Tesline smrti poni-štio Marconijeve amerièke patente, jer su Teslini patentiveæ sadržavali sve sklopove koje je upotrebljavao Marconi.Tesla je ponajprije nastojao odašiljati i prenositi velike kolièineelektriène energije, a ne samo signale. Stoga Tesla u prvimpatentima nema na prijamnoj strani detektor, nego su njegoviindikatori svjetleæe cijevi i elektromotori. Usprkos mnogimosporavanjima, Tesla je nesumnjivo postavio osnovna naèelabežiènoga prijenosa signala na daljinu i ostvario ga, primje-nom velikih i snažnih oscilatora na odašiljaèkoj strani.

Slika 4. – Patentni nacrt antene za odašiljanjeelektriène energije

Slika 5. – Teslina nedovršena antena na Long Islandu



Piše: prof. dr. sc. Ivan Jelenèiæ

Radiokomunikacije na poèetku20. stoljeæa (II.)Radiocommunications at the Beginning of 20th Century (II)

Radioprijamnici na poèetku 20.stoljeæaŽièane veze se izvode istosmjernom

strujom, a signali se šalju prekidanjemtoka struje. Na prijamnoj strani ti seprekidi primaju zvuèno ili mehanièkimpisaèem, pomoæu elektromehanièkogatelegrafskog prijamnika.

Bežiène veze se odvijaju elektroma-gnetskim valovima, no ti su titraji prebrzida bi ih registrirao telefonski prijamnik.Da bi se primili, izmjenièni signali se prvomoraju ispraviti, pa prosjeèna vrije-dnost ispravljenih valnih oblika pobuðujeslušalicu. Zato se ti ispravljaèi nazivajudetektorima.

Jedan od prvih detektora je bio tzv.koherer (E. E. D. Branly, 1890. god.),koji se sastojao od male staklenecjevèice s metalnim punjenjem (pra-šinom). Kada god bi došao signal iprošao kroz punjenje, ono bi se zatalilo,a time bi se aktivirali radni releji. Stogase poslije svakog signala punjenje mo-ralo ponovo uspostaviti laganim uda-rcima u cjevèicu (što se izvodilo auto-matski).

Shema radiotelegrafskoga prijamnikaza registraciju Morseovih znakova skohererom je na sl. 10. Vidi se prvo tzv.

relej uspostavljanja (A) za aktiviranjebatiæa (sustav kao elektrièno zvonce B),koji vibrira i ponovo uspostavlja radkoherera, i to svaki puta kada je prekoantene primljen impuls. Na slici se vidirelej za registraciju znakova (C) i ele-ktromagnet te registracije (D).

U vrijeme odašiljaèa s iskrom, važnuulogu je imao prijamnik, tzv. "Marconijevmagnetski detektor" (sl. 11.).

Talijanske vlasti su 1902. god. pozva-le Marconijevu tvrtku da ugradi bežiènuvezu na ratni brod Carlo-Alberto.Marconi je za prijamnik upotrijebio svojmagnetski detektor, koji je imao mnogeposebnosti. Detektor je djelovao nasposobnosti elektriènih oscilacija dasmanje magnetsku histerezu. Ureðaj jeimao dva drvena kotaèa (E), koja suse jednomjerno okretala, a s njima ibeskonaèna vrpca (A) od više uprede-nih željeznih žica. Vrpca je išla krozmalu staklenu cjevèicu brzinom od oko8 cm/s, pa dalje pred polove dva po-tkovasta magneta (sa suprotnim pola-ritetom). Na cjevèici su bile dvije zavo-jnice, od kojih je donja, primarna (B),bila spojena u krug antena-zemlja, agornja, sekundarna (C), na slušalicu.

Putujuæi ispred polova, magnetavrpca se prvo demagnetizira, ana izlaženju se ponovno magne-tizira, odnosno dolazi u odreðenomagnetsko stanje. Visokofrekve-ncijsko polje primarne zavojnice,za vrijeme dolaska signala sma-njuje histerezu, tj. mijenja magne-tsko stanje vrpce. To znaèi dadolazi do promjene magnetskogtoka, što inducira struju u seku-ndarnoj zavojnici, odnosno regi-strira se signal. Ako je broj pona-vljanja prigušenih titraja odaši-ljaèa bio u podruèju zvuènih fre-kvencija, u slušalici se èuo zvuk.

Magnetski detektor odgovarana vršnu vrijednost elektroma-gnetskih valova te je prikladanza primanje prigušenih titraja. Tajdetektor slièi žièanom magne-tofonu, koji je razvijen tek poslije40 godina.

Po posebnosti se izdvaja jošjedan detektor. On se sastojao oddviju metalnih elektroda uronjenihu kiseli elektrolit pod nazivom

Na slici se vidi prijamnik s elektroli-tièkim detektorom i dodatni oscilator selektriènim lukom (sliène frekvencije pri-jamnoj), s istosmjernim napajanjem.Osnovna ideja patenta heterodinskogprocesa je: ako se dva signala razlièitihfrekvencija naðu u istom krugu, oni æeproizvesti signal treæe frekvencije.

Kao detektori mogu služiti i mnogevrste prirodnih kristala, pa je tako nastaokristalni detektor. Kristali su bili jednos-tavni i pouzdani u radu, a najviše seupotrebljavao olovni sjajnik, kao maligrumen (na prikladnom držaèu), po

elektrolitièki detektor ili barretter. Detektor je patentirao 1903. god. prof.R. A. Fessenden, koji je imao i patentiz 1902. god. za heterodinski princip uprijamnicima (posebno za prijam CWtelegrafije), prikazan na sl. 12.

D

C

A

B

Slika 10. – Radiotelegrafski prijamnik s kohererom

A

BC

D

E E

Slika 11. – Markonijev magnetski detektor

Elektronièki detektor

Slika 12. – Prijamnik s Fessendenovimelektrolitièkim detektorom

kojemu su se èeliènom iglom tražilenajosjetljivije toèke. Sl. 13. prikazujeosnovnu shemu takvog prijamnika.

(kao slušalice od 2 000 Ω) morao prila-goditi ulaznoj impedanciji elektronskecijevi.

Cijeli originalni radni prikaz dvoci-jevnog prijamnika iz 1925. god., koji jebio vrlo popularan dugi niz godina,prikazan je na sl. 16. do To je audion spovratnom vezom i niskofrekventnimpojaèalom. Na sl. 16. je shema prijamni-ka, a na sl. 17. crtež spajanja pojedinihelemenata.

Popularan je bio i kristal karborundu-ma, koji je u sklopu kristalnog detektoraimao istosmjerni izvor (sl. 14.).



Opisani su prijamnici bili neosjetljivi,neselektivni, bez pojaèanja, s baterijs-kim napajanjem i lošim omjerom signalai šuma. Pojavom elektronskih cijevi cijelasituacija se promijenila, postupno su serješavale sve poteškoæe u postizanju štokvalitetnijega prijama. Opisat æe senekoliko karakteristiènih spojeva prijam-nika s poèetka 20. stoljeæa.

Kristalni detektorski prijamnik s jedno-cijevnim niskofrekventnim pojaèanjemprikazan je na sl. 15. U sklopu je upotri-jebljen niskofrekventni transformator,koji je izlaznu impedanciju detektora

Raspored pojedinih elemenata našasiji prijamnika prikazan je na sl. 19.

Prva cijev ima višestruku ulogu. Onaprvo demodulira rešetkom (audion), idrugo, primjenjuje povratnu vezu (rea-kciju) izmeðu anode i rešetke.

Slika 13. – Osnovna shema prijamnika skristalnim detektorom

+

Karborundumdetektor

Slika 14. – Prijamnik s kristalnim detektoromod karborunduma

Slika 17. – Crtež spajanja pojedinih dijelova dvocijevnoga prijamnika

Slika 16. – Shema dvocijevnoga prijamnika iz 1924. god.

-

-

+

+

Slika 15. – Shema radioprijamnika s kristalnim detektorom i NF cijevnim pojaèalom

Slika 18. – Karakteristièni vanjski izgled skomandama za ugaðanjedvocijevnoga prijamnika.

Ruèice za ugaðanje su:1 – promjenjivog kondenzatora

(traženje stanica),2 – žarenja katode cijevi i3 – povratne veze.


Demodulacija rešetkom izvodi separalelno spojenim elementima Rg i Cg urešetkinom krugu, uz ulazni titrajni krug.Ulazni izmjenièni signal se, zbog reše-tkinog negativnog prednapona (nastalogstrujom rešetke na otporniku Rg) prvoispravlja, tj. samo jedna poluperiodaostaje aktivna. Ako je signal amplitudnomoduliran (s tonskom frekvencijom) nje-gova tjemena vrijednost æe uzrokovatitonski modulirani prednapon rešetke.Srednja anodna istosmjerna strujasadrži prema tome istu tonsku modu-laciju, koja se može èuti u slušalici ilipojaèati.

Osim toga, u sklopu je primijenjenapovratna veza (induktivna veza izmeðuanode i rešetke), koja ako nije prejaka(da dovede do samouzbude cijevi),smanjuje prigušenje titrajnog kruga.Povratnom vezom se ulaznom reše-tkinom krugu dovodi dio energije iz

anodnog kruga, što poveæava osje-tljivost, selektivnost i jakost zvuènogsignala.

Shema prijamnika s trima elektrons-kim cijevima je na sl. 20. Prijamnik sesastoji od stupnja visokofrekvencijskogapojaèanja, audiona istupnja niskofrekvenci-jskoga pojaèanja.

Zanimljivo je da seradom svih triju cijeviupravlja strujom žarenjakatode.

Iz ovih nekolikoprikazanih spojeva sevidi, da su prvi prija-mnici s aktivnim eleme-ntima (elektronskim cije-vima) bili direktni prija-mnici, raznog sastavasklopova uz detektore(s visokofrekvencijskim

i niskofrekvencijskim pojaèalima). Trebatæe još nekoliko godina, da se krajem1920-ih i poèetkom 1930-ih godinapoènu graditi superheterodinski prijam-nici, koji su znatno doprinijeli kvalitetni-jem prijamu radiosignala.

Nažalost, veæinom su ti prvi radio pri-jamnici za prijam radiodifuzijskih progra-ma kroz neko vrijeme odbaèeni kao"starudija" i jako malo ih je saèuvano.

Radio-Zagreb je sa zagrebaèkomrevijom Studio pokrenuo, u povodu 50.godišnjice Radio-Zagreba, akciju traže-nja najstarijeg radioaparata. Akcija, kojaje trajala pet mjeseci, do 15. svibnja1976. završila je uspješno i najstarijiradioaparat bio je Telefunken D iz1923. god. a imao ga je stari zagrebaèkiradioamater Gustav Pataèiæ.

Naš je Gusti imao pozivni znak 2QX,a radio je fone na svim radioamaterskimvalnim podruèjima, iz svog stana uVinkoviæevoj ulici u Zagrebu. Inaèe,Pataèiæ je imao svoju tvrtku za prodajui održavanje prvih radioaparata KINE-MATIK, Zagreb, Prilaz 6, a imao je izastupstvo za Hrvatsku kinoaparata iopreme tvrtke Zeiss.

U Hrvatskoj ima nekoliko sakupljaèastarih radioprijamnika, ali njihove vrije-dne zbirke, nažalost, veæinom nisu dos-tupne javnosti.


Slika 19. – Raspored elemenata dvocijevnoga prijamnika

Slika 21. – Radioprijamnik Philips iz 1927. god. – lijevo je ispravljaè,desno prijamnik s jednom cijevi za NF pojaèanje,

u sredini zvuènik

+

-

+

C1

L1

C2

C3

P

HT NT

W

Slika 20. – Shema trocijevnoga prijamnika iz ranih 1920-ih godina


elektronika za mlade

Elektronika za mlade – 15. nastavakElectronics for the Young Ones – Part 15

Piše: Božidar Pasariæ, 9A2HL

5. Odašiljaèi

5.1. Osnovno poznavanje funkcijaodašiljaèa

5.2. Blok-sheme odašiljaèaKada je njemaèki fizièar Heinrich

Hertz 1888. godine pokusom dokazaoMaxwellovu teorijsku pretpostavku daradiovalovi zaista postoje, ubrzo sepostavilo pitanje kako ih proizvoditi, kojiim je domet i kako ih iskoristiti. Prviupotrebljiv izvor radiovalova bilo jeiskrište visokonaponskog induktoraspojeno neposredno na antenu i uze-mljenje. Ono što je taj izvor proizvodiobio je, prema današnjim mjerilima,golem oblak smetnji, a u ono vrijemebežièni naèin komunikacije Morseovimznakovima.

Neprigušeni val – CWKanaðanin Reginald Fessenden

inzistirao na tome da bi trebaloproizvesti neprigušeni val (CW, premaengl. continuous wave), tj. jednu jedinuneprigušenu frekvenciju koju trebaodvesti u antenu. Veliki GulielmoMarconi ga je javno ismijao tvrdeæi da toneæe raditi, jer je za stvaranje radiova-lova navodno bitan tzv. uèinak pljuska(engl. splash effect), kao kada dlanompljesnemo po vodi, što može uèinitisamo elektrièna iskra. Ipak se pokazaloda je u pravu bio Fessenden, a neMarconi, i da antena lijepo pretvara si-nusoidalnu struju jedne jedine frekve-ncije u radiovalove. Štoviše, Fessendenje tu VF struju modulirao stavivši poveæiugljeni mikrofon u antenski vod, pa jena Badnjak 1906. god. ostvario prviradiodifuzijski program u povijesti –svirajuæi na violini, otpjevavši Svetu noæi èestitavši slušateljima Božiæ – naveliko zaprepaštenje radiotelegrafistana obližnjim brodovima koji još nisu uslušalicama èuli ljudski glas, veæ samozujanje Morseovih znakova. Napravasnage 1 kW kojom je proizvodio nepri-gušeni val zvala se magnetski alternator,jer elektronska cijev trioda tada još nijebila izumljena. U tome mu je velikupomoæ pružio švedski inženjer ErnstAlexanderson, zaposlenik poduzeæaGeneral Electric koje je izradilo alterna-tor (sl. 1.).

Izumom elektronske cijevi triode (Leede Forest, 1907. god.) tehnologija beži-ènih veza potpuno se promijenila. EdwinArmstrong uvodi 1912. pozitivnu povra-

tnu spregu i ubrzo primjeæuje, ako jeona malo jaèa, da se trioda pretvarau oscilator koji proizvodi jednu jedinufrekvenciju, i to dosta stabilnu, dakleonaj CW o kojemu je govorioFessenden.

Oscilator je srce svakog odaši-ljaèa jer on odreðuje na kojoj æefrekvenciji raditi. Kako su te oscilacijeu pravilu slabašne, one se još poja-èavaju u izlaznom stupnju odašiljaèa,koji tako odreðuje njegovu snagu.Poslije 1953. godine kada su dobilidozvole za rad, hrvatski su radioa-materi èesto izraðivali telegrafskeodašiljaèe od svega dvije cijevi –oscilatora (VFO, variable frequencyoscillator, oscilator promjenjivefrekvencije) i izlaznog pojaèala (PA– power amplifier, pojaèalo snage).Snaga im je bila oko trideset vataVF energije u anteni. Blok-shemuvidimo na slici 2.

Za rad fonijom (FONE), tj. govo-rom, trebao je još i modulator, a to jeNF pojaèalo s mikrofonom radi posti-zanja amplitudne modulacije (AM);slika 3.

Slika 1. – Konstruktor Ernst Alexanderson 1906. godinepromatra svoj najveæi alternator, težak nekoliko tona,

u radu. Željezni disk imao je u sebi nekoliko stotinarupa za presijecanje magnetskih silnica i vrtio sebrzinom od 150 okretaja u sekundi. Snaga stroja

bila je 200 kW, što je omoguæavalo prekooceanskeveze telegrafijom na vrlo dugim valovima za vrijeme

i poslije Prvoga svjetskog rata.

( )Bufer

Mikrofon

AM

Izlaznistupanj

Modulator

VFO Odvojni stupanj

Slika 3. – Za amplitudnu modulaciju (AM) potrebno je modulacijsko pojaèalo smikrofonom. Najèešæe se modulira VF signal u izlaznom stupnju (PA).

Kako bi se izbjegao povratni utjecaj izlaznog stupnja na oscilator,dobro je izmeðu njih umetnuti i odjelni stupanj (buffer).

Tipkalo

Oscilator(VFO)

Izlazno pojaèalo(PA)

CW

Slika 2. – Blok-shema telegrafskog (CW) odašiljaèa s dva stupnja – promjenjivimoscilatorom (VFO) i izlaznim pojaèalom (PA).

Tipkalo se nalazi u izlaznom stupnju kako bi se saèuvala stabilnost oscilatora.


je samo do visine od 4,5 kHz, što nije"hi-fi", ali zadovoljava. Za oba boènapojasa to iznosi 9 kHz. Stoga svakaradiodifuzijska postaja na srednjem valuzauzima pojas širine od 9 kHz, pa nacijelome srednjovalnom podruèju, kojeje danas široko 1 100 kHz, ima mjestaza svega 122 postaje. Na uskim amater-skim podruèjima, gdje se prenosi samogovor, može se "proæi" i s tri kiloherca,što znaèi pojas od 6 kHz AM signala, alinikako i manje od toga, jer tada glaszvuèi "kao iz baève". Tako je na fonijskimdijelovima amaterskih podruèja dolazilodo velikih gužvi i interferentnih zvižduka,što je jako otežavalo rad amplitudnommodulacijom.

Modulacija jednim boènim pojasom –SSB

S druge strane, teorija je govorila daje za prijenos razumljive informacijedovoljan jedan boèni pojas, tako da sunoseæa frekvencija i drugi boèni pojaszapravo suvišni i mogu se ukinuti. To biznaèilo da se s 25% VF energije možepostiæi isti rezultat kao i s punom snagomAM-signala, a zauzeti pojas je za polauži. Otuda i naziv SSB (single side band,jedan boèni pojas). Još 1915. godineJohn Carson zatražio je patentno pravona tu ideju. Poslije mnogih natezanja,taj patent je i dobio 1923. godine. Idejaje bila dobra, ali ispred svoga vremena,


Poznato je da je stabilnost oscilatoraveæa kada radi na nižoj frekvenciji. Zatoje dobro da on radi npr. na 3,5 MHz, a zarad na 7 MHz ta frekvencija se udvo-struèuje. Stoga se izmeðu oscilatora iizlaznog stupnja ubacuje još jedan stu-panj – množilo frekvencije – a može ihbiti i više (sl. 4.). Na taj naèin jednimpažljivo izraðenim oscilatorom možemopokriti nekoliko amaterskih podruèja.

Godine 1927. radioamateri su dobilinov element za postizanje veæe stabilno-sti frekvencije oscilatora. To je bio kristalkremena (kvarca) i još nekih minerala.Prikladno izrezan i izbrušen, on se po-naša kao vrlo kvalitetan serijski titrajnikrug, pa takoðer omoguæuje i izraduvrlo selektivnih filtara za prijamnike.Poslije 1927. godine veæina amaterskihodašiljaèa imala je oscilatore s krista-lom, koji je davao kristalno èist i stabilanton telegrafskog signala. U ono vrijemebila je velika èast primiti raport T9X uamaterskoj vezi. Nažalost, frekvencijakristala ne može se mijenjati.

Amplitudna modulacija – AMKada su održavali veze govorom

(FONE), radioamateri su se prije Dru-goga svjetskog rata služili iskljuèivoamplitudnom modulacijom, kao i radio-difuzijske postaje. Tehnologija amplitu-dne modulacije nije bila previše složena,pa su amateri mogli izraðivati svoje vlas-tite amplitudno modulirane odašiljaèe.

Godine 1914. bilo je matematièkidokazano da amplitudno moduliraniVF signal, osim tzv. noseæe frekvencijeu sredini, ima sa svake strane po jedanboèni pojas. Oni su zrcalno jednaki(sl. 5.).

Od ukupne VF snage u anteni u pra-vilu 50% otpada na noseæu frekvenciju,a 25% na "donji" i 25% na "gornji" boènipojas. Prema dogovoru, za potreberadiodifuzije prenose se niske frekvenci-

jer tada još nije postojala elektronièkatehnologija koja bi ju mogla uspješnoostvariti. Za SSB je posebno bila zainte-resirana poštanska služba, kako bi timemogla poveæati broj govornih kanala, pasu mnogi pokusi bili uèinjeni u Bellovimlaboratorijima. Tako je 1927. godine bilauspostavljena prva SSB radiotelefonskaveza preko Atlantika, na noseæoj frekve-nciji od 52 kHz. Tako su elegantno riješiliproblem nedovoljne snage odašiljaèa iuske rezonantne karakteristike odašilja-èke antene. Provjereno pravilo kaže: "Priistoj snazi SSB signal èuje se tri putadalje od AM signala."

SSB je sporo ulazio u amaterske ko-munikacije. Tek u rujnu 1933. godine uradioamaterskom èasopisu R/9, koji jeizlazio u Los Angelesu, M. Moore,W6DEI, poèeo je objavljivati èlanak utri nastavka SSB odašiljaè za radioa-materske veze. Èlanak nije pobudioveæu pozornost, jer je SSB odašiljaèmnogo složeniji od AM odašiljaèa, a iprijamnik treba donekle preraditi.Trebalo je prièekati sve do 1947. kadasu se stvari konaèno pokrenule. Danasje SSB modulacija iskljuèiv naèin radafonijom na amaterskim kratkovalnimpodruèjima, kao i djelomice na UKV-u(uz FM, frekvencijsku modulaciju). KodSSB modulacije možemo birati izmeðudonjeg boènog pojasa (LSB, lower sideband) i gornjeg boènog pojasa (USB,

f0 noseæa frekvencija

f0

LSB

LSB

USB

USB

AM

SSB

f0 i USB su poništeni

f

f

6 kHza)

b)

Slika 5. – Amplitudno modulirani signal uznoseæufrekvenciju ima i dva boèna pojasa:

"donji" (LSB) i "gornji" (USB).Kod SSB modulacije noseæa frekvencija

i jedan boèni pojas su poništeni,što znaèi uštedu od 75% ukupne snage

odašiljaèa i za polovicu uži pojas.

3,5 MHz 7 MHz

7 MHz

Tipkalo

Mnoilo

frekvencije ( 2)VFO

3,5 MHzPA

Slika 4. – Kako bi oscilator radio što stabilnije, on treba raditi na što nižoj frekvenciji.Za dobivanje viših frekvencija umeæe se množilo frekvencije

(FD, frequency doubler) koje udvostruèuje frekvenciju.

f0

LSB USB

SSB SSB

Pobudnistupanj

Mikrofon

VFOBalansni

modulatorSSBfiltarDSB

PA

NFpojaèalo

NF

AM

Slika 6. – Blok-shema SSB odašiljaèa: VF napon iz VFO-a vodi se u balansnimodulator gdje se najprije ostvaruje klasièna amplitudna modulacija,

a zatim se uklanja noseæa frekvencija. Takav signal zatim prolazi krozoštar SSB filtar s kristalima koji uklanja jedan od dva boèna pojasa.

Preostali boèni pojas se zatim pojaèava u pobudnom stupnju (driveru) ivodi u izlazni stupanj. SSB modulacija je podvrsta amplitudne modulacije.

(Osim filtarske postoji i fazna metoda dobivanja SSB signala.)DSB (double side band) su dva boèna pojasa bez noseæega signala.


upper side band). Prema dogovoru, LSBse upotrebljava na podruèjima od 3,5 i7 MHz, a USB na preostalim višim ama-terskim podruèjima. Granica je 10 MHz.Osim toga, pri radu s prijamnikompotrebno je vrlo precizno ugoditi lokalnioscilator (BFO koji obnavlja noseæufrekvenciju) jer u suprotnom glas zvuèiizoblièeno. Zato SSB modulacija nijenaroèito pogodna za prijenos glazbe,veæ samo govora. Blok shemu SSBodašiljaèa vidimo na sl. 6.

Frekvencijska modulacija – FMJoš jedna vrsta modulacije koju

danas rabe radioamateri je frekvenci-jska modulacija (FM). Kod te modulacijeNF signalom mijenjamo frekvencijuoscilatora lijevo i desno oko neke sre-dnje vrijednosti. Rabi se na UKV podru-èju i za radiodifuzne FM postaje (88 do108 MHz), kao i za prijenos zvuka natelevizijskim kanalima. Njezina znaèajkaje velika kvaliteta reprodukcije zvuka.Njezinim tvorcem je isti onaj EdmundArmstrong koji je 1933. godine izumiopovratnu spregu i superheterodinskiprijamnik (sl. 7.).

Buduæi da financijski kapital uložen uAM radiodifuziju nije tada bio osobitozainteresiran za FM, Armstrong je razo-èaran (i napušten od supruge) 1954. u64. godini života poèinio samoubojstvoskoèivši s 13. kata. Veliki izumitelji upravilu nisu sretni ljudi.

Danas smo upoznali sljedeæe pojmove:- oscilator u prijamniku ili odašiljaèu

(VFO),- piezoelektrièni kristal kremena,

- množilo frekvencije (FD),- odjelni stupanj (buffer),- pobudni stupanj (driver),- izlazni stupanj odašiljaèa (PA),- neprigušeni VF signal (CW),- amplitudnu modulaciju (AM),- SSB modulaciju,- donji boèni pojas (LSB),- gornji boèni pojas (USB),- frekvencijsku modulaciju (FM).

U sljedeæem nastavku govorit æemo oantenama.


Mikrofon

Pobudnistupanj

VFO

FM

Izlaznistupanj

FM modulator

Slika 7. – Kod frekvencijske modulacije (FM) frekvencija vala nositelja mijenja se uritmu niske frekvencije oko neke srednje vrijednosti. Modulira se oscilator,

a kao modulator najèešæe služi varikap dioda(dioda koja mijenja svoj kapacitet pod utjecajem NF napona).

Prvi dip-metarU broju 5 (107) za studeni 2004.

godine Radio HRS-a objavio sam èlanakKV lambda dip-metar kao rezultat svogeksperimentiranja lambda-oscilatorom.Takoðer sam objavio slièan èlanak i uèasopisu SPRAT britanskoga QRP klu-ba, broj 120 za jesen 2004. godine. Veæu broju 121 istoga èasopisa britanskiradioamater Andrew Smith, G4OEP,daje svoje primjedbe na objavljenushemu. Primjedbe sam odmah provjerioi vrlo rado prihvatio. Naime, OM Andrewje zadovoljan što se netko sjetio primi-jeniti lambda-oscilator u dip-metru, alikaže da njegova osjetljivost po prika-zanoj shemi nije dovoljna i predlaženeke izmjene.

Promjene nisu velike i mogu se lakonaèiniti na veæ gotovu instrumentu.Naime, potenciometar P1 od 5 do 10 kΩnije više potreban, pa na njegovo mjestona šasiji treba staviti drugi linearni od1 MΩ. Gornji kraj otpornika od 1 000 Ωide ravno na lijevu stranu preklopnikaS1a. Nadalje, kondenzator od 0,033 µFu bazi tranzistora BF506 treba ukloniti,

Piše: Božidar Pasariæ, 9A2HL

Dva nova dip-metraTwo News Dip-meters

1N6263

270 pF

C1

150 pFL D1

47 kW

10 kW

1 MPW

150 A

1 5 pF¼

0,1 F

1000 W

9 V+ -

BF245A

BF506

S1

Slika 1. – Poboljšani lambda dip-metar


dok paralelni otpornik od 47 kΩtreba zamijeniti drugim od 10 kΩispod kojega dolazi veæ spomenu-ti potenciometar od 1 MΩ, kojimse namješta jakost oscilacija.Sve je to prikazano na shemi(sl. 1.).

Osjetljivost tako preureðenogadip-metra mnogo je veæa, pa se"dip" vidljivo javlja i na udaljenostiod 5 cm od zavojnice titrajnogakruga koji mjerimo. ZahvaljujemOM-u G4OEP za vrlo korisnesugestije.

Drugi dip-metarU travanjskom broju njema-

èkoga èasopisa Funkamateur zaovu godinu, Peter Solf, DK1HE, iPeter Zenker, DL2FI, objavili suzaista novu koncepciju dip-metrakoji su nazvali super dip-metar. Ovdje æuopisati samo naèelno rješenje, jer je ustvarnoj izvedbi njihova shema priliènosložena, a u sebi ima ugraðeno i brojilo(counter).

Pojednostavljena blok-shema na sl. 2.traži objašnjenje. Oscilator dip-metraumjesto promjenjivoga kondenzatoraima dvostruku varikap-diodu (BB112)kojom se može mijenjati frekvencija urasponu od jedne oktave (1:2). S petzavojnica pokriva se podruèje od 1 do32 MHz. Integrirani sklop LM555 služikao generator pilastih oscilacija frekve-ncije 400 Hz, koje se u sljedeæemaditivnom stupnju (TL82) "nadodaju" naistosmjerni napon kojim se namješta

kapacitet varikap-diode. PotenciometarP1 je višeokretni (× 10), kako bi se fre-kvencija mogla fino ugaðati. Rekli smoda taj napon regulacije ima pilasti "hrbat"pa je i frekvencija dip-metra umjerenofrekventno modulirana. (Autori navodeda devijaciju treba namjestiti izmeðuplus ili minus 100 Hz i 1 kHz.) Okreæuæipotenciometar P1 prelazimo i preko rezo-nantne frekvencije titrajnoga kruga Lx Cx

koju želimo izmjeriti. U trenutku poklapa-nja, napon visoke frekvencije u oscila-toru æe se smanjiti zbog apsorpcije, kakoje to uobièajeno kod dip-metra. Ali fre-kvencijska modulacija èini svoje: ona se

"njiše" lijevo i desno 400 puta u sekundi,što dovodi do amplitudne modulacijeoscilatora frekvencijom od 400 Hz.Nakon demodulacije, pilasti NF signalse vodi u pojaèalo (40 dB) i u indikator.To može biti, po želji, LED ili zvuènik.Kako se NF signal snažno pojaèava,autori tvrde da je njihov super dip-metarosobito osjetljiv, a rad njime je vrlobezbrižan i toèan jer frekvenciju oèita-vamo na counteru koji je ugraðen udip-metar.

Radi se, dakle o preciznom i luksu-znom instrumentu prilagoðenom zahtje-vima 21. stoljeæa.

praktièna elektronika

Mjernititrajnikrug

Oscilator

AM-demodulator NF pojaèalo

LEDindikator

Generatorpilastih

oscilacija

Aditivni stupanj

Frekvencija

+8 V

+8 V

P1

40 dB400 Hz

400 Hz

Cx

Lx

>

Slika 2. – Blok-shema super dip-metra

Piše: dr. sc. Mario Stipèeviæ

Moderni mali CB-AM voki-toki (I.)Modern and Small CB-AM Walkie-Talkie (I)

Malo o povijestiIako "pravi" radioamateri nikad nisu

rad na graðanskom podruèju ili CB-u(prema engl. Citizen Band) na 27 MHzsmatrali "pravim" radioamaterizmom,ipak je sudeæi po entuzijazmu za ostvari-vanju veza, samogradnji ureðaja odstrane mnogih "cebeaša" i želji daistraže elektromagnetizam i okušaju se uelektronici, CB bio pravi amaterski bandi nosio pravi amaterski duh. Istina, tu senisu tražile neke tvrdolinijaške kvalifi-kacije, poput poznavanja telegrafije,posjedovanja dozvole ili èlanstva uradioamaterskim klubovima, a i dometveza puno je manji od prosjeka. Iako imaonih koji su se kleli da su održali vezu snpr. Australijom, svakodnevica CB-auglavnom se svodila na beskrajno"æakulanje" sa susjedima u krugu 10do 15 km, s rijetkim kontestima, èiji su

domet bile veze sa susjednim zemljamai Jugo-republikama. Govorim u prošlosti,jer je procvat CB-a bio u kasnimsedamdesetim i kroz cijele 80-e. Tada jesamo u Zagrebu bilo preko 4 000 regi-striranih radiopostaja, a procjene ostvarnom broju su se vrtile oko 7 000. NaCB-u se prakticirala telefonija u svimnjenim inkarnacijama: AM, FM i oba SSBpojasa (USB, LSB). Tko nije èuo zaproizvoðaèe poput Stalkera, Hi-Gaina,Midlanda, Lafayettea ili Touchcoma, zapojmove poput "brikanja", "podizanja" i"spuštanja" kanala, "stiskanja", linearnihpojaèala i "sidrenja" 12-metarskih èudo-višta na krovu, taj ne zna što su bile lude1980-e u eteru! U to doba, CB je bio višeod radioamaterizma: on je bio fenomen.CB stanicama, stacionarnim ili u autu,kod kuæe ili na poslu, voki-tokijima (engl.

walkie-talkie) s PLL-om, ili samo sparom kristala ili "šumljivcima" sa super-reakcijskim prijamnikom, koristili su sesvi od elektronièkih znalaca i samogra-ditelja do totalnih "tutleka"; djeca,roditelji, djedovi i bake. CB je mnogimaslužio kao zamjena za telefon, tamo gdjeprikljuèka nije bilo ili kao bežièni telefonu doba kad obièni smrtnici nisu o takoneèemu ni sanjali, kao izvor tehnièkihinformacija u doba kad nije biloInterneta, kao izvor beskrajne zabave idruženja, a tinejdžerima i kao dodatnamoguænost i predigra za izlaske s curomili deèkom, u doba kad nije bilo raznihèvenk telefona i Internetskih foruma.Osim toga, CB-aši su organizirali i partyna plažama i u diskaèima od kojih samosobno bio na dva u gornjogradskommalom Lapidariju.



Slika 2. – Shema prijamnika

tiène špulice za motanje zavojnica sferitnim vijèiæem (sl. 1), nešto što bi bilood neprocjenjive vrijednosti u osamde-setima.

Tada se do takvih komponenti dola-zilo rastavljanjem AM radioprijamnikaza radiodifuziju i ako ste imali sreæeunutra se nalazilo gotovo sve što vamtreba. Potaknut ovom neoèekivanommoguænošæu reproducibilne nabavkekritiènog materijala odluèio sam seponovno okušati u gradnji posveklasiènoga superheterodinskog prijam-

CB je danas zamro i jedva da semože naæi žive duše "na bandu" iakoje još uvijek zakonom dopušten i regu-liran: u Hrvatskoj je prema NN br. 66/2. 8. 1996. dopuštena svaka vrsta radau podruèju frekvencija 26,960 do27,410 MHz, s odašiljaèem koji ne izra-èuje preko 4 vata. Stanicu nije potrebnoprijaviti i nije potrebno imati nikakvudozvolu ni èlanstvo. CB se danas ugla-vnom upotrebljava za spori spoj naInternet, tamo gdje za to postoji infra-struktura, i za daljinsko upravljanje jefti-nim kineskim igraèkama za malu djecu.

Iako gotovo "mrtav", CB je upravozbog toga privlaèan, slobodan i bez šu-mova, prava je šteta ne koristiti se njime.CB-podruèje na samoj granici UKV-aomoguæuje dobar domet s malom sna-gom odašiljaèa i vrlo je pouèan zasamograditelje. Oni koji ne žele graditi,još uvijek mogu kupiti dosta opremenove i reliktne na raznim sajmovimaili preko Inerneta (vidi npr. http://www.omnirep.ch).

Na spomenutojweb-lokaciji mogu sekupiti CB kristali (ipodnožja HC25) nužniza gradnju ovdje opi-sanog voki-tokija. Zaone koji to ne znaju,valja spomenuti da CBkristali dolaze u paro-vima: odašiljaèki kristalbrušen je na radnufrekvenciju kanala, a prijamni kristal na455 kiloherca nižu frekvenciju. Popisnormiranih frekvencija može se naæi naistoj web adresi.

Jedan novi voki-tokiOd "zlatnog doba" CB-a prošlo je

dosta vremena, tehnologija je napre-dovala i sad je moguæe primijeniti i nekanovija rješenja i komponente. Nedavnosam naišao na katalog tvrtke ELCART(http://www.elcart.com) iz Italije, u kojemse prodaju 7-milimetarski meðufrekve-ncijski transformatori za 455 kHz i plas-

Slika 1. – MF transformatori za 455 kHz


11/7250), bijeli (kat. br. 11/7255) i crni(kat. br. 11/7260) transformatori nomi-nalnoga tlocrta 7 mm × 7 mm. Shemaje pažljivo optimizirana upravo za tekomponente: uporaba bilo kojih drugihtransformatora mogla bi znatno utjecatina funkcioniranje i osjetljivost prija-mnika.

Zavojnica HO73-2 (sl. 3.) gradi setijelu ELCART (kat. br. 11/7050) s odgo-varajuæim feritnim vijèiæem (11/7120).Cu-lak žicom promjera 0,2 do 0,3 mmnajprije se namota 7 zavoja, naèiniizvod, pa nastavi još 3 zavoja. Nakontoga se žicom promjera 0,2 mm namo-taju u suprotnom smjeru dva zavoja


nika za CB-podruèje i svega ostalogpotrebnog za jedan moderan CB voki-toki s AM naèinom rada. Dok je shemaprijamnika prilièno uobièajena (s doda-tkom neobiènog sklopa za stabilizacijuradne toèke), odašiljaè i NF pojaèalopredstavljaju moja originalna rješenja,a ukupna optimizacija je trajala višemjeseci laganoga hobistièkog rada. Èinise da ELCART posluje kao kataloškaveleprodaja, pa je važno znati da jezastupnik ELCART-a u nas TEA elektro-nik iz Zagreba.

Voki-toki je namijenjen radu na 4punjive NiMH ili NiCD baterije, ili na 4èlanka obiènih baterija, pa je stogaoptimiran za rad u rasponu napona od4,4 do 6,6 V. Napominjem da ga se nesmije napajati s više od 7 V, jer u tomsluèaju mogu pregorjeti logièki èipovi.Rad na niskom naponu namjerno samodabrao zbog uštede energije i mogu-ænosti minijaturne izvedbe. Mala potro-šnja na kojoj sam inzistirao osigurat æedug rad i s minijaturnim punjivim bateri-jama.

PrijamnikShema prijamnika je prikazana na

sl. 2. Iskusnije æe oko prepoznati lokalnioscilator, VF stupanj s miješalicom i MFpojaèalo. Kritièna komponenta za samo-gradnju je ulazna zavojnica HO73-2,a zbog jednostavnosti identièna sekoristi i u krugu lokalnoga oscilatora.Za kompenzaciju nedostatne duljineantene (poluvalna antena imala bi5,5 m) upotrebljava se zavojnica EL24,ista kakva se koristi i u odašiljaèu. Tazavojnica dobro kompenzira anteneduljine 40 do 80 cm. Sastoji se od 24,5zavoja Cu-lak žice, promjera 0,3 mm.

Na ulazu prijamnika je odlièniniskošumni mikrovalni tranzistor2SC3355, koji ima graniènu frekvenciju6,5 GHz. On se lako nabavlja i jeftin je, au nedostatku istoga može se, uz žrtvo-vanje nešto performansi, upotrijebitiBF199. Taj stupanj služi i kao VF pojaèa-lo i kao miješalica, gdje se "miješaju",toènije množe, signal s ulaza i signaliz lokalnoga oscilatora. Ako pogledateu logaritamske tablice, primijetit æete dase umnožak dvaju sinusnih napona U,naime sin (UTx) × cos (URx), može prika-zati kao zbroj dviju frekvencija f, od kojihje prva jednaka zbroju, a druga razlicipolaznih frekvencija, tj. sin (fTx + fRx) +sin (fTx - fRx). Zbroj je visok i ne zanimanas, a signal frekvencije razlike od455 kHz pojaèava se u uskopojasnomMF pojaèalu. To je uskopojasno poja-èalo, koje ima veliko pojaèanje (~ 1 000)za frekvencije u pojasu 455 ± 5 kHz, aza ostale je frekvencije pojaèanje zane-marivo. Odlièni BF199 upotrijebio samu MF stupnjevima, koji su realiziranis pomoæu triju MF transformatoraELCART. Upotrebljeni su žuti (kat. br.

preko prve zavojnice. Suprotnostsmjerova namatanja prve i druge zavo-jnice nije neki veliki uvjet, ali za mrvicupoboljšava rad. Zavojnica EL24 sadržidobra 24 zavoja Cu-lak žice promjera0,2 mm, na istom tijelu s vijkom kao iHO73-2. Za ugaðanje zavojnica prijam-nika poželjno je imati pomoæni ampli-tudno modulirani oda-šiljaè male snage,kojeg možete sagraditiprema shemi na sl. 4.

Njegova antena jekomad žice, duljine 50do 70 cm, a napajanjeje iz 4,5 voltne baterije.U seriju s antenomspojena je zavojnicaL24 koja sadrži24 navoja Cu-lak žice,namotanih na neper-meabilnom tijelu ili uzraku, promjera 5 mm.Pomoæni odašiljaètreba ukljuèiti i posta-viti na udaljenost odoko 5 m. Antenu pri-jamnika treba izvuæina nominalnu duljinu.Ugaðanje prijamnikapoèinje s višeokreta-jnim potenciometromod 10 kΩ. Njega najprije treba zakrenutitako, da je struja IAGC oko 73 µA.Upotrebom izvora stalne struje postižese odlièna stabilnost radne toèke tranzis-tora prema promjenama radnog napona.Što je jaèa struja jaèi je prijam, ali je iveæa sklonost osciliranju. Tu vas prepu-štam vašoj umješnosti. Ako niste sigurni,

možete kontrolirati ostale napone nave-dene u shemi. Kad je to gotovo, trebaugaðanjem zavojnice HO73-2 postiæinajjaèi prijam, a potom ugoditi MF trans-formatore i to redom: žuti, bijeli, crni.Ugaðanje jakosti prijama možete raditi"na sluh", ali je bolje spojiti voltmetarizmeðu toèke A i mase, pa ugaðatizavojnice na najniži napon. Premamojem iskustvu MF transformatoridolaze otprilike ugoðeni pa je prepo-ruèljivo da ih ne vrtite prije ugradnje,kako ih ne biste razdesili, jer bi tadaugaðanje prijamnika postalo vrlo teško.Cijeli postupak ugaðanja zavojnicamože se ponoviti nekoliko puta, kako bisve "sjelo" na svoje mjesto, a na krajuugoditi i EL24. Za završno, fino uga-ða-nje poželjno je pomoæni odašiljaèudaljiti toliko da ga se jedva prima.Prijamnik se, naime, ugaða za prijamnajslabijih signala. Ugaðanje zavojnicane može se obaviti odvijaèem s meta-lnim vrhom, zbog utjecaja na indukti-vnost zavojnica, veæ se treba koristitiplastiènim ili keramièkim. Takvi se mogukupiti ili izbrusiti iz pleksi-stakla ili vitro-plasta (sl. 5.).

U demodulatoru je upotrijebljenamala Schotkyjeva dioda BAT83 (Elmatis,Zagreb) koja tu funkcionira bolje odgermanijskih. Može se uporabiti i Ge-dioda, npr. OA90 (Chipoteka).

Slika 4. Pomoæni odašiljaè za ugaðanje zavojnica

Slika 5. – Odvijaè naèinjen od izolatorskogamaterijala

Slika 3. – Zavojnica HO73-2


antene

Prošlogodišnji snijeg savinuo je ele-mente moje aluminijske Moxon

antene za 14 MHz, pa sam odluèio da ju,kada ju veæ moram spuštati, dogradimza opsege 21 i 28 MHz. Prouèavajuæiliteraturu i tražeæi Internetom naišaosam na seriju èlanaka antenskog guruaCebika (W4RLN) koji opisuje takvuantenu, tj. kombinaciju Moxon-antene iYagijeve antena. Njegova konstrukcijaizvedena je u tzv. open sleeve konfigu-raciji, gdje sva tri aktivna elementa stojena boomu u vrlo bliskoj vezi. Napajanielement kapacitetno-induktivnom spre-gom prenosi snagu na spregnuti ele-ment. Meðutim, kako autor upozoravada je potrebno precizno ugaðanje uda-ljenosti elemenata, a to znaèi višestrukospuštanje i podizanje antene, odustaosam od te zamisli. Uz to, duljina boomastare antene od 3,2 m, a kojeg sam želioponovo upotrijebiti, nije bila dovoljna.Odluka je pala da sagradim novuMoxon-antenu za 14 MHz, te dvijedvoelementne Yagijeve antene za 21 i28 MHz. Takvu antenu vidio sam naprospektima, ali ni najpažljivijim pretraži-vanjem Interneta nisam našao nikakvekonkretne dimenzije i naèin spajanjaaktivnih elemenata. Nije bilo druge negonapraviti model antene nekim od progra-ma za modeliranje. Uostalom, Moxon-antena za 14 MHz je veæ bila isprobanau radu, pa je trebalo više pažnje posve-titi antenama za 14 i 28 MHz. Upotrebom programa EZNEC v.3. ili4NEC2 nije bilo teško pronaæi geometri-ju za aluminijske cijevi koje sam dijelomposjedovao od rastavljene stare antene,a dijelom nabavljao. Kad jednom nau-èite raditi s nekim od ovih programa, topostaje vrlo zabavan posao. Oba spo-menuta programa imaju istu jezgru, pasu i izraèunati rezultati vrlo slièni, a unekim sluèajevima i identièni. Radeæi soba programa pružila mi se moguænostprovjere pojedinih rezultata, što mi jedalo dodatnu sigurnost da sam nadobrom putu. Istina, oba programa imajuprobleme s izraèunima ako su elementiantene spojeni pod pravim kutom (štoje sluèaj kod Moxon-antene) te možedoæi do pogreške. Meðutim, radeæi mno-gobrojne simulacije, s time nisam imaoproblema.

Duljina postojeæeg booma i dio alumi-nijskih cijevi stare antene odredili suneke od buduæih parametara noveantene. To je bio i ogranièavajuæi faktor urealizaciji najbolje konfiguracije. Antenaje kompromis izmeðu što manjih troško-

Piše: Željko Orehoci, 9A3GX

Hibridna antena Moxon-YagiHybrid Antenna Moxon-Yagi

Slika 1. – Raspored elemenata izgraðene antene s brojevima segmenata

va, mojeg neiskustva i najboljih karakte-ristika. Prioritet koji je buduæa antena tre-bala zadovoljiti bilo je napajanje jednim50-omskim kabelom. Ostale parametrekao: dobitak, omjer naprijed-natrag teširina opsega u kojem je nizak SWR,prepustio sam programu za modeliranje.Rezultati su relativno dobre karakteristi-ke koje je moguæe ostvariti sa samo dvaelementa po bandu.

Boom antene naèinjen je od alumini-jske cijevi promjera 28 mm i debljinestjenke 2 mm. S obzirom na malu duljinubooma (3,2 m) nije došlo do njegovogsavijanja. Moxon-antena naèinjena jeod aluminijskih cijevi promjera 20 mm ×1,5 mm (dugi elementi) i 16 mm ×1,5 mm (popreèni elementi). Bolje æebiti da upotrijebite 16 mm cijev tanjestjenke (1 mm), cijela æe konstrukcijabiti lakša i jeftinija.

Za kutove Moxon-antene upotrijebiosam dijelove od sklopive aluminijskevrtne stolice. Pokušajte ih pronaæi naotpadima obojenih metala. Spoj ravnogadužeg dijela elementa s kutnim dijelomizveo sam uvlaèenjem 30 cm duge alu-minijske cijevi (promjera 16 mm) u obakraja, a zatim sam svaku stranu pri-èvrstio s po dva 4 mm vijka. Za kratkepopreène dijelove Moxon-antene upotri-jebio sam 16 mm aluminijsku cijevi kakobi krajevi bili što lakši. Prednost kojuMoxon-antena ima u odnosu na Yagi-jevu antenu je njena duljina u prostoru,ali zato imate problem s ovjesom kraje-va antene i mehanièkim rješenjimaza kutove antene. Razmak od 29 cmizmeðu drivera i reflektora Moxon-antene naèinio sam od PVC cijevi kojesam navukao na krajeve elemenata.


antene

Slika 2. – UHF konektor na driveru za 14 MHz

Raspored elemenata prikazan je na sl.1., a njihove duljine i razmaci dani su utabl. 1. i tabl. 2.

Elementi antena za 15 i 10 m sastojese od srednjih segmenata koji su naèi-njeni od aluminijskih cijevi promjera20 mm i vanjskih segmenata, cijevi pro-mjera 16 mm. Duljine srednjih segmena-ta drivera su 2 × 1 m, a srednjih pasivnihelemenata 2 m. Krajeve tih cijevi uzdu-žno sam prorezao u duljini od 8 cmkako bih obujmicom mogao uèvrstitidrugi tanji segment elementa koji samuvukao u duljini od 15 cm u deblji ele-ment. Na kraju, kad je antena prošlagrubu provjeru SWR-a kroz obje cijevi,a radi sigurnijega spoja, stavio samvijak za lim. Skrenuo bih pozornost naraspored elemenata na boomu. Moxon-antena ima raspored driver – reflektor,Yagijeva antena za 21 MHz takoðerdriver – reflektor, dok Yagijeva antena za28 MHz ima raspored driver – direktor.Razlog takvog rasporeda je postizanje50-omske impendancije. U tabl. 3 vidimoda je takav razlièiti raspored izazvaorazlièiti smjer kretanja vrijednosti dobitkai omjera naprijed-natrag, ovisno ofrekvenciji. Kod antene za 21 MHz spovišenjem frekvencije vrijednosti dobi-tka i omjera naprijed-natrag opadaju,dok je kod antene za 28 MHz obratno.

Elemente antene montirao sam izoli-rano od booma na pleksiglas ploèedimenzije 20 cm × 10 cm × 1 cm i topomoæu "U" obujmica koje sam naèiniood željezne šipke promjera 6 mm, kojese mogu kupiti s veæ narezanim navo-jem. Možda to nije najelegantnije rješe-nje, ali je u krajnjem najjeftinije.

Zatim je trebalo riješiti veæ prijespomenuti problem ovješenja krajevaMoxon-antene. To sam riješio tako dasam za jarbol antene uzeo 1,5 m dugualuminijsku cijev, koja je jednim svojimkrajem prièvršæena u rotator, boom je nanju prièvršæen na 0,5 m od rotatora. Navrh jarbola prièvrstio sam èetiri plastifici-rane 3 mm èeliène sajle, koje su svojimdrugim krajevima prièvršæene za krajeveMoxon-antene. Kada sam napraviosimulaciju u programu za modelirane,pokazao je drastièno kvarenje karakte-ristika antene. Te duljine èeliènih sajlauzrokovale su nepoželjne rezonancije.Zato sam sajle prekinuo izolatorima,tako da je jedna duljina iznosila oko2,1 m, a druga 2,3 m, nakon èega su sesve karakteristike vratile u prijašnjestanje. Naravno, sajle su i na svojimkrajevima izolirane od jarbola, odnosnoelemenata. Najbolje je staviti èvrstonajlonsko uže otporno na ultraljubièastozraèenje, jer tada otpada potreba zastavljanjem izolatora, a antena postajelakša.

VF energija dovodi se na antenukoaksijalnim kabelom impedancije 50oma na "ženski" UHF konektor, koji jepostavljen na ploèu od pleksi-stakla, na

Promjer Duljina DuljinaBroj al. cijevi segmenta elementa

Element segmenta d/mm s/m l/m

1 16 0,95Driver 20 m 2 20 2 × 4,03 9,96

3 16 0,954 16 1,35

Reflektor 20 m 5 20 8,06 10,766 16 1,357 20 2

Direktor 10 m 8 16 1,38 4,769 16 1,38

13 20 2 × 1Driver 10 m 14 16 1,52 5,04

15 16 1,5216 20 2

Reflektor 15 m 17 16 2,59 7,1818 16 2,5910 20 2 × 1

Driver 15 m 11 16 2,42 6,8412 16 2,42

RazmakBroj segmenata

segmenta a/cm

5 - 16 3816 - 13 12113 - 10 5910 - 2 412 - 7 463 - 6 291 - 4 29

Tablica 1. – Duljine elemenata

Tablica 2. – Razmak elemenata

koju je prièvršæen driver-element Moxon-antene (sl. 2.).

Da bih se riješio problema kojestvaraju VF struje koje teku vanjskimdijelom koaksijalnoga kabela, namotaosam VF prigušnicu. Jedan od naèina jeda neposredno poslije "muškog" PLkonektora namotate desetak navojadovodnog kabela na obod odrezanevelike boce Coca Cole i sve to prièvrstiteplastiènom vezicom za boom.

Veza izmeðu sva tri drivera izvedenaje s dvama komadima koaksijalnakabela, pri èemu treba pripaziti da vezebude u fazi, tj. da sve tri polovice driver-elemenata jedne strane budu na oklopukoaksijalnog kabela, a druge polovice na"vruæem" vodièu kabela. Duljine kabelajednake su razmacima izmeðu drivera.Upotrijebite kvalitetniji 50-omski koaksi-jalni kabel i zaštitite ga od prodora vode.To, naravno, vrijedi i za dovodni kabel odprimoodašiljaèa do antene, jer æe vam toosigurati da u svakom trenutku možete

antenu napajati najveæom dopuštenomsnagom.

Po završetku izrade antenu samstavio na provizorne drvene podupiraèe,otprilike na visinu od 1 m iznad zemljei grubo provjerio SWR-a. MjerenjeSWR-a pokazalo je da je samogradnjana dobrom putu da uspije. Iako je takvo


antene

Omjer SWR Mjereni MjereniFrekvencija Dobitak naprijed/natrag po EZNEC3 SWR na SWR na

f/MHz D/dBi S/dB na h = 7 m h = 1 m h = 7 m

14,0 9,31 22,94 1,57 1,5 1,6814,1 9,15 18,12 1,43 1,48 1,7314,2 9,0 15,11 1,52 1,4 1,814,3 8,86 13,14 1,69 1,4 1,814,4 8,74 11,72 1,90 1,5 1,8221,0 10,79 14,05 1,64 1,55 1,621,1 10,68 13,04 1,23 1,55 1,521,2 10,59 12,13 1,12 1,55 1,4721,3 10,51 11,33 1,35 1,7 1,4621,4 10,45 10,68 1,61 1,7 1,4621,5 10,39 10,13 1,89 1,75 1,428,0 10,56 7,53 1,42 1,1 1,228,2 10,7 8,27 1,28 1,1 1,228,4 10,85 9,13 1,28 1,1 1,3528,6 11,01 10,15 1,34 1,05 1,528,8 11,18 11,42 1,4 1,2 1,7529,0 11,36 13,07 1,41 1,25 1,75

Tablica 3. Elektrièke karakteristike antene

mjerenje od male vrijednosti, ipak jeposlužilo u svrhu provjere. S obzirom nazanimljive rezultate toga mjerenjauvrstio sam ih u tabl. 3., pa ih možeteusporediti s rezultatima koje je proraèu-nao program EZNEC i rezultatimamjerenja podignute antene.

Iz dijagrama horinzotalnog zraèenjavidljivo je da antena ima široki kutzraèenja, što smanjuje potrebu za èes-tim okretanjem antene. Vertikalan kutzraèenja je visok zbog male visineantene, pa æe planirano podizanje na10 m to popraviti. Nisam prikazao ele-ktriène karakteristike antene mjereneu slobodnom prostoru, što ponekaddobro doðe za usporedbu s drugim, nataj naèin mjerenim antenama, veæ samsmatrao da je zanimljivije pisati o kara-kteristikama antene u realnom prostoru.Iako samogradnja takve antene nijesasvim jednostavan posao, ipak senisam morao koristiti profesionalnimuslugama i sve sam napravio sam spilom za željezo i bušilicom.

Na kraju je trebalo okupiti sinove dapomognu u dizanju antene na stup. To jenapravljeno jednog vikenda i nije previšekoštalo: peèena kokoš, mlinci i nekolikolitara zagorskoga vina, kojeg je autorveæim dijelom sâm popio. Iako izmjereniSWR nije bio briljantan, bio je zadovo-ljavajuæi, tako da nije trebalo spuštatiantenu i namještati elemente. To æuostaviti za neku drugu priliku.

Moram reæi da sam s antenom zado-voljan, jer su raporti u prijamu za 1 do2 S-jedinice bolji u usporedbi s uzemlje-nom GP-antenom za 14 i 21 MHz, te sFD4. Antena pokriva cijele segmenteamaterskih opsega za koje je naèinjena,uz zadovoljavajuæi SWR. Za svakogradioamatera koji je dosada radio sdipolom, ta æe antena biti novo zado-

Slika 3a. – Karakteristike antene na 14,2 MHz

Slika 3b. – Karakteristike antene na 21,2 MHz


antene

voljstvo i iskustvo. Pa ako je antena, kaokod mene, smještena u ruralnom dijeluZagorja, gdje je maleni QRN i QRM,zadovoljstvo æe biti i veæe. Posebno jebitno da je i moja supruga zadovoljna jersam to "strašilo" od antene maknuo stravnjaka u dvorištu gdje je po njezinimrijeèima samo smetalo.

Slika 3c. – Karakteristike antene na 28,2 MHz

Upute suradnicimaMolimo suradnike da radi lakšeg ureðivanja, obrade i pripreme èasopisa Radio HRS priloge pripremaju i dostavljaju prema slijedeæimuputama.

1. Priloge slati u elektronièkom obliku. Iznimno crteži i fotografije mogu biti na papiru.2. Tekst treba biti u pisan u programu Microsoft Word. Tekst oblikovati opæim naredbama Oblikovanje – Odlomak, a izbjegavati

oblikovanje nepotrebnim pojedinaènim naredbama (tabulatorima, uvlakama, razmacima, prijelomima redova i stranica te dr.).Tekst slati u formatima *.doc, *.rtf, ili *.txt.

3. Formule pisati u programima za pisanje formula (Microsoft Equation ili MathType Equation), te navesti znaèenje upotrijebljenihznakova.

4. U tekst ne unositi ilustrativne priloge, nego oznaèiti mjesta na koje dolaze prilozi i napisati popratne tekstove (tzv. legende) spridijeljenim brojevima.

5. Ilustrativne priloge (tablice, crteže i fotografije) dati odvojeno u posebnim dokumentima, s prepoznatljivim nazivima dokumen-ta (skraæeni naziv èlanka) i pridijeljenim brojevima (Sl.1., Sl. 2., Foto. 1., Tabl. 1., itd.).

6. Tablice pisati u programu Microsoft Word – Tablica.7. Crteže crtati u programu CorelDRAW, ili skenirati iz predloška.8. Fotografije slati sa što više boje, što manje komprimirane. Fotografije i skenirane priloge slati u formatima *.jpg ili *.tif. Za slike

preuzete s Interneta navesti link web-stranice s koje je preuzeta. 9. Priloge koji moraju biti u mjerilu 1:1 (tiskane ploèice) slati kvalitetno kopirane i bez presavijanja.

10. Pri pisanju i crtanju poštivati pravila hrvatskoga pravopisa, a za strane nazive navesti podrijetlo. Slovne i crtežne znakoveprimjenjivati prema meðunarodnim i hrvatskim normama (ISO, HRN) i preporukama IEC-a. Izbjegavati zastarjele znakoveelektronièkih elemenata i komponenata, te pisanje nenormiranih znakova fizikalnih velièina i nezakonitih znakova mjernihjedinica, pisanje indeksa i eksponenata u osnovnom retku i sl. Uzorak obrade teksta i ilustrativnih priloga su èlanci objavljeni uRadio HRS-u.

11. Ako prilog sadrži više od tri dokumenta, slati ih u zajednièkoj mapi.12. U prilozima jasno navesti: ime i prezime, pozivnu oznaku, klasiènu ili e-adresu.13. Priloge dostavljati na elektronièkom mediju (disketa, CD) ili elektronièkom poštom. Navesti toènu adresu i broj žiro-raèuna

autora. Priloge slati iskljuèivo: a) na adresu: Hrvatski radioamaterski savez, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb (s naznakom:Za Radio HRS), ili b) na e-adresu: [email protected] (s naznakom: Za Radio HRS).

14. Propagandne oglase i Male HAM oglase slati na iste adrese.

NagradeDiplome æe dobiti prvoplasirane postaje

u svakoj kategoriji sukladno broju sudionika,a organizator æe dodijeliti veæi broj trofejai plaketa za pobjednike u otoènim kategori-jama.


KV

Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaSRPANJ 2006.

7. 7. 0000-2359 RAC Canada Day Contest CW/SSB1 – 2. 7. 0000-2400 YV Ind. Day Contest CW/SSB1 – 2. 7. 1100-1059 DL DX RTTY Contest RTTY8 – 9. 7. 1200-1200 IARU HF Championship CW/SSB8 – 9. 7. 1800-1800 UK DX RTTY Contest RTTY

15. 7. 1200-2359 Tesla 150 Contest 80/40/20 m CW/SSB/RTTY29 – 30. 7. 1200-1200 IOTA Contest CW/SSB29 – 30. 7. 0000-2400 Russian RTTY Contest RTTY

KOLOVOZ 2006.5. 8. 1000-2159 EU HF Championship CW/SSB

12 – 13. 8. 0000-2359 WAE DX Contest CW19 – 20. 8. 1200-1200 SEANET Contest CW/SSB26 – 27. 8. 1200-1200 TOEC WW Grid Contest CW26 – 27. 8. 1200-1200 YO DX HF Contest CW/SSB26 – 27. 8. 1200-1159 SCC RTTY Contest RTTY

RUJAN 2006.2 – 3. 9. 0000-2400 All Asian DX Contest SSB

2. 9. 0000-2400 Russian "Radio" RTTY WW Contest RTTY2 – 3. 9. 1300-1259 IARU Region 1 Fieldday CW

9 – 10. 9. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest SSB16 – 17. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest CW23 – 24. 9. 0000-2359 CQ WW RTTY DX Contest RTTY23 – 24. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest SSB

IOTA Contest

Datum i vrijemeOvo natjecanje se održava svake godine

zadnji puni vikend u srpnju. Ove godine to je29./30. srpnja. Natjecanje poèinje u subotu u1200 UTC i traje do nedjelje u 1200 UTC.

Frekvencije3,5 – 28 MHz (bez WARC opsega).

Vrste radaCW i SSB naèin rada.

Kategorije sudionika

a) lokacija- otok (postaje koje rade s otoka koji ima

IOTA broj (npr. EU-136),- svijet (sve ostale postaje);

b) operatori- jedan operator,- više operatora;

c) vrste rada- CW,- SSB,- CW/SSB (više operatora moraju raditi i

CW i SSB);d) vrijeme rada

- 24 sata,- 12 sati.Više operatora su obvezno u kategoriji 24

sata. U kategoriji 12 sati rad mora biti konti-nuirano 12 sati ili s prekidima koji ne smiju bitikraæi od 60 minuta.

e) snaga- velika snaga,- mala snaga

(maksimalno 100 W output),- QRP (maksimalno 5 W output).Postaje koje rade s otoka mogu se prijaviti

u kategoriju DX ekspedicije ako svu nužnuopremu nose sa sobom, a postavljaju jeposebno samo za ovo natjecanje i ne koristeopremu radioamatera koji stanuju na tomotoku. Ekspedicije do 100 W su ogranièenena neusmjerene antene od 1 elementa (dipoli,vertikalke i sl.).

IzmjenaRST + redni broj koji poèinje od 001.

Postaje s otoka daju i svoju IOTA oznaku.Svaku postaju možete raditi dva puta na istomopsegu CW i SSB naèinom rada.

Bodovanje- Veza s vlastitom IOTA oznakom i

veza s postajama koje nisu na otoku– 3 boda.

- Veza s IOTA postajama – 15 bodova.

MnožiteljiMnožitelji su IOTA oznake posebno na

svakom opsegu i vrsti rada, što znaèi da jednuIOTA oznaku treba raèunati dva puta poopsegu CW i SSB.

Konaèni rezultat dobije se množenjemukupnog zbroja QSO bodova sa svih opsegas ukupnim brojem množitelja sa svih opsega.

Dnevnici Elektronièke dnevnike u Cabrillo formatu

pošaljite na e-mail: [email protected] datoteke treba biti vašapozoznaka.log.Postaje koje rade s otoka moraju napisati imeotoka i IOTA oznaku. Elektronièki dnevnicisu obvezni za sve koji kandidiraju za viso-ki plasman.

Papirnati dnevnici se vode posebno zasvaki opseg. Duple veze treba jasno oznaèiti.Svaka veza mora sadržavati vrijeme, poz.oznaku korespondenta, izmjenu i broj bodovaza tu vezu. Množitelja je potrebno oznaèitisamo kad je novi na opsegu. Zbrojni list morasadržavati: ime i prezime natjecatelja, punuadresu, kategoriju sudionika, broj veza, brojmnožitelja i QSO bodova po opsegu i ukupno,konaèni rezultat, kao i izjavu o pridržavanjupravila natjecanja. Adresa za slanje papir-natih dnevnika (najkasnije do 1. rujna; vrijedižig pošte) je:

RSGB IOTA Contest,PO Box 9,

Potters Bar,Herts EN6 3RH,

England.


KV

O natjecanju

Pred vama su rezultati desetoga po redu hrvatskoga CW natjecanja 2005. godine. Primili smo 447 dnevnika iz 46 DXCCentiteta sa svih šest kontinenata, što je najveæi broj pristiglih dnevnika u desetogodišnjoj povijesti natjecanja. Najveæi broj

dnevnika (140 stranih postaja i 23 9A postaja) primili smo u najpopularnijoj kategoriji – jedan operator, svi opsezi, mala snaga.Primili smo 37 natjecateljskih dnevnika 9A postaja što je isto kao i prošle godine. Još 33 9A postaja nije poslalo svoje natje-cateljske dnevnike, iako su sudjelovali u natjecanju. Još jednom pozivam sve KV operatore iz Hrvatske da se ukljuèe u 9A CWnatjecanje i doprinesu popularizaciji našega meðunarodnog natjecanja.

Prilike su bile ispodprosjeène. Nalazimo se u vremenu minimuma sunèeve aktivnosti pa je 10-metarski opseg za vrijeme nat-jecanja ponovo bio veæinom zatvoren. U natjecanju je sudjelovalo vrlo malo sjevernoamerièkih postaja tako da su se uglavnomodržavale veze unutar Europe. Sve postaje u vrhu poretka su ostvarile puno manje bodova nego proteklih godina. Malo izne-naðenje su èak 3 postaje iz Afrike. Nadajmo se da æe s porastom sunèeve aktivnosti porasti i aktivnost DX postaja u natjecan-ju. Zbog loših prilika nije postavljen nijedan novi rekord natjecanja.

Ove godine smo po drugi put izvršili elektronièku obradu svih pristiglih natjecateljskih dnevnika, ukljuèujuæi i papirnate logovekoje sam unosio u raèunalni program za obradu dnevnika (oko 5 000 veza). Od ove godine uvodimo obvezno slanje natje-cateljskih dnevnika u Cabrillo formatu za sve koji žele biti u poretku, što æe znatno ubrzati proces njihove obrade. UBN report jedostupan na slijedeæem linku: http://www.9a5k.com/UBN/. Na ovom linku se nalaze instrukcije kako zatražiti lozinku za pristupUBN-u.

Svi klubovi ili pojedinci koji žele biti donatori za pojedine kategorije su više nego dobrodošli. Cijena jedne plakete je oko 200kuna. Za sve informacije oko sponzoriranja plaketa možete se obratiti izravno meni telefonom ili elektronièkom poštom.

Sveèana podjela plaketa bit æe na Jarunu na tradicionalnom "Zagrebfestu". Detaljne rezultate proèitajte u nastavku ovog izv-ješæa. Pozivamo sve hrvatske KV operatore na sudjelovanje u 11. hrvatskom CW natjecanju, koje se ove godine održava 16. i17. prosinca.

Do slušanja u ovogodišnjem izdanju našeg CW natjecanja! Zlatko Matièiæ, 9A2EU

Rezultati KV natjecanjaHrvatsko CW natjecanje – rezultati 2005. godine

STRANE POSTAJETop plasman – svijetJedan operator, svi opsezi,velika snaga# Poz. oznaka Bodovi Br. veza QSO bod. Mno.

1. RG9A 712597 940 3937 1812. LZ9W 457232 990 2788 1643. UA3QDX 378063 891 2471 1534. SM3W 372406 931 2357 1585. YL7X 348706 791 2207 1586. RT3T 334334 836 2171 154

Jedan operator, svi opsezi,mala snaga1. UN3M 488938 762 3238 1512. UA9SP 450216 656 3042 1483. RX9AF 301774 558 2494 1214. UA4FER 262508 637 1798 1465. LY6A 260848 679 1918 1366. SQ4MP 226153 625 1627 139

Jedan operator, svi opsezi,QRP1. RW3AI 95888 365 922 1042. UA6LCJ 93955 355 989 953. YO4AAC 29795 165 505 594. EW1NA 29036 179 476 615. HB9DAX 17416 147 311 566. LY3BY 14740 119 335 44

21 MHz, velika snaga1. T96Q 15760 175 394 402. RZ6HX 7210 134 206 353. LU1DZ 6183 79 229 27

21 MHz, mala snaga1. UA9AFS 10332 115 369 282. LY2IC 3105 60 135 233. EU1AI 3059 55 133 23

14 MHz, velika snaga1. RW1ZA 37036 430 788 472. EW8EW 32604 382 741 443. LY2CU 28198 315 613 46

14 MHz, mala snaga1. RX9FB 26910 217 690 392. RA9XU 24414 229 626 393. RV0AL 22330 225 638 35

7 MHz, velika snaga1. HA5KDQ 77436 463 1434 542. RN4AD 61100 358 1222 503. RW6FO 61088 424 1328 46

7 MHz, mala snaga1. UR3LPM 40992 284 976 422. OK1FHL 30976 221 704 443. T99C 28196 267 742 38

3,5 MHz, velika snaga1. S59ZZ 49360 385 1234 402. LY2KN 48224 356 1096 443. UT2UB 30044 279 812 37

3,5 MHz, mala snaga1. YU7LS 30024 278 834 362. YL3GDQ 29156 254 788 373. UA3DMO 22572 203 684 33

1,8 MHz, mala snaga1. UA3QCB 1800 35 150 122. RA3ZC 1008 22 112 9

Više operatora1. UA0AWW 221648 512 1979 1122. 4N7N 174811 604 1469 1193. RZ4HZW 166926 605 1294 1294. RK9CWW 152292 363 1554 985. SN1I 125454 476 1218 1036. RK3DXZ 99552 477 1037 96

SWL1. R3A-847 394 108 42552

HRVATSKE POSTAJEDobitnici plaketa su otisnuti deblje.

Jedan operator, svi opsezi,velika snaga

# Poz. oznaka Bodovi Broj veza QSO bod. Mno.

1. 9A5W 1 015 812 1134 5004 2032. 9A1UN 954 552 1128 5132 1863. 9A7V 726 432 876 3864 1884. 9A2VN 21 984 129 458 485. 9A4M 21 504 114 384 56

Jedan operator, svi opsezi,mala snaga

# Poz. oznaka Bodovi Broj veza QSO bod. Mno.

1. 9A6A 328 356 644 2606 1262. 9A6C 170 478 471 1722 993. 9A3GI 142 324 403 1564 914. 9A1R 101 426 347 1222 835. 9A2MF 64 610 257 910 716. 9A4VV 49 104 224 744 667. 9A3TU 48 880 202 752 658. 9A6XX 47 864 245 772 629. 9A3SM 43 692 210 662 66

10. 9A6NCM 41 472 192 648 6411. 9A2HW 41 128 203 776 5312. 9A8MM 38 688 201 624 6213. 9A2W 31 096 148 676 4614. 9A2FW 30 030 150 546 5515. 9A2HM 28 670 148 610 4716. 9A3KB 17 340 146 578 3017. 9A5M 11 388 79 292 3918. 9A4KJ 10 816 77 338 3219. 9A3AMI 8 556 96 372 2320. 9A3LN 7 800 64 260 3021. 9A5CW 6 840 66 190 3622. 9A4RV 3 408 68 142 2423. 9A5YY 936 25 72 13

Jedan operator, QRP, svi opsezi# Poz. oznaka Bodovi Broj veza QSO bod. Mno.

1. 9A2EY 11 016 120 324 342. 9A2SX 2 160 68 144 15

Više operatora# Poz. oznaka Bodovi Broj veza QSO bod. Mno.

1. 9A7A 1238 096 1199 5552 2232. 9A7T 660 256 810 3512 1883. 9A1CIG 405 520 673 2740 1484. 9A5D 279 026 584 2306 1215. 9A1CHP 2 044 63 146 146. 9A5Z 256 10 32 8


KV

HRVATSKE POSTAJEJedan operator, svi opsezi,velika snaga,1. mjesto – 9A5W– donator HRS

jedan operator, svi opsezi,velika snaga,2. mjesto – 9A1UN– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,velika snaga,3. mjesto – 9A7V– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga,1. mjesto – 9A6A– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga,2. mjesto – 9A6C– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga,3. mjesto – 9A3GI– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,QRP,1. mjesto – 9A2EY– donator HRS,

više operatora,1. mjesto – 9A7A(operatori:9A3TR, 9A4RX, 9A6DM, 9A8A)– donator HRS,

više operatora,2. mjesto – 9A7T(operatori:9A2EU, 9A4KJ, 9A5MR)– donator HRS,

više operatora,3. mjesto – 9A1CIG(operatori:9A3MA, 9A8RA, 9A5AMW, 9A3MR)– donator HRS.

STRANE POSTAJEjedan operator, svi opsezi,velika snaga – Svijet –RG9A– donator Krešimir Kovarik, 9A5K,

jedan operator, svi opsezi,velika snaga – Europa –LZ9W– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,velika snaga – Azija –UA9CDC– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,velika snaga – SjevernaAmerika –K1ZZ– donator Mate Botica, 9A4M,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga – Svijet –UN3M– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga – Europa –UA4FER– donator Radioklub Varaždin,9A7A,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga – Afrika –EA8/DL3KVR– donator Zlatko Matièiæ, 9A2EU,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga – Azija –UA9SP– donator Radioklub "Tule i Vužiæ",9A7T,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga – JužnaAmerika– LU1EWL– donator Radioklub Varaždin,9A7A,

jedan operator, svi opsezi,mala snaga – Oceanija –VK4TT– donator HRS,

jedan operator, svi opsezi,QRP – Svijet – RW3AI– donator HRS,

jedan operator, 21 MHz –Svijet – T96Q – donator HRS,

jedan operator, 14 MHz –Svijet – RW1ZA– donator HRS,

jedan operator, 7 MHz –Svijet – HA5KDQ– donator HRS,

jedan operator, 3,5 MHz –Svijet – S59ZZ– donator HRS,

više operatora – Svijet –UA0AWW(operatori: RA0AY, RU0AW)– donator HRS,

više operatora – Europa –4N7N– donator Eugen Èalopa, 9A7V.

DOBITNICI PLAKETA

Rezultati 2005. godineStrane postajeOsvajaèi diploma su otisnuti deblje.Zvjezdica (*) oznaèava malu snagu.

Poz. oznaka Kategorija Bodovi Br. veza QSO b. Mno.

AfrikaCT3 - Madeira*CT3EE SO20 2 709 48 129 21

EA8 - Kanarski otoci*EA8/DJ1OJ SO20 1 547 29 91 17*EA8/DL3KVR SOAB 45 201 172 741 61

Azija4X - Izrael *4X1VF SO80 3 510 38 234 15

EX - Kirgistan EX2X SOAB 132 132 421 1 452 91

JA - Japan JF2SKV MS 1 344 21 84 16JI1ALP SO40 4 928 54 308 16*JL7FBV SO40 42 3 14 3*JA3PYC SO80 20 2 20 1JR6LLN SOAB 48 662 207 839 58*JE2UFF SOAB 8 792 71 314 28*JA2KKA SOAB 3 278 36 149 22*JA1CPZ SOAB 949 29 73 13*JG0MWU SOAB 32 4 8 4

UA9/0 - Azijski dio RusijeUA0AWW MS 221 648 512 1 979 112RK9CWW MS 152 292 363 1 554 98RK9JWV MS 2 880 39 180 16RM9RZ SO15 4 163 59 181 23*UA9AFS SO15 10 332 115 369 28*UA0WL SO15 2 431 49 143 17RW0UM SO20 7 479 123 277 27UA9OG SO20 3 335 52 145 23*RX9FB SO20 26 910 217 690 39*RA9XU SO20 24 414 229 626 39*RV0AL SO20 22 330 225 638 35*UA9OA SO20 15 968 170 499 32*RW9SZ SO20 9 309 114 321 29*UA9FGJ SO20 8 725 111 349 25*UA9FQY SO20 8 428 99 301 28*RA9KM SO20 6 854 99 298 23*RZ9IB SO20 3 760 73 188 20RV9AZ SO20 QRP 2 088 39 116 18RW0WR SO40 4 470 51 298 15*UA9AOL SO80 10 692 86 486 22*RW9QA SO80 9 082 90 478 19RG9A SOAB 712 597 940 3 937 181UA9CDC SOAB 156 978 388 1 539 102UA0AZ SOAB 38 324 202 572 67RW0BG SOAB 1 960 35 140 14*UA9SP SOAB 450 216 656 3 042 148*RX9AF SOAB 301 774 558 2 494 121*UA9BX SOAB 199 692 392 1 849 108*UA9XF SOAB 191 961 444 1 939 99*UA9DD SOAB 131 418 311 1 341 98

*UA9CNV SOAB 114 908 325 1 249 92*UA9BS SOAB 97 251 281 1 263 77*UA9XS SOAB 96 300 282 1 070 90*UA9LAU SOAB 54 740 209 805 68*RA9JG SOAB 38 735 164 635 61*RZ9OJ SOAB 35 392 207 632 56*RA9AE SOAB 17 056 95 416 41*RA9XF SOAB 7 150 56 286 25*RA9AC SOAB 2 688 39 168 16

UN - Kazakstan*UN7BN SO15 6 1 6 1*UN4PD SO20 10 656 118 333 32*UN7EX SO20 9 464 111 338 28UN8GA SO40 17 880 108 596 30*UN4PG SO80 3 648 49 228 16UN6LN SOAB 98 648 316 1 121 88UP1G SOAB 62 790 269 897 70*UN3M SOAB 488 938 762 3 238 151

VU - IndijaVU2UR MS 11 720 83 293 40*VU2BGS SOAB 25 830 138 410 63

EuropaDL - SR Njemaèka*DF1IAQ SO20 7 680 160 240 32*DL1DQY SO40 6 000 75 250 24DL3YM SO80 7 560 99 280 27*DL7VMM SOAB 56 100 302 748 75*DL3KWR SOAB 43 168 226 608 71*DL3KWF SOAB 40 788 254 618 66*DL3ZAI SOAB 39 712 201 544 73*DK4WF SOAB 20 451 107 401 51*DM5JBN SOAB 16 968 164 303 56*DP3D SOAB 13 515 137 255 53*DJ5GG SOAB 10 767 98 291 37*DL8DXL SOAB 5 642 78 182 31*DL5CD SOAB 4 278 73 138 31*DL2NBY SOAB 3 382 41 178 19

EA - ŠpanjolskaEA5YU SOAB 190 404 646 1 476 129*EA4BF SOAB 25 675 177 395 65*EA3KU SOAB 21 147 133 399 53*EA1WX SOAB 9 996 137 238 42*EA1CS SOAB 7 128 142 99 72

ER - Moldavija*ER5AG SOAB 85 742 377 997 86

EU - Bjelorusija*EU1AI SO15 3 105 60 135 23EW8EW SO20 32 604 382 741 44

EW7LO SO40 42 420 292 1 010 42EV6Z SO40 33 150 261 850 39*EW6CW SO40 14 756 143 476 31*EU6AA SO80 15 840 182 528 30EW8CY SOAB 196 872 623 1 893 104EW7KR SOAB 98 189 427 1 183 83EU1CB SOAB 91 364 377 1 004 91*EW1KT SOAB 23 104 151 361 64*EW2EG SOAB 1 558 40 82 19EW1NA SOAB QRP 29 795 165 505 59

F - Francuska*F8DBF SO20 1 872 44 117 16F5IN SOAB 91 605 478 985 93F6IFY SOAB 74 800 337 850 88F5LVL SOAB 9 947 96 203 49F8DGF SOAB 200 12 100 2*F6HKA SOAB 180 830 628 1 391 130*F5TER SOAB 20 882 115 394 53*F5QF SOAB 6 608 79 236 28F6FTB SOAB QRP 8 505 103 189 45

G - Engleska*M0CYB SO20 5 590 104 215 26*G0MTN SO40 2 220 34 148 15*M3CVN SOAB 44 004 285 579 76*G3VQO SOAB 13 716 102 254 54*M0RUN SOAB 1 472 26 92 16G4SGI SOAB QRP 2 530 50 115 22

GU - Guernsey*MU0FAL SO40 5 136 74 214 24

HA - Maðarska*HA1DAE SO15 657 27 73 9HA5KDQ SO40 77 436 463 1 434 54HA1TI SO40 14 652 155 444 33*HA5AZZ SO80 1 200 27 100 12HA8VK SOAB 230 845 644 1 685 137*HA1YI SOAB 101 727 438 1 143 89*HA7PL SOAB 37 701 237 639 59*HA2MN SOAB 15 850 157 317 50HA5OAF SOAB QRP 12 048 120 251 48

HB - Švicarska*HB9DHG SO40 10 704 121 446 24*HB9HQX SOAB 21 522 122 422 51*HB9DTM SOAB 3 150 97 126 25HB9DAX SOAB QRP 17 416 147 311 56

I - ItalijaIV3SKB SO20 10 880 174 340 32*IZ8DWH SO20 189 21 21 9*IK2QIK SO40 4 984 63 178 28*IK3SSO SO80 14 840 166 530 28*IK8MIG SO80 6 950 81 278 25*IZ3DBA SOAB 53 428 269 722 74*IK2CZQ SOAB 6 765 63 205 33*IK3OII SOAB 4 500 71 125 36*IK2FOG SOAB 4 416 63 184 24*IV3DYS SOAB 272 26 16 17

IT9 - SicilijaIT9LWP SO20 5 280 155 165 32*IT9RZU SOAB 23 267 158 439 53

LA - Norveška*LA6CF SOAB 36 584 207 538 68*LA7SI SOAB 1 702 30 74 23

LX - LuksemburgLX6T SO40 27 208 247 716 38*LX1NO SO40 3 840 42 192 20

LY - Litva*LY2IC SO15 3 059 55 133 23LY2CU SO20 28 198 315 613 46*LY2LF SO20 1 890 51 105 18LY2KN SO80 48 224 356 1 096 44*LY2NK SO80 21 252 213 644 33*LY2UF SO80 20 130 215 610 33*LY6A SOAB 260 848 679 1 918 136*LY3QA SOAB 72 900 350 900 81LY3BY SOAB QRP 14 740 119 335 44

LZ - Bugarska*LZ1BJ SO20 160 18 20 8LZ1DQ SO40 21 350 209 610 35*LZ5XQ SO80 19 470 188 590 33LZ9W SOAB 457 232 990 2 788 164LZ3NY SOAB 11 356 119 334 34*LZ7H SOAB 68 931 322 851 81*LZ2UZ SOAB 51 680 275 760 68*LZ1MC SOAB 29 304 179 444 66*LZ1QV SOAB 25 016 157 472 53*LZ1ONK SOAB 7 920 76 240 33*LZ1WJ SOAB 2 378 40 82 29

OH - Finska*OH7FF SO15 20 9 5 4*OH6AH SOAB 50 080 309 626 80*OH6GFI SOAB 210 7 30 7

OK - Èeška*OK1FHL SO40 30 976 221 704 44*OK1AY SO40 16 864 185 544 31*OK1ARO SO40 2 772 45 132 21*OK1KZ SO40 1 296 26 108 12OK4RQ SO80 25 662 221 658 39*OK1IBP SO80 17 160 197 520 33OK2PDT SOAB 194 308 588 1 567 124OL4M SOAB 64 800 314 864 75*OK2MBP SOAB 135 000 471 1 350 100*OK1HCG SOAB 61 880 327 910 68*OK2KJ SOAB 49 096 244 646 76*OK1FHI SOAB 13 668 119 268 51*OK2BV SOAB 7 568 94 172 44OK1FAO SOAB QRP 10 824 88 246 44OK1VBA SOAB QRP 8 360 79 220 38OK1JOC SOAB QRP 4 872 66 168 29OK2NA SOAB QRP 3 750 47 150 25

OM - Slovaèka*OM7YC SO15 95 10 19 5*OM4WW SO40 24 000 210 600 40*OM5LR SO40 10 688 130 334 32*OM3CFR SOAB 59 472 291 826 72*OM7AG SOAB 1 188 47 66 18

ON - BelgijaOO5ZO SO20 5 356 124 206 26ON4TTT SO20 QRP 1 102 52 58 19*OO6LY SOAB 39 372 238 579 68


KV

*ON4XG SOAB 27 468 146 436 63*OO4ACA SOAB 14 362 127 334 43*ON4KVA SOAB 1 040 32 65 16

OZ - Danska*OZ6PI SO40 2 640 50 132 20*OZ0PI SOAB 5 850 107 234 25

PA - NizozemskaPA3GVI SO40 4 444 71 202 22PA4A SOAB 196 588 660 1 666 118PA0JNH SOAB 25 740 169 429 60*PA3CLQ SOAB 672 35 42 16PA0ATG SOAB QRP 1 302 41 62 21PA1B SOAB QRP 528 17 44 12

S5 - SlovenijaS59ZZ SO80 49 360 385 1 234 40*S51DX SO80 14 446 158 466 31S56A SOAB 191 389 524 1 397 137

SM - Švedska*8S0F SO20 11 397 216 393 29SM6IQD SO80 3 320 46 166 20*8S6A SO80 9 570 121 330 29SM3W SOAB 372 406 931 2 357 158*SM7EH SOAB 23 896 157 412 58*SM6D SOAB 19 398 134 366 53

SP - PoljskaSN1I MS 125 454 476 1 218 103*SP8BAB SO20 6 380 122 220 29*SP4GFG SO40 5 088 70 212 24*SP6KFA SO80 7 400 102 296 25*SP9DUX SO80 6 800 98 272 25*SP5TAT SO80 4 968 67 216 23*SQ9E SO80 4 416 60 192 23*SN5M SO80 3 230 64 170 19SP2HPM SOAB 32 568 229 552 59SP3HRN SOAB 29 224 204 562 52*SQ4MP SOAB 223 875 618 1 791 125*SP5NZN SOAB 14 858 134 323 46*SP7FBQ SOAB 5 076 77 141 36*SN6A SOAB 5 046 86 174 29*SP5ELW SOAB 3 780 46 140 27

SV - GrèkaSV2FWV SOAB 170 875 659 1 367 125*SV1HEM SOAB 9 078 81 178 51

T9 - Bosna i HercegovinaT96Q SO15 15 760 175 394 40T94DO SO40 22 422 243 606 37*T99C SO40 28 196 267 742 38*T92M SO80 16 728 158 492 34

UA - Europski dio RusijeRZ4HZW MS 166 926 605 1 294 129RK3DXZ MS 99 552 477 1 037 96RZ3AWM/3 MS 51 211 297 617 83RZ6HX SO15 7 210 134 206 35UA3DEE SO15 333 17 37 9UA6LTI SO15 288 18 24 12*UA4ACP SO15 1 462 42 86 17*UA3QCB SO160 1 800 35 150 12*RA3ZC SO160 1 008 22 112 9RW1ZA SO20 37 036 430 788 47RN6LG SO20 12 128 168 379 32UA6AA SO20 5 400 98 200 27*UA4AN SO20 17 480 250 460 38

*RK4HD SO20 10 332 144 287 36*RA3BQ SO20 5 208 81 186 28*RA6MS SO20 5 049 86 187 27*RU3UW SO20 3 144 78 131 24*RL3AB SO20 2 904 66 121 24*RV3BQ SO20 1 620 48 90 18*UA6HON SO20 690 24 69 10*RD3AP SO20 150 10 25 6RW6FO SO40 61 100 358 1 222 50RN4AD SO40 61 088 424 1 328 46*RD3QJ SO40 14 840 108 424 35*RA6FV SO40 8 494 91 274 31*UA4AGJ SO40 6 344 89 244 26UA3LID SO80 29 232 256 812 36UA6AKD SO80 19 404 186 588 33UA3MIF SO80 19 260 199 642 30RU4CO SO80 5 676 96 258 22*UA3DMO SO80 22 572 203 684 33*RA3XA SO80 5 350 64 214 25*RX3AP SO80 3 600 67 200 18*UA3DTT SO80 2 720 32 136 20UA3QDX SOAB 378 063 891 2 471 153RT3T SOAB 334 334 836 2 171 154RA6DB SOAB 250 339 706 1 801 139RD4WA SOAB 174 964 599 1 411 124RW6AN SOAB 163 770 580 1 590 103RA6CZ SOAB 133 108 438 1 244 107RN4SS SOAB 109 109 421 1 001 109UA6ECU SOAB 74 256 345 884 84UA4SU SOAB 47 196 231 621 76RD3AT SOAB 18 480 153 440 42RA4YW SOAB 9 259 164 197 47*UA4FER SOAB 262 508 637 1 798 146*UA4LU SOAB 226 153 625 1 627 139*RW6FZ SOAB 184 122 630 1 737 106*RV3FI SOAB 133 875 434 1 275 105*UA4ALI SOAB 119 995 439 1 165 103*RA3DHS SOAB 116 235 481 1 107 105*UA3RC SOAB 99 200 357 992 100*UA3ABW SOAB 97 461 359 1 071 91*UA4AGO SOAB 90 210 355 970 93*UA1CEC SOAB 83 160 364 990 84*RZ6HF SOAB 81 700 337 860 95*RU4WE SOAB 76 798 316 817 94*RK6HG SOAB 69 255 291 855 81*RN3QP SOAB 68 080 310 851 80*UA1CUR SOAB 62 244 281 798 78*UA4AAC SOAB 49 752 305 691 72*RK3DH SOAB 47 775 205 637 75*UA3DPM SOAB 47 625 202 635 75*RA1TV SOAB 35 100 172 540 65*UA6FQ SOAB 15 400 91 350 44*UA3QIX SOAB 15 087 111 321 47*UA3RW SOAB 7 448 105 196 38*RK3DSW SOAB 4 071 153 59 69*UA3VFI SOAB 2 288 38 88 26*RA3FD SOAB 1 098 22 61 18*RA3GFG SOAB 2 1 2 1RW3AI SOAB QRP 95 888 365 922 104UA6LCJ SOAB QRP 93 955 355 989 95RV3DBK SOAB QRP 5 983 81 193 31RU3RM SOAB QRP 3 886 51 134 29

UA2 - KaliningradRU2FM SOAB QRP 1 216 37 64 19

UR - UkrajinaUU5WW SO20 26 358 322 573 46UT5ECZ SO20 9 280 146 320 29*UX7QD SO20 13 498 193 397 34*UT2UZ SO20 12 740 172 364 35*UT8IM SO20 11 264 171 352 32*UX0HO SO20 3 366 66 153 22*UT4NY SO20 2 090 65 110 19UR7EQ SO40 13 496 146 482 28*UR3LPM SO40 40 992 284 976 42*UT8LO SO40 10 614 100 366 29UT2UB SO80 30 044 279 812 37UT5UGR SO80 21 120 191 640 33

*US1IV SO80 4 960 87 248 20UX7IA SOAB 268 780 708 1 780 151UT0IL SOAB 92 920 340 1010 92UR5WJV SOAB 19 458 149 414 47US5EEK SOAB 15 288 99 312 49*UY5TE SOAB 88 305 360 1 015 87*UT8IO SOAB 77 176 274 877 88*UX8IR SOAB 54 735 230 615 89*UY5ZI SOAB 48 225 201 643 75*US6EX SOAB 42 772 219 629 68*UR5IPD SOAB 13 230 115 315 42*UR7HEC SOAB 7 636 89 166 46*UY5LQ SOAB 4 715 103 205 23*US8MX SOAB 3 427 51 149 23

YL - LatvijaYL2BJ SO20 8 700 135 290 30*YL5M SO40 17 094 148 518 33*YL3GCU SO40 13 764 143 444 31*YL2HK SO40 4 140 60 180 23*YL3GDQ SO80 29 156 254 788 37*YL2PP SO80 8 700 99 348 25YL7X SOAB 348 706 791 2 207 158*YL2CV SOAB 149 820 456 1 362 110*YL2TB SOAB 101 640 421 1 155 88*YL3GFT SOAB 77 234 370 1 058 73*YL3DX SOAB 63 000 319 875 72*YL2PJ SOAB 31 666 193 446 71

YO - Rumunjska*YO9AGI SO40 22 496 210 592 38*YO2CJX SO80 16 566 179 502 33*YO6GCW SO80 12 772 171 412 31YO5CRQ SO80 QRP 4 080 58 170 24YQ9W SOAB 34 125 210 455 75*YO6EX SOAB 175 813 525 1 453 121*YO5DAS SOAB 33 252 209 489 68*YO9HG SOAB 18 564 131 357 52*YO7ARY SOAB 12 384 97 288 43*YO9FYP SOAB 4 266 81 158 27*YO2LAN SOAB 726 29 242 3YO4AAC SOAB QRP 29 036 179 476 61

YU - Srbija i Crna Gora 4N7N MS 174 811 604 1 469 119YT5T SO20 24 123 320 561 43YU1AST SO20 3 576 99 149 24*YU3YQ SO40 22 422 192 606 37*YU7KM SO40 20 900 200 550 38*YU7LS SO80 30 024 278 834 36*YZ1V SO80 13 944 147 498 28*YU1EQ SOAB 17 160 138 312 55*YZ1ZI SOAB 966 43 42 23YZ2M SOAB QRP 2 375 38 95 25

Sjeverna AmerikaK - SADN4MM SO20 6 588 75 244 27K9FH SO40 50 5 50 1K1ZZ SOAB 103 103 266 1 133 91K2AAW SOAB 80 136 251 954 84K4BAI SOAB 23 310 190 518 45N6ZZ SOAB 2 268 35 108 21*KB3KYZ SOAB 6 1 6 1

OceanijaVK - AustralijaVK6DXI SO15 5 236 67 187 28*VK4TT SOAB 3 726 51 138 27

YB - Indonezija*YB2MTA SO20 1 260 29 105 12

Južna AmerikaLU - ArgentinaLU1DZ SO15 6 183 79 229 27*LU1EWL SOAB 20 961 115 411 51

PY - Brazil*PY4FQ SO15 4 2 2 2*PY7OJ SO40 1 408 18 128 11*PY8MGB SOAB 10 320 71 258 40

Dnevnici za usporedbu: 9A2TN, HA1ZN, LY2CO,LZ4AE, N5CRO, ON4NOK, OO7SS, PA0RBO,RC4Q, RU3XF, RV9JE, S57DX, UA3DCW,UA9MD, YL2TD, YZ35EW.

Operatori na postajama s više operatora:9A7A: 9A3TR, 9A4RX, 9A6DM, 9A8A;9A7T: 9A2EU, 9A4KJ, 9A5MR;9A1CIG: 9A3MA, 9A8RA, 9A5AMW, 9A3MR;9A5D: 9A3ID, 9A3VM, 9A4NC, 9A5DU,

9A5KV, 9A6DX;9A1CHP: èlanovi Kluba;9A5Z: 9A2DM, 9A6TBM;UA0AWW: RA0AY, RU0AW;4N7N: èlanovi Kluba;RZ4HZW: èlanovi Kluba;RK9CWW: RU9CD, UA9CIR, UA9CSA;SN1I: èlanovi Kluba;RK3DXZ: RZ3FQ, RV3FD;RZ3AWM/3:èlanovi Kluba;VU2UR: VU2UR, VU2LYX;RK9JWV: Vlad, Valeri;JF2SKV: JF2SKV, NH0S.

Kontinentalni pobjednicivelika snaga jedan operator više operatoraAfrika - -Azija RG9A UA0AWWEuropa LZ9W 4N7NOceanija - -Sjeverna Amerika K1ZZ -Južna Amerika - -mala snagaAfrika EA8/DL3KVRAzija UN3MEuropa UA4FEROceanija VK4TTSjeverna Amerika KB3KYZJužna Amerika LU1EWL


Službeni rezultati WRTC-a 2006. godine

Poz. znak Ukupno M n o ž i t e l j i Ukupno QSO PogreškeMjesto u WRTC-u Operatori veza 80 m 40 m 20 m 15 m 10 m množitelji bodovi Rezultat %

1 PT5M VE3EJ - VE7ZO 2369 11/9 33/33 30/30 27/29 12/16 230 10606 2.439.380 2.22 PW5C N6MJ - N2NL 2200 15/15 29/30 32/36 22/32 11/19 241 9616 2.317.456 2.13 PT5Y K1DG - N2NT 2124 11/10 28/29 29/30 27/33 14/19 230 9122 2.098.060 3.14 PW5X UT4UZ - UT5UGR 2304 9/3 33/37 31/16 24/26 14/11 204 9924 2.024.496 2.95 PT5D IK2QEI - IK2JUB 2024 14/7 30/31 27/35 25/31 15/17 232 8565 1.987.080 2.46 PT5P DL6FBL - DL2CC 1875 12/8 28/35 29/36 25/31 15/21 240 8243 1.978.320 1.87 PT5N 9A8A - 9A5K 2017 10/12 29/27 32/31 25/28 13/16 223 8799 1.962.177 3.48 PW5Q N0AX - KL9A 2020 7/5 34/33 27/31 26/28 15/16 222 8824 1.958.928 2.09 PT5R RW3QC - RW3GU 1840 11/6 30/36 28/34 25/30 18/20 238 8173 1.945.174 3.1

10 PT5Q W2SC - K5ZD 1822 16/21 33/33 28/25 22/33 17/20 248 7840 1.944.320 1.611 PT5L YT6A - YT6T 2027 14/13 30/29 28/31 21/26 13/18 223 8689 1.937.647 4.812 PT5K KH6ND - N6AA 2012 11/6 29/28 33/31 24/27 13/10 212 8999 1.907.788 2.013 PT5W LY2TA - LY2CY 1922 16/11 34/31 30/30 23/26 12/18 231 8103 1.871.793 3.114 PW5W RA3AUU - RV1AW 1886 11/7 31/37 31/37 24/31 9/10 228 8094 1.845.432 1.815 PT5B OH2UA - OH4JFN 1923 14/9 29/27 28/32 23/25 16/12 215 8393 1.804.495 2.116 PW5B SP7GIQ - SP2FAX 2064 12/12 26/26 27/20 25/28 13/6 195 9075 1.769.625 3.617 PT5I YL2KL - YL1ZF 1795 14/10 30/35 26/30 26/30 13/14 228 7664 1.747.392 3.118 PW5U XE1KK - XE1NTT 1995 10/2 27/29 33/28 24/21 14/12 200 8491 1.698.200 1.919 PT5X PY2NY - PY2EMC 1946 11/8 29/29 26/23 21/21 15/12 195 8635 1.683.825 3.920 PW5K ES5TV - ES2RR 1669 13/18 30/32 28/32 22/32 16/14 237 7004 1.659.948 1.521 PT5E K1LZ - LZ2HM 1701 12/14 30/30 27/26 23/26 14/6 208 7233 1.504.464 4.422 PW5Y K4BAI - KU8E 1845 5/2 29/33 25/27 21/28 12/10 192 7773 1.492.416 2.323 PT5U K5TR - KM3T 1793 11/7 27/28 29/18 22/26 13/16 197 7563 1.489.911 4.024 PW5V RW4WR - UA9CDV 1793 3/1 30/33 30/23 22/28 8/8 186 7838 1.457.868 2.925 PW5Z YO9GZU - YO3JR 1684 8/7 24/27 29/23 26/32 9/10 195 7392 1.441.440 2.426 PW5I ZS4TX - N2IC 1611 12/10 28/29 30/32 21/24 13/13 212 6754 1.431.848 1.327 PW5O S50A - S59AA 1619 13/7 25/38 24/24 24/27 11/13 206 6820 1.404.920 2.728 PW5G IZ3EYZ - 9A1UN 1700 5/4 27/28 28/28 22/23 11/12 188 7249 1.362.812 3.229 PW5L LZ4AX - LZ3FN 1583 10/10 29/29 25/28 24/28 14/16 213 6383 1.359.579 2.130 PW5D K1ZM - K1KI 1458 10/5 33/34 26/36 22/33 11/17 227 5947 1.349.969 1.831 PT5J N6BV - AG9A 1736 12/4 27/20 23/21 21/27 12/14 181 7369 1.333.789 4.232 PW5F F6BEE - W2GD 1593 9/5 27/22 25/32 24/28 11/13 196 6676 1.308.496 3.233 PT5V 9A6XX - DJ1YFK 1670 10/8 22/29 23/30 22/25 11/4 184 7042 1.295.728 2.834 PT5G N9RV - K3LR 1538 13/6 30/28 29/26 21/28 3/1 185 6552 1.212.120 3.035 PW5A LU1FAM - LU5DX 1678 3/0 28/27 24/20 23/20 10/9 164 7125 1.168.500 3.836 PW5M PY2NDX - UU4JMG 1407 14/18 30/29 24/21 18/23 11/9 197 5826 1.147.722 3.437 PT5C OH1JT - OH2IW 1398 10/8 28/29 27/26 24/28 12/8 200 5683 1.136.600 2.138 PT5A 5B4WN - 5B4AFM 1434 8/2 25/29 27/23 21/27 13/14 189 5971 1.128.519 4.139 PW5P OZ1AA - SM0W 1513 9/7 27/27 26/21 20/23 6/4 170 6464 1.098.880 4.740 PT5O HP1WW - N5ZO 1435 8/6 26/30 22/27 21/17 12/8 177 6188 1.095.276 3.941 PT5T PY2YU - PY1NX 1378 6/1 27/28 24/23 24/27 12/12 184 5735 1.055.240 3.542 PT5F RA3CO - RW3FO 1365 13/8 24/31 28/23 19/24 8/8 186 5165 960.690 3.143 PW5T UA9AM - RZ3AA 1401 7/2 30/32 24/31 22/15 1/1 165 5689 938.685 3.544 PW5J P43E - WA1S 1300 6/1 21/27 25/21 19/22 12/10 164 5358 878.712 3.245 PW5N JK2VOC - JA2BNN 1428 1/0 25/16 27/9 21/20 8/6 133 6333 842.289 3.146 PW5E BA4RF - BA7NQ 1018 9/3 21/19 24/17 15/8 6/4 126 4244 534.744 7.4

KV


Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

Radioamaterske aktivnostina hrvatskim otocima

OM2VL 7057.1 9A2AA/P ci 291 later another 2 Isl 1131 13 May 2006DJ3XG 14263.9 9A3KS/P pse info next CI-??? 1333 15 May 20069A7YY 7059.9 9A2AA/P ACIA-023 Galiner island 1507 16 May 2006OH3GZ-@ 7060.4 9A3KB/P qrv 20 or 30 m ????? 0846 17 Apr 2006DL3ARK 7057.6 9A2AA/P CI-new, my 200.IOCA tnx Tom 1432 17 May 2006RZ3EC 7061.3 9A3KS/P By # 4, TNX for HELP 1811 17 May 2006OH3OJ 7058.4 9A2AA/P Any chance for 20 m today ??? 1552 18 May 2006OH3GZ-@ 14200.0 9A3KS/P any more isl today ?? 1153 01 Jun 2006F6AXP 14000.0 9A3KS/P Only 1 island today 1155 01 Jun 20069A3JB 7060.0 9A3KB/P boro, ne cujes se nimalo!!! 1006 01 Jun 2006

Otok IOCA Smještaj Koordinate IOTA

Stinjive CI-583 uz otok Korèulu 42°59,3N 16°43,5E EU-016Levaniæ CI-584 pored otoka Levana 44°47,5N 13°59,1E EU-110Galiner CI-585 ispred Vrsara 45°09,4N 13°35,8E NEOrlandin CI-586 ispred Vrsara 45°09,4N 13°35,5E NETuf CI-587 ispred Funtane 45°10,0N 13°35,9E NETovarjež CI-588 izmeðu Velog i Gustog Školja 45°10,1N 13°35,1E ? (EU-110)Školjiæ CI-589 ispred Funtane 45°10,3N 13°35,7E NELisac CI-590 7 km južno od Senja 44°55,7N 14°55,2E NE

Vidimo da su i Stinjive (odnosno, Romildove, 9A4RV, Stinive) i Levaniæ stavljeni na IOTA listu.

Pretpostavljam da ovo èitate negdje na nekom od otokaodmarajuæi se u hladu kakve palme ili uz ureðaj, dok

èekate javljanje nekog od "aktivatora". Ne vjerujem da su Tom,9A2AA, Livio, 9A3KS, i Boro, 9A2KB, baš uživali u moru ivremenu tijekom njihovih proljetnih aktivnosti, od 12. do 17.svibnja. No, iako promjenjivo vrijeme u tom dijelu godinemnogima pomrsi raèune, Tom, Livio i Boro nisu se dali. Uvidomu materijale koje su mi zadnja dvojica poslali, a u oèekivanju dai Tom pošalje svoje, vidljivo je da su tijekom Tomovog boravkau Istri "aktivirali" Porer, Fenoligu, Levaniæ, Levan, Trumbuju,Šekovac, Feneru, Grunj, Pusti, Vrsar, Veli Brijun, Sveti Jerolim,Sveti Juraj, Galiner, Orlandin, Tuf, Gusti Školj, Tovarjež, iŠkoljiæ (kod Vrsara). I dok je Boro zbog poslovnih obvezapovremeno izbivao iz ekipe ("Njih dvojica su sada na vrsarskimotocima s jednom malom, napola šupljom barkom od 3 metra.Ne znam kako su se usudili!", javlja mi on), Tom je u povratku"skoknuo" i na otok Lisac (CI-590, u ovom trenutku privremenibroj) te i njega "aktivirao". Dva tjedna nakon toga (1. lipnja),Livio i Boro ponovo odlaze u Medulinski zaljev kako bi "aktivi-rali" otok Fraškeriæ (CI-574).

I dok su neki zadovoljno trljali ruke, drugi su pak bili manjesreæe. Evo kratkoga probranog pregleda s clustera koji seodnosi na gornje aktivnosti:

Lijepo je na clusteru tijekom odvijanja otoènih aktivnostipratiti zanimanje za IOCA program... I dok Branko, 9A7YY,ljuteæi Toma, unosi zbrku upornim objavljivanjem referenciza koje skoro nitko i ne pita, Max, F6AXP, žalosno konstatirada je Fraškeriæ jedini otok za taj dan, a Lutz, DL3ARK, ponos-no javlja svima da mu je Tuf, 200-ti hrvatski otok po redu...Iz Marinkovog, 9A3JB, posta vidi se da su "lovci" u Zagrebu,zbog loših uvjeta, bili taj dan prikraæeni...

Nakon svibanjske aktivnosti ove trojke, podsjetimo na jošjednu ekspediciju koja je tome prethodila. Ekipa u sastavuFredy (DE0MST), Sven (DF9MV), Mathias (DL5MFL), Boki

(9A3KB), Daki (9A2WJ) i Emir (9A6AA), boravila je na podruèjuDugog Otoka (lanterna Veli rat) od 14. do 22. travnja 2006.godine. Radili su pod pozivnom oznakom IOCA grupe (9A0CI,QSL via DE0MST), ali i pod osobnim pozivnim oznakama.Osim rada s lanterne Veli rat, hrvatski dio ekipe (Boro, 9A3KB,Daki, 9A2WJ, i Emir, 9A6AA), "aktivirao" je i još dva otoka:Lagniæe (CI-419, 17. travnja) i Bršèak (CI-299, 20. travnja).

Tijekom dosadašnjih ovogodišnjih aktivnosti IOCA lista obo-gaæena je s nekoliko novih otoka. Nalaze se u donjoj tablici uzostale pripadajuæe podatke.

Dok ovo èitate, Tom, 9A2AA, veæ je premašio brojku od 222 aktivirana otoka.Evo ga na otoku Tufu (CI-587) nedaleko istarske Funtane.

IOCA


IOCA-IOTANa aktualnoj paralelnoj IOCA-IOTA listi (http://www.inet.hr/

9a6aa/IOTA/list.htm), nalazi se još 45 otoka koji bi (po "aktivi-ranju"), mogli dobiti CI brojeve (stranica se još doraðuje te æese uskoro na njoj moæi naæi i redoslijed po CI-brojevima). Èak9 od njih veæ su stavljena na IOTA popis, a ostali su na èeka-nju. No, svi oni za sada oèekuju svoje "aktivatore".

Govoreæi o odnosima IOCA-IOTA, u èasopisu br. 115, odožujka 2006., napisali smo da je "ostalo otvoreno pitanje gledenekih otoka... te ...da smo njihove fotografije nabavili". Rijeèje o "aktiviranima" IOCA-otocima, odnosno o onima koji veæimaju CI-brojeve, a kao primjer, naveli smo:

- EU-110: Altijež (CI-445) i Veli Školj (CI-268),- EU-016: Barjak Mali (CI-399), Galera (CI-295),

Luènjak (CI-474), Mulo (CI-458), Murvica (CI-457),Pod Mrèaru (CI-454), Stupe Vele (CI-473),Senjevci (CI-539), Voliæi (CI-545), Mrkanac (CI-567) iStinjive (CI-583),

- EU-136: Šilo (CI-359),- EU-170: Aba Mala (CI-342), Balabra Mala (CI-389),

Galijolica (CI-277), Galiola (CI-443, pored otoka Ista),Školjiæ (CI-287, istoèno od otoka Vira) i Kamièiæ (CI-563).

Kada su u pitanju predstojeæe aktivnosti, u ovom trenutkuima nekoliko najava, no, one najbrojnije, jednodnevne ili utrajanju nekoliko sati, teško je unaprijed i planirati. Svakakonajzapaženija bit æe ona na otok Palagružu (CI-084, EU-090)koju kane ostvariti: Neno, 9A5AN, YL Gita, OM5MF, Lubo,OM5ZW, i Rudy, OM3PC. U ovom trenutku prikupljaju se svekorisne informacije tako da æe im CD s fotografijama pala-gruške ekspedicije ekipe 9A0CI, kako kaže Neno, dobrodošle."Bit æe tu i sponzora..." – kaže on. Njihova želja je da na ovojnašoj najudaljenijoj otoènoj skupini borave od 2. do 9. rujna2006., tako da æe o toj ekspediciji još biti rijeèi. Oèekuje senjihovo "aktiviranje" i Male Palagruže (CI-461, EU-090), a niodlazak na Galijulu (CI-462, EU-090) nije iskljuèen.

Još jedna zahtjevna aktivnost je u planu. S otoka Jabuke(CI-032, EU-016) trebala bi 15. srpnja raditi trojka u sastavu:Renny, 9A6R, Damir, 9A3UG, i Emir, 9A6AA. S obzirom na toda ovo pišem poèetkom lipnja, za sada se samo može reæi dasu pripreme u punom jeku, te da bi ovu radioamaterskuaktivnost trebala pratiti jedna TV ekipa... Ideja je da se kaobazna postaja koristi Komiža na otoku Visu... Naravno, da bise radilo s Jabuke, potrebno je, osim doæi do nje, i iskrcatise na tu vulkansku stijenu, a to je drugi par postola. Samo dapodsjetim da su Tom, 9A2AA, Neno, 9A7N, i Luka, 9A9Z, prijegodinu dana uspješno uèinili sve (pred)radnje koje su bilenužne za osvajanju te neobiène stometarske stijene. No, vre-menske (ne)prilike, valovi i Jabuka bili su jaèi od njihove želje.Nakon nekoliko pokušaja morali su se vratiti neobavljenaposla. A ako Tom nije uspio, onda znate koliko je sati.

Martin, OK1FZM, je veæ nekoliko puta bio u Hrvatskoj.Zadnji puta bilo je to na Visu. Ovogodišnje ljetovanje kaniprovesti na Lastovu (CI-051, EU-016), te "aktivirati" neke odokolnih otoèiæa. Bez obzira na njegov strah od morskihježinaca, ugodno je proèitati reèenice kao što su ove: "I readalso that on Lastovo is a lot of hedgehogs in sea. Is it true?When I remember on last holiday on Vis island, all was perfect– clean sea, good service, friendly people" – piše nam on,tražeæi savjet gdje da odsjednu na Lastovu.

Bit æe toga, siguran sam, još...

Nakon verifikacije Rogera, G3KMA, svi su oni, osim CI-277,stavljeni na IOTA listu. O Galijolici i još nekim otocima, slijedirazgovor s Rogerom tijekom susreta u Friedrichshafenu, kojije, dok ovo èitate, veæ obavljen.

Evo što je, nakon zadnjih nekoliko promjena, Roger objaviona svojoj web stranici (http://www.g3kma.dsl.pipex.com/aqi2004.htm). Rijeè je o otocima koji se dodaju, brišu ili im sena IOTA popisu preciznije odreðuje ime.EU-016 ... Brusnik, Budikovac Veli, Crkvina,... [... Vodnjak

Veli], Parzan Veli1, Pijavica,... Smokvica Vela & Mala[near Rogoznica],... Vlasnik [near Lastovo]... VrhovnjaciIsls [namely Glavat, Sestrice Vela & Mala, Smokvica2,Vlasnik Srednji & Gornji] Amend appropriately.

EU-090 PALAGRUZA ISLANDS (=Galijula, Palagruza Vela &Mala) Amend appropriately.

EU-110 Altijez, Galija, Gaz, Grunj, Gustinja, Gusti Skolj,Levanic, Obljak, Pusti, Sestrica Vela & Mala, Supin, SvMarko, Veli Skolj, Vrsar. Delete3: Bodulas, Ceja,Figarola, Kotez [aka Kozada], Pulari, Sekovac, Sestrica

EU-136 Mag, Maman, Palacol, Silo, Trasorka, Veli & Mali OsirEU-170 Aba Vela & Mala, Balabra Vela & Mala, Drazemanski

Veli & Mali, Galiola, Skoljic [near Vir], Smokvica [nearPrimosten]. Some other small changes have beenmade. Delete3: Krapanj, Vela & Mala Krbela

Livio, 9A3KS, na otoku Šekovcu (CI-210). Nije lako ustati se nakon dugogsjedenja uz radiopostaju...

Boki, 9A3KB, i Tom, 9A2AA, na otoku Trumbuji (CI-291) u Medulinskomzaljevu. Dok prvi radi na radijskoj postaji, drugi pregledava svoj log.

1 Veli Paržan kod Visa; 2 Smokvica u Vrhovnjacima; 3 Prema IOTA pravilima.

IOCA


IOCA

IOCA diplomaPopis osvajaèa nekog od IOCA odlièja,

objavili smo zadnji puta prošle godine.Donosim promjene koje su se u meðuvre-menu dogodile.

Lovcia) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka)

91. 4X1OZ Meir Lang92. 9A3FY Valent Drugèeviæ93. 9A2MF Franjo Matièiæ94. 9A1DX Ðuro Ivanoviæ95. DL3EA Ralf Kopetzky96. GM4FAM Chris Henderson97. DL3ARK Lutz Bergmann98. EA3GHZ Joan Carles Barcelo99. YT7TY Boško Milankov

100. 9A4OP Oto Predaniæ101. G0MSM Ronald H. Cooper102. T94JS Semir Jaganjac103. T94KW Samir Hadžiæ104. RA1QY Alexey M. Morozov

b) Bronèana (Bronze) IOCA diploma (25 otoka)30. 9A2MF Franjo Matièiæ31. 9A6R Renko Kirigin - Renny32. EA3GHZ Joan Carles Barcelo33. 9A4OP Oto Predaniæ

c) Srebrena (Silver) IOCA diploma (50 otoka)11. SP5TZC Janusz Paluch12. 9A2JG Borivoje Djordjeviæ - Koki13. 9A6SUH Slaven Franiæ14. 9A6R Renko Kirigin - Renny

d) Zlatna (Gold) IOCA diploma (75 otoka)12. 9A6SUH Slaven Franiæ13. 9A6R Renko Kirigin - Renny

e) Dijamantna (Diamond) IOCA diploma (100 otoka)17. DL3EA Ralf Kopetzky18. OH3GZ Jukka Kovanen

f) IOCA plaketa (IOCA Plaque) (150 otoka)9. 9A2GF Ivo Bonaèiæ

10. 9A2JG Borivoje Ðorðeviæ - Koki11. 9A5ZP Željko Pavloviæ12. ON4CAS Egbert Hertsen13. 9A1CCY Radioklub "Jan Hus"14. 9A3NM Saša Pokorni15. 9A4KW Krešimir Viduka16. 9A6SUH Slaven Franiæ17. SP5TZC Janusz Paluch18. OH3GZ Jukka Kovanen

g) IOCA trofej (IOCA Trophy) (200 otoka)7. 9A2JG Borivoje Ðorðeviæ - Koki8. 9A2GF Ivo Bonaèiæ9. OH3GZ Jukka Kovanen

h) IOCA zlatni trofej (IOCA Gold Trophy) (300 otoka)4. 9A2GF Ivo Bonaèiæ

i) IOCA dijamantni trofej (IOCA Diamond Trophy) (400 otoka)1. 9A2AA Tomislav Dugeè - Tom2. 9A6R Renko Kirigin - Renny3. 9A5CY Dean Milde

Tablice s "aktivatorima", kao i redoslijed "lovaca" i "aktivato-ra" prema broju njihovih otoka objavit æemo u sljedeæem broju.

U oèekivanju tiskanja nove IOCA knjižice, pozdrav svimIOCA "aktivatorima" i "lovcima".

Kako smo najavili u broju èasopisa 115, prihvaæen je izglednovog IRC kupona, koji æe vrijediti do 31. prosinca 2009.

godine. Iako za nas nije osobito važno, spomenimo da je onrezultat rada jednoga ukrajinskog dizajnera.

Kao što se na slici može vidjeti, u središtu kupona domi-niraju dvije ruke èiji se prsti, uokvireni simbolom poštanskemarke, gotovo dodiruju. Tako složeni simboliziraju komuni-kaciju i promet, upravo ono što IRC kupon u svijetu i pred-stavlja. Oni, koji katkada izaðu iz svoga radioamaterskogsvijeta, te pogledaju malo i onaj drugi oko sebe, vjerojatno suu gornjem opisu prepoznali svjetski poznati motiv: detalj freskekojim je ukrašen svod vatikanske Sikstinske kapele, a kojaprikazuje stvaranje Adama (Creation of Adam). To je jedan od10 starozavjetnih prizora poznatoga Michelangella, a predsta-vlja zamišljeni dodir ljudskog (Adamovog, lijevo) i božanskogprsta.

Podsjetimo da iduæe godine Meðunarodni kupon za odgovorslavi 100 godina svoga postojanja. Za tu æe prigodu zemljeèlanice UPU moæi na svojim kuponima otisnuti posebni natpis:"1907-2007: 100 years of IRCs!".

Još o kuponu za odgovorPiše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

IRC kupon u 2007. godini: Michelangellova primijenjena umjetnost


KV

Piše: Marinko Marušiæ, 9A3JB

Trebaju li nam QSL kartice?Listajuæi literaturu o povijesti radioa-

materizma na ovim prostorimanašao sam vrlo zanimljiv podatak opostojanju QSL ureda u Zagrebu jošprije 79 godina. 1927. godine tadašnjiradiooperatori, kojih je bilo tek nekoli-cina (najviše ih je bilo u i oko Zagreba),imali su potrebu razmjenjivati QSLkartice i tako dokazati i pokazati ljudimaoko sebe to "èudo" od moguænosti uspo-stavljanja radioveze s prijateljima širomsvijeta.

Zagrebaèki odvjetnik i radioamater od1924. godine, Stjepan Libermann (pozi-vnih oznaka 7DD, UN7DD i YU7UU), naadresi Meduliæeva 9 vodi prvi QSL uredna ovim prostorima za potrebe radioa-matera s podruèja tadašnje KraljevineSrba Hrvata i Slovenaca, a kasnije Kra-ljevine Jugoslavije. Ured je uspješnoradio sve do 1941. godine.

Imam QSL karticu pokojnog ZvonkaStankoviæa, YU7LL, kasnije YU2PE.Ono što je na njoj bilo otisnuto i njezinizgled trebalo bi i danas biti putokazza mnoge radioamatere. Gledajuæi poraznim èasopisima kopije QSL karataiz toga vremena, ostaje gorak okusustima. Danas sve više radioamateratvrdi kako je QSL kartica glupost, davnoprevladana stvarnost i da ih ne trebatiskati, pisati i slati. Za sve koji ne misletako i koji se trude da odmah poodržanim radiovezama ispišu QSLkartice i što prije ih dostave u QSL uredili pošalju direktno, navest æu nekolikopraktiènih savjeta i Internetskih stranica.Oni se prije svega odnose na to kuda is koliko dolara ili IRC kupona trebaposlati svoju karticu.

Jedno od prvih mjesta na koje mnogiodlaze u potragu za adresom ili drugomQSL informacijom je svakako QRZ.com.To je stranica s vjerojatno najviše suvi-slih podataka o radioamaterima, jer donedavno jedino mjesto za to. Callbookje vrlo neažuran što se tièe adresa. Toje stoga jer nacionalni Savezi i udrugeneredovito dostavljaju promjene adresasvojih èlanova.

Odlaskom na www.qrz.com/callsign,otvorit æe vam se prozorèiæ u koji trebaupisati pozivnu oznaku željene postaje."Èarobni" Enter æe donijeti adresu iponekad informacije o traženoj postaji.Ovdje treba upozoriti da pritiskom napolje DETAILED INFO otvarate noveinformacije koje nisu odmah vidljive:vrijeme trajanja dozvole, QTH lokator,stare pozivne oznake i podatak o mogu-æem QSL menadžeru.

Drugo zanimljivo mjesto je: www.hamcall.net. Kada vam se otvori stranicana sredini lijeve strane monitora trebapotražiti CALLSIGN DATEBASE i ispodtoga CALLSIGN SERVER. Obje nave-dene stranice su dobre i valja posjetitii jednu i drugu kako da bismo bili sigurniu informaciju koju tražimo.

Kada su u pitanju informacije o QSLmenadžerima, po meni najbolja stranicajest www.ik3qar.it/manager. Tu æetemoæi naæi gotovo sve menadžere kojusu vam potrebni. Treba reæi da je ovou prvom redu mjesto za traženje QSLmenadžera.

www.qslinfo.de/ treba koristiti ugla-vnom ako tražite informacije za postajeod prije više godina. Ona æe vam datipodatke o tome kada se i gdje o traženoj

postaji pisalo i o èemu. www.qsl.net/wf5e je mjesto koje biste

trebali posjetiti. Daje malo drugaèijusliku o razmjeni QSL kartica. Bitno jesporije, ali jeftinije i funkcionira.

Veæ dobro poznata i vrlo korisna je istranica naših talijanskih prijatelja,www.425dxn.org. Pruža pregršt korisnihinformacija, osobito ako "kliknete" naBULLETINS. Prate se uglavnom aktu-alna dogaðanja uoèi i poslije važnijihnatjecanja te prije razlièitih ekspedicija.Nudi i korisne informacije i savjete kakoodraditi i potvrditi DX postaju.

Nemojte samo pisati QSL kartice islati ih u QSL ured, a da prije toga neprovjerite ima li ta postaja nacionalniQSL ured. Ako nema, morate provjerititko joj je menadžer. U protivnom, takvekartice vam moram vratiti jer ih nemamkamo poslati.

Ove retke pišem iz razloga da vamolakšam muke oko traženja QSL info-rmacije i skratim put do željene kartice.Podsjetite svoje prijatelje koji ne želepisati i slati QSL kartice da s vremenana vrijeme uzmu èasopis, jer su tu sverelevantne informacije o QSL uredu.Molim da poštujete PSE na primljenojQSL kartici, jer to znaèi samo jedno:ja želim tvoju karticu, a što æeš ti smojom karticom je tvoja osobna stvar.Barem se potrudite odgovoriti na primlje-ne kartice jer cijena od 14 lipa zaobostranu QSL kartu u boji je zaistasimbolièna, pa prièe o nedostupnosti iskupoæi nisu izgovor. Svi koji žele znativiše o moguænosti tiskanja QSL karatapo toj cijeni neka se jave na

[email protected].


UKV

Piše: Davor Markoviæ-Tomak, 9A3ZA

9A6D u Alpe Adria VHF kontestu 2005.Ponukani prijašnjim uspjehom odluèili

smo nastaviti sudjelovati u Alpe-Adriakontestu u kategoriji postaja koje rade snadmorske visine iznad 1 600 m. Naš seglavni organizator, Darko, 9A6D, u vrije-me preliminarnih dogovora za kontestnalazio u Južnoj Americi, te je mnogotoga ovisilo o tome da li æe se na vrijemevratiti u Hrvatsku. Svakodnevna korespo-ndencija putem winlinka, išèekivanje ikonaèno – sretna vijest: iskrcava se naBliskom Istoku krajem srpnja i stiže navrijeme! "Detaljiziramo" naše dogovoreoko opreme, komuniciramo gotovo kaoda smo na pravom Internetu, Darkoputem winlinka na kratkome valu, a miputem packet radija i TCP/IP gatewaya.S posebnim zadovoljstvom kompletiramoopremu koja je potrebna, iako Darkoposjeduje komplet koji smo koristili i lani:KV-ureðaj, transverter, antenu, kabel,stup. Mi ostali pridodajemo nužan pribor:tipkala, rotator, slušalice, ostali sitnihardware i software. Po obièaju, svupotrebnu opremu Radiokluba Ozalj,9A1CEU/9A2U, kao i operatore angaži-ramo za ovu akciju, kako u pripremi, takoi u samoj realizaciji ekspedicije. Braco,9A7R, uskaèe s onime èega nigdje nema,a uvijek se nešto takovo traži za ovakavrad.... Oprema je kompletirana i ostajeuobièajeni dogovor oko detalja putovanja,boravka i rada. Veselimo se susretu sastarim prijateljem i dogovaramo se daovaj puta ekspediciju poènemo danranije.

Više puta isprobana, ali nikad u potpu-nosti iskorištena lokacija na LièkojPlješivici, vrh Gola, opet jenaš cilj. Lokacija nije previšeudaljena od našeg QTH, alise gotovo uvijek iskali nanama lošim vremenom. Laninas je potjeralo malo izapodne, znaèi nešto prijepola kontesta, možda je ovajputa naša sreæa?! Tko zna,probat æemo. Oprema jeminimizirana, nema teškihispravljaèa, pojaèala.... Kategorija "diktira" sadržajnaše prikolice: 5 W outputa,znaèi – dovoljan je sam trans-verter. Ipak, ozbiljna ekspe-dicija uzima ozbiljan KVureðaj, popravljen, nedavnosa servisa – stari dobri TS-950. Hmmm,teškom mukom nagovaramo Darka,inaèe pristalice da se ne nosi nepotrebnihstvari, da se možda ipak uzme i TS-50,pa ako bi kojim sluèajem... Teškommukom prihvaæeno, ali kad se veæ nenose druge teške stvari – ajde, uspjelo jeto nagovaranje. Imamo prièuvni ureðaj!Novi "novcati" konjiæ u Darkovoj ergeli

IC-706MK II ipak nismo smatrali ureða-jem, neka nitko ne zamjeri, ali... Ima on2 m band, no ipak... Za "po doma"možda, ali za 2 m kontest ovog tipa –nema smisla.

I tako smo natovarili opremu u prikolicui krenuli na put. Petak naveèer, spremase pogoršanje vremena, ali do nedjeljejoš ima dosta, možda neæe ovaj puta bašpo nama. Kreæemo starom cestom premaKorenici i nakon nešto više od tri sataputa dolazimo na naše konaèište naLièkoj Plješivici. Vrijeme je oblaèno, toplo,još nema kiše. Raspakiravamo se, i tosamo osnovne stvari s ciljem da ujutro

poènemo sa sastavljanjem antene ikompletiranjem PPS-a. Noæ je prospa-vana, èak je Darko malo bio na kratkomevalu, gdje je isprobavao novi IC-706.Jutro doèekujemo u oblaku. Vidljivost jepar metara, ali uz vjetar se povremenoukazuje u dolini grad Korenica, dok oblacis vremena na vrijeme potpuno zatvarajunašu lokaciju. Nema statike ni na kratkom

valu, ni na UKV-u. Darko od jutra sasta-vlja antenu. Malo po malo i sklopljena je.Nije da ga požurujemo, ali vjetar jaèa.S obzirom na našu poziciju, nemamopotrebe uzdizati antenu više od parmetara iznad zemlje, ali ipak, puno jelakše radnju podizanja izvesti u uvjetimabez vjetra. Naše probe vertikalkom sauta ipak sugeriraju da se vrijeme sveviše kvari. Završavamo gotovo kompletanpostav u toku dana, tako da smo zanedjeljni poèetak u 0900 lokalnog vreme-na veæ predveèer bili spremni. "Krkljanje"na opsegu pojaèavalo se prema krajudana, te se pretvorilo u konstantnu

smetnju koja se oèitavala s petS-jedinica. Nije nam to bilodrago, ali ništa nismo protivtoga mogli. Jedina je nada bilada u nedjelju osvane ljepšidan. S takvim smo mislimaotišli na poèinak. U nedjelju se,po obièaju, prvi probudioDarko, 9A6D. Uz doruèak smoosluškivali band. Ono što seèulo, a ni ono što se vidjelo uzraku nije nam obeæavalo punodobra. Razbijeni gusti, bijeli icrni oblaci kružili su oko nas,iznad nas i ispod nas. Bandje bio relativno miran, prijekontesta nije bilo puno akti-vnosti (bar smo imali takav

dojam). Poèeo je kontest i veze su seredale uobièajeno sporo, dok se svi"snagatori" iz lokala ne odrade meðu-sobno i poèetna euforija ne splasne.Uskoro je cijeli vrh bio u oblaku iz kojegje voda curila na sve strane, a vjetarpuhao iz svih smjerova. Na ovoj je loka-ciji normalno da vjetar puše i odozdo!Darko se "muvao" naokolo i snimao

Braco, 9A7R, Darko, 9A6D i Željko, 9A2R


UKV

lokaciju iz svih moguæih smjerova i uda-ljenosti. "Krkljanje" opsega nije namodmah bilo potpuno jasno, naime, TS950ima dosta ugraðenih filtara koji su uvelikeolakšavali rad, ali jednostavno band nije"disao" kako treba. Neka je neregistriranasmetnja koèila prijam. Kako bi se opsegotvorio, u nekom se smjeru moglo raditineko vrijeme, a onda opet ni jedne posta-je na opsegu! To nam je konaèno postalodefinitivno sumnjivo, te smo se odluèili napokušaj zamjene baznog ureðaja. Hm,TS-50 je ipak "autoradio" u usporedbi sHI-FI linijom tipa TS-950! No, "ne lezivraže", ovaj se puta pokazao boljim od"velikog tate"! Prava šteta! Izgleda da S-950 ipak nije popravljen kako treba,pa smo ga za sada odložili na stranu inastavili s "malim" ureðajem. Zahvaljujuæi

pripremi ovonam nije donije-lo komplikacijeu setupu, nooduzelo nam jed r a g o c j e n e

veze koje smo propustili radeæi s neispra-vnim prijamnikom.

Naš je cilj bio raditi u kontestu, bilorezultata ili ne bilo, pa smo u skladu s timdavali sve od sebe, ne popuštajuæi ni utrenucima kad na opsegu nismo èuli nijednu postaju! Upornost se isplati. To sepokazalo i ovaj puta. Iako po lošem vre-menu, uz nesreæu s lošim prijamnikom,samo jednom antenom, ostvarili smo oko26 000 bodova, što i nije neki rezultatusporeðujuæi to s našim rezultatom sVelebita, ali ni godina nije bila za pona-vljanje rezultata od 70 000 i više bodova,pa naš rekord (9A2U) u ovoj kategorijistoji i dalje.

Nismo se baš naradili talijanskihpostaja ovaj puta, tek one najbliže, doksu one udaljene I1 i I2 postaje ostale u

tragovima. Slièna situacija i s DL posta-jama. Istok nam je ovaj puta potpunopodbacio, a rad telegrafijom nije doniopuno. Sve u svemu, rezultat na razinionog iz 2004., uz dosta muke i rad cijelovrijeme kontesta, za razliku od lani, kadsmo veæ iza podneva morali napustitilokaciju.

Objava rezultata donosi nam ipakzadovoljštinu, ali i žal za moguæim potpu-nim uspjehom. Drugo mjesto u Europi, aprvo u Hrvatskoj opravdat æe sav naštrud, uložena sredstva i vrijeme, te pono-vo dati poticaj za sudjelovanje i slijedeæegodine.

Postaja 9A6D radila je s lokacijeJN74UT, 1 637 m asl. Korištena oprema:TS-950, TS-50, transverter home-made5 W, ant. DJ9BV 18-el., 5.5w/l @4m agl.Operatori: 9A2R, 9A3ZA, 9A6D, 9A7R.

Hvala svima koji su nam se javili i doslušanja u slijedeæim kontestima!

(svaka slika sama si daje dovoljankomentar)

9A TOPBAND lista (raðeni DXCC entiteti, bez “ugašenih” entiteta)Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno9A7W 177 269 308 289 328 312 328 294 311 2 6169A1CCY 198 248 310 278 320 301 321 286 295 2 5579A2EU 154 261 300 277 322 300 317 281 301 2 5139A5CY 184 233 301 274 321 303 318 292 283 2 5099A2NO 105 172 267 255 306 279 301 198 268 2 1519A3SM 90 202 268 220 307 229 297 195 265 2 0739A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 2 0349A1CAL 63 183 233 169 320 221 309 202 291 1 9919A2JK 70 140 204 176 305 240 296 234 281 1 9469A2F 0 165 234 166 301 260 283 224 283 1 9169A3JB 86 147 208 183 287 217 288 208 256 1 8809A4W 72 249 277 140 301 125 304 53 271 1 7929A5T 55 135 258 85 265 186 263 182 216 1 6459A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 1 5819A2QP 18 94 179 127 262 212 247 211 211 1 5619A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 1 5159A1HBC 99 157 218 98 220 131 224 80 177 1 4049A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 1 2949A3IJ 32 111 156 93 233 88 241 16 223 1 1939A3MN 0 21 59 0 236 133 258 105 230 1 0429A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 1 0079A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 9729A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 9719A2GA 0 48 51 0 75 0 57 0 147 378

Ova lista bit æe povremeno objavljivana u èasopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: [email protected].


UKV

Kategorija: 144 MHz, A – jedan operator, sve vrsta rada# Poz. znak Bodovi QSO Aver. Lokator ASL ODX QRB Pogr.% Snaga Antena

1. 9A2KK 44 030 151 278,3 JN85OV ? DG2SRL 713 0 ? W 4 × 17 el. + 8 el. N62. 9A4VM 29 689 103 268,8 JN85FS 124 SP3SFM 676 1,6 200 W 8 × 13 el. DL7KM3. 9A5AB 7 328 55 115,1 JN75VV 100 OK2CR 479 0 45 W 2 × 14 el.4. 9A2UB 6 270 27 158,1 JN86OB 85 OK1AGE 500 7,5 25 W 16 el. Tonna5. 9A2GA 5 236 44 119,0 JN75WR 135 OK1FAQ 641 0,7 10 W 8 el. Yagi6. 9A3DF 4 771 16 298,2 JN86HG 150 DK1FG 550 0 50 W 17 el. M27. 9A3Z 3 155 12 96,3 JN76VD 205 9A4U 130 0 15 W HB9CV8. 9A2KL/p 2 478 11 225,3 JN74PK 1150 YU1DO/p 383 0 750 W 2 × 15 el. DL6WU9. 9A3EO 2 478 11 225,3 JN74PK 1150 YU1DO/p 383 0 750 W 2 × 15 el. DL6WU

10. 9A6CM 2 478 11 225,3 JN74PK 1150 YU1DO/p 383 0 300 W 1 × 22 el.(M2)11. 9A5ADH 2 429 12 202,4 JN75GE 80 OK1MCS 544 0 25 W 3 el. Yagi12. 9A6M 1 662 13 50,9 JN86GA 128 9A9C 81 0 18 W 8 el. DJ8BV13. 9A7PAW 1 122 18 62,3 JN95CN 100 9A1W 209 0 45 W GP14. 9A3LM 660 11 60,0 JN86KD 135 9A1W 109 0 10 W 16 el. Tonna15. 9A4TE 413 6 68,8 JN75SK 128 9A9C 111 0 25 W 9 el. Yagi

Kategorija: 144 MHz, B – više operatora, sve vrste rada# Poz. znak Bodovi QSO Aver. Lokator ASL ODX QRB Pogr. % Snaga Antena

1. 9A1W 35 033 137 241,1 JN75ST 804 SP3SFM 675 0 750 W 2 × 13 el. Yagi + 10 el.2. 9A1CEQ 14 898 75 185,3 JN85ER 103 OK1FAQ 653 3,9 25 W DL6WU3. 9A1CCU 12 953 101 108,4 JN85LI 128 S57ODK 252 2 50 W 4 × 4 el. Quad4. 9A4C 6 907 58 84,6 JN85LO 120 S56WZD 283 0,9 20 W 12 el. Yagi5. 9A1CFR 3 668 42 63,5 JN85BQ ? S59C 178 1,3 10 W fracaro Yagi 9 el.6. 9A6V 2 478 11 225,3 JN74PK 1150 YU1DO/p 383 0 750 W 2 × 15 el. DL6WU7. 9A1CFL 2 237 3 79,0 JN76VD 205 9A1CUV 83 0 30 W 12 el. Yagi

Kategorija: 144 MHz, C – samo FM# Poz. znak Bodovi QSO Aver. Lokator ASL ODX QRB Pogr. % Snaga Antena

1. 9A9C 13 034 102 108,2 JN85LI 120 S57ODK 252 1,3 50 W 4 × 4 el. Quad2. 9A4U 11 157 83 110,3 JN85NK 21 S57ODK 261 1,3 50 W F9FT 17 el.3. 9A7KM 10 269 72 114,8 JN85NK 100 S56WZD 301 1,4 65 W 2 × 7 el. Yagi4. 9A6KKD 8 338 62 102,2 JN85NK 21 S57ODK 261 0 10 W 2 × 11 el. Yagi5. 9A7PTZ 7 737 64 89,6 JN85LO 100 S56WZD 283 0 20 W 12 el. Yagi6. 9A7KJI 7 158 59 87,4 JN85OO 207 S57ODK 263 2,3 50 W 2 × 10 el. Yagi7. 9A2UI 6 317 50 126,3 JN95FQ 94 S57ODK 357 3 50 W 2 × 7 el. K8AT8. 9A6JNJ 6 179 62 83,5 JN85HK 98 S57SXS 224 0,4 35 W 9 el. DL6WU9. 9A250B 5 919 49 78,9 JN85KV ? T91EPA 252 9,8 ? W ISOPOLE

10. 9A3ACK 5 609 39 92,5 JN85NK 21 S57SXS 261 2,2 25 W DL6WU 9 el.11. 9A3JB/p 5 169 36 88 JN85NK 100 S56WTV 228 0 65 W 2 × 7 el. Yagi12. 9A6IBT 5 056 42 72,8 JN85CU 21 S57SXS 182 0 10 W 11 el. Yagi13. 9A3AMQ 5 002 66 75,8 JN75VW 278 S57SXS 149 2,6 60 W Diamond × 510n14. 9A5AC 4 942 53 74,4 JN75UT 150 S59C 144 3,3 50 W Diamond × 10015. 9A6NIK 4 869 44 65,2 JN85KV ? T92PNO 143 2 ? W 12 el. Yagi16. 9A4MF 4 316 33 100,5 JN85NK 21 S57ODK 261 3,6 100 W DL6WU 9 el.17. 9A1DL 3 978 36 110,5 JN95CD 88 S57SXS 352 3,9 50 W 2 × 7 el. DL6WU18. 9A7IDC 3 554 37 69 JN85GT 110 S57SXS 208 8,2 10 W 4 × HB9CV19. 9A2UJ 2 351 24 56,3 JN85AT 200 9A4U 94 1,7 10 W Slim Jim20. 9A1CBK 2 266 6 44,3 JN86MB 125 9A3ACK 70 0 50 W 12 el. Yagi21. 9A7PAO 2 182 19 62,2 JN85EL 92 9A2UI 164 0 45 W 2 × 7 el. loop22. 9A1COE 1 538 21 73,2 JN95AD 88 T92SNV 158 0 50 W Delta loop23. 9A6PAA 1 538 21 73,2 JN95AD 88 T92SNV 158 0 50 W Delta loop24. 9A2BO 1 324 6 54 JN86KD 130 9A9C 88 0 10 W 16 el. Tonna25. 9A3ABB 1 168 2 84 JN85LI 120 9A8K 84 0 30 W GP26. 9A4QQ 1 168 2 84 JN85LI 120 9A8K 84 0 30 W GP27. 9A6KZF 1 168 2 84 JN85LI 120 9A8K 84 0 30 W GP28. 9A7JSK 1 036 3 12 JN86LD 120 9A8K 14 0 10 W 7 el. Yagi29. 9A3ASB 1 020 3 6,7 JN86KC 140 9A7JSK 8 0 10 W GP30. 9A7KWS 1 005 16 62,8 JN95CN 100 9A1W 209 0 50 W 6 el. Yagi31. 9A6GWF 803 13 61,8 JN95AD 88 HA3FHH 107 0,1 50 W UV 200 – collineare32. 9A7JVB 83 4 20,8 JN95AD 90 9A2UI 68 0 5 W GP33. 9A6LRY 70 3 23,3 JN95AD 90 9A2UI 68 0 10 W GP

Podravina 2006.

Rezultati UKV natjecanja


UKV

Kategorija: 144 MHz, D – Yl# Poz. znak Bodovi QSO Aver. Lokator ASL ODX QRB Pogr. % Snaga Antena

1. 9A3BAR 8 106 76 80,3 JN86JC 300 S59C 225 0 50 W 15 el. Yagi2. 9A6IBU 6 698 59 79,6 JN85CU 21 9A7BWJ 190 0 10 W 11 el. Yagi3. 9A4DI 6 458 72 75,8 JN75XS 205 9A1DL 189 3,5 15 W Ringo R4. 9A3ZO 3 607 22 73 JN76VD 205 9A3ACK 130 5,1 15 W HB9CV5. 9A7GVA 2 595 25 63,8 JN85NK 21 S57Q 156 0 100 W DL6WU 9 el.6. 9A3AKM 2 041 11 94,6 JN85NK 100 S56WZD 301 8,6 60 W 2 × 7 el. Yagi7. 9A3AKT 2 041 11 94,6 JN85NK 100 S56WZD 301 8,6 60 W 2 × 7 el. Yagi

Kategorija: 144 MHz, E – izvan 9A, sve vrste rada# Poz. znak Bodovi QSO Aver. Lokator ASL ODX QRB Pogr. % Snaga Antena

1. S53MM 13 403 67 200 JN76GD ? YO2LEA 564 0 ? W ?2. S51I 8 501 55 136,4 JN86AM 345 OK1KEL 462 5 45 W 2 × 16 ECO3. S53PS 2 671 17 98,3 JN86BJ 250 9A9C 132 0 60 W GP

Kategorija: 144 MHz, F – izvan 9A, samo FM# Poz. znak Bodovi QSO Aver. Lokator ASL ODX QRB Pogr. % Snaga Antena

1. HA3FHH 1762 18 97,9 JN96CC 250 9A9C 128 5,7 50 W Ringo Ranger

Kategorija: 144 MHz, G – samo postaje organizatora# Poz. znak Bodovi QSO Aver. Lokator ASL ODX QRB Pogr. % Snaga Antena

1. 9A8K 6 172 76 81,2 JN86JC 300 S59C 225 0 50 W 15 el. Yagi2. 9A1CUV 1 868 29 64,4 JN86KD 140 9A1W 109 0 10 W 7 el. Yagi

Èlanovi Radiokluba Koprivnica se zahvaljuju svim radioamaterima koji su sudjelovali u UKV natjecanju Podravina 2006.Dodjela priznanja uz prigodni hamfest æe se održati u nedjelju, 5. studenog 2006. godine. Okupljanje je u 11 sati u prostorijama RadioklubaKoprivnica (Trg mladosti 1a, Koprivnica), a dodjela u 12 sati. Nakon podjele priznanja uslijedit æe zajednièki ruèak i druženje u poznatomkoprivnièkom ugostiteljskom objektu.

Natjecateljska komisija: Krešimir Juratoviæ, 9A7K, predsjednik,Damir Srednoselec, 9A3LM, èlan,Ivan Potoènjak, 9A3JP, èlan.

U nedjelju, 14. svibnja, 12 èlanovasekcije za Amatersku radiogo-

niometriju i orijentaciju Radiokluba"Arena-Pula" iz Pule, natjecali su se uZaprešiæu na Otvorenom prvenstvuZagreba u amaterskoj radiogoniometrijina ultrakratkom valu. Sudjelovalo je 76natjecatelja iz 8 hrvatskih klubova.

Najbolje rezultate postigao je Radio-klub iz Pule osvojivši ekipno prvomjesto, dok je vjeèiti rival, Radioklub"Meðimurje" iz Murskog Središæa, biodrugi. Treæe mjesto osvojio je Radioklub"Nikola Tesla" iz Bjelovara.

Pojedinaèni najbolji rezultati èlanovaiz Pule su:

- prvo mjesto i zlatne medaljeu svojim kategorijama osvojili su:Tomislav Krnaè i Tijana Živko,

- drugo mjesto i srebrne medaljeu svojim kategorijama osvojili su:Valentina Šæur, Miloš Iliæ i LjiljanaBrenko,

- treæe mjesto i bronèane medaljeu svojim kategorijama osvojili su:Igor Brenko, Pavlin Josip i StefanWeidlich.

Vrlo kvalitetnuo r g a n i z a c i j unatjecanja nasebe su preuzelièlanovi Zagre-baèkoga radio-a m a t e r s k o gsaveza. Teren jebio težak, brdo-vit, pošumljen imoèvaran što jebio izazov zavrhunsko natje-canje.

Ovo je drugonatjecanje u 2006.godini na kojemsu nastupili novin a j m l a ð ipulski natjecatelji od 12 do 15 godinakoji su nakon intenzivnih treningapostigli odliène rezultate. Trener MišoWeidlich zadovoljan je uspjehom poèe-tnika koji su ovim natjecanjem položiliispit i osjetili pravu draž radiogoniome-trije. U ovoj godini sve èlanove sekcijeèeka još èetiri natjecanja za koje se

pripremaju, jer uspjesi na tim natjeca-njima otvaraju vrata za ulazak ureprezentaciju Hrvatske za odlazak naeuropsko i svjetsko prvenstvo.

Slijedeæe natjecanje je 28. svibnja, aodržat æe se u Ludbregu.

Puljani sve bolji i bolji: 8 medalja ipehar za ekipno prvo mjesto

Piše: Nadia Weidlich


ARG

Rezultati Juniorskog prvenstva Zagrebau ARG-u za slijepe

Juniorke1. Kristina Ivankoviæ 2,52 3 odašiljaèa2. Antonija Ivankoviæ 2,53 "

Juniori1. Igor Stojèiæ 3,31 "2. Jasmin Bajza 3,40 "3. Saša Božiæ, 9A3BSA 4,13 "4. Davor Buniæ, 9A3ADB 2,58 1 odašiljaè

Juniorsko prvenstvo Zagreba uARG-u za slijepe

Piše: Savo Goliæ, 9A2GS

Radioklub slijepih "Louis Braille" je6. svibnja 2006. godine bio organi-

zator Juniorskog prvenstva Zagrebau ARG-u za slijepe, a natjecanje jeodržano na terenima Rekreativno-sport-skog centra Jarun. Kao i svake godine, iovoga puta su juniori otvorili sezonunatjecanja u ARG-u za slijepe. Naš naj-veæi problem je to što se krajem školskegodine završeni srednjoškolci vraæaju usvoja mjesta boravka i svake godine mo-ramo animirati nove mlade natjecatelje izbaze od oko tridesetak uèenika Centraza odgoj i obrazovanje "Vinko Bek". Togsunèanog, ali prohladnog subotnjeg jutrasmo uspjeli okupiti šestoro natjecatelja:dvije djevojke i èetiri mladiæa.

Ponovno se pokazalo da je od brzinevažnije odlièno rukovanje goniometrom.Èetrnaestogodišnja Kristina Ivankoviæbila je najbolja juniorka, a samo neštomalo sporija bila je Antonija Ivankoviæ.Zanimljivo je da su djevojke doslovno"pomele" deèke i da su bile mnogo boljeod njih. Favorit meðu juniorima, brziDavor Buniæ, 9A3ADB, zauzeo je poslje-dnje mjesto, otkrivši samo jednu "lisicu",a debitant Igor Stojèiæ prvo. Igor je imaoveliku tremu jer je prvi put imao goniome-tar u ruci, ali je postigao odlièan rezultat.Drugo i treæe mjesto zauzeli su JasminBajza i Saša Božiæ, 9A3BSA, takoðerdebitant. Staza je bila dugaèka 300metara i tražilo se tri odašiljaèa.

Razveselio nas je posjet direktoraRSC Jarun gospodina Alekse Kocijana,koji je prema nama slijepima uvijek vrlokorektan.

Na odašiljaèima su bile uèenice peto-ga razreda Osnovne škole Ksavera Šan-dora Gjalskoga, koje su se pokazale kaospretne, brze i koncentrirane "lisièarke".Veæ godinama, zahvaljujuæi profesoruMariju Keèi, koji je i sudac na stazi, sura-ðujemo s njegovom školom. Takoðer,odlièno suraðujemo i s Kineziološkim fa-kultetom, èiji su studenti i profesori našisuci na stazi i glavni suci. I na ovom na-tjecanju ponovno smo imali sjajne suce,naše stare znance. Glavna sutkinja bilaje prof. Tatjana Trošt, a sudac na staziprof. Ante Æuzela-Piljac.

Natjecanje je prošlo odlièno, atmosfe-ra je bila vedra, kao i uvijek kada sumladi u pitanju. Podjela medalja održanaje u piceriji "Dalmatino" prije zajednièkogruèka, a oni lošije plasirani morali su, poobièaju, trpiti "vaðenje masti" od onih kojisu ovoga puta bili brži i spretniji.


ARG

U prostorijama Radiokluba "Arena-Pula", u Multimedijalnomcentru "Rojc", 19. lipnja 2006. održana je sveèanost u

povodu završetka natjecateljske sezone u ARG-u. Na sveèa-nosti su bili svi èlanovi sekcije za amatersku radiogoniometriju,kao i vodstvo Radiokluba: predsjednik Mario Fornažar,9A7SLX, dopredsjednik Branko Prnjak, 9A6NPB, èlan Izvršnogodbora Gagliardi Vladimiro, 9A6SGV, i jedan od prvihgoniometrista Pule, Boro Santini, 9A3KB. Predsjednik je prigo-dnim govorom pohvalio goniometriste i obeæao da æe im i daljedati podršku u radu. Svim sudionicima ovogodišnjih natjecanjadodijeljene su diplome i slike s natjecanja. Èlanovi sekcijeARG-a natjecali su se u 2006. godini na svih sedam orga-niziranih natjecanja. Na prvom ovogodišnjem natjecanju naKV-u i UKV-u u Bjelovaru, ekipno je osvojeno treæe mjesto. NaUKV-u u Zagrebu i na KV-u u Ludbregu, pulski klub je ekipnobio prvi, a na posljednjem natjecanju koji je održano u MurskomSredišæu 18. lipnja, Puljani su osvojili u konkurenciji klubovadrugo ekipno mjesto s malom razlikom od domaæina koji je biopobjednik.

Otvoreno državno prvenstvo održalo se takoðer u Bjelovaru,na KV-u i UKV-u. Pulski Klub je ekipno bio drugi na oba natje-canja. Nakon svih održanih natjecanja, biralo se najbolje koji æenastaviti natjecanja u sastavu reprezentacije u Poljskoj iBugarskoj. Natjecatelj može uæi u sastav reprezentacije akood ukupno sedam natjecanja, obvezno sudjeluje najmanje našest i osvoji najmanje 70% moguæih bodova.

Ove su godine Puljani u svim kategorijama osvojili 15zlatnih, 18 srebrnih i 13 bronèanih medalja, odnosno ukupno46 medalja. U konkurenciji klubova, osvojili su 7 pehara i to2 pehara za 2 prva mjesta, 4 za druga i 1 za treæe mjesto.

Još treba napomenuti da je Radioklub "Arena-Pula" u okvirunatjecanja u ARG-u u KMT dala prvaka Hrvatske u natjecanjusrednjih škola, Stefana Weidlicha, i drugo mjesto u kategorijiosnovnih škola, Zorana Krišta.

Tako visok rezultat postignut u ovoj natjecateljskoj sezoniplod je vrlo uspješnoga rada trenera Miše, 9A2VF, koji jepulsku goniometriju u kratkom vremenu doveo gotovo dosamoga vrha, meðu najboljima i najbrojnijima u Hrvatskoj.Postignut je poseban uspjeh u radu s mladima, tako da veæ12. srpnja Valentina Sæur, Dominik Šulc i Tomislav Krnaè, usastavu hrvatske reprezentacije, koja broji samo 6 èlanova,odlaze na Prvenstvo Europe mlaðih juniora (do 15 godina)u Poljsku. Osim mladih, takoðer ne možemo zaboraviti ione malo starije. Tijana Živko koja je èlan Kluba od samogpoèetka reorganizacije sekcije za goniometriju, tj. od 2002.god., veæ tri godine je prvakinja Hrvatske, prije u kategorijido 15 godina, a sada u kategoriji juniorki do 19 godina. Tijanas Milošem Iliæem i Josipom Pavlinom odlazi u kolovozu natehnièke i kondicione pripreme na Bjelolasicu. Nakon toga,u rujnu, ako zadovolje na pripremama, u sastavu Repre-zentacije Hrvatske odlaze na svjetsko prvenstvo u Bugarsku.

Za èlanove sekcije ARG-a, najveæi problem je financijskenaravi zbog toga što je Pula daleko od svakog mjesta natje-canja. Veliku podršku i razumijevanje Klub ima od ZajedniceTehnièke kulture grada i županije, kao i od uprave Kluba, isamo zahvaljujuæi njihovoj podršci bilo je moguæe sudjelovatina svim predviðenim natjecanjima. Takoðer, postoji izuzetnodobra suradnja s Otom, predsjednikom ARG komisije, kojije do sada uvijek bio spreman za pomoæ. Vodstvo sekcije ulaženapore da ARG prodre u škole i to kao aktivnost koja je vezanaza tehniku, atletiku i prirodu.

Za èlanove ARG sekcije, slijedi zasluženi odmor do pripre-mnih treninga èlanova koji æe otiæi u Poljsku i u Bugarsku.

ARG aktivnost u Radioklubu"Arena-Pula"

Na terenima ŠRC Kukavica u Velikom Grðevcu krajBjelovara, Radioklub "Nikola Tesla" iz Bjelovara, bio je

izvršni organizator Otvorenog prvenstva Hrvatske u amater-skoj radiogoniometriji.

Rano ujutro, po kišnom vremenu, prvi su startali našislijepi natjecatelji na livadi na samom terenu ŠRC Kukavica na3,5 MHz. Tražili su 5 predajnika, a glavni sudac bio je BelajŽeljko. Postigli su dobre rezultate za što su bili nagraðeni spreko trideset medalja ili pehara koje su podjelili glavni sudaci predsjednik HRS-a, Petar Milièiæ.

Poslije ruèka, u prekrasnoj šumi okolice Kukavice, na novojkarti, startao je 61 natjecatelj na 144 MHz iz 4 države: Hrva-tske, Slovenije, Srbije i Maðarske. Iako nas je pomalo pratilakišica koja je pri kraju natjecanja prešla u jaku kišu, svi natje-catelji su došli do cilja. Buduæi da nije bilo primjedbi na samtijek natjecanja, ubrzo su podijeljene i medalje za uloženi trud.

Sutradan smo na terenima Bilogore, na sjevernom dijelu od

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-uPiše: Oto Predaniæ, 9A4OP

planinarskog doma Kamenitovec, startali na 3,5 MHz. Ovaj putnas je bilo više, èak 68 natjecatelja iz veæ spomenutih država.Vrijeme nas je obradovalo, nije padala kiša, ali je bilo dostasparno. Svi smo na vrijeme startali, no neki su malo kasnili nacilj. Pomislili smo da æemo iæi u potragu za natjecateljicama, alisu obje stigle na cilj sa zakašnjenjem oko jednog sata.

Poslije izvrsnog ruèka u planinarskom domu proglašeni sunajbolji i podijeljene su diplome, medalje za pojedince i pehariza klubove.

Iz rezultata je vidljivo da su dosta medalja osvojili naši gostiiz Maðarske i Srbije. To samo znaèi da su sitnicu bolji od našihnatjecatelja. Popravit æemo to dogodine.

Na Otvorenom prvenstvu Hrvatske postali smo svjesni svo-jih kvaliteta. To je organizacija natjecanja uz puno poštovanjePravilnika, dobra tehnika, ljudi koji žele raditi. Treba nam jošsamo više natjecanja, treninga, boljih prijamnika i još ljudi kojinam se žele pridružiti.

17 – 18. 6. 2006.

Piše: Nadia Weidlich


ARG

Individualni rezultati na 3,5 MHz

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u Kukavica, 10 – 11. 6. 2006.

Bjelovar, Hrvatska

Kategorija M15Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Danijel Peruško 4 1:41:54 PU2. Luka Bahun 4 1:44:27 MED3. Dominik Šulc 4 1:46:37 PU4. Patrik Vrbaniæ 4 1:47:02 MED5. Zoran Krišto 4 1:50:45 PU6. Bojan Filipoviæ 4 2:11:39 PU7. Toni Žabjaèan 3 1:50:50 BJ8. Gábor Papp 2 1:30:48 ARA9. Igor Pecirep 2 1:41:51 PU

10. Lovro Janžek, TIOŠ 2 1:45:47 MED11. Tomislav Krnaè 2 2:09:59 PU12. Ivan Capan 1 1:21:41 BJ13. Zvonimir Medvidoviæ 1 1:29:26 VG14. Teo Koller 1 1:54:48 PU*** NOT QUAL Velimir Kovaèina 0 0:47:39 BJ*** NOT QUAL Tino Ban 0 1:46:56 KMD

Kategorija M19Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Dániel Jurinka 4 0:51:58 INT2. Tihomir Despetoviæ 4 0:53:23 BJ3. Ivan Janušiæ 4 0:56:50 MED4. Kristijan Valeèiæ 4 0:58:24 BJ5. Vanja Heæimoviæ 4 1:11:05 KMD6. Mislav Topolnjak, TIOŠ 4 1:19:31 MED7. Stefan Weidlich 3 1:51:38 PU8. Krešimir Medvedec 1 1:24:21 KMD

Kategorija M21Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Róbert Décsei 5 0:56:07 INT2. Josip Pavlin 5 0:57:38 PU3. Stipe Predaniæ, 9A5SP 5 0:59:12 KMD4. Mitja Štrman 5 1:03:06 ORM5. Miloš Iliæ 5 1:07:31 PU6. Andrej Rakuša 5 1:11:36 ORM7. Robert Orehoci 5 1:15:08 DX8. Mario Lukaveèki 5 1:15:46 BJ9. Sándor Terbe 5 1:27:03 ARA

10. Zoltán Maizl 5 2:04:33 ARA11. Damir Dokladal 4 1:14:50 BJ12. Marko Jelaviæ 1 0:45:02 KMD*** NOT QUAL Zoran Pavloviæ 0 0:42:59 BJ

Kategorija M40Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Péter Dékány 4 1:01:14 INT2. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 1:01:33 MED3. Dražen Janžek, 9A3KY 4 1:02:58 MED4. Imre Njilas 4 1:04:40 KAN5. Vlado Šæur 4 1:06:24 PU6. Igor Brenko 4 1:07:33 PU7. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:13:30 DX8. Ištvan Major 4 1:40:04 KAN9. Oto Predaniæ, 9A4OP 1 0:50:52 DUB

Kategorija M50Mjesto Ime, prezime, poz.znak TX Vrijeme Tim1. Branimir Vinko, 9A2UP 4 0:47:40 MED2. Zvonimir Makovec, 9A4ZM 4 1:05:05 MED3. Petar Milièiæ 3 1:52:15 DX

Kategorija M60Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Branko Vidoviæ 4 1:17:10 BJ2. István Börcsök 4 1:18:47 ARA3. Milan Božinoviæ, 9A3AT 4 1:28:24 KMD4. József Gombköti 4 1:36:19 ARA5. Imre Farkas 4 2:12:28 ARA6. István Patocskai 3 1:18:39 ARA7. Michael Weidlich, 9A2VF 2 1:10:00 PU

Kategorija W15Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Anita Žerjav 3 0:56:35 MED2. Valentina Šæur 3 0:58:10 PU3. Anja Bahun 3 1:26:41 MED4. Sara Barat 3 1:31:23 MED

*** NOT QUAL Katarina Kreziæ 0 2:42:43 VG*** NOT QUAL Petra Župetiæ 0 2:54:26 VG

Kategorija W19Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Tijana Živko 4 0:49:35 PU2. Nóra Hodur 4 1:09:51 ARA

Kategorija W21Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Anamarija Kosar 4 1:12:05 PU2. Željka Krupka 4 1:22:41 BJ

Kategorija W35Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Gabriella Mazak 4 1:35:59 KAN2. Smiljana Janžek, TIOŠ 3 2:16:03 MED*** NOT QUAL nije se kvalificirao


ARG

Individualni rezultati na 144 MHzKategorija M15Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Tomislav Krnaè 4 1:02:03 PU2. Luka Bahun 4 1:05:21 MED3. Danijel Peruško 4 1:21:49 PU4. Gábor Papp 4 1:31:03 ARA5. Patrik Vrbaniæ 3 0:54:20 MED6. Zoran Krišto 3 1:11:57 PU7. Lovro Janžek, TIOŠ 3 1:14:09 MED8. Ivan Capan 3 1:21:06 BJ9. Velimir Kovaèina 3 1:58:15 BJ

10. Tino Ban 1 0:58:16 KMD901 Toni Žabjaèan 0 1:11:19 BJ

Kategorija M19Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Dániel Jurinka 4 1:03:34 INT2. Ivan Janušiæ 4 1:10:48 MED3. Stefan Weidlich 4 1:11:32 PU4. Mislav Topolnjak, TIOŠ 4 1:21:38 MED5. Tihomir Despetoviæ 4 1:33:46 BJ6. Vanja Heæimoviæ 4 1:43:55 KMD7. Kristijan Valeèiæ 4 1:45:13 BJ8. Krešimir Medvedec 2 1:55:01 KMD

Kategorija M21Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Robert Orehoci 5 0:52:11 DX2. Róbert Décsei 5 0:58:32 INT3. Josip Pavlin 5 0:59:10 PU4. Mitja Štrman 5 1:00:25 ORM5. Miloš Iliæ 5 1:05:37 PU6. Stipe Predaniæ, 9A5SP 5 1:07:41 KMD7. Mario Lukaveèki 5 1:09:30 BJ8. Andrej Rakuša 5 1:12:51 ORM9. Sándor Terbe 5 1:24:43 ARA

10. Zoltán Maizl 5 1:30:05 ARA11. Zoran Pavloviæ 5 1:30:20 BJ12. Damir Dokladal 5 1:33:35 BJ13. Marko Jelaviæ 4 1:45:31 KMD

Kategorija M40Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 0:56:44 MED2. Imre Njilas 4 0:57:18 KAN3. Ištvan Major 4 0:59:30 KAN4. Péter Dékány 4 1:00:44 INT5. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:24:01 DX6. Vlado Šæur 4 1:24:24 PU7. Igor Brenko 4 1:25:58 PU8. Dražen Janžek, 9A3KY 4 1:45:20 MED9. Oto Predaniæ, 9A4OP 3 1:47:04 DUB

Kategorija M50Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Zvonimir Makovec, 9A4ZM 4 1:01:18 MED2. Branimir Vinko, 9A2UP 4 1:05:29 MED

Kategorija M60Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Branko Vidoviæ 4 0:59:57 BJ2. Imre Farkas 4 1:36:03 ARA3. István Patocskai 4 1:39:12 ARA4. István Börcsök 4 1:42:19 ARA5. József Gombköti 4 1:46:56 ARA6. Milan Božinoviæ, 9A3AT 3 1:52:47 KMD

Kategorija W15Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Valentina Šæur 3 1:00:31 PU2. Anita Žerjav 3 1:06:25 MED3. Sara Barat 3 1:11:25 MED4. Anja Bahun 1 1:07:22 MED

Kategorija W19Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Nóra Hodur 4 1:34:45 ARA2. Marinela Grgiæ 3 1:26:20 KMD3. Tijana Živko 2 1:32:53 PU

Kategorija W21Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Željka Krupka 4 1:39:52 BJ2. Anamarija Kosar 3 1:48:15 PU

Kategorija W35Mjesto Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Tim1. Smiljana Janžek, TIOŠ 4 1:06:36 MED2. Gabriella Mazak 4 1:38:34 KAN

Mjesto Tim Bodovi1. Radioklub Meðimurje 832. Radioklub "Arena-Pula", Pula, 9A1ACD 653. Intercisa Radioklub 394. Radioklub "N. Tesla" Bjelovar, 9A1GIJ 345. Aranyhomok radioklub 226. Radioklub Kanjiža 167. Radioklub "KMT Dubrava", 9A1KMT 118. Hrvatski DX klub, 9A1A 59. Radioklub "Ormoz", S59DIQ 3

10. Radioklub "Velika Gorica", 9A1CFR 010. Radioklub "Dubrava", 9A1AYZ 0

Timski rezultati na 3,5 MHzMjesto Tim Bodovi

1. Radioklub Meðimurje 872. Radioklub "Arena-Pula", Pula, 9A1ACD 563. Aranyhomok radioklub 344. Radioklub "N. Tesla" Bjelovar, 9A1GIJ 275. Intercisa radioklub 256. Radioklub Kanjiža 237. Hrvatski DX klub, 9A1A 148. Radioklub "KMT Dubrava", 9A1KMT 99. Radioklub "Ormoz", S59DIQ 3

10. Radioklub "Dubrava", 9A1AYZ 0

Timski rezultati na 144 MHz


DX vijesti

Nova DXCC zemlja – Generalna skupšti-na UN-a primila je 28. lipnja Republiku CrnuGoru u svoje èlanstvo. Sukladno toj odluci,ARRL je dodao Crnu Goru na DXCC listukao 336. entitet. Za DXCC se raèunaju vezeposlije 28. lipnja 2006. godine. Više informa-cija možete pronaæi na http://www.arrl.org.Od 20. srpnja do 12. kolovoza pripremase velika DX ekspedicija iz Crne Gore. Sveinformacije vezane za ovu ekspedicijumožete pronaæi na web stranici:http://www.yu6scg.cg.yu/

international-dx-festival-montenegro-2006/.

5W – Samoa – KT8X (5W0DW), K8AQM(5W0TR), N8CC (5W0JB) i JF3MYU (5W0KI)radit æe sa Samoe od 27. srpnja do 10.kolovoza. Posebnu pažnju posvetit æe opse-zima od 160 do 30 metara, kao i opsegu17 metara. Radit æe svim vrstama rada. QSLvia KT8X direktno, a za 5W0KI via JF3MYU,preko biroa ili direktno.

BY – Kina – Vange, BD7KLO radit æe od27. do 30. srpnja s otoka Sanmen. Aktivnostukljuèuje sudjelovanje u IOTA natjecanju.QSL via BD7KLO.

KL – Aljaska – Lanny, W5BOS æe od 16.do 22. kolovoza aktivirati dvije nove IOTAgrupe i to: NA-237 (W5BOS/NL0) i NA-238(W5BOS/AL0). Ovi otoci su dosta nepristu-paèni za iskrcavanje, a i vrlo važan faktor priostvarenju ove ekspedicije æe biti i vrijeme.

K – SAD – Grupa operatora na èelu sN6VR æe za vrijeme IOTA natjecanja raditi sotoka Santa Cruz (NA-144). Radit æe spozivnim znakom N6VR/p. QSL via N6AWD.

3D2 – Rotuma – F4ELJ, F0ELK i F0ELIæe od 5. do 17. kolovoza raditi kao 3D2BD sRotume (OC-060). QSL via F4ELJ, prekobiroa ili direktno.

IOTA novosti – IOTA komitet je svimdosad neaktiviranim IOTA grupama dodijelioprivremene IOTA brojeve, tako da sad svi kojiidu na ekspediciju na te dosad neaktiviraneIOTA grupe, unaprijed znaju IOTA broj. Popisnovih IOTA brojeva možete pronaæi na webstranici IOTA menadžera: http://www.g3kma.dsl.pipex.com. IOTA komitet je na IOTA listudodao otok Sebatik koji je podijeljen izmeðuIndonezije i Istoène Malezije. Otok Sebatik jedobio privremeni IOTA broj OC-295. Svi kojisu zainteresirani za osvajanje IOTA diploma,a ne znaju kako, mogu se obratiti na e-mail:[email protected]. Vrlo rado æu svimaodgovoriti na pitanja.

DX vijestiPiše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU

Kupujem tranzistorski primopreda-jnik s KV i WARC opsezima i ugraðen-im tunerom (poželjno i swr metrom iispravljaèem, ali nije uvjet). Informacijena tel. 042/612-400, Mladen, 9A3FO.E-mail: [email protected].

Prodajem Kenwood TS-690S santenskim tunerom i filtrima, ispravljaèKenwood PS-53 i Kenwood elektron-sko tipkalo sa 6 memorija. Informacije:Ivan Kosiæ, 9A3ZR, telefon: 044/772-304 ili mobitel 098/9960310.

Mali HAMoglasi

U ovoj rubrici možete objavitisvoj oglas i to posve besplatno.Jedini uvjet je da je sadržajoglasa HAM naravi.Oglase šaljite e-mailom [email protected] se osobno javite Ljiljani,9A5BL, i dogovorite naèindostave.

Èasopis hrvatskoga radioamaterskog saveza · milièiæ, 9a6a, održao je još dva predavanja...

Documents