autocad 2002 2 d kratke upute arhitekti

7/21/2019 AutoCAD 2002 2 D Kratke Upute Arhitekti

1/87

Branko Vucijak

Arhitektonski fakultet Sarajevo

AutoCAD osnovna obuka 2D


2/87

2 U poznajte AutoCAD

Uvod

[ ta je AutoCAD

A utoCAD je programski paket namjenjen projektovanju u arhitekturi, gra| evinarstvu, strojarstvu i elektroni ci. Iako mu osnovnanamjena nij e dizajn, zahvalj uju} i brojnim pro{irenjima, nastali m u toku svoga razvoja, moè se koristiti i u te svrhe. AutoCA D jeskra} enica za AUTOmatic Computer Aided Design, odnosno automatsko ra~unarsko projekt ovanje. U dana{njem svij etu formatcrteà koj i pru` a A utoCA D predstavlj a nezaobil azni standard i suvremeni projekat se ne mo` e vi {e niti zamisli ti bez ove svojeelektronske komponente.

A utoCAD je me| u prvima ponudio novi koncept vektorskog predstavl janja crte a. Za razliku od rasterske (il i bitmapirane)predstave u kojoj je crte` skup ta~aka koje nose inf ormacije o sopstvenoj boj i, koncept vektorskog predstavlj anja podrazumjeva da

je crte` skup objekata sastavl jenih od du` i (vektora) gdj e su poznate po~etna i krajnj a ta~ka, i ti p l ini je koj a ih spaja. Ovaj na~inpredstavl janja traì prera~unavanje koordi nata ta~aka na toj du` i nakon svake i zmjene, ali istovremeno zna~ajno umanjuje potrebnimemori jski prostor za pohranjivanje podataka i omogu} uje uve}anje dij elova crte` a do bilo koje razine bez gubitk a kvali tete.


3/87

U poznajteAutoCAD 3

Pokretanje programa AutoCAD

Program AutoCAD 14 se, ako j e instaliran na va{em ra~unaru, pokre}e kao i svi drugi programi iz W indows okru` enja i z Startizbornika. Dakle kli knite mi{ em na Startdugme i pomaknite pokaziva~ mi{ a na oznaku mape Programs. U Programs izborniku sadaprona| ite mapu AutoCAD i potom u njenom izborniku kl iknite na ikonu programa AutoCAD .

Kako akt ivirati AutoCAD 2002 il i AutoCAD Map 51 Kl iknite na ikonu AutoCA D da pokrenete program.

odnosno za AutoD esk M ap 5:

Ili na va{oj radnoj povr{i ni kl iknite na ikonu A utoCA D-a ili A utoDesk M ap-a:

Radno okr u`enje programa AutoCAD

AutoCA D j e programski paket {i roko otvorenog tipa, {to zna~i da } ete sami odlu~iti o tome kako }e izgledati njegov kona~an obli kna ekranu monitora. Nakon {to steknete malo i skustva u radu sa programom odl u~ite koje vrste traka sa alatima } e biti vi dlj iv e, kako} e izgl edati padaju} i i zbornici , pa i mo` da odlu~ite trake sa alatima pro{i ri ti novim naredbama ili redefi nisati postoje} e. Pa, krenimoredom ovako mo` e inici jalno izgledati va{ prozor programa:


4/87


* * glavna maska

Strukturu ekrana ~ine kori snicima Windows operativnog sustava ve} poznati elementi na vrhu j e traka sa nazivom aplikacij e ieventualno datoteke sa koj om trenutno radite. I padaju} i i zbornici ispod nje nisu nikakva novost, kao niti trake sa alatima, koje su uovom pri mjeru smje{tene ispod padaju} ih i zbornik a te sa li jeve i desne strane prozora aplikacij e, kao i na dnu, iznad tzv.komandnog prozora.

Odabir trake sa alatimaTrake sa alatima kori snik bi ra sam uz mogu}nost proizvolj nog razmje{taja. Potrebno je samo odgovaraju} u traku "uhvatiti mi {em" kl iknuti na nju na mjestu gdje nema ikone i bez pu{tanja tastera mi{ a povu}i je na neku novu pozicij u. A ko j e to jedan od rubovaprozora, traka sa alatima }e se usidri ti uz rub prozora.

Kako odabrati tr ake sa alatima

1 K oje } e trake sa alatima biti prikazane moète sami odrediti , ako iz padaju} eg izbornika View kliknete na Toolbars, ilijednostavno nad bi lo kojom od ikona pr isutnih izborni ka kl ik nete desnim tasterom mi{a odmah } e se otvori ti prozor u komeozna~avanjem birate vidlj ivost pojedina~nih i zbornika (sa x su marki rani oni koji su ve} vi dlj iv i).

Kako izgledaju trake sa alatimaU ovisnosti od va{ ih navika da pojedine naredbe br` e pozivate kli kom na ikone omogu}en je {i rok izbor traka sa alatima od koj ih} emo neke, koje su naj~e{} e u upotrebi, ovdje i prikazati : Pazite, ovo su samo kompletne trake, pojedina~ne ikone na nj ima }etenaknadno upoznati, kada budete u~il i kako se rabe naredbe AutoCA Da.

* * tb-standard toolbar

Ovo je standardna traka sa alatima koja omogu}ava rad sa datotekama, { tampanje crte` a, rad sa clipboardom, uve}anje i li umanjenjeprik aza i sli~no. Njen li jevi dio zauzimaju dugmad za akti vi ranje komandi za kreiranje novog crteà, otvaranje prethodnopohranjenog crte` a, pohranu crteà na disk, { tampanje i tako dalje. Iskusnij i korisnici W indow s radnog okru` enja ve} sigurnopoznaju ove komande. Desna polovina ove trake sa alatima j e uglavnom popunjena dugmadima za generisanje pri kaza crte` a kao{to je pove}anje i smanjenje prikaza crte a il i osvjeàvanje prikaza na ekranu).

* * tb-object properties

Na ovoj traci su prikazani alati pomo} u koji h } ete pode{avati osobine trenutno iscrtavanih objekata (l ini ja, krugova, lukova i sli~no).K ako vidite ove osobine se uglavnom izabiru iz padaju} ih menija ne propustite da vam ova traka sa alatima bude dio va{eg radnogokruènja.

* * tb-drav

Traka koju najve} i broj korisnika upozna tu su date ikone za poziv naredbi crtanja, tj. naredbi pomo} u koji h se crtaju li nij e,poligoni, krugovi, lukov i, eli pse, vr{i {rafi ranje, ispisuje text jednom rj e~ju k reiraju se entiteti crte` a.

* * tb-modify

Na ovoj traci su date ikone pomo}u koj ih pozi vate naredbe za modif ik acij u crteà tu su n aredbe brisanja, kopiranja, preslik avanja,rotacije, zasjecanja i sli~no ukratko naredbe modif ik acij e.

K otiranje je jedan od osnovnih zadataka crte a ra| enih u razmjeru. U ovoj traci sa alatima na raspolaganju su komande zaaktiv iranje svi h elementarnih na~ina koti ranja. Prikaz ove trake akti vi rajte tek u tek u zavr{ noj f azi crtanja.


5/87

U poznajteAutoCAD 5

Padaju}i izbornici (menij i)Niti padaju}i izbornici nisu nepromjenjivi i njih je mogu}e modifikovati, kreirati druge ili ih na smjenu koristiti, ve} prematrenutnim pot rebama. U nj ima se tako| e mogu nalaziti standardne naredbe AutoCA Da, ali i od strane korisnika defi nirane novenaredbe upravo to je naj~e{} i na~in na koj i brojne softw areske ku} e koje nose naziv "A utoCAD D eveloper" vr{ e nadogradnjuovog programskog paketa, pri lago| avaju} i ga specif i~nim potrebama pojedinih struka (gra| evinske projektovanje saobra} ajnica,vodovodnih i li kanali zacioni h sustava, strojarske projektovanje strojni h elemenata, arhitektonske automatizirano projektovanjeobjekata itd.).

Radni prozor, komandni pr ozor i statusna tr akaCentralni dio ~ini prozor crteà koji je u ovom slu~aju ({to je mogu}e promijeniti) crne boje sa ùtim kursorom koji obiljeàvatrenutnu pozici ju pokaziva~kog ure| aja (naj~e{} e mi {a). K omandni prozor (~i ju v isinu mo` ete mi jenjati na uobi~ajeni na~in zaoperativni sustav Windows, tj. razvla~enjem mi {em) j e prostor u kome moète ispisivati va{e naredbe apli kacij i i ispod njega senalazi statusna traka u kojoj mo` ete prepoznati koordinate polo` aja kursora te oznake statusa pomo} nih naredbi A utoCADa.Naravno, o svemu } e kasnij e biti vi {e rij e~i.

Kako pozivati naredbe AutoCADaGotovo svaku instrukci ju programa mogu} e je zadati na tri na~ina: pomo} u ikone, iz padaju} ih izbornika il i ti pkanjem ukomandnom prozoru. Ikone su se pojavi le sa razvojem grafi~kog operativnog sustava Windows, dok su padaju} i izborni ci ikomandne naredbe bil i poznati i u DOS verzijama ovog popularnog programa. Ve} sam prikaz broja mogu}i h traka sa alatima teikona koje su predstavl jene na nji ma sugeri {e da korisnik t reba il i odabrati jedan manji broj traka sa koji h } e biti u mogu}nostipozvati naredbe koj e naj~e{} e koristi , a ostale naredbe pozivati iz padaju} ih i zbornika i li tipkanjem u komandnom prozoru il i se pakposve ori jenti rati na ovaj poslj ednji na~in. U ovoj knj izi } e pristup biti mje{ovi t sa naglaskom na dominantnu upotrebu komandnogprozora, odnosno poziva naredbi ti pkanjem u komandnu li nij u. Kada je u pitanju nova naredba naj~e{} e }e po strani bi ti pr ik azana iikona koja je simbol izi ra. Ako neke od njih ni su vi dlj ive na va{em radnom prozoru A utoCAD a, nemojte se brinuti moète ih na} ikada se budete odlu~il i za izmjenu postoje} ih traka sa alatima, kada budete ve} iskusnij i k orisnik.

SavjetNe zatrpavajte v a{e radno okru` enje brojnim trakama sa alatima ~ak iako ste se u drugim programima iz Windows okru` enja

navik l i da sve radite pomo}u ikona, ovdje }ete se upoznati sa jednostavno preveli ki m brojem naredbi da biste ih sve birali ik onama.

V eli ki broj instukcij a A utoCADa im a i svoje podopcij e koje opisuju na~in na koj i } e se ta naredba reali zirati tako npr. pri pozivukomande PLI NE pri kazuje se sljede} i i zbor opcija:

* * pline dialog.jpg

Opcije su me| usobno razdvojene znakom / , i primj etite da svaka od nji h po~inje veli kim slov om. To zna~i da ako eli te da pril ikom

crtanja polil ini je odredite npr. njenu deblj inu (autor koristi i zraz {i rinu W idth) da }ete tu opciju mo} i pozvati bil o unosom samoslova w koje je u prikazu opcije jedino veliko slovo, bilo unosom cijelog izraza width. Ukol iko bi vi{ e opcija po~injalo istimslovom, onda bi i vi{e po~etnih slova bilo veliko (npr. ON/OFF gdje su potrebna dva prva slova za izbor opcije, jer samo Osimbolizuje obje ove opcije).

Uv ij ek je j edna opcij a naredbe ponu| ena tzv. default opcija i ona je u zagradama oblika . U prethodnom primj eru to je izbornaredne ta~ke polilinije { to zna~i da ako ne otipkate nijedno od po~etnih slova mo` ete mi {em i li izboromkoordinata u prostoru za crtanje zadati narednu ta~ku pol i li nij e. Dakle jedino ovu mogu} nost (u zagradama oblika ) mo` etepozvati bez ti pkanja po~etnih slova.

Poziv bil o koj e naredbe iz padaju} eg izbornika bi} e sugerisan na slj ede} i na~in. K li kni te naAxis, Endza crtanje el ipse.


6/87


To zna~i da iz izbornika Drawtreba odabrati Ellipse(zadr` ite se kratko na toj opcij i i otvori } e se sa strane novi prozor) i potom naopciji Axis, Endkl iknuti da potvrdite svoj i zbor.


7/87

POGLAVLJE 1 Inicijalno kreiranje okruènjai pomo}ne naredbe

U ovom poglavlj u } ete se posvetiti samo pripremnim radnjama za uspje{nij e crtanje, od koji h } e kasnij e ovisiti kvali tet crte a.Upozna}ete na~in odre| iv anja razmjera fi nalnog crte` a, jedini ce za mjerenje, defi niranje preciznosti pokreta mi {em, kako pozvati

pomo} il i promjeniti neke od osnovnih parametara okru` enja.

Odre| ivanje razmjere cr te aPril ikom crtanja tlocrta il i nacrta nekog gra| evinskog objekta kao {to je recimo stan il i poslovni prostor, ski ce ma{inskog elementail i saobra} ajnice, jedan od prv ih problema sa koj im se autor su~eljava jeste defi niranje razmjere crtanja. Unaprij ed se odre| ujeveli~ina papira (il i nekog drugog medija kao {to je fol ij a, ozolit i sli~no) na kome }e se crte izraditi i prema njemu i dimenzijamaobjekta koji se iscrtava se odre| uje i razmjer. V eli ki broj drugih CAD (Computer A ided Design) orij entiranih programskih paketastoga kao podlogu crteà nudi obri se papira ~i ji format mo` ete odabrati iz standardne (A 0, A1, A2, ..., B0, B1,...) il i pro{ ireneponude u kojoj je dozvolj en i slobodni f ormat odnosno defi niranje proizvol jnih dimenzija od strane korisnika.

Kako odredit i r azmjer?

A utoCA D polazi od posve druga~ij e f il ozofi je podloga za crtanje nij e formatom ograni~avaju} i, papir, ve} beskona~nitrodimenzionalni (Descartesov) prostor, u kome je u po~etku postavljen uobi~ajeni pravougli koordinatni sustav (autori su ganazvali "svjetski " koordinatni sustav " World Coordinate system") u kome je svaka ta~ka predstavlj ena sa tri svoje koordinate x,y i z. Samim t im su defi nirane i uobi~aje eukl idove udalj enosti pa je npr. ta~ka (0,0,0) udaljena od ta~ke (100,0,0) za 100, a ta~ka(0,0,0) od ta~ke (100,100,0) za 141,42. I tu se ve} po~etnik ~esto zbuni za 100 odnosno 141,121 ^ EGA da li su to metri,centimetri, milimetri, stope, in~i?

Ni jedan i i stovremeno svaki odgovor od prethodno ponu| enih je ta~an u pitanju su neimenovane AutoCAD j edini ce, koje mogupredstavlj ati bil o koju od datih alternativa. Zapravo su programeri A utoDesk a napravil i sjajnu odluku da se razmjer crte` a odre| uje

pri kona~nom { tampanju na papiru, a ne pri crtanju. Tako } ete tek kada jednom zavr{ i te svoj crte` i donesete odluku da se taj crte`treba i i scrtati na {tampa~u il i pl oteru odrediti odnos izme| u tih neimenovanih jedini ca A utoCADa i mi li metara (il i eventualnoin~a) na izlaznom medij u. U tom slu~aju } e odnos 1:10 zna~iti da }e 10 jedinica duì ne koje ste koristil i u va{em crteù biti napapiru predstavlj eno kao jedan mi li metar.

I k ako onda zapravo odre| ujete razmjer na crteù? Najlogi~nije je najpr ij e se odlu~i ti za to {ta je va{a jedini ca mjere u stvarnomsvij etu. Za razne vrste tlocrta }e to vj erojatno bit i centimetri, za precizne ma{inske elemente mi li metri, a za uzdu`ne profi le terena~ak i metri . U upravo te mjerne brojeve } ete prenosit i u svi jet programa A utoCA D. D akle zid ~ij a je du` ina 8 metara i 50centimetara } e predstavl jati l ini ja du` ine 850 AutoCA D jedinica. A ko se tada odlu~ite da odnos pri crtanju na papir bude 1:10 to bizna~il o da } e jedan mi l im etar na papiru predstavl jati 10 AutoCA D, odnosno 10 cm u prostoru, ~ime se posti` e stvarni razmjer crte a1:100, dok bi analogno tome odnos 1:100 definirao stvarni razmjer 1:1000.

Dakl e vidi te da pril ikom icrtavanja obrisa objekata zapravo i ne morate voditi ra~una o tome kakav } e kona~ni razmjer biti odabran i

da je veoma jednostavno odlu~iti se da crte` i ma dvaput ve}i il i manji razmjer od prvobitno predvi| enog. Ovo va` i sve dok na crtene unesete tekst, jer bi dvostrukim pove}avanjem il i umanjenjem odnosa jedinica postigl i da prate} i tekst postane premalen il ipreveli k, Zbog toga pri defi niranju v isine teksta morate voditi ra~una o tome kako }e va{ cr te` zaista izgledati i na papiru. O tome} ete vi{e saznati kada se budete upoznavali sa naredbama za ispis teksta na strani 46.


8/87


Jedinice za mjerenje duìna i uglovaPored jedini ca du` ine potrebno je odrediti i j edinice za mjerenje uglova i naravno preciznost { to podrazumijeva broj decimala sakojima }e ti mjerni brojevi biti predstavljeni. U tu svrhu }ete koristiti naredbu DDUNITS~iji dijalog prozor moète vidjeti naslj ede} oj sli ci.

Kako izabrati jedinice za mjerenje duìna i uglova

1 U komandnoj li nij i otipkajte (u komandnom prozoru) DDUN IT S.2 Program odgovara narednim prozorom u kome }ete odabrati svoje jedinice mjere .

3 Izvr{ ite izbor za va{e uvjete to } e vjerovatno biti Decimalupanelu Unitsi Decimal D egreesu panelu Angles(uglovi).

4 Odredite preciznost tj . broj decimala za obje odabrane mjere izbor vr{ ite iz padaju} eg izbornika.

5 Odredite pravac mjerenja uglova (Direction kod nas uobi~ajeno obrnuto od smjera kretanja kazaljke na satu) i po~etnuvr ij ednost ugla od nula stupnjeva kod nas uobi~ajeno polo` aj kazaljke koja pokazuje tri sata.

Panel za izbor jedinica du` ine

Panel za izbor jedinica za mjerenje uglova

Broj decimalnih mjesta u mjerama du` ine

Broj decimalnih mjesta u mjerama uglova

Odre| iv anje pravca u kome mjerite uglove (u smjeru kazalj ke na satu ili ne)

Dakl e predvi| ena je mogu} nost upotrebe pet razli ~it ih na~ina zapisa du` inskih mjera i to su: nau~ni f ormat (scientif ic) , decimalni,in` enjerski , arhitektonski i frakcionalni. B roj 15,50 bi u ovih pet formata bio zapisan redom kao:

1.55E+01;

15.50

1'3.50";

1'3 1/2";

15 1/2

U praksi na na{i m prostorima gotovo iskl ju~ivo se koristi decimalni format. Tako| e je mogu} e i odabrati sa koli ko decimalnihmjesta }e biti prikazivane koordinate, odnosno sa kojom precizno{} u. Na slici je ponu| ena preciznost od ~etiri decimalna mjesta. Uve} ini slu~ajeva dovol jan je i pri kaz sa dva decimalna mjesta il i ~ak bez ijednog.

Ugao se mo` e mjeriti na vi {e razli~it ih na~ina. Ponu| eni formati su decimalni stepeni, stepeni /minuti/sekunde, gradi, radijani i

"geografske" (Surveyor's) j edinice npr. ugao od 45 stepeni (polovi na pravog ugla) bi u ov im jedini cima redom bio pri kazan kao:45.00;

45d0'0";

50.00g;

0.7854r

N 45d0'0" E (N i E predstavl jaju sjever i istok, i zaista bi se na mapi ugao od 45 stepeni mogao opisati kao "pravac sjeveroistok") .

I ovdje je mogu} e izabrati broj decimalnih mjesta u prikazu. Kod nas je uglavno uobi~ajen decimalni f ormat bez decimalnih mj esta.Naravno mogu} e je odabrati i pravac (direction) u kome se ugao mjeri (obrnuto i li u pravcu kazalj ke na satu) i pravac po~etnog uglaod 0 stepeni. Ponu| ene vari jante su upravo one koj ima se naj~e{} e slu` ite a to je da je ugao od 0 stepeni opi san pravcem x ose(pravac koji pokazuje kazaljka kada su 3 sata ili pravac istoka na mapi) i da se ugao mjeri u pravcu obrnutom od pravca kojim sekre}e kazalj ka na satu.


9/87

U poznajteAutoCAD 9

Kontrola preciznog odabira rastojanja izme| u ta~aka cr te aM i{ il i neki drugi pokaziva~ki ure| aj je danas nezaobilazna pomo} u kreiranju crte`a. K rajnje ta~ke neke li nij e se naravno moguzadati i unosom apsolutnih koordinata, ali je udobnije u~ini ti to prostim k li kom na taster va{eg l jubimca.

M e| utim ta~ka koju odabirete ima koordinate ta~ne na odre| en broj decimala i ako eli te povu}i li nij u od ta~ke 0,0 do ta~ke 100,0 uravni u kojoj je z=0 mi {em je veoma te{k o odrediti ta~ku koja zaista ima koordinate ta~no 0,0. Ako je kasnij i razmjer crte`a 1:10 ili1:100 mo` e vam se u~ini ti da je svejedno {to } e prva ta~ka kada kl ik nete na nju umjesto 0,0 biti 0.231, 0.364 jer tako mal i pomak odmanje od pola mi li metra ne} e ni bi ti vi dlj iv na papiru, { to je naravno u tom slu~aju ta~no. M e| utim, k asnij e kada se odlu~ite da

kotirate objekte kori ste} i automatsko prora~unavanje du` ina, umjesto da zid bude dug 1000 cm, prikazana kota } e biti npr.1000.5641!

Dakl e dobro bi bi lo na neki na~in ograni~i ti mogu} nost kretanja mi {a po ekranu na taj na~in da se dozvol i da se ta~ka mo` eselektovati isklju~ivo po nekoj pravougaonoj {emi. Tu ulogu ima naredba SNAP. Pri njenom prvom pozivu je logi~no odreditirastojanj a po xosi (spacing) te zatim po yosi po koji ma }e se ubudu}e pokaziva~ki ure| aj mo} i k retati , a zatim ponovnimpozivom i ste naredbe i uk lj u~i ti njenu kontrolu sa ON . To zna~i da ako odredite rastojanja da budu 10 po x i 20 po y osi, a zatim saON ukl ju~ite snap kontrol u, kursor }e se mo} i na} i i sklj u~iv o u ta~kama kao {to su (0,0) , (10,0) , (20,0) , ... , (0,20), (10,20), ...,(0,40), (10,40) itd. Naravno kada nam ta mogu} nost vi {e ne bude trebala ponovnim poziv om naredbe SNA P }ete je iskl ju~iti ,izborom opcije OFF.

Kako kontroli rati precizno odabir anje koordinata

1 Otipkajte u komandoj lini ji SNAP.

2 Zadajte SNAP rastojanja po x i y osi.3 Ponovo pri komandnom promptu otipkajte SNAP.

4 Pozovite opciju ON .

Uk lj u~ivanje i iskl ju~ivanje ove kontrole se tako| e mo` e posti } i i uzastopnim prit iskom na tipku F9, ili kli kom mi{em na ku}i cu sanatpisom SNAPu statusnoj traci u donj em dijelu ekrana.

K li kni te na polje SNA P da ukl ju~ite ovu opcij u

SNA P na~in rada dakle ograni~ava mogu} nost kretanja mi{ a. U slu~aju da ta~ke zadajete pomo} u apsolutni h koordi nata ova

naredba ne} e imati ni kakvog efekta.


10/87

POGLAVLJE 2 Zapo~nite cr tatiSada je najzad vri jeme da po~nete sa crtanjem. Prethodne naredbe su vam omogu} il e pripremu radnog okru` enja kao {to je izbormjernih jedini ca il i granica crte`a. U ovom poglavl ju } ete nau~it i kako nacrtati pojedine objekte. Dakle upozna} ete osnovne naredbeza crtanje.

Ci lj ni crte` ovog poglavlj a je prikazan na narednoj sli ci to j e jednostavan tlocrt stana sa prete no simetri~nim rasporedomprostorij a i namje{taja u njima. Pa napravi te najzad prve korake!

Crtanje linij a (naredba LINE)

**ico-line

Najpri je } ete povu} i li nij e koje predstavljaju vanjske obrise ovog stana. Di menzij e objekta kojeg } ete nacrtati su 12.50 m du` ina i 9m {irina. Nacrtajte za po~etak donju horizontalnu liniju {to }ete u~initi pozivom naredbe LINE. Pri pozivu ove naredbe u

komandnom prozoru } e se pojavi ti zahtjev da odredite ta~ku i z koje polazi li nij a (From point:). Podsjetite se da postoji pravouglikoordinatni sustav u kome je svaka ta~ka jednozna~no predstavlj ena sa tri svoje koordinate x, y i z. K ako je va{ prvi crte`dvodi menzionalne prirode, to }ete svaku ta~ku odre| iv ati sa samo dvi je koordinate (x i y) pri ~emu se automatski za tre}ukoordinatu smatra da je jednaka nuli . Dakle, ovdje mo`ete odgovorit i da je prva ta~ka iz koje li nij a kre}e ta~ka 0,0. Nakon {tooti pkate ove vri jednosti (pazite, izme| u dvi je nule je zarez koji je separator varijabli , a ne ta~ka koja predstavl ja separatordecimalnog dijela) i naravno pritisnete tipku Enternaredni upit je Next point:koj im se zahtj eva unos naredne ta~ke.

Kako nacrtati l inij u

1 Otipkajte LI NE u komandnoj li niji .

2 Zadajte prvu ta~ku iz koje li nij a polazi (unesi te njene koordi nate il i ta~ku ozna~ite pokaziva~ki m ure| ajem).

3 Zadajte redom koordinate svih narednih ta~aka.

4 Klikom na desni taster mi{a ili pritiskom na tipku Enter prekini te izvr{ avanje naredbe. Ako ` elite spoji ti poslj ednju sa prvom

ta~kom u nizu, opcij u aktiv irajte unosom slova C (od close zatvori ti) u komandnu li nij u

SavjetK omanda L IN E se mo` e pozvati i iz padaju} eg izbornika Draw.

Obzirom da je prva ta~ka 0,0 a lini ja je duga~ka 12.50 m i li 1250 cm, prakti ~no je du` inu od 1 cm koristiti kao jednu AutoCA Djedini cu du` ine. Po{to je l ini ja kojom ste zapo~eli crtanje paralelna sa x osom koordinatnog sustava, sljede} a ta~ka ima koordinate


11/87

U poznajteAutoCAD 11

1250,0. Unesite koordineta i ponovo pritisnite tipku Enter. Naredba se jo{ ne zavr{ava, ve} nakon {to je prethodna l ini ja povu~ena,od vas se o~ekuje unos naredne ta~ke koju } ete linij om spoji ti sa prethodnom. [ iri na objekta je 9 m i li 900 cm pa bi koordinatenaredne ta~ke bil e ... hmm... Da, naravno, bi le bi 1250,900 u datom koordinatnom sustavu, ali je o~igledno da ovakvo zadavanjeta~aka pomo} u apsolutnih koordinata i ni je uvi jek j ednostavno. Dobro, sada su to horizontalne i vertikalne linij e paralelne sakoordi natnim osama pa je prera~unavanje koordi nata naredne ta~ke relativno jednostavno, ali {ta kada bude trebalo povu} i l ini judu` ine 100 jedinica, a pod uglom od 60 stupnjeva u odnosu na polaznu ta~ku?

Referentno odre| ivanje polo`aja ta~keOsim zadavanja ta~ke pomo} u apsolutnih koordinata (i naravno k li kom mi{ em na bil o koju pozicij u na ekranu) predvi | ena jemogu} nost referentnog zadavanja koordinata ta~ke, {to zna~i unos koordinata u odnosu na polo` aj prethodne ta~ke, a ne nakoordinate ishodi{ta. Svako referentno ozna~avanje (pri upitu Next point:) zapo~inje znakom @. Treba razlikovati dvije vrsterefrentnog ozna~avanja.

1 Pomak po x i y osi u odnosu na prethodnu ta~ku npr. Next Point: @100,200 bi zna~i lo da naredna ta~ka ima x koordinatuve} u za 100, a y koordi natu ve} u za 200 od prethodne, il i ekv ivalentno da se ona nalazi za 100 jedini ca desno i 200 jedinica gore uodnosu na prethodnu (analogno bi @50,150 zna~i lo da je naredna ta~ka za 50 jedinica l i jevo i 150 jedinica ispod prethodne)

Polazna ta~ka

Ta~ka udal jena za 100,200

2 Unos koordinata naredne ta~ke kao du` inu pomaka pod odre| enim uglom u odnosu na prethodnu ta~ku. Recimo @100


12/87


V ratimo se sada nastavl janju crtanja obrisa tlocrta stana. Sada je o~igledno logi~nij e polo` aj naredne ta~ke (gornj i desni ugaoobjekta) odrediti relativno u odnosu na prethodnu. Po{to je ona na (vertikalnom) odstojanju 900 cm od prethodne, to narednu ta~kumo` ete odrediti il i sa

Next point: @0,900

ili sa

Next point: @900


13/87


Sve one su prikazane i na traci sa alatimaikonama pod nazivom ZOOM :

Kako odabrati na~in za pr ikaz cr te`a

**ico-zoomall

1 All zna~i da } e na ekranu biti prikazani svi nacrtani obj ekti ako oni prelaze granice zadatih l im ita, odnosno upravo zadani l im it iako su objekti unutar nj ih.

* * ico-zoom center

2 Center tra` i zadavanje centralne ta~ke i faktora uve} anja (broj ve} i od 1) il i umanjenja (broj izme| u 0 i 1) koj i zajedno odre| ujukoji dio crte a } e biti vidlj iv.

* * ico-zoom dynamic

3 Dynamicotvara novi pri kaz u kome naizmj eni~nim kl ikom na li jevi taster mi {a odre| ujete veli~inu i polo` aj prozora koji odre| uje{ta } e biti vi dlj ivo na ekranu, a desnim tasterom il i sa Enter taj i zbor i potvr| ujemo.


14/87


* * ico-zoom extents

4 Extentsdaje prik az minimalnog prozora u koji staju svi nacrtani objekti (sli~no kao All, osim { to Extentsuop}e ne uzima u obzir izadate l im ite crte`a).

* * ico-zoom previous

5 Previousvra} a prikaz prethodnog ekrana, prije nego ste mu i zmjenil i sadr` aj

* * ico-zoom scale

6 Scaleozna~ava mogu} nost zadavanja faktora uve}anja ili umanjenja prikaza faktorom u odnosu na li mi te crte a il i trenutni prik az(pogled) npr. faktor 2 je uve} anje dva puta u odnosu na l imi te, a 2x dva puta u odnosu na trenutni pogled (na sli ci j e prikazanfaktor 0.5x dvostrukog umanjenja pogleda).

**ico-zoom window

7 Windowomogu} ava zadavanje prozora unutar trenutnog pogleda koj i } e naredni biti vidlji v (dakle uvi jek uve}anje pogleda nacrte` ) svoji m dij agonalnim ta~kama.

* * ico-zoom real ti me

8 Default opcij a Realtimeje ekvi valentna kl iku na ikonu koju v idi te sa desne strane i koj a naro~ito kod po~etnik a izaziva najvi {esimpatija. Njome se kurzor pretvara upravo u oblik prikazan na ikoni i pri pomicanju mi{a na gore se dobija uve}anje, a pripomicanju mi {a na dolj e umanjenje prikaza u realnom v remenu tj . istovremeno sa pomicanjem mi {a. Priti skom na tipke Enter il i


15/87


Esc naredba se zavr{ ava i na ekranu ostaje trenutni pr ik az. A ko i dalje ` eli te radit i korekcij e onda (prij e nego ste izv r{avanjekomande prekinuli sa Enter i l i Esc) kl ik nite na desni taster i otvori } ete meni sa podopcij ama ove naredbe u obli ku:

K liknite na Exitda biste prekinul i izv r{avanje naredbe.

K liknite na Panda biste dobil i mogu} nost pomj eranja crte` a unutar ekrana.

K liknite na Zoomda biste pristupili opcij i Realtimenaredbe ZOOM .

K li knite na Zoom Windowda biste dobili opcijuWindownaredbe ZOOM .

K liknite na Zoom Previousda biste dobil i opcij u Previousnaredbe ZOOM .

K liknite na Zoom Extentsda biste dobili opciju Extentsnaredbe ZOOM .

Opcij e raspolo` ive u meniju dozvol javaju da djelovanje naredbe dovr{ ite (Exi t), pre| ete u mod pomicanja u realnom v remenu pocrte` u, bez uve}anja il i umanjenja (Pan kursor se pretvara u obli k ruke kojom mo` ete povla~iti crte` prate}i pomjeranje mi{a), il ida primjenite neku od ve} pomenutih mogu} nosti naredbe ZOOM (W indow , Previ ous il i Extents). Poigraj te se sada malo sa svimovi m opci jama pa da nastavi te rad na va{em crte` u. I naravno ubudu} e i bez posebne napomene koristite ovu naredbu kada jepotrebno da imate detaljni ji il i cjelovi tij i prikaz na ekranu onoga {to radite.

Dakle rezimi rajmo:

Kako koristiti komandu Zoom

1 Otipkajte ZOOM u komandoj l inij i.

2 Tipkanjem jednog od slova A /C/D/E/P/S/W odaberite opciju naredbe ZOOM koju elite primj eniti .

3 Ako je za odabranu opciju potrebno odrediti i dodatne parametre (npr. vrhove prozora kohji treba zumirati u opciji Window)

zadajte ih.

Crtanje linij om koja ima deblj inu (naredba PLINE)

**ico-pline

Nacrtajte sada ulazna vrata stana. Primjetite da su ivi ce vrata podeblj ane i spojene lukov ima da li je bil o mogu} nosti da se linij apovu~ena naredbom LINE podeblj a?

Ne, li nij e povu~ene sa LI NE nemaju uop} e osobinu deblji ne, i nji hovo i scrtavanje je uvij ek ta~no one deblj ine kakvu mi nimalnu

mo` e posti} i i zlazni ure| aj (ako je to ploter sa perima deblj ine 0.2 mm tol ika }e biti i deblj ina linij e, a ako je to neki laserski printeronda je deblj ina li nije oko 0.05 mm). Z ato se ka`e da je deblj ina li nije crtane naredbom L IN E jednaka nuli . Dakle li niju koju ` eli tenacrtati podeblj anu morate realizi rati drugom naredbom, a to je PLINE .

Po pozivu ove naredbe u prvom koraku morate odgovoriti na isti upit kao i kod instrukcije LINE, a to je koja je prva ta~ka.Odgovor i} ete pozici jom ta~ke, a to je za donju i vi cu vrata 0,370 (naravno, mogu}e je tu ta~ku odrediti i kl ikom mi {em, o ~e sekasnij e vi{ e govorit i) . Zatim se od vas vi{ e ne zahtjeva samo unos naredne ta~ke, ve} vam se nudi ~itav ni z opcij a:

A rc/Close/Halfw idth/Length/Undo/Width/:

Dakl e nudi vam se da u sljede} em koraku po~nete iscrtavati l uk (A rc), da zatvori te zapo~etu pol il ini ju tj . da spojite krajnju sapo~etnom ta~kom (Close naravno to je apsurdno u ovom trenutku kada niste odredili niti drugu ta~ku polilinije), da odredite

poludeblj inu crte (Half wi dth autori zapravo ka` u polu{i rinu), defi nirate du`i nu crte (Length), poni{ tite poslj ednji korak (Undo),odredite debljinu crte (Width) ili da jednostavno date koordinate naredne ta~ke, u kom slu~aju bi do nje bila nacrtana ravna linijadeblj ine 0 (kako j e prikazano u redu koji prethodi redu opcija).


16/87


Kako vi `elite nacrtati deblju liniju ovdje }ete odabrati opciju Width (dovoljno je otkucati W i pritisnuti Enter) nakon ~egaodre| ujete po~etnu i k rajnju deblj in u crte otipkajte oba puta 2 i pri tisnuti Enter. Ponovo se prikazuje ista ponuda opcija i ovaj put} ete jednostavni zadati narednu ta~ku sa @75


17/87


Crtanje poligona

**ico-polygon

Stoli } u obli ku heksagona ({estougaonika) } ete nacrtati pomo}u instrukcij e POLYGON . Najprije zadajete broj ivica poligona({est), nakon } ega moète samo mi {em (k li kom na li jevi taster) odrediti i ta~ku u kojoj } e se nalaziti centar budu} eg {estougaonika.Ova fi gura se odre| uje kao upisana ili opisana oko k ru` nice izborom opcija I (Inscribed upisana) i li C (Circumscribed opi sana),

nakon ~ega napokon zadajete i radijus te kru` nice (kl ikom mi {a f igura se ve} iscrtava, ili tipkanjem vri jednosti, tj. veli ~ineradij usa). Stvarnu veli ~inu predlo` ite (i li kl iknite mi {em) sami ovdje } ete nacrtati samo jedan od ~etiri predlo` ena stoli } a ovogoblika, na bilo k ojoj poziciji . Dakle:

Kako nacrtati poligon

1 Otipkajte POL Y GON u komandnoj l inij i.

2 Zadajte {est (6) i vi ca.

3 Odaberi te opcijom (oti pkajte) C da kru` nica bude opisana oko va{eg {estougla.

4 K li kom mi {a il i unosom sa tipkovnice zadjte radijus te kru` nice.

Crtanje kru`nice

**ico-circle

K ru` ni stoli } } ete naravno nacrtati upotrebom naredbe za iscrtavanje kru` nice, a to je CIRCLE. K ru`nica se moè zadati na vi{ena~ina zadavanjem njene tri ta~ke (3P), sa dvi je ta~ke na dijametru (2P), pomo} u dvi je l ini jetangente i radij usa date kru` nice(TTR) i li izborom centra i zatim radij usa ili dij ametra (default opcij a ).

Kako nacrtati kru`nicu

1 Otipkajte CIRCLE u komandnoj l ini ji .

2 K li knite na poziciji gdje èli te smjestiti centar kru` nice.3 Novi m kl ikom (obrisi kru` nice su pri tome ve} vi dlj iv i) odredite dimenzije va{eg stoli } a (naravno da ste isti efekat mogli posti} i itipkanjem vri jednosti radij usa va{e kru` nice).


18/87


Ovaj put } ete to u~ini ti na samo jednoj od 4 pozicij e (istoj kao i maloprij e) vj erovatno ve} poga| ate da } ete kada nacrtatekompletan namje{taj na jednoj lokaciji ostale dobiti simetri~nim preslikavanjem.

L eàj u obl iku slova L i kvadratni tabure se mogu nacrtati upotrebom ve} poznatih naredbi L IN E il i PLIN E. Nakon zadavanjapolazne ta~ke za bil o koj i od ova dva objekta naredne ta~ke mo` ete kao i ranije odredit i refrentno u odnosu na prethodnu ta~ku,uzimaju} i da su npr. dimenzij e taburea 80x80, a kau~a 240 i 170 du` e, a npr. 80 i 90 kra}e, unutarnje iv ice.

Selekcija objekataZa najve}i broj manipulacij a grupom il i pojedina~nim objekti ma najpri je }ete ih morati selektovati. Na raspolaganju je nekol ikona~ina selektovanja:

pojedina~na selekci ja

selekci ja kompletnog sadr` aja prozora (W wi ndow)

selekci ja djelomi~nog sadr` aja prozora (C crossing)

selekci ja obuhvatom u poli gon (WP crossing pol ygon)

selekci ja djelomi~nim obuhvatom u poli gon (CP crossing pol ygon)

presjekom sa crtom (F fence)

Kako selektovati objekte

1 Pojedina~na selekci ja podrazumjeva izbor objekata jedan po jedan, bil o tako { to } ete kli knuti na sam objekat (l ini ju, pol il ini ju, l uk...) il i { to } ete unij eti koordi nate jedne, bil o koje, ta~ke na tom entitetu (naravno, prva opcij a je daleko jednostavni ja i ~e{} e uupotrebi).

2 Selekcija kompletnog prihvata u prozoru se bira tipkanjem opcije W nakon ~ega se zadaju dvije ta~ke koje predstavljajudijagonalne ta~ke pravougaonika selekcije svi objekti koji se u potpunosti nal aze u tom pravougaoniku } e biti odabrani (ireverzno iscrtani). Ova se opcij a moè odabrati i bez po~etnog tipkanja slova W ako se najprij e kli kne na neku pozicij u ispod kojese nalazi nij edan objekat (prazna pozici ja na prostoru crteà ispod kvadrata selek cij e) i pravougaonik koj im se vr{ i odabir objekatarazvla~i udesno.

Selekci ja kompl etnog prihvata u prozoru Odabrani objekt i

3 Selekcija djelomi~nog prihvata u prozoru se bira tipkanjem opcije C nakon ~ega se zadaju dvije ta~ke koje predstavljaju

di jagonalne ta~ke pravougaonika selekcij e svi obj ekti k oj i se bar djelomice nalaze u tom pravougaoniku } e bit i odabrani (ireverzno iscrtani) . Ova se opcij a moè odabrati i bez po~etnog tipkanja slova C ako se najpr ij e kli kne na neku pozici ju i spod koj e sene nalazi nit i jedan objekat (prazna pozici ja na prostoru crte` a ispod kvadrata selekci je) i pravougaonik razvla~i ulijevo.

Selekci ja djelomi~nog prihvata u prozoru Odabrani objekt i


19/87


4 Ako ste pri zahtjevu za selekcijom odabrali opcije WP i l i CP to zna~i samo da prozor selekci je ne}e biti pravougaonik kao u dvaprethodna slu~aja, ve} poli gon koj i } ete zadati sa nekoli ko ta~aka (opcij e W i C zna~e kao i maloprije potpuno ili djelomi~nopripadanje odabranih elemenata poligona u prozoru).

5 Opci ja F(ence) vam nudi j o{ j edan na~in selekci je zadaju} i ogradu (fence na engleskom). Povu} i } ete li nij u preko objekatakoje eli te ukl ju~iti u selekci ju.

L ini ja koja presjeca objekte Odabrani objekt i

Pohranjivanje crte`a (komanda SAVE)

**ico-save

I naravno ostaje vam da pohranite va{ crte` na neki od medija za pohranu podataka kao {to j e recimo hard disk. Svaki korisnikprograma Window s okru` enja je sigurno ve} i navikao na upotrebu ikone sa sli~icom diskete iz trake sa standardnim alatima. Istanaredba se mo`e aktiv irati i iz padaju} eg izbornika Fi le (komanda Save) i li jednostavno tipkanjem instrukcij e SAVE. Pri tome jepotrebno dati uobi~ajene podatke o imenu datoteke i njenoj l okaciji (disk i fol der). A ko eli te crte zapisati pod novim imenom, {to

je tako| e standardna operaci ja iz Windows okru` enja, to mo` ete posti} i i pozivom naredbeSAVEAS.

Kako su obje ove opcije (SAVE i SAVEAS) sigurno vi{e nego poznate svim korisnicima Windows operativnog sustava to se ovdjene}e posebno obja{njavati .

Dakl e prvi crte` ste nacrtali i pohranil i na disk. Sve eventualne gre{ke koje ste mogli napraviti pri i zvo| enju prethodnih naredbi sunaravno otkl onji ve. U slj ede} em poglavl ju } ete se zato posvetit i mogu} nostima izmjena i dopuna ve} napravlj enih crte` a.


20/87

POGLAVLJE 3 Promjene cr te a

Naravno da nit i i skusan korisnik ne}e uspjeti sve o ~emu je govoreno u prethodnom poglavl ju uraditi bez gre{ke, a pogotovo nepo~etnik kojem je ova knji ga i namjenjena. Stoga se ovo poglavlj e posve} uje mogu} im korekci jama ve} nacrtanog. Kako je autoruove knji ge ipak nemogu}e predvidjeti posve ta~no detalje u izradi prethodnog crte` a na koj ima je mogu} e pogrij e{it i, bi } e kori {teniprimj eri op}eg oblika, a na temelj u koji h }ete vi mo} i i sami k origi rati svoje gre{k e.

Skra}ivanje objekata do presjeka sa drugim objektimaJedan od ~estih problema sa koj ima } ete se suo~it i je da se nacrtane li nij e ne susre} u sa dugim obj ektima onako kako bi trebalo.L ini je su ili preduga~ke i treba ih skratiti , il i su odve} k ratke i treba ih produ`i ti do spoja sa nekom drugom l ini jom.

Pretpostavi mo prvu pomenutu situaci ju povuk li ste li nij e koje se presij ecaju, umj esto da se dodiruju, kao na sljede} oj sli ci.

Suvi{ni dio linij a

L ini je 1 i 2 mogu se iskoristiti kao "makaze" za odsij ecanje vi{ ka one druge du` i, i to pomo}u i nstrukcije TRIM .

** ico-tr im

Kako skr atiti objekte ta~no do presjeka sa drugim objekt ima

1 Otipkajte TRIM u komandnoj li niji .

2 Odaberite objekte pomo} u koj ih ` elite vr{ iti odsjecanje (cutting edges koji } e imati ul ogu "makaza") odaberite u ovomprimjeru du` 2.

3 Po{to se isti zahtjev i dalj e ponavl ja kl ikom na desni taster il i priti skom naEnter} ete zavr{ iti taj dio izvo| enja ove naredbe.

4 Pri narednom zahtjevu za selekci jom objekata koje presjecate (object to trim) odabrati l ini ju1.

Rezultat } e biti kao na slici :

Odsje~en je vi{ak crte 2

5 Naravno, sada }ete sve ponovi ti sa izmjenjenim ulogama l ini ja 1 } e biti prva odabrana kao objekat pomo} u koga se si je~e, te prizahjtevu za objektom koj i se sij e~e odabra}ete li nij u 2, dovode}i najzad do `elj ene pozici je:


21/87


Odsje~en je vi{ ak i crte 1

Kako spojiti linije koje se ne presjecaju

Naredba TRI M se mo` e iskoristi ti i kada fakti ~kog presjeka nema,tj. kada se zahtijeva presjecanje lini je (i li nekog drugog objekta)od ta~ke zami{ lj enog presjeka, kada bi se makaze produ` il e do presjecanja. Takav primjer je dat na narednoj sli ci.

Zami{lj eni presjek li nija 1 i 2

Dakl e eli te odsje} i dio du` i ozna~ene brojem 2 od nazna~ene zami{ l jene presje~ne ta~ke sa li nij om.

1 Pozva} ete komandu TRIM .2 K ao iv ice za izrezivanje (Cutting edges) odabrati l ini ju 1.

3 Ponovo sa Enterprekidate dalju selekciju.

4 Potom bi rate opcij u E(dge).

5 I zatim njenu podopcij u E(x tend) za ra~unanje zami{ lj ene ta~ke presjeka.

6 Najzad }ete kl ik om odabrati i linij u 2 (kl iknite negdje na donjem njenom dij elu, kako biste izazvali skra} ivanje upravo u tompravcu).

Odsje~en je dio cr te 2 od zami{ lj enog presjeka ca crtom 1

**icoextend

Kako produ`it i linij u (il i neki drugi objekt) do presjeka sa drugim objektom

Svakako da je mogu} a i suprotna situacija: da je potrebno li nij u produ` it i do susreta sa nekom drugom li nij om, kao na slici.


22/87


L ini ja 1 se treba produ` iti do presjeka sa lini jom 2

U ovom slu~aju je li nij a 1 odve} k ratka i njeno produènje ta~no do susreta sa lini jom 2 } ete posti } i pri mjenom naredbe EXTEND.

1 Otipkajte EXTEN D u komandnoj li niji .

2 Izvr {i te izbor objekata do koj ih se vr{ i produ` avanje (u ovom slu~aju to j e samo lini ja 2).

3 Potom izvr{i te izbor objekata koje treba produì ti ( tj. l ini je 1).

Oba izbora kao i ranije zavr{avate pritiskom na tipku Enter il i na desni taster mi{a. Na taj na~in } ete po~etnu situaciju dovesti uoblik.

L ini ja 1 je produèna do lini je 2

SavjetiNaravno da zatim ponovnom primjenom naredbe TRIM mo` ete i li nij u 2 skratiti do potrebnog nivoa.

Odsjecanje suvi{nog dijela objektaPretpostavi te da sada ` eli te da jednostavno odsje~ete vi {ak jedne li nij e znaju} i od koj e ta~ke vam je ona nepotrebna, i li da je

neophodno iz jednog objekta odvoj iti (isje}i ) suvi{ an dio. Neka je npr na sljede} im l ini jama nepotreban dio iza ta~ke B i li onajizme| u ta~aka D i E.

Potrebno je odsje} i dio crte iza ta~ke B Potrebno je odsje} i dio crte izme| u ta~aka D i E

Takav rezultat se posti` e pozivom naredbe BREAK.

**ico-break

Kako odsje~i suvi{ni dio objekta

1 Otipkajte BREAK u komandnoj li niji .


23/87


2 Odaberite objekat iz koga sij e~ete dio (pomenute li nij e AB i CF) i to po mogu} nosti upravo u ta~ki od koje vr{ ite presij ecanje(dakle B i D) ukol iko to niste u mogu}nosti precizno u~ini ti (npr. zato {to se u uskom podru~ju oko ` eljene pozicij e nalazi v i{ eobjekata i ne mo` ete odabrati ba{ taj objekat) onda } ete kl iknuti na bil o kojoj pozicij i koju pokri va elj eni objekat i potom priti skomna tipku F naglasiti da }ete tek nakon toga odabrati p rvu ta~ku od koj e po~inj e isjecanje.

3 Potom naravno sli jedi odabir ta~ke do koje se vr{i isjecanje (na li nij i A B bil o koja pozici ja desno iza krajnje ta~ke ~ime se vr{iodsjecanje od ta~ke B do k raja du` i, a na du`i CF to je naravno ta~ka E) nakon ~ega }e se dobit i ` eljeni rezultat.

Isjecanje dijela kru`nicePosebnu pa`nj u treba posveti ti isjecanju dij ela kru` nice. U prethodnom primjeru se i zrezuje di o objekta od prve ozna~ene ta~kedo druge ozna~ene ta~ke, pretvaraju} i polazni jedinstveni obj ekat u jedan il i dva nova (u prethodnom prim jeru su npr. novonastalecrte CD i EF posve samostalni , novi objekti) no { ta je na kru` nici put od prve ka drugoj ta~ki ?

A ko u narednom primjeru odaberete da naredbu BREA K prim jenite na kru` nici biraju} i ta~ke nazna~enim redosli jedom, vidje} eteda se isjecanje vr{ i od ta~ke 1 ka ta~ki 2 u pravcu u kome ste i odredil i da } e se mjerit i ugl ovi , a to je pravac obrnut smjeru kretanjakazaljke na satu.

K ru` nica na koj oj se vr{ i i sjecanje ot ta~ke 1 do ta~ke 2 Rezult at isjecanja

Kopiranje objekta

**ico-copy

U prethodnom poglavlju ste iskoristili simetri~nost elemenata crte a i upotrebom naredbe M IRROR izvr{ il i potrebno preslikavanje.Ukoliko ` eli te pak vr{ iti prosto kopiranje objekata, bez njihovog simetri~nog invertovanja, to } ete posti} i pozivom instrukcije

COPY. Ova naredba omogu} uje jednostruko il i v i{ estruko dupliciranje odabranih elemenata crte a.

Kako kopirati objekat

1 Otipkajte COPY u komandnoj l inij i.

2 Odaberi te objekte koje kopirate (jednim od ve} poznatih metoda: prostim odabirom jednog objekta, Windowsi l i Crossingizboromu prozoru), { to zavr{ avate kao i ranij e pritiskom na tipku Enter(i li na desni taster mi {a).

3 Potom mo` ete tipkanjem na slovo M (od multiply vi{estruko) odlu~iti da selektovane elemente vi{e puta kopirate ako vamtreba samo j edna kopi ja ovu mogu} nost ne} ete odabrati .

4 Izborom bazne ta~ke (kl ik na eljenoj pozicij i i li tipkanje njenih koordinata).

5 Izborom mi{ em ta~ke premje{taja zapravo defi nirate vektor kopiranja. ^ itav odabrani skup je u odre| enom polo` aju u odnosu nadatu baznu ta~ku i kopi ja } e zadr`ati i stu pozicij u u odnosu na ta~ku premje{taja (pri i zboru ove posl jednje se konture kopi je ve}prikazuju, da biste mogli i v izuelno odlu~iti o pozici ji duplikata).


24/87


6 Ako ste ranij e izabrali opciju M vi {estrukog kopi ranja onda } ete vi {e puta uzastopno bit i upi tani za ta~ku premje{taja, stvaraju} itako nekoli ko dupl ik ata. U tom slu~aju se naredba naravno prekida priti skom na tipku Enteril i na desni taster mi{ a.

V i{ estruko kopiranje objekata (kru` nica i dvi je crte)

Pomjeranje objekata na cr te u

**ico-move

Ukoli ko eli te samo pomjerati objekte, bez nji hovog dupli ciranja, to } ete posti} i pozivom instrukcije MOVE.

Kako pomjerati objekte u crte`u

1 Otipkajte M OV E u komandnoj l inij i.

2 Odaberi te objekte koje pomjerate (jednim od ve} poznatih metoda prostim odabirom jednog objekta, windowsi l i crossingizborom u prozoru), {to zavr{avate kao i ranij e pritiskom na tipku Enter(i li na desni taster mi {a).

3 I zaberi te baznu ta~ku.

4 Nakon toga, izborom ta~ke premje{taja defi nirajte vektor pomjeranja ~itav odabrani skup je u odre| enom polo` aju u odnosu nadatu baznu ta~ku i posli je pomjeranja } e zadr` ati i stu pozici ju u odnosu na ta~ku premje{taja. Pri i zboru ove posl jednje konture novepozicij e bi} e odmah prikazane tako da mo`ete vi djeti objekat na novoj pozici ji .

Odabrana bazna ta~ka

Pomjeranje objekata


25/87


Rotacija nacrtanih objekata

* * i co-rotate

Ukoli ko ` eli te da nacrtani objekti imaju druga~ij u orij entacij u u crteù, mo` ete izvr{i ti njihovo rotiranje pozivom naredbeROTATE.

Kako rotir ati objekte

1 Otipkajte ROTATE u komandnoj l inij i.

2 Izvr {i te selekci ju objekta (objekata) koj eg eli te rotirati.

3 Nakon selektovanja objekta odabra} ete ta~ku oko koje elite vr{ iti rotacij u.

4 Poslj ednje {to zadajete u ovom ni zu je ugao rotacije koji mo` ete dati u apsolutnoj v ri jednosti (npr. za 45 stupnjeva) i l i referentno uodnosu na neki poznat ugao (npr. ranij e je ugao bio 22 stupnja, a sada eli te da postane 57 stupnjeva u~inak je j ednak rotacij i za5722=35 stupnjeva).

Rotacija odabranih objekata oko bazne ta~ke

Uklanjanje objekata

* * ico-erase

@eli te li obrisati ne{to { to je nacrtano, dovolj no je pozvati naredbuERASE i potom odabrati objekte koje } ete ukloni ti sa crteà.

Kako ukloniti objekte iz cr teà

1 Otipkajte ERA SE u komandnoj l inij i.

2 Odaberi te objekte koje treba obrisati .

Dok vr{ ite i zbor ti dij elov i crte` a } e biti iscrtani reverzno (nazna~eno) ako se predomislite i ne èli te ipak obrisati poslj ednjeodabrani element, ti pkom U (od undo poni{ ti ) } ete ukloniti taj objekat iz skupa odabranih. Stvarno brisanje nastupa tek pookon~anju selekci je pri tiskom na Enteril i na desni taster mi {a.

Opoziv pr ethodnih naredbi

**ico-redo


26/87


**ico-undo

Opcija U koj a poni { tava posljednju selekcij u postoj i i kao samostalna komanda. K ra}a verzija ove naredbe je samo U ~ime seposti ` e poni{ tavanje u~inka posl jednje i zvedene naredbe. A ko se ipak ponovo odlu~ite da vam je ta naredba bila potrebna,otipka}ete REDO ~ime se zapravo poni {tava posljednj i U , tj. ponovo vra}a crte` u stanje prije izvo| enja naredbe U. Pri tome pazite

da REDO komandu mo` ete aktiv irati samo za efekte koje ste neposredno prije toga poni{ ti li prethodnom naredbom UN DO i li U ako ste me| utim nakon primj ene naredbe U i li UN DO u~inil i j o{ ne{to, REDO vi {e ne} ete mo} i aktiv irati.

Kako opozvati prethodnu naredbu

1 Otipkajte U u komandnoj l ini ji za opoziv posljednje naredbe.

2 Oti pkajte REDO u komandnoj l ini ji za opoziv prethodno izvr{ene naredbe U.

Slo` enij a verzij a poni {tavanja vi {e poslj ednih naredbi se izvodi uz pomo} instrukci je UNDO tipkanjem broja n po pozivu ovekomande omogu} ava poni{ tavanje u~inka poslj ednji h n naredbi. Tako| e upotrebom opcija Begin i Enddozvoljava poni{tavanjeu~inka svih naredbi koje su pozvane izme| u ovih dvi ju ozna~enih sa BEGI N i END . Opcijom M ARK se mo` e obil je` iti va`nanaredba od koje po~inj u instrukci je koje } e mo`da trebati opozvati potom se opcij om BA CK poni{ tavaju sve naredbe po~ev odranij e marki rane. Ipak po~etnik } e naravno naj~e{} e kori stiti samo instrukci ju U, dostupnu i na osnovnoj traci sa alatima koja se

uobi~ajeno nalazi u vrhu ekrana.

Izmjena poli linijaIzmj ena poli li nij a predstavlja posebno slo` eno pitanje. [ ta biste sve mogli poèlj eti da promi jenite kod jedne poli li nij e? Njenudeblj inu tj . {i rinu l ini je crtanja (sje} ate li se lini ja nema deblj inu i ako èli te ne{to naglastiti deblj om li nij om crtanja u tu svrhumorate koristiti poliliniju), zatvoriti je ako je otvorena ili otvoriti ako je zatvorena, spojiti sa nekom drugom polilinijom koja se nanju nadovezuje, promijeniti poloàj nekog njenog vrha (ta~ke koja je formira) ili dodati novi vrh tj. obrisati neki od postoje}ih,tra` it i da ona izgl eda zaoblj enij e, da nema taj ru` ni nazublj eni obli k (ako predstavlj a teren npr.) itd. Sve ovo } ete posti} i naredbomPEDIT kroz njene mnogobrojne opcij e.

Kako modificir ati poli linije

1 Otipkajte PEDI T u komandnoj li niji .2 Pokaìte poliliniju koju èlite promijeniti ovaj put jedini mogu}i efikasan metod selekcije je direktni klik na èljeni objekat.M ogu} je i unos koordinata ta~ke na njoj , {to j e svakako teà vari janta.

3 Ako to nij e poli li nja ve} obi~na li nij a dobi} ete mogu}nost da je pretvori te u poli li nij u. Priti snite slovo Y yes, da potvrdi te da` eli te da li nij a promij eni o sobine. M e| utim ako ste pokazali na kru` nicu il i eli psu, odgovor je da taj objekat ne mo` e biti prihva} en izahtjeva} e se selekci ja novog.

4 Zatim vam se nudi ci jel i spektar opcij a u narednom obliku:

Open/Join/W idth/Edit vertex/Fit/Spli ne/Decurve/L type gen/Undo/eX it :

K ao i kod drugih naredbi A utoCAD a velika slova daju izbor opcij e, a zagrade obli ka < > tzv. default opciju naredbe. koju } eteodabrati ako pritisnete tipku Enter il i k li knete na desni taster mi{ a, ne tipkaju} i ni jedno ponu| eno slovo pri je toga. U ovom slu~aju

to je opcij a eXittj. napu{tanje naredbe.Opcija Open omogu}ava da otvori te ranij e zatvorenu polinij u tako {to } ete ukloniti li nij u koja spaja prvu sa poslj ednjom ta~kom unizu koji formira odabranu poliliniju. Ako je pak polilinija ve} otvorena na istoj poziciji }e stajati opcija Close, {to zna~i datipkanjem slova C (i naravno Enter il i razmaknicu Space) izazivate zatvaranje polilinije i spajanje prve i posljednje ta~ke u nizukoji f ormira polil iniju.

Opcija Join dozvoljava spajanje nadovezuju} ih objekata u jedan pazite, naglasak j e na nadovezuju}ih {to zna~i da se ovamogu}nost mo` e koristiti jedino ako se krajnje ta~ke tih poli li nij a koje ` eli te sastaviti poklapaju. A ko to ni je slu~aj spajanje nijeizvodivo. Pri i zboru opcije morate jedan po jedan pokazati sve segmente koj e eli te uklj u~it i u ovu operacij u. Cil j j e svakako budu} elak{e manipuli ranje j edinstvenim objektom.

Opcija Width (engl. { ir ina il i deblj ina) omogu}ava jednozna~nu promjenu deblj ine li nij e. Nj ome je omogu} eno zadavanje {i rineli nij e iscrtavanja koja } e biti ista na cijeloj polini ji , uniformno na svim segmentima. Potrebno je unijeti numeri~ku vri jednost { iri ne i

u~inak je odmah potom vidl ji v. V a`no j e napomenuti da prim jenom ove opcij e nij e mogu} e podebljati samo jedan segmentpolilinije.


27/87


Izmjena dij ela poli linij e izme| u odabranih vrhovaIzmjenu dijela polilinije omogu}ava opcija Edit vertex. Otipkajte komandu PEDIT i zatim izaberite opciju Editvertex. Nakon togana raspolaganju je naredni niz podopcija:

Next/Previous/Break/Insert/M ove/Regen/Straighten/Tangent/W idth/eX it :

Sa Nexti Previousse pomjerate izme| u postoje} ih vrhova poli li nij e pri ~emu marker u oblik u slova X pokazuje trenutnu pozici ju.Ovo je va`na mogu} nost, jer se sve ostale opci je zapravo odnose na vrh il i segment na kome se trenutno nalazite.

Opcijom Breakvr{ ite preki d poli nij e od trenutne pozici je do naredne izabrane.

A ko pol il ini ju ` eli te jednostavno podij eliti na dva objekta ne vr{ e}i stvarno isjecanje nij ednog segmenta onda }ete odmah pri izboruprve ta~ke pozvati opciju Go, naravno ako to nij e prva il i poslj edna ta~ka jer tada nema drugog objekta. Ako pak zaista elite i sje}idio koji se nalazi i zme| u dva postoje} a vrha, onda } ete nakon pozici oniranja u prvoj ta~ki tog dij ela saN(ext) i l i P(revious) odreditii drugu krajnju ta~ku ponovo saN(ext) i l i P(revious) i potom sa G(o) najzad zavr{ iti ` elj enu operacij u.

Isjecanje dij ela poli li nij e izme| u dva vrha

Insertopcij a dozvol java unos novog vrha koj i } e se nalaziti izme| u trenutne i naredne pozici je vrhova (po redosli jedu defi niranja, ane po nekom nj ihovom sli jedu na crte`u).

Moveomogu} ava pomjeranje pozici je vrha u kome ste trenutno pozicionirani na novi polo` aj, a Regenvr{ i ponovno iscrtavanje (zaslu~aj da je na ekranu ostalo prlj av{ti ne pri prethodnim operacijama).

Straighten} e izvr{ i ti pr etvar anj e luka koj i j e bio segment pol ini je u ravnu l ini ju, dok } eTangent pri kazati tangentni pravac upozicioniranom vrhu.

Najzad Width vam omogu} ava rani je pomenuto podeblj anje samo jednog segmenta poli li nij e to je segment koji sli jeditrenutno odabrani vrh, i kome, kao i kada tek crtate poli li niju, odre| ujete po~etnu i kr ajnju deblji nu li nije.

OpcijaeXit vas vra} a u osnovni izborni k naredbe PED IT.

Nar edne mogu} nosti ove iste nar edbe su :Fi t kojom polilinija dobija glatkiji oblik tako {to se kroz njene vrhove provla~i polinom odgovaraju}eg stupnja koji jeaproksimira.

Spline kojom poli nija tako| e dobij a glatkiji oblik al i ovaj put tako {to se kroz njene vrhove provla~i odgovaraju} i spline

poli nom koji j e aproksimir a (ove dvij e opcij e }e matemati~ari bolj e razumjeti ostali } e se vjerovatno zadovolji ti vi zuelni modabir om izme| u njih),


28/87


Decurve ~ime se poli nija vra} a u nazubljeni oblik i z glatkog koji je dobil a pri mjenom jedne od prethodne dvije opcij e,Ltype gen generisanje punog il i nekompletnog tipa poli li nij e (puna, crtkana, cr tata~ka itd.) da li se prekidi odnose samona segmente il i na poli li nij u kao cjeli nu,

Undo poni{ tavanje u~inka poslj ednje o pcije,

eXit napu{tanje cij ele komande PEDIT i svih njenih opcija kao {to to vri jedi i za sve druge naredbe, i ovu naravnomoète prekinuti pr iti skom na tipkuEsc na tastaturi .

Grips pomo} u pozivanju naredbiPo~etnici u svoji m prv im poku{ajima ~esto ne uspjevaju ta~no da pove` u redosli jed operacij a koje treba izvesti da bi sepostigao èljeni efekat. Jedna od naj~e{} ih gre{aka jeste zapo~inj anje selekcij e objekata prije zahtjeva za unosom nekenaredbe dakle dok se jo{ u komandnom prozoru sa Command: samo o~ekuje naredni unos.

Na sre} u predvi | en je i odabir unaprij ed, pa ~ak i odre| ene modifi kacije i bez poziva bil o kakve naredbe.V jerovatno vam se ve} desil o da ste posve slu~ajno kl iknul i negdje na crteù pri je poziva naredbe, tj . dok se jo{ ukomandnom prozoru o~ekuje va{ upis (Command: ), i ako ste to u~inili nad nekim objektom, on je u svojim vrhovima dobiooznake u obl iku (naj~e{} e plavi h, ako to niste sami predef ini rali ) mali h kvadrati} a, a cij eli obj ekat postaje iscrtan reverzno.

Grips

Odabrani objekat je reverzno iscrtan.

Kako koristi ti gr ipsove

Ako na mjestu gdje ste kli knuli mi{ em nije bil o objekta, onda se formira prozor selekcij e, wi ndows ili crossing, {to ovisi otome u kom }ete pravcu (udesno ili ulijevo) odrediti i narednu zahtjevanu ta~ku. Plavi kvadrati}i koji ozna~avaju takoodabrane entitete se nazivaju grips . Ponovnim kl ikom na bil o koj i od kvadrati} a on ponovo mi jenja boju (u crvenu, osimako to niste predefini rali) i dozvoljava svoje pomjeranje na novi polo` aj vr{ e} i tako izmjenu objekta i bez pozivaodgovaraju} e naredbe. To mo` e istovremeno predstavlj ati i pomj eranje cij elog objekta, ali i njegovo uve}anje il i j ednostavnomodif ikacij u. Osim toga, ako poslij e ovakve selekcij e, dok su grips aktivni , pozovite bil o koju naredbu koja u prvom korakutra` i odgovaraju} i odabir obj ekata crte` a (npr. ERASE za brisanje), ona } e se automatski i zvr{ it i na enti tetima ozna~enim sagrips. Na narednim slikama je prikazana mogu} nost pomjeranja kru` nice pomo} u gripsa u njenom centru, kao i nj enog

uve}anja jedim od gripsa na samoj kru` nici .

Pomjeranje kru`nice pomo}ugripa u njenom centru


29/87


Pove} anje radij usa kru` nice pomo} ugripa na njenom rubu

Kako promijeniti veli~inu i boju gripsa

A kako se zaista mi jenja veli ~ina i boja gripsa? To se izvodi uz pomo} komande DD GRIPS njenim pozivom se otvaraprozor dijaloga (sje}ate se DD j e define dialog, tj . dij alog defi niranja) u kome se mo`ete vizuelno odlu~iti za bojuodabranog gripa (ranije crvena) ili neodabranog gripa (ranije plava), omogu}iti ili ne pojavu gripova ~ak i unutar blokova, te

odrediti veli ~inu kvadrati~a jednog gripa.


30/87

POGLAVLJE 4 Izbor tipa linije, boje, {rafure,slojnice

U ovom poglavl ju } ete saznati kako se sve mo` e defi nirati boja objekta, kako se kori ste isprekidane li nij e za crtanje, kako se dodaje{rafura crteù. Sazna} ete i kako se crte` bol je organizi ra kroz definiranje slojni ca te kako kori govati objekte formiranjem zaobljenja

na dodirnim crtama ili prespajanjem krajeva.

[ ta su to slojnice (layers)Pretpostavi te da je potrebno napravit i nekol ik o crteà koji imaju zajedni~ku osnovu kao {to je razvod elektr i~nih, vodovodnih il iinstalacij a kanali zacij e, sve na istom objektu odnosno tlocrtu, il i da vam identi~an crte` treba jedanput sa vi {e, a drugi put sa manjedetalj a na njemu. Kako dakle na istom crteù naizmj eni~no prikazivati i li ne prikazivati neke objekte, a da ne poseète za nji hovimbrisanjem il i f ormiranjem vi {e razli ~iti h crte a?

Ovo pi tanje vas vodi ka konceptu layera ili sloj nica crteà A utoCADa. Recimo da ste u ve} pomenutom primjeru razli ~iti hinstalacija na istom tlocrtu odlu~ili da svaku grupu crtate na posebnom (ali prozirnom) papiru tako biste dobili jedan papir sacrteòm samog tlocrta, drugi sa crteòm vodovodnih instalacij a, tre} i elektri ~nih i td. Kombi nacij om upotrebe ovih sloj eva koje bistepostavljali jedan na drugi (sjetite se, oni su prozirni) dobili biste razli~ite varijante koje su vam potrebne. Ekvivalent ovakvogrami{ lj anja je layer il i slojnica koji predstavl ja primarno organizaciono sredstvo AutoCA Da. Nj ime posti ` ete grupisanje

inf ormacija po srodnosti , te tako| e omogu} ujete automatsko zadavanje jedinstvene boje il i ti pa li nij e za sve objekte u toj slojni ci,kao i naravno njeno prikazivanje i li priv remeno skri vanje.

U svakom trenutku u kome kreirate neki objekat to radite u nekoj od sloj nica. Ako niste sami defi nirali nove sloj nice (kako to ~initevidje}ete uskoro) to je vj erojatno osnovni l ayer pod imenom 0. Svakom f ormiranom layeru je pridru` ena boja i tip li nij e i broj takoformiranih layera, kao i objekata u svakom od ni jh, j e prakti ~no neograni~en. To zna~i da }e svi objekti , ako to druga~ij e posebno nenaglasite, koje budete crtali u toj sloj nici, bi ti i ste boje i tako| e prikazani j ednakim obli kom l ini je.

I kako najzad pravi te te slojnice i odre| ujete nji hove osobine? U tu svrhu poslu` i} e vam naredba LAYER.

**ico-layers

Kako kreir ati slojnice

1 Otipkajte LA Y ER u komandnoj li niji .

2 Pozivom ove neredbe otvara se uobi~ajeni prozor di jaloga unutar koga, na osnovnoj kartici Layer, mo` ete defi nirati novu slojnicu(New), obrisati postoje} u koju ste prethodno ozna~il i jednim k li kom (Delete), proglasiti ozna~eni layer aktivnim (Currrent) {tozna~i da }e svi naredni objekti koj e } ete tek nacrtati l eàti u njemu, sve dok neki drugi layer ne proglasite aktivnim.

U ovom ni zu sijali ca simbol izi ra prikazanost datog layera ako je uga{ena on ne} e biti vi dlj iv . Palj enje i ponovno ga{enje posti` etenaizmjeni~nim kl ikom na sij alicu. Odmah do nje se nalazi ikona u obli ku sunca i ako kl iknete jednom na nju posta}e snje`napahulj ica.Ona predstavl ja operacij e zamrzavanja i odmrzavanja prikaza jedne sloj nice.


31/87


3 Kli kom na Detailsmo` ete, za prethodno ozna~eni layer, dobiti i dodatne informacije o tome koja boja mu pripada il i tipu l ini je.Istu informaciju imate i grafi ~ki prikazanu u prozoru u kome su redom prikazani postoje} e sloj nice kao i na padaju} em izborniku natraci sa alatima osnovnih osobina objekata. Odaberi te osobinu koju ` eli te promij eniti .

Razlika izme| u skr ivanja i zamrzavanja slojnicePrikazivanje ili ne, odmrzavanje i zamrzavanje? Obadvoje, naravno, daju i li ne prikaz pripadaju} eg layera na ekranu i li izl aznom

mediju (papiru), pa kakva je onda razli ka?Za po~etnika i nema bitnij e razlike. Naime su{t ina djelovanja ovi h opcija je slj ede} a:

opcija prikazivanja il i ne (sijali ca) pri promj eni pr ikaza sadr` aja ekrana tj. uve} anju i l i umanjenju pr ikaza il i pomicanju v idl j ivogdij ela, uvi jek prera~unava elemente svih objekata koj i u toj slojnici le` e, osim { to ih na koncu efektivno ne prikazauje,

opcija zale| ivanja i odmrzavanja (sunce i pahulj ica) pri promjeni ekrana, tj . uve}anju i l i umanjenju pr ikaza, pomicanju v idl j iv ogdij ela, uop} e ne prera~unava elemente objekata koji u toj slojnici le` e, kao da ih i nema u tom trenutku k ao sastavnih dijelovacrte`a.

Razli ka u~inka se dakle ne} e ni primjetiti ako je crte` sam po sebi jednostavan, odnosno ako je broj entiteta u njemu mali. M e| utim,ako je sloj nica ve} uvelik o optere}ena (npr. nekol iko hil jada objekata) onda prvi slu~aj (uga{ena sijal ic a) nudi sporije uve}anje il ipomjeranje vidl j ivog dijela crte` a i znatno br` e ponovno akti vi ranje prikaza slojni ce (paljenje sijali ce), dok druga opcij a (snje`napahulj ica) omogu} uje znatno br` i rad do trenutka odmrzavanja (pretvaranje pahulj ice u sunce) kada nastaje du` i zastoj. Usporenje

il i ubrzanje rada naravno di rektno ovi si o kval i teti va{eg ra~unara.

Kako promij eniti boju koja pr ipada slojnici

1 Kvadrati} koloni Color ukazuje kojom bojom } e biti prikazani elementi slojnice.

1

**layer

2 K l ikom na ovaj kvadrati } otvarate dij elog prozor Select Color u kojem vam je omogu}eno da odaberete novu boju vezanu zaslojnicu.

Kako promij eniti tip linije koji pripada slojnici

Na kraju mo` ete izabrati tekstualni zapis koji defi nira pripadni tip li nij e (u po~etku naj~e{} e Continuous). Klikom na kratki opis ulisti otvara se prozor sli~an onome na kartici Linetypea kojim se dozvoljava promjena tipa linije. Obi~no je taj prozor, izuzevneprekidne Continuousvrste linij e, u po~etku i prazan, ali se uvi jek mo` e obogatiti pozivom opcij e Load. Tada se otvara noviprozor u kome su grafi ~ki prikazani i abecedno poredani standardni ti povi li nij a. Tip l ini je mo` ete i sami defi nirati, ali je to ve}posao za naprednij eg kori snika.


32/87


Formiranje crtkane linijeA ko ste uspje{no obavi li ovaj zadatak sada imate formirane potrebne preklope. No da l i ste zaista zadovolj ni kako su crtkane lini jekoje ih ~ine? Ovo pitanje vas direktno vodi obja{njenju kako se zaista i pravi crtkana linija, linija crtata~ka itd. Po{to je osnovarazmi{ljanja AutoCADovih konstruktora bio vektorski prostor u kome je svaka linija zadata svojom po~etnom i krajnjom ta~kom,temelj em ~ega se ostale ta~ke izme| u nj ih mogu prora~unati , to se naravno ista osnova i u ovom slu~aju koristila.

Kako formirati crtkanu liniju

Dakle crtkanost je u okvi ru jedne lini je (za koju ve} morate znati po~etnu i krajnj u ta~ku, a otuda i nj en pravac) odre| ena du` inompovla~enja li nij e, du` inom prekida li nij a i eventualno pozici jom ta~ke u li nij i obli ka ta~kacrta.

Tako bi npr. crtkana lni ja mogla biti data formulom 2:1 { to bi zna~il o da crti du` ine 2 sli jedi prekid du` ine 1 (nakon ~ega ponovodolazi na red li nij a du` ine 2 pa prekid od 1 itd.), ali i jednad` bom 100:50 u kome slu~aju bi osnova bil a lini ja du` ine 100 i prekiddu` ine 50. Idealno govore} i dakle u oba slu~aja crti slij edi dva puta kra} i prekid, no da li je to i sta crtkanost?

Naravno da nij e ako na primj er povl a~ite lini je u ovim obli cima i to du` ine 30 jedinica, ona bi sadr` avala dakle deset prekida zaprvi primjer ti pa lini je, a nijedan dakle bila bi neprekidna za drugi primj er. Ili ako povla~ite crtu duì ne 600 jedinica ona bi za

drugi slu~aj imala vidl ji va ~etiri prekida, dok bi za prvi prim jer prekidi du` ine 1 prekidi bil i tolik o mali da se ne bi niti primje} ivaliu punom prikazu. Svakako da bi se vidjeli kada biste dovolj no zumirali detalj , il i odredil i veli k razmjer pri kona~nom {tampanju.

To naravno ne zna~i da je potrebno da znate defi nici ju li nij e da biste je primj enil i. A tribut isprekidanosti linij e moète i vi zuelnoodabrati upotrebom naredbe LTSCALE. Ova naredba omogu} ava da za sve tipove linij e iskoristite jedinstven faktor uve} anja koj i} e predstavlj ati mno` itelj osnovne defini cij e tipa. Tako bi u prethodnim pri mjerima zadavanje faktora uve}anja 50 za prvi slu~ajdovelo do pojave istog oblika crtkanosti kao u drugom slu~aju za faktor 1 (2:1 x 50 = 100:50). Dakle pozovite instrukcijuL TSCAL E i zadajte nekol iko puta razli ~ite vrij ednosti, prim je} uju} i promjene u obliku linij a koje ste nacrtali u slojni ci Preklopi.

Razli ~iti skali raju} i f aktori i stog oblika crtkanosti

V idi te kako } ete lako mij enjati boju i tip l ini je svim elementima jednog layera, a ranij e ste instrukcijom CHA NGE nau~il i i kako daiste osobine promi jenite samo jednom od ve} nacrtanih objekata. A kako unaprij ed re} i da ` elite da naredne li nij e trebaju biti ba{takve boje kakvu eli te, ma kom layeru vi kasnij e odlu~ili da pripada?

Povezivanje boje i tipa linije za objekatElemente koje ` eli te naglasiti na crte u obi~no crtate drugom bojom il i posebnim ti pom li nij e i kako ste ve} vi djeli i

A utoCAD pru` a obje ove mogu} nosti. K ako se mij enja boja ili tip l ini je ve} postoje} eg objekta ste saznali u prethodnompoglavl ju, sada je vr i jeme da nau~ite i kako } ete je unapri jed odrediti za budu} e elemente.

Najpri je je potrebno spoznati na~ine na koje boja il i ti p li nij e moè biti vezana za bil o koj i objekat.


33/87


Kako boju ili tip linije budu}ih objekata vezati za objekat

1 Prvi i najva`ni ji na~in j e svakako pripadnost boje tj . tipa samom tom elementu crteà dakle taj stol j e crven i { ta god davi uradite sa nji m (pomj erate ga, rotir ate, premje{tate u drugu slojni cu i sli ~no) on }e takav i ostati .

2 Drugi na~in j e vezivanje boje il i tipa li nij e za sloj nicu i li layer (defi nici ja ByL ayer). To zna~i da ako se ipak odlu~ite da biobjekti u sloj u Elektro trebali bit i plavi a ne ` uti kao do tada, da im svima moète promi jeniti boju istovremeno,

jednostavni m vezivanjem nove boje za odabranu sloj nicu. T ako| e ako se odlu~ite da neki objekat promi jeni layer u komele` i, on } e istovremeno dobiti i novu boju, prema pripadnoj dolaze} e sloj nice.

3 Tre} i na~in j e pripadnost bi lo k oje od ove dvij e osobine bloku kao slo` enom objektu po{to } ete o blokovi ma kasnij e vi{enau~it i ovdje } ete samo saznati da se ta defini cij a obilj eàva sa ByB lock. U dosada{nj em toku rada ste se uglavnomorij entirali na pripadnost boje i tipa li nij e sloj nici (By L ayer) pa je sada vrij eme da se upoznate i sa nji hovom pripadno{} usamom objektu.

Odabir boje narednih objekataSvrhu definiranje boje i tipa linije narednih objekata ispunjavaju naredbe COLOR i LINETYPE. Pozivom prve dobijatemogu} nost da tekstualno odredite boju budu} ih elemenata crteà (red, yellow , green, cyan, blue, magenta, whi te tj. crvena,` uta, zelena, cian, plava, madènta, bijela) i li da zadate broj i zme| u 1 i 255 ~ime vr{i te izbor boje po njenom broju uponu| enoj paleti . Tako pomenute boje upravo nose redne brojeve 1,2,3,4, 5, 6, i 7; ostale boje ozna~ene sa 8255 nemajunaziv.

Odabir tipa linije za cr tanje

**ico-linetype

Naredba LI NET Y PE je predstavlj ena ikonom u traci sa alatima pa je mo` ete pozvati i na taj na~in. Ona vas vodi na karticuLineType koja je bila pristupna i iz naredbe LAYER i koja vam, kako ste ranije vidjeli, dozvoljava izbor jednog od ve}pripremljenih tipova linija ili pro{irivanje te liste nekim novim tipom (opcija Load). Svi tipovi nisu konstantno dostupni ucrteù ve} ih morate u~itavati pri je upotrebe. Razlog za to je {to bi stalno pri sustvo neupotreblj enih obli ka nepotrebnouve}avalo veli~inu datoteke crte` a i optere} avalo program dimenzij ama i gubitkom brzine, {to je svakako trebalo i zbje}i .

Kako izabrati tip linij e za cr tanje

1 Otipkajte LI NETY PE u komandnoj li niji .

2 Odaberite tip l ini je koji } ete u dalj em radu koristiti .

3 Dakle ako ste odabrali da boja bude magenta a tip li nij e, nakon {to ste ga prethodno u~itali i proglasili aktivnim (L oad paCurrent), Acad_iso4w100 koji predstavlj a linij u obli ka ta~kacrta. Nacrtajte sada elipse na pozici jama datim na crteù netrebate pretjerano vodit i ra~una o preciznosti , neka one budu takve da staju u ozna~ene pravougaonik e (sje}ate se kako se


34/87


elipsa crta?). Po nji hovom okon~anju ponovo iz padaju} eg izborni ka za odabir boj e i t ipa li njj e odaberite neprekidni tip(Conti nuous) i neku boju po svom izboru (npr. Cyan).

[ rafir anje objekta

**ico-hatch

Ve} vr ij eme da pri vodite kraj u i ovu vje`bu. Preostalo je jo{ da dodate potrebne {r afure i cil j j e dostignut. Za ovu srhuposlu` i} ete se naredbom_BHATCH. Njen poziv ot vara uobi ~ajeni prozor di jal oga u kome }ete zadati sve potrebneparametre { rafure.

Kako {rafirati objekat

1 Otipkajte _BH A TCH u komandnoj l inij i i li kli knite na ikonu

2 Otvori } e se slj ede} i prozor di jaloga.

**bhatch.jpg

Pattern

Dugme za izbor obli ka {r afure.

Pattern pr operties

Naziv { rafur e i zbor i z padaju} e liste.

Scale skalir aju} i faktor { rafure.

Angle ugao {rafure

Pick points

Selekcij a objekta za {r afir anje pomo}u unutar nje ta~ke

Select objects

Selekcij a objekata za {r afir anje

Attributes

Associati ve zadavanje asocij ativnosti { rafure.

Exploded Razlaganje { rafure na sastavne lini je.

3 Najprije }ete klikom na Pattern ({ema) u panelu PatternTypeodabrati oblik {rafure. Izbor je vi zuelni i naravno vr{ ite ga kl ikomna sli ~icu sa uzorkom u l ij evoj polov ini prozora. Ako v am nijedna od ponu| enih mustri ne odgovara, li stu sa uzorcima akti vi ra}etedugmetom Next. Odaberite u li sti onu pod nazivom A nsi37 te kl ikom na dugme OKpotvrdite izbor.


35/87


**pattern.jpg

4 Odredite zatim granice {rafure u panelu Boundary Hatch kliknite na dugme Pick Points. Ovom metodom se bira zatvorenaoblast ta~kom unutar nje.

5 K li kni te bilo gdje unutar gornjeg od budu} ih { rafiranih pravougaonika i on } e sam biti prepoznat kao budu}a granica.

6 Sada pomo}u Preview Hatchmo` ete pogledati kako bi ta { rafura kona~no izgledala.

7 Ako vam se ~ini odve} gusta ili prerijetka smanjenjem ili pove}anjem skaliraju}eg ~inioca Scalemo` ete promij eniti njenustrukturu (na sli ci j e odabrana vri jednost 2).

6 K ada najzad budete zadovolj ni izgledom, kl ikom na Apply ona postaje sastavni dio crte` a (kao {to naravno Cancel izaziva prekidi neizvr{avanje cijele operacij e).

OznakeAssociated iExploded, ako su odabrane, na paneluAttributes, ozna~avaju da je {rafura pridruèna svojoj granici.Dakl e ako se grani ca izmjeni sa CHANGE i li PEDI T i {r afura } e se automatski modificir ati. [ rafur u moète razlo` iti na

samostalne objekte linije koje je ~ine (opcijaExploded ), u protivnom }e se {rafura pona{ati kao jedinstven entitet kojimoète selektovati j ednim potezom.

Kako definisati granice {rafure

1 Ponovi te jo{ j ednom poziv ove iste naredbe da biste formirali i drugu potrebnu {rafuru otipkajte _BHA TCH u komandnoj l ini ji .

2 Ovaj put } ete granicu odredit k li kom na Select Objects< { to je tehnika koja zahtjeva direktan pokaz svih elemenata koj i okru` uju` eljeno podru~je.

3 Kako ste vi i donji pravougaonik crtali kao poliliniju, tj. jedan objekat, dovoljno je samo jednom kliknuti bilo gdje nad njom (i

potom naravno na desni taster i l i na Enterna tipkovni ci) ~im e se proces selekcije zavr{ ava.

4 Svi ostali atributi (vrsta { rafure, skali raju} i f aktor itd. ) su ostali i sti pa mo` ete najzad saApplydovr{i ti ` elj eni posao.

Od ostalih opcija iz ovog dijalog prozora vrijedi svakako jo{ barem pomenuti onu ozna~enu zaRemove Islands kojom seomogu} ava uklanjanj e otoka unutar figure prepoznate sa Pick Points (npr. kru`nice na sli ci unutarnje kru` nice su ti otoci koji tr eba ukloniti da bi cijelo podru~je ograni~eno vanjskom kru` nicom bil o {r afir ano).


36/87


Kr u`nica koju treba {r afirati

"O toci" koje treba ukloniti


37/87

POGLAVLJE 5 Blokovi, poljaVa{ cil j } e ovaj put bi ti crte` na narednoj sli ci, koji prestavl ja jednostavnu sli ku miksete. Upozna}ete se sa mogu} nostima kreiranjaslo` enih objekata, vi {estrukim kopiranjem jednom naredbom i upotrebom jednostavnih transformacija.

[ ta su doista specif i~nosti ovoga crte a? Sli~nost i li identi~nost pojedinih cjeli na prije svega. Stoga }e ova v je` ba prvenstveno i biti

posve}ena kreiranju vi {estrukih, pravi lno i li nepravi lno raspore| enih, identi~nih i li sli ~nih objekata.


38/87


Kreiranje vi{estruke kopije po zadatoj {emi

**ico-array

Ideja koj a vam je ve} zasigurno pala na pamet jeste da sada ove lini je vi {estruko kopi rate naredbom COPY . Svakako da to mo` eteu~initi, no za ovakav slu~aj su programeri AutoDeska predvidjeli i bolje rje{enje to je naredba ARRAY. Ona omogu}avakopi ranje odabranog skupa objekata po pravougaonoj il i polarnoj shemi. U prvom slu~aju odre| ujete broj kopij a, ugao ispune irotacij u pri k opiranju, a u drugom broj redova i kolona u shemi te rastojanje me| u nji ma.

Kako kr eir ati vi{estruke kopij e po odgovaraju} oj shemi

1 U va{em prvom pri mjeru kreiranja kl izne skale }e biti potrebna pravougaona shema dakl e: tipkajte ARRA Y.

2 Odabirete objekte (dvi je crti ce sa strana pravougaonika, nastale kada ste skrati li polaznu li nij u pomo} u pravouganika).

3 Sa R(ectangular) pri hva} ate opcij u pravougaone sheme.

4 Odre| ujete da }e broj redova (rows) biti 10.

5 Broj kolona (columns) 1.

6 Rastojanje izme| u redova 3.5.

Po okon~anju naredbe (Enter il i kl ik na desni taster mi {a) se formi ra kompletna elj ena skala.

Odabrane crtice koje treba vi{estruko kopirati.

K reirane kopije naredbom A RRAY.

Naravno tu je i pravougaonik samog kl iza~a, dimenzij a npr. 9x3, koj i } ete formirati kao zatvorenu polinij u, negdje u vi sini petemjerne crti ce. A ko vam ne uspije da ga posve simetri~no nacrtate od prve, uvi jek mo` ete zumi rati taj detalj i naredbom MOV E uziskl ju~en il i bol je postavlj en (sa manjim rastojanjem SNA P) postavi ti ` eljenu pozici ju). K ako i njega presij ecaju crtice skale,naredbom TRI M } ete ih skratiti do potrebnog nivoa.

A sada, kada imate jednu kl iznu skalu, isti postupak mo` ete ponovi ti i za formi ranje sve ~etiri kol ik o ih je potrebno.

Kako koristiti prethodno nacrtane objekte uz pomo} komande OFFSET

1 Otipkajte dakle jo{ jednom ARRA Y .

2 Window i l i crossingprozorom odaberite sve elemente skale kao osnovu za kopiranje.

3 Ponovo odaberite opciju R pravougaone sheme.

4 Zadajte da ona sada ima samo j edan red, ~etiri kolone, i rastojanje izm e| u nj ih {esnaest j edinica.

Kreiranje polarne shemeDakle nacrtali ste skale, na redu su roti raju} e tipke za kontrolu. Nj ihova osnova je kru` nica polupre~nika 3.5 koju } ete najpri jenacrtati. Neka je uklj u~en SNA P da biste preciznij e postavil i centar.

Dodajte sada i samo jednu vertikalnu linij u koja }e po} i i z centra kru` nice verti kalno na gore u du`i ni pet jedini ca, isklj u~ite SNA P(sje}ate se, tipkom F9) i pomo} u naredbe BREA K isjecite samo dio te linij e od njenog presjeka sa kru` nicom pa na gore u du`ini od0.20.3 jedinice. Sada su to ve} postale dvi je li nij e pa mo` ete isti postupak ponovi ti i za donju, odsjecaju} i di o od dodira li nij e i


39/87


kru` nice na dolj e u pribl i` no istoj du` ini . Sada } ete jednom operacij om kreirati i sve ostale crtice okomite na kru`ni cu, pomo}u ovejedne postoje} e.

Kako kreirati polarnu OFFSET {emu

1 Pozovite naredbu ARRA Y.

2 Selektujte objekate koje kopi rate (u va{em slu~aju to je ona jedna li nij a ostala izvan kru` nice).

3 Odaberite opciju P(olar).

4 Nakon toga } ete zadati da centar oko koga se polj e kopij a formi ra bude upravo centar kru` nice.

5 Broj kopija u polju, uklj u~uju} i i polaznu linij uorigi nal, u va{em prim jeru je dvanaest.

6 Ugao koj i one treba da popune je 360 stupnjeva.

7 Na kraju sa Y (es) ili N(o) } ete odgovoriti na upit da li treba kopije rotirati pri formi ranju naravno odgovor je Y(es).

Odabrana crti ca koj u treba kopi rati.

Formirane kopij e naredbom ARRA Y .

Dobi li ste sada gotovu osnovu za izradu nove pravougaone sheme dakle jo{ } ete jednom pozvati naredbu A RRA Y i k ao objekte zakopi ranje odabrati ci jelu prethodnu kru` nu skalu. Potom bi rate opcij u R pravougaone sheme sa tri reda (rows) i ~etiri kolone(columns), sa rastojanjem izme| u redova 14, a izme| u kol ona 16 jedini ca.

Kako cr tati slo`ene strukture blokove

1 Izradite najpr ij e, kao i ranije, samo jedan uzorak ovog dij ela crte`a. To je poli li nij a pravouogaonik (PLIN E) formata 12x7,unutar kojeg se nalazi luk (A RC) { to povezuje njegove donje vrhove. Dakl e odredi} ete prvo desni donj i v rh kao po~etnu ta~ku luka,zatim li jevi donji v rh kao krajnju (prij e toga naravno birate opciju Endkoj a omogu} ava zadavanje krajnje ta~ke) nakon }ega imateve} vi zuelni prikaz luka. Ak o vam se kursor pri tome nalazi negdje na vertikalnoj simetrali pravougaonika luk zaista i spaja ove

dvi je ta~ke, pa pribl i` no, pomjeraju} i se po donjem dijelu pomenute (nevidl ji ve) simetrale, odredite pogodan polo` aj luka.

U praovugaonikupoli li nij i dodajte luk koji spaja krajnj e ta~ke donje ivi ce.

2 Na kraju izradite i crti cu skale tako {to }ete iz pozici je sredi{nje ta~ke donje linij e pravougaonika povu} i l ini je uli jevo i nagore, azatim, uz upotrebu naredbe TRI M , odsje} i nj en prvi dio, do presjeka sa lukom.


40/87


Eto, form irali ste jednu mjernu skalu ona se sastoji i z objekta pravougaonika poli li nij e, objekta luka i objekta li nij e, tri razli~itasamostalna objekta. A da li j e mogu}e nekako ih spoji ti u jedan, pa da se sve budu} e izmjene, kopi ranja itd. odnose istovremeno nasve elemente, odabrane samo jednim kl ikom selekci jom? Odgovor je naravno da, jer je AutoCA D predvidio potrebu za slo` enij omstrukturom objekata, koju j e nazvao blok.

[ ta je to blokBl ok predstavlj a slo` enu strukturu skupa objekata me| usobno udru` enih u defini cij i bloka. Blok se nakon formiranja mo` e unij eti,uve} ati i li umanji ti te rotirati u samom crte` u. Tako| e blok se uvij ek moè razlo` iti na svoje komponente, modifi cirati i redefi nirati,~ime se posti` e aùri ranje njegovih instanci (pojava) u crteù. Blokove mo` ete kori stiti za:

izgradnju standardne bibl ioteke ~esto potrebnih simbol a, komponenti i l i di jelova umjesto da i h svaki put kreirate mo` ete ihneograni~en broj puta unosi ti u crteè

revi zi ju ve} formi ranih cr teà unosom, relociranjem i l i kopiranjem blokov a, te naro~ito nj ihovim redefini ranjem

u{ tedu prostora koj i datoteka zauzima na disku, jer sve instance bloka se odnosu na istu referencu

Defi nici je bloka mogu biti i ugnje`dene, {to zna~i da dio komponenta bloka mo` e biti i drugi blok, i zuzev naravno {to blok ne smij ebiti dio samog sebe, tj. definici j a bloka se ne smije referencirati na istu tu defi nici ju. Boj a i ti p linij e komponenti mogu bitipridru` eni bloku (sje} ate se defi nicij a boje i tipa li nije BY BL OCK ), ~ime se posti` e njihova invarij antnost bez obzira u kome selayeru oni efektivno insertuj u.

A ko me| utim komponente bloka imaju boju i tip l ini je odre| en po pripadnosti layeru, situacija postaje znatno slo` enij a. Tada oni

komponentni objekti koji su nacrtani u layeru 0 (jedini "default" layer) se smje{taju u akti vni layer u trenutku unosa i pri maju boju itip linije upravo tog layera. Naprotiv svi drugi komponenentni objekti iz bloka prilikom unosa ostaju upravo u polaznim slojnicamai zadr` avaju nj ihove osobine.

Prava zbrka za relativnog po~etnika, pa zapravo za sada upamti te da je najlogi~nije da ako ` elite istu boju i t ip l ini je za cijeli blok ,da } ete naglasiti nji hovu pripadnost bloku, a ako pak imate potrebu za objekti ma razli ~it ih boja i obl ik a li nij e u bloku, da je teosobine najl ak{ e pridruì ti samim objektima.

Kako formirati blok

Najzad je vrij eme da i v i k reirate svoj prvi blok. Dakle:

1 Pozovi te naredbuBLOCK .2 Najprije mu odredite ime (npr. B1 va`no j e samo da je u pitanju j edna ri je~, bez razmaka).

3 Zatim } ete odrediti (kl ik om na li jevi taster mi{ a je najl ak{e) ta~ku unosa, tj . ta~ku za koju } e se vezati kasnij e uno{enje instanciovog bloka neka je to donji li jevi ugao va{e skale.

4 Najzad odaberite objekte koj i } e ga ~ini ti : nacrtani pravougaonik , luk i crt icu

Nakon kl ik a na desni taster mi {a il i Enterna tipkovnici , kada ste zavr{ il i izvo| enje ove naredbe svi odabrani objekti NESTA JU (sveje u redu, ne pla{i te se!) sa ekrana i smje{taju se u internu bazu blok ova.

Savjet

**ico-bmake

Za one koj i su vi {e navi kl i na unos ovih podataka kroz dij alog prozor ova verzij a AutoCA Da nudi i naredbu BMAKE. Njenimpozivom se otvara uobi~ajeni prozor dij aloga gdje su data polja u koj ima moète unij eti ime bloka, koordinate ta~ke unosa, izv r{ it iselekci ju objekata koji } e mu pripadati, pa ~ak i prona}i ranije formirane blokove radi nj ihove redefi nici je. Ovdje je va`no inapomenuti da defi nicij a bloka pripada samom crteù tj . njegovoj datoteci i ona nij e vidl ji va (pa dakle nij e izvodlj ivo ni nj enouno{enje) i z drugih crteà.


41/87


Block name

Polj e za unos naziv a bloka.

X, Y, Z

K oordinate ta~ke unosa.

Select Point

Dugme za odabir ta~ke unosa mi{em.

Select objects

Dugme za selekci ju objekata koji } e pripadati bloku.

L ist block names

Dugme za prikaz li ste ve} postoje} ih blokova.

Unos bloka u crte`Dobro, bl ok i mate, na crte u ga nigdje nema, {ta je onda sljede} i korak? Unos bloka u crte` naravno! Sljede} a naredba sa koj om} ete se upoznati je INSERT i nj ena je namjena kreiranje instanci ve} formiranih blokova svaki put kada unosite blok u crte`, v izapravo k reirate jednu njegovu i nstancu. Pril ikom i zvo| enja je potrebno specif ici rati baznu ta~ku (tj . pozicij u na kojoj } e se na} ipril ikom defi niranja bloka odre| ena bazna osnovna ta~ka), faktore skali ranja (uve}anja il i umanjenja) i to eventulno i razli~ite pox i y osi, ~ime se proizvodi di storzij a polaznog skupa objekata, kao i ugao rotacije te instance. Razli ~iti primj eri ovih faktora i uglasu dati na sli ci.

**blok-razl-skale.jpg

Unositi se mo` e i cij eli crte`, a ne samo defi nirani bl ok, i tada se on u osnovi tretira kao i svaki drugi blok . Razli ka je samo u tome{ to se naknadne izmjene na polaznom crte`u ne}e automatski refl ekti rati i na na novi u koj i j e on unesen, kao {to se to desi k adaredef ini rate blok unutar va{eg crte a. Tako| e treba znati da na upi t o imenu blok a koj i t reba unijeti tada morate dati puno im edatoteke sa njenom stazom do fol dera npr. C:\Acad\vjezba.dwg.

Kako blok unijeti u cr te` preko komandne linij eIzvjesnu kombinaciju naredbi ARRAY i INSERT ~ini MINSERT . Njenim izvo| enjem se tako| e zadaje ime bloka, pozici ja bazneta~ke, faktori skali ranja po x, y osi i ugao rotacije, ali potom slj ede i pitanja o broju redova (rows) i kolona (columns) te rastojanji mame| u njima kako bi se dati bl ok unosio po pravougaonoj shemi, kao u naredbi A RRA Y .


42/87


Pa umetnite najzad va{ blok pod nazivom B1.

1 Otipkajte M IN SERT (jer vam trebaju ~etiri instance ravnomjernog rasporeda).

2 Odredite kl ikom pribl i` nu pozicij u na crte`u gdje se treba nalaziti mjerna skala.

3 Zadajte faktore skali ranja da budu jedini ce.

4 Odredite da je ugao rotaci je 0.

5 Zatim } ete re}i da je broj redova u shemi 1.

6 Broj k olona 4.

7 Rastojanje izme| u nji h 16 jedinica.

Kako u cr te` unijeti blok preko dijalog prozora

**ico-insert.jpg

I ovo je stara naredba A utoCA Da koja je za Window s okru` enje dopunjena ekvivalentnom naredbom DDINSERT . U ovomslu~aju } e se otvoriti di jalog prozor u kome mo` ete unijeti i li birati (kl ikom na Block i l i File) ime bloka ili datoteke koju ` eli teunositi , otipkati il i na ekranu odrediti (ovi sno o tome da li je odabrana opcij aSpecify Par ameters on Screen) koordinate bazne ta~ke,faktore skali ranja po x, y i z osi, te ugao rotacije. Postoj i i opcij a da se ve} pri l ik om unosa blok razlo` i na sastavne komponente(explode), o ~emu } e ubrzo biti vi {e ri je~i.

**ddinsert.jpg

Block

Dugm e za izbor bloka koji ` eli te unij eti u crte`

File

Dugme za izbor datoteke koju el

autocad 2002 2 d kratke upute arhitekti

Documents