baština hrvatske

17
Baština Dalmacije Kolonije 1. Na kojem otoku i kada je osnovana prva grčka kolonija, centar kolonizacije istočne obale Jadrana, tko je osnovao, navedi grčki naziv te kolonije i navedite još nekoliko grčkih kolonija na Jadranu. Došli su iz Sirakuze na Siciliji i osnovali glavnu koloniju na Jadranu na Jadranu na otoku Visu. Osnovao ju je Dionizije 389 g.p.n.e. Zvala se Issa. Ostale kolinije su Tragurium, Salona, Epetion, Pharos, Korkyra. 2. Koja plemena su kontrolirala teritorij istočne obale Jadrana u vremenima prije dolaska Grka i Rimljana na ovaj prostor, kako se zvalo pleme na teritoriju između rijeke Krke i Cetine, koje je pleme vladalo na teritoriju zapadno od rijeke Krke do Istre? Ilirska plemena (Liburni, Histri, Delmati, Japodi, Ardijejci). 1000 g.p.k. na području Dalmacije žive Ilirska plemena. Srednja Dalmacija – Delmati, od Krke do Cetine pa dalje duboko u zaleđe, a uporište im je bilo Delminium (Duvanjsko polje). Od Cetine do Neretve Ardijejci. Zapadno od Krke do rijeke Raše u Istri Liburni. U Istri Histri. Salona 3. Nabrojite arheološke lokalitete unutar zidina Salone i opišite jedan. Unutar se nalazi amfiteatar, teatar, Porta Caesarea, pet mostova, eposkopalni centar. Porta Caesarea su najstarija, velika gradska vrata i relativno su dobro sačuvana. U sredini je prolaz za kola čiji se tragovi i danas mogu vidjeti, a sa strane prolazi za pješake. S istočne strane vrata utvrđena dvjema osmerokutnim kulama, iz Augustova vremena, opažaju se ostaci vodovoda. Put koji je kroz vrata vodio van grada, nakon stotinjak metara prolazio je preko ''pet mostova'', kako se danas nazivaju ostaci lukova, pa dalje na istok. Salonitanski amfiteatar smješten je u sjeverozapadnom kutu antičke Salone. Građevina je elipsoidnog oblika, dimenzija

Upload: marija-mise

Post on 22-Sep-2015

77 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Batina DalmacijeKolonije1. Na kojem otoku i kada je osnovana prva grka kolonija, centar kolonizacije istone obale Jadrana, tko je osnovao, navedi grki naziv te kolonije i navedite jo nekoliko grkih kolonija na Jadranu. Doli su iz Sirakuze na Siciliji i osnovali glavnu koloniju na Jadranu na Jadranu na otoku Visu. Osnovao ju je Dionizije 389 g.p.n.e. Zvala se Issa. Ostale kolinije su Tragurium, Salona, Epetion, Pharos, Korkyra.2. Koja plemena su kontrolirala teritorij istone obale Jadrana u vremenima prije dolaska Grka i Rimljana na ovaj prostor, kako se zvalo pleme na teritoriju izmeu rijeke Krke i Cetine, koje je pleme vladalo na teritoriju zapadno od rijeke Krke do Istre? Ilirska plemena (Liburni, Histri, Delmati, Japodi, Ardijejci). 1000 g.p.k. na podruju Dalmacije ive Ilirska plemena. Srednja Dalmacija Delmati, od Krke do Cetine pa dalje duboko u zalee, a uporite im je bilo Delminium (Duvanjsko polje). Od Cetine do Neretve Ardijejci. Zapadno od Krke do rijeke Rae u Istri Liburni. U Istri Histri.

Salona3. Nabrojite arheoloke lokalitete unutar zidina Salone i opiite jedan. Unutar se nalazi amfiteatar, teatar, Porta Caesarea, pet mostova, eposkopalni centar. Porta Caesarea su najstarija, velika gradska vrata i relativno su dobro sauvana. U sredini je prolaz za kola iji se tragovi i danas mogu vidjeti, a sa strane prolazi za pjeake. S istone strane vrata utvrena dvjema osmerokutnim kulama, iz Augustova vremena, opaaju se ostaci vodovoda. Put koji je kroz vrata vodio van grada, nakon stotinjak metara prolazio je preko ''pet mostova'', kako se danas nazivaju ostaci lukova, pa dalje na istok. Salonitanskiamfiteatarsmjeten je u sjeverozapadnom kutu antike Salone. Graevina jeelipsoidnogoblika, dimenzija 125x100 metara, a samaarenau kojoj su se odravale borbegladijatora, 65x40 metara. Vanjski plat amfiteatra nosili su masivnipiloni ukraeni polu-stupovima. S june strane imao je tri kata, a sa sjeverne samo jedan, jer je gledalite naslonjeno na obranak breuljka. Gledalite je moglo primiti oko 17.000-18.000 gledatelja, a bilo je razdijeljeno u tri pojasa, od kojih su donja dva bila predviena za sjedenje, a trei za stajanje. Komunikacijski prolazi u gledalitu bili su rijeeni sustavom radijalnih i koncentrinih prolaza i stepenita. Najvii je pojas u Dioklecijanovo vrijeme natkriventrijemom. Na junoj strani gledalita bila je smjetena poasna loa za namjesnika provincije, a na sjevernoj strani loa namijenjena gradskimmagistratima. Borci su ulazili u arenu kroz glavne ulaze (porta pompae), na istonoj i zapadnoj strani. Uz te ulaze nalazili su se i kavezi zazvijeri(carceses). U sreditu arene bio je otvor podzemnog hodnika (porta Libitinae) koji je sluio za odnoenje ranjenih i mrtvih gladijatora, a izgraen je krajem3. stoljea. Unutar supstrukcija junog gledalita nalazile su se dvije nadsvoene prostorije u kojima su gladijatori tovali kult boice osvete i sudbine,Nemeze. Ukransko dobate su prostorije posveene u memorijalnekapelesalonitanskih muenika.Istraiva Frane Buli i arheolog Ejnar Dyggve.4. Koja su tri velika groblja izvan zidina Salone, na kojem je bio pokopan Dujam, a na kojem Anastazije? Kaplju, Marusinac (sv.Anastazije) i Manastirine (sv.Dujam).5. Tko je i zato proglasio Salonu glavnim gradom rimske provincije Dalmacije? Issa je prije bila centar, ali je stala na stranu Pompeja. Za vrijeme graanskog rata izmeu Cezara i Pompeja 48. pr. Kr., Salona je stala na Cezarovu stranu i tada se, kao znak zahvale, uzdie na rang kolonije - Colonia Martia Iulia Salonae. Pa je i tada postala sredite cijele provincije sve do pada u 7. st. 6. Koji su najznaajniji arheoloki lokaliteti i objekti u Saloni iz ranokranskog perioda? Najznaajniji ranokranski kompleks na istonoj obali Jadrana je podignut ba u Saloni. Lokacija kompleksa dvije bazilike s krstionicom je daleko od centra grada i foruma, vee se za mjesto gdje su se tajno okupljali prvi krani, Krstionica je u tlocrtu oktogon i nije teko pretpostaviti da je uzor bio monumentalni mauzolej u Dioklecijanovoj palai. Basilica urbana je bila dimenzijama najvea bazilika u Dalmaciji. Trobrodna bazilika je sauvana malo iznad razine tlocrta, kao i susjedna krina bazilika.

Split7. Kada je vladao car Dioklecijan, koje su tri najznaajnije injenice po kojima povijest pamti cara i kako se zvao politiki model kojeg je on uspostavio? Od 284. Do 305.g. (21 godina vladavine). Tri injenice: prvi je podijelio carstvo na Istoni i Zapadni dio, uveo je tetrarhiju, prvi je i zadnji rimski car koji je svojevoljno abdicirao, izgradnja palae, ekonomske reforme s ediktom o cijenama. Tetrarhija je bila pokuaj osiguravanja mirne tranzicije vlasti.8. Kada je graena Dioklecijanova palaa u Splitu, koje su njene dimenzije i nabrojite najvanije objekte i hramove unutar palae? Graena je od 295. Do 305.g. Dimenzije su joj 180x215m. Tip graevine je castrum (rimski vojni logor, utvrda) i raskona rimska vila. Arhitekti su Zotikos i Filotas.Venerin hram sjeverozapadni dio peristila, dananja palaa Grisogono CipciJupiterov hram pravokutna tlocrta, sluio slavljenju Jupiterova kulta. Lei na povienom podiju. Ispred hrama stajao je trijem na est stupova. Reljefni prikazi na portalu , kao i kasetirani bavasti svod utjecali su na ranorenesansnu arhitekturu Andrije Aleija u Trogiru. transformacija u Krstionicu dogaa se u kasno antiko doba. Pred njim je kripta posveena sv Tomi. U njemu je poetkom 13. st. Postavljen krsni zdenac sastavljen od pluteja oltarne pregrade (11. st.), izvorno iz katedrale. Na jednoj od ploa nalazi se prikaz hrvatskog kralja (Petar Kreimir IV ili Zvonimir), najraniji prikaz jednog europskog kralja u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi. U krstionici danas dominira secesijska skulptura sv. Ivana Krstitelja, po kojoj hram nosi ime nakon transformacije, djelo Ivana Metrovia. Krstionica se otvara jednom godinje, 24. lipnja na dan sv. Ivana Krstitelja. Pred samim ulazom u hram nalazi se jedna od dvanaest sfingi dopremljenih iz Egipta po naredbi cara DioklecijanaKibelin hram- jugozapadni ugao Peristila, danas palaa Skoibui LukarisMuzolej monumentalna graevina obrubljena trijemom ( peripter ), izvana oktogonalna, iznutra krina tlocrta s kupolom nad dva reda stupova i vijenac. Unutranjost krasi osam korintskih stupova od crvenog granita nad kojima je smjeteno jo osam manjih.Na vijencu izmeu stupova nalaze se reljefni prikazi lova, maske i ljudske glave. Najvanija su dva ljudska lika za koje se vjeruje da su prikazi cara Dioklecijana i njegove ene Priske.Kupola mauzoleja zidana je od opeka slaganih u obliku lepeza.U sreditu se nalazio Dioklecijanov sarkofag nainjen od crvenog vulkanskog kamena-porfira. Pretpostavlja se da je sarkofag nasilno razbijen, a u dvoritu Arheolokog muzeja u Splitu pronaeni su ulomci koji bi mu moda mogli odgovarati.Krani su mauzolej pretvorili u crkvu, a kasnije postaje katedrala posveena sv. Mariji.Od ranog srednjeg vijeka sve ee se naziva imenom sv. Dujma, solinskog muenika i zatitnika Splita.Unutranjost je zadobila izgled sakralnog prostora i vremenom se mijenjala.Peristil koristi se za vanija dogaanja u palai i prostraciju, otvoreni prostor uokviren s istone i zapadne strane stupovljem ( porfilni porfir crveni vulkanski kamen) stupovi iz Egipta, granitnim i mramornim ) s lukovima, korintskim kapitelima i vijencima. Sfinga, mitska gospoa stara 3500 godina, iz vremena faraona Tuthmosisa III. (1479.1425. prije Krista), nainjena od crnoga granita, koja u rukama dri posudu za prinose rtvovanja. Na vrhu Protirona uzdignuti prostor pred Vestibulom careva stana s kojeg se car obraao- (nosi oblik sirijskoga luka, trokutni zabat ) nedostaje moda najljepi komad peristilske plastike bronana kvadriga, etveroprena koijasunanogboga Apolona.Vestibul izvana etvrtasta, iznutra kruna tlocrta, ralanjen polukrunim niama u kojima su izvorno stajali kipovi, bavasti svod. Vestibul je bio ulazna dvorana u Dioklecijanov stan. To je prostor za odabrane graane, prvenstveno veleposlanike. Vestibul je kruni prostor sa zaobljenim stropom, a svojom visinom i impresivnou imao je ulogu pripremiti posjetitelje na susret s onim koji je iznad njih, s vladarom. Izvana je nalik velikoj kocki, a unutra ima krunu dvoranu, koja je bila ureena mramornim ploama. Na vrhu se nalazila kupola s mozaikom, a u niama su bile skulpture.9. Tko je zasluan za kristijanizaciju Dioklecijanove palae i promjenu funkcije mauzoleja i Jupiterova hrama i navedite njihove sadanje funkcije. Kome je posveena crkva nad sjevernim ulazom u palau? Kako su ubijeni salonitanski muenici? Kristijanizaciju je predvodio Ivan Revenjanin. Mauzolej je postao kranska crkva i kasnije splitska katedrala (crkva sv. Marije i katedrala sv. Duje). Jupiterov hram postaje krstionica. Sv Dujam iz Antinahije je pao kao rtva Dioklecijanovih progona 10.travnja 304.g. i pogubljen je dekapitacijom u amfiteatru. Sv. Anastazije je bio utopljen u rijeci Jadro. Nad sjevernim ulazom (Zlatnim vratima) je mala crkvica sv. Martina, a nad zapadnim (eljeznim) sv. Teodor.10. Kojem tipu graevine pripada Dioklecijanova palaa? Castrum rimski vojni logor, utvrda. I raskona rimska vila.11. Detaljno opiite dananji trg Peristil i splitsku katedralu. Peristil. Nalazio se na glavnomkardinu(cardo), nekadanje Dioklecijanove palae i u sjevernom se dijelu kriao s njenim glavnim dekumanom(decumanus). S bonih strana je omeen s dva reda stupova ukorintskom stilupovezanih meusobno lukovima. Bone strane proelja su bile ukraene dvjemasfingamaod kojih se jedna i dan-danas nalazi na trgu gotovo savreno ouvana. Proelje trga je podijeljeno u dva dijela: gornji vodi uVestibul, a donji stepenicama u velianstvenepodrume palae. Protiron, koji se nalazio s june strane takoer je doprinosio vanosti Peristila, jer se sa njega car Dioklecijan obraao stanovnicima drugog dijela palae. Takoer, spajao je, zapravo odvajao, sjeverni dio palae za sluge, vojsku... te juni dio gdje je boravio car. S njegove su se zapadne strane nalazili krstionica (Jupiterov hram), teVeneriniKibelinhram, te sa zapadne strane veliki hram, dananja katedrala. Koristi se kao prostor za glavna dogaanja uPalaite zbog svoje odline akustikeesto slui kao prirodna pozornica i scena za mnoge glazbeno-scenske spektakle. Od njih je najpoznatija tradicionalna izvedbaVerdijeveAideza vrijeme Splitskog ljeta. Carski mauzolej su pretvorili u kransku crkvu, uklonili poganske idole i sarkofag u kome je car poivao. Iz sruenih bazilika u Saloni, prenijete su kosti svetih muenika koje je Dioklecijan dao pogubiti:Dujma, prvog biskupa Salone, iAnastazija, radnika, koje su pohranili u carev mauzolej posveen za metropolitsku crkvu. Splitska katedrala poznata je po drvenim vratima koje je izradio domai majstorAndrija Buvina1214.godine, izrezbarivi u orahovini 28 prizora Isusova ivota. Odlino su ouvana, osim najdonjih dijelova oteenih nogama prolaznika Zvonik je vjerojatno izgraen u13. stoljeu. Graevina je izvana oktogonalnog oblika i imala je natkrivaniperiptersa dvadeset i etiri mramorna stupa skorintskimkapitelima. Portal katedrale je, takoer,antikogporijekla. Nabaroknojkamenoj ploi s tijarom na vrhu istaknut je metropolitanski iprimacijalnistatus crkve koji je nadbiskupija imala dopapinske buleLocum Beati Petri1828.godine. Na vrhu portala smjeten je malisarkofagu kojem su sahranjeni ostaci Katarine i Margarite, keri kraljaBele IV., koje su umrle uKlisuu vrijemetatarskenajezde sredinom 13. Stoljea. Katedrala je iznutra okruglog oblika, nadsvoena kupolom s etvrtastim i polukrunimniama, u kojima su neko stajali kipovibogovai careva. Unutranji prostor okruuje osamgranitnihstupova postavljenih na bazi od bijelog kamena, s korintskim kapitelima. Nad bogato ukraenim kapitelima nalazi se vijenac koji ini bazu za drugi red porfirnih stupova. Iznad drugih kapitela nalazi se manji vijenac tefrizs likovima genija,MerkuraPsyhopomposate medaljoni s likovima cara Dioklecijana i njegove ene, carice Priske. Po ulazu u katedralu, s lijeve strane, nalazi se esterostranapropovjedaonica(ambon) nastala 1257. godine darom kneginje Kolafise, udovice splitskog kneza Ivana Frankopana. Izradio ju je majstor Mavro od skupocjenoga crvenog i zelenog porfira koji potjeu vjerojatno od unitenog carskog sarkofaga. Propovjedaonica je podignuta na estmramornihstupova koji zavravaju raznolikim kapitelima od domaeg kamena. U15. stoljeuizgraena su dva kamena oltara saciborijimakoji su smjeteni u niama mauzoleja s lijeve i desne strane glavnog oltara. Desni oltar posveen glavnom gradskom patronu svetom Dujmu dao je podii1427.talijanskimajstorBonino da Milano, a oblikovan je kao sarkofag s leeim likom svetog Dujma u ornatu, koji je glavu poloio na aureoli iznad ukraena jastuka, dok nad njom trianelapodravaju nabranu tkaninu poput atora. Unutarnji diobaldahinaciborija oslikali su freskama kasnogotikog stila splitski slikarDujam VukoviiIvan Petrov iz Milana.1429.godine. U drugoj polovici18. stoljea, podignut je novi oltar svetog Dujma pa je ovaj tada posveensvetom Josipu. Godine1958., tijekom restauratorskih radova, uklonjen jebarokniantependiji otkriven antiki sarkofag s likom Dobrog pastira (Pastor Bonus). Na sarkofagu nalazi se oltarna menza s natpisom u ritmiziranim stihovima koja datira iz sredine 13. stoljea. Lijevi oltar, posveen gradskom su zatitnikusvetom Anastaziju, djelo je umjetnikaJurja Dalmatincakoji ga je izradio1448.godine, takoer u obliku sarkofaga sgisantom. Na antependiju oltara nalazi se lijep i realistian reljef s prikazomKristovabievanja, izraen po uzoru naDonatellovcrte. U sjevernoj nii katedrale smjeten je novi oltar sv. Dujma, rad mletakog kiparaGiovannija Marije Morlaitera(1699.-1781.) iz1767.u koji su1770.godine prenesene sveeve moi. Na antependiju oltara nalazi se reljefni prikaz dekapitacije svetog Dujma izraen u stilurokokoa. Nad oltarom nalazi se ciklus slika s prizorima iz ivota Djevice Marije, rad mletakog slikaraflamanskogpodrijetla, Pietera de Costera (o. 1615. - 1702.). Glavni oltar splitske katedrale izgraen je izmeu 1685. i 1689. godine. Iznad oltara nalazi se rezbareni kasetirani svod sa uljanim sliicama euharistijske tematike, djelo rapskog umjetnikaMatije Ponzonija(1583.- o. 1670.) izraeno po narudbinadbiskupaSforze Ponzonija, umjetnikova brata. Kor je dograen poetkom17. stoljeana inicijativu splitskog nadbiskupaMarkantuna de Dominisa(1560.-1624.) tako to je sruen istoni dio zida mauzoleja. Time je naruen peripter, ali je znatno proirena katedrala. U koru se nalaze umjetniki vrijedne drvene korske klupe i nadbiskupski tron, te est velikih uljanih slika iz ciklusa ivota svetog Dujma, rad slikara Pietra Ferarija te drveno raspelo iz druge polovice14. stoljeau obliku grkog slova Y. Zvonik katedrale sv. Dujma je jedan od najoriginalnijih crkvenih zvonika najadranskoj obali. Gradnja zvonika zapoela je sredinom 13. stoljea i trajala je negdje do sredine16. stoljea. Zbog iznimno dugog perioda gradnje, kombinacija je romanikog i gotikog graditeljstva, no oba stila su u izvrsnom suglasju. U dekorativnim elementima perevladava romaniki stil, a izvedba arhitektonske prozranosti pripada gotikom stilu gradnje. Zvonik je osebujno graditeljsko djelo, specifino po svojoj vitkosti i transparentnosti, po stepenastom suavanju prema vrhu i uklopljenosti u antiko graditeljsko okruenje, jer uporabom vijenaca i kapitela, u formatu otvora i lukova, korespondira sarkadamaPeristila i trabeacijom periptera mauzoleja. Nisu poznati prvotni projektant i graditelj splitskog zvonika, no zna se da je u 15. stoljeu izvjesni Nikola Tvrdoje upravljao nastavkom gradnje. Donatori izgradnje monumentalnog zvonika, osim graana Splita, vjerojatno su ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. i njegova ena kraljica Marija te knez Ivan Frankopan i ena mu Kolafisa. Zvonik je temeljito i radikalno restauriran u razdoblju izmeu1890.i1908.godine. Posljednji kat s naznakamarenesansnog stilau potpunosti je izmijenjen kako bi bio u stilskom suglasju s ostalim katovima zvonika. Brojne antikespolijei skulpture s prikazi magrifona,lavova,sfingai ljudi uklonjene su. Pojedini ulomci starog zvonika uvaju se uMuzeju grada Splitaili su ugraeni u zgradu Tusculuma u Saloni. Ispodmauzolejasmjetena je kripta posveenasv. Luciji, djevici i kranskoj muenici. U katedralnoj riznici, smjetenoj iznad sakristije, uva seEvanelistar sv. Dujmaiz druge polovice6. stoljea, najstariji rukopis pisan napergamenisauvan na tluHrvatske. Meu vrijednostima riznice nalaze se dragocjeni arhivski dokumenti,srednjovjekovnikodeksi (Historia Salonitana), brojni relikvijari, srebrna pala s oltara sv. Dujma iz prve polovice14. stoljea, misno ruho i posue te udotvornaikonaGospe od zvonikaprenesena iz crkvice iznad eljeznih vrata.12. Tko su autori dva glavna oltara u splitskoj katedrali, tko je autor vratnica, to je prikazano na njima, kada su postavljene i u kojem stilu su izgraene? Splitska katedrala poznata je po drvenim vratima koje je izradio domai majstorAndrija Buvina1214.godine, izrezbarivi u orahovini 28 prizora Isusova ivota. Odlino su ouvana, osim donjih dijelova oteenih nogama prolaznika. U zrelom romanikom stilu. Postavljene su na dan sv. Jurja 23.travnja 1214.g. Desni oltar posveen glavnom gradskom patronu svetom Dujmu dao je podii1427.talijanskimajstorBonino da Milano, a oblikovan je kao sarkofag s leeim likom svetog Dujma u ornatu, koji je glavu poloio na aureoli iznad ukraena jastuka, dok nad njom trianelapodravaju nabranu tkaninu poput atora. Unutarnji diobaldahinaciborija oslikali su freskama kasnogotikog stila splitski slikarDujam VukoviiIvan Petrov iz Milana.1429.godine. U sjevernoj nii katedrale smjeten je novi oltar sv. Dujma, rad mletakog kiparaGiovannija Marije Morlaitera(1699.-1781.) iz1767.u koji su1770.godine prenesene sveeve moi. Na antependiju oltara nalazi se reljefni prikaz dekapitacije svetog Dujma izraen u stilurokokoa. Nad oltarom nalazi se ciklus slika s prizorima iz ivota Djevice Marije, rad mletakog slikaraflamanskogpodrijetla, Pietera de Costera (o. 1615. - 1702.). Glavni oltar splitske katedrale izgraen je izmeu 1685. i 1689. godine. Iznad oltara nalazi se rezbareni kasetirani svod sa uljanim sliicama euharistijske tematike, djelo rapskog umjetnikaMatije Ponzonija(1583.- o. 1670.) izraeno po narudbinadbiskupaSforze Ponzonija, umjetnikova brata.Desni boni oltar - posveen sv.Dujmu- Bonino iz Milana u 15. st.Neto kasnije nastao je lijevi boni oltar sv. Staa, djelo Jurja Dalmatinca.13. to je u Splitu izgraeno u baroknom stilu? Baroknim bedemima u Splitu. Palae: Milesi, Cipci, Skoibui-Lukaris i Cindro. Palaa Tartaglia nastala je u doba kasne renesanse i ranog baroka.14. Nabrojite 5 predromanikih sakralnih objekata u Splitu i opiite detaljno predromaniki sakralni objekat. Sv. Martina ( Zlatna vrata ), Sv. Teodor/Gospe od zvonika s prvim predromanikim zvonikom u Splitu (eljezna vrata), nad istonim vratima bila je crkva sv. Apolinara,Sv. Mikula u Velom Varou, Sv. Trojica na Poljudu, Sv. Eufemija (poruena), Sv. Juraj (punta Marjana) i Sv. Nikola (na Marjanu). Crkvica svetog Martina u Splituje mala crkva smjetena uz sjeverno proeljeDioklecijanove palae, na mjestu straarskih prostora, povieZlatnih vrata(Porta aurea). U taj prostor uklopljena je ve u5.-6. stoljeu, a posveena jesvetom Martinu, zatitniku vojnika, krojaa i suknara. Na ulazu u crkvicu nalazi se natpis koji spominje sveenikaDominika, dok se na oltarnoj pregradi, jedinoj sauvanojin situuDalmaciji, nalazi natpis s posvetom crkveBogorodici,Svetom Grguru papii blaenom Martinu. Predromanikoj fazi, vjerojatno9. stoljea, pripada bavasti svod,oltaruapsidis uklesanim kriem starokranskih oznaka i male tranzene, postavljene po sredini velikih zazidanih antikih otvora na junom zidu. Kasnijoj predromanikoj fazi11. stoljeapripada oltarna pregrada te zvonik, koji je kasnije poruen. Crkvica je u vlasnitvusestara dominikankikoje uz nju imajusamostan.15. Navedite originalna imena dviju glavnih ulica u palai i koja od te dvije ulice spaja Srebrna i eljezna vrata?Decumanus i cardo. decumanus spaja istona (Srebrna) i zapadna (eljezna).16. to se dogaa s Dioklecijanovom palaom nakon paljenja i ruenja Salone u 7. Stoljeu?Naseljava se stanovnitvom koje bjei iz Salone oko 614 g. (Split preuzima kontinuitet urbanog i sakralnog ivota iz Salone).17. Kada i od kojeg materijala je graen i kada je potpuno obnovljen zvonik splitske katedrale?Od spolija (reciklirani materijal s ruevina Salone kapiteli, stupovi).Gradnja zvonika zapoela je sredinom 13. stoljea i trajala je negdje do sredine 16 st Obnova zvonika (1890.-1908.)

18. Nabrojite imena pet palaa u povijesnoj jezgri Splita od romanike do baroka, opiite najveu palau, navedite ime autora i sadanju funkciju objekta.Ciprijanis - romaniko - gotika, D'Augubio , Milesi barok, Cindro barok, Grisogono gotika, Natalis ( Boievi ) - romaniko gotiki, Papalieva mala i velika -gotiko-renesansna.Kompleks zgrada koje je u jedinstvenu cjelinu povezao projekt Jurja Dalmatinca sredinom 15. st. ; specifino to se ulazi u dvorite, a ne u kuu; poetkom 16 st tu je bio svojevrsni lapidarij antikih kamenih natpisa iz Salone. Kvadrifora na proelju, portal , loa u dvoru , luneta portala Reljef dvaju anela u luneti portala koji dre grb obitelji Papali, Na prvom je katu spajanjem dviju velikih prostorija stvorena reprezentativna dvorana (salon)sa sauvanom drvenom stropnom konstrukcijom , mjesto sastajanja drutvene elite . Od 1952. je muzej grada Splita.

19. Koji objekt u Splitu je bio uzor za gradnju kapele Ivana Orsinija u trogirskoj katedrali?Jupiterov hram Dioklecijanove palae ( bavasti svod, gabariti).

Trogir20. Kada je poela gradnja katedrale u Trogiru, u kojem stilu i tko je autor portala, te kada je napravljen? 1200.g. katedrale sv. Lovre. Geometrijski je jednostavan romaniki stil je jasno prepoznatljiv, ali ve atrija i svod svjedoe o prijelazu na gotiki stil. Na zvoniku biljeimo prijelaze iz romanike prema gotikom stilu, da bi zadnji kat bio renesansni. U atriju se istie remek djelo romanike skulpture, Radovanov portal, zavren 1240.g. Portal je najmonumentalnije djelo romaniko-gotikog stila u Hrvatskoj. ObuhvaaPrvi grijeh(AdamiEva) iOtkupljenje(Roenje Kristovo) na luneti, kristoloki ciklus, pojedine svece iapostole, prikaz mjeseci tj. sezonskih poslova, prizorelova, a stilski saima razliite tradicije od junoitalskih do francuskih. Umjetniki je na razini najboljih europskih ostvarenja tog doba.21. Navedite sve sakralne objekte na glavnom trgu u Trogiru i navedite koji su iz vremena predromanike. Tko su autori kapele Blaenog Ivana Orisinija? Katedrala sv. Lovre, kneeva palaa ili gradska vjenica 15.st., romanika crkva sv. Ivana Krstitelja, esterolisna predromanika crkva sv. Marije, kapela sv. Sebastijana, toranj sa satom, renesansna loa 14.st., predromanika crkva sv. Barbare, dvije palae ipiko obitelji. Autor kapele blaenog Ivana Orisinija su Nikola Firentinac, Andrija Alei i Ivan Duknovi.22. Koja je bila funkcija otvorene loe na junoj strani trga u Trogiru?Javni prostor koji je sluio i kao sudnica tome svjedoi reljef N. Firentinca s boicom pravde u sredini.

ibenik23. Koliko dugom, u koliko faza i u kojem stilu je graena ibenska katedrala, koja faza je najznaajnija, kome je posveena i po emu je karakteristina zapadna fasada? Tko je radio krstionicu? to je najvei kiparski doprinos Jurja Dalmatinca, kakvu kiparsku tehniku je koristio pri gradnji i pod ijom je zatitom danas katedrala? UNESCO Gradila se 130 godina u 3 faze, od kojih je najvanija i najintenzivnija bila srednja faza kojom je rukovodio Juraj Dalmatinac koji je odredio karakter i oblik gotiko-renesansne trobrodne bazilike sa transeptom. Posveena je sv. Jakovu. Posebno je zanimljiva zapadna fasada u obliku trolista koja se ponavlja na vie primjera kasnije u Dalmaciji. U unutranjosti katedrale posebnu pozornost zasluuje krstionica, koja je u stilskom pogledu originalna i kreativna sinteza dvaju likovnih govora prve polovice 15. stoljea kasne gotike i rane renesanse. Prva je dovrena renesansna arhitektura kao cjelina, a nastala je samo 20 godina nakon pravog poetka renesanse u Toscani. Obilje skulptorskog ukrasa najdojmljivija je oznaka krstionice, a u dekorativnim motivima ljudski je lik najzastupljeniji.Osim etiriju statua proroka (od kojih danas samo dvije sauvane), itav je svod ukraen cjelovitim likovima anela, glavama kerubina i markantnom glavom Boga Oca. Trio punakih i u pokretu modeliranih goliavih djeaka majstor je Juraj smjestio uz nosa krsnog zdenca postavljena u sredini prostora. I glave oko katedrale koje po prvi put prikazuju lica puana, a ne nekih vanih linosti. Koristi montanu tehniku slaganja kamenih blokova i ploa. Uz to znao je tesarske tehnike rada u drvu i takvu je tehniku smjelo primijenio na kamenu.

Zadar24. Po emu je karakteristina koncepcija antikog urbanizma u Zadru, kako zovemo uzdune i poprene ulice, kako se zove glavna gradska ulica i to se nalazi na njenom zapadnom kraju? to je ta ulica spajala u rimsko doba? Zadar po rimskom urbanizmu spada u ortogonalni tlocrt, rimska shema sa pet velikih decumanusa, uzdunih ulica u pravnu istok-zadar, koji se pod pravim kutom kriaju s veim brojem carda, poprenih ulica. Formiran je u antikom periodu. Ulice: decumanus maximus (iroka ulica ili Kalelarga) i cardo maximus (Petranovieva ulica). Povezivala je obrambena gradska vrata na sadanjem trgu Petra Zorania s Forumom i Kapitolijem. Na zapadnom kraju se nalazi rimski forum.25. Gdje je bio najvei forum u Dalmaciji, koje su bile njegove dimenzije i to je sagraeno u tom forumu u ranom srednjem vijeku? U Zadru. Dimenzije 45x90m, najvei na istonoj obali Jadrana. Nakon etiri-pet stoljea forum i kapitolij su ve zaputeni i nema veih gradnji osim gradnje kranskih sakralnih objekata. Tijekom kasne antike uz Forum je zaet nukleus kranskih graevina koje su prerastanjem u razvijeni episkopalni kompleks s bazilikom i aneksima, a u ranome srednjemu vijeku i crkvom sv. Donata, razorile sklop ranijih graevina. Slijedom povijesti cijeli je kompleks do temelja poruen, a na njegovom mjestu nastala je Kampa, srednjovjekovni trg s renesansnom cisternom.26. Kada je i u kojem stilu graena crkva sv. Donata u Zadru, kojem tipu graevine pripada, to je ugraeno u temelje crkve i to se moe vidjeti na podu? Crkva Sv. Donata (izvorno Sv. Trojstva) navrijedniji je spomenik predromanikog graditeljstva ranog srednjeg vijeka (9.stoljee). Po tipu gradnje slijedi oblike dvorskih crkava krunog tlocrta od ranobizantskog do karolinkog razdoblja. Pripada centralnom tipu graevine. Ipak, po svojoj gruboj monumentalnosti (visina 27, a irina 22 metra), neobinom cilindrinom obliku i dvostrukum unutranjim prostorom istie se originalnou, bez nekih izravnih uzora. Prema predaji sagradio ju je zadarski biskupsv.Donat. Kada su zbog istraivanja ogoljeni temelji zgrade, ukazao se cijeli niztamburarimskihstupovana kojima poiva zgrada crkve izgraena izravno na ostacima forum (antike spolije).

Dubrovnik27. Koje su tri najznaajnije barokne crkve u Dubrovniku i koji dogaaj je prethodio njihovoj izgradnji? Crkva sv. Vlahe, isusovaka crkva sv. Ignacija, katedrala Uznesenja Blaene Djevice Marije. Prva i trea su izgraene na mjestima romanikih crkava od kojih je ona gdje je sv. Vlaho unitena u poaju, a Marija u potresu.28. U kojem je stilu graena palaa Sponza u Stradunu i koji je najvaniji barokni sakralni objekt u Dubrovniku? Palaa SponzailiDivonajegotiko-renesansnapalaa uDubrovniku. Vrhunac dubrovakog baroka je kompleks oko crkve sv. Ignacija sa jednobrodnom baroknom crkvom, monumentalnim stepenitem i isusovakim uilitem.29. Koliko su duge dubrovake zidine, kako se zove utvrda na hridi zapadno od grada, na kojoj utvrdi je radio Juraj Dalmatinac i nabroji jo dvije utvrde? Duge su 1940m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5-3 m. Na etiri strane svijeta, zatiene su kulama. Utvrde Bokar i Lovrijenac nalaze se na smjetene su na hridi visokoj 37 metara. Juraj Dalmatinac projektirao je kulu Minetu u Dubrovnik. Druge utvrde: tvrava Revelin, utvrda sv. Ivan, utvrda Imperial.30. Koji su najvaniji barokni sakralni objekti u Dubrovniku, kako se zove glavna ulica, kako se zovu esme u toj ulici i kako se zovu tri najznaajnije utvrde.Katedrala sv Vlaha, isusovaka crkva sv Ignacija (jezuiti). Stradun. Velika (na zapadnom ulazu) i mala (na istonom kraju Straduna) Onofrijeva esma.Mineta , Lovrijenac na hridi kraj grada, Revelin

Sve31. Koje su najznaajnije utvrde u Dalmaciji iz perioda vladavine Mleana, koliko utvrda je u ibeniku i koja utvrda je tila grad s morske strane? Split - Mletaki katel, lazareti sa carinarnicom, palaa Milesi, palaa Cipci, palaa Skoibui Lukaris i palaa Cindro, kula i barokni bedemi. ibenik - Utvrda Sv. Nikole tilila je grad s morske strane, tvrava Sv. Mihovila ili sv. Ane (sv. Ante), tvrava Sv. Ivana ili Tanaja i tvrava Subievac ili Barone . Zadar cijeli novi sklop bastiona i utvrda uz kopnena vrata. Kopnena vrata najvee dostignue mletakog graditeljstva, utvrda Ponton i dvije bone utvrde. Trogir Kamerlengo, kula Sv. Marka,zidine Hvar formiran izgled/nadograena utvrda Fortica ili panjola i njene zidine, glavna luka na istonoj obali jadrana.32. Koji gradovi u Dalmaciji su pod zatitom UNESCO-a i navedi dva pojedinana primjera materijalne ili nematerijalne batine. Materijalna batina: Katedrala Sv. Jakova (ibenik), stara jezgra Trogira, Dioklecijanova palaa (Split), stara jezgra Dubrovnika, Plitvika jezera, Starigradsko polje (ager) Hvar. Nematerijalna batina: Dubrovaka feta sv. Vlaha, procesija ''Za krien'' na otoku Hvaru, Sinjska alka (viteki turnir u Sinju), nijemo kolo Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje i glazbeni izriaj ojkanje, ipkarstvo (Pag, Hvar, Lepoglava), njemo kolo dalmatinskog zagorja.33. Navedi dva najvanija primjera gradnje u gotiko-renesansnom stilu u Dalmaciji i navedi najvanijeg autora tog stila. Najvei graditeljski pothvati u tim vremenima su redovito bili obrambenog karaktera i vojnog karaktera, primjerice gradnja katela (mletake kule). Paplievu palau, koja je danas muzej grada Splita, gradio je Juraj Dalmatinac. Ona je originalan primjer dalmatinskog gotiko-renesansnog stila. Juraj je i najvaniji autor tog stila (katedrala u ibeniku). Jo neke graevine su katedrala sv. Jakova u ibeniku i palaa Sponza u Dubrovniku.34. Koji grad je dominirao Dalmacijom nakon dolaska Rimljana na istonu obalu Jadrana i koji rimski car je i zato proglasio taj grad za glavni grad rimske provincije?Prvo je bila Issa saveznik Rima ; graanski rat Cezar Pompej, Issa staje na stranu poraenog Pompeja, kanjena gubitkom povlatenog statusa. Salona ratuje na strani pobjednika, te Julije Cezar daje Saloni status kolonije ( Colonia Martia Ivlia Salonae ).

35. Koje su dvije naznaajnije romanike crkve u Dalmaciji, koliko brodova ima svaka zasebno i kojoj je zvonik inkorporiran unutar crkve?Sv. Anastazije Zadar , 3 broda i katedrala Sv. Lovre Trogir, 3 broda, zvonik inkorporiran unutar crkve.

36. Navedite najznaajnije graditeljske projekte Jurja Dalmatinca u Dalmaciji?Velika i mala Papalieva palaa, Arnirova kapela uz predromaniku crkvu crkvu Sv. Eufemije u sklopu samostana benediktinki., oltar sv Staa u katedrali sv Duje, oltar bl. Arnira u upnoj crkvi u Katel Lukiu, katedrala sv Jakova u ibeniku, Mineta Dubrovnik.