hrvatska baština u medicini
DESCRIPTION
Hrvatska baština u medicini , važni hrvatski liječniciTRANSCRIPT
GJURO ARMENO BAGLIVI1668. Dubrovnik– 1707. Rim
ŽIVOT Rođen u Dubrovniku u obitelji trgovaca, ali
roditelji umiru vrlo rano Školovan od strane Isusovaca te stječe
vrlo dobro znanje latinskog 1682. g. posvaja ga Pier Angelo Baglivi te
ga školuje u Italiji gdje upisuje Medicinski fakultet u Napulju, a završava u Salernu
1692. g. postaje liječnik rimske kurije i profesor na papinskom arhiliceju
ŽIVOT Novi papa, Klement XI, postavlja ga za
sekundarnog papinskog liječnika 1701. g. Iste godine postaje profesorom teoretske
medicine na rimskom arhiliceju 1704. g. izdaje knjigu „Opera omnia” 1707. g. umire u Rimu Izabran je u najviša učena društva svoga
doba: Royal Society, njemačku akademiju Caesareo-Leopoldinu Naturae Curiosum
MEDICINSKA UČENJA I DJELA Gjuro Baglivi bio je pripadnik ijatrofizike i
ijatromehanike – tumače procese u organizmu principima mehanike, geometrije i fizike (promatranje i eksperimenti na životinjama)
1696.g. izlazi knjiga De praxi medica ad priscam observandi rationem revocanda libri duo („O liječničkoj praksi”) u kojoj kritizira sve probleme galenističke tradicije
MEDICINSKA UČENJA I DJELA „De fibra motrice et morbosa” („O
zdravom i bolesnom motoričkom vlaknu”) pravo je znanstveno-teorijsko djelo Živa vlakna – osnovni strukturni elementi,
nosioci životnih funkcija i sjedišta bolesti Organizam je oscilator kojim upravlja duša Razlika u vlaknima (mesna i opnasta)
Grade mišiće, tetive i kosti. Srce je središte koje ih hrani krvlju
Finija od mesnih, nastaju iz moždanih ovojnica i limfe i tvore sve tjelesne strukture
CITATI I AFORIZMI Promotrite fizičku ekonomiju čovjeka? Što su čeljusti oboružane
zubima drugo do li kliješta? Želudac je retorta; vene, arterije, cio sustav krvnih žila hidrauličke su cijevi; srce je opruga, utroba tek je sito, filter, pluća su samo mijeh; a što su mišići ako ne konopci; što je očni kut, ako ne kolotur.
Uostalom, neka mladi ljudi znadu da neće naći pouzanije knjige od bolesnika samoga.
Ja se držim slobodne medicine, nisam sljedbenik ni starih ni novih: idem za objema koliko oni idu za istinom i poput rudara kupim iz troskve toliko nove koliko stare medicine zlato i srebro učitelja.
Doroteja Meštrić
IVAN KRSTITELJ LALANGUE
Johannis Baptiste Lalangue 27.4.1743.,Matton,Luksemburg Liječnički studij u Beču Učenik baruna Gerhard van Swietena Meštar porodničke vještine 1772. dolazi u Varaždin Zalaganje za hrvatskog seljaka i
unaprjeđenje socijalno-gospodarskih uvjeta “otac hrvatske medicinske književnosti”
1776.,Varaždin Prva tiskana orginalna stručna
medicinska knjiga na hrvatskom jeziku
31 poglavlje Opisuje bolesti i daje upute za
liječenje
MEDICINA RURALIS ILITI VRAČTVA LADANJSKA ZA POTREBBOCHU MUSEV Y SZIROMAKOV HORVATCZKOGA ORSZAGA Y OKOLU NYEGA BLISNESSEH MESZT
1777.,Zagreb Prvi hrvatski udžbenik primaljstva i prvi na
području jugoistočne Europe Poboljšanje edukacije i osposobljavanje
primalja 8 dijelova Obrađuje anatomiju ženskih spolnih organa,
primjenjuje hrvatskokajkavsko nazivlje 8.dio-21 recept
KRATEK NAVUK OD MESTRIE PUPKOREZNE ZA POTREBOCHU MUSKEH Y SZIROMASKEH...
Kost srama – os pubis(pubična kost) Kost križecev –os sacrum(križna ili
sakralna kost) Sram ženski – vulva (stidnica) Jezičec vu sramu –clitoris Mezdrica –hymen Vutroba –uterus Črevo ravno –rectum
EDWARD JENNER (1749.-1823.g. ) 14.svibanj 1796.g. – prva poznata
upotreba vakcinacije (inokulacije) James Phipps
LUKO STULLI (1772-1828. g. ) prva poznata vakcinacija - 1800.g. priznati dubrovački liječnik i književnik
“VAKCINACIJA” - 1804. g.
velik broj medicinskih tekstovao o epidemijama : antraksa (1803) , kuge
(1805), šarlaha (1823)o dva teksta o mucanju
književne kritike prijevodi povijesni tekstovi – o potresu u Dubrovniku
1667.g.
bitan doprinos u dermatologiji mal de Meleda (MDM)
IZVORI 200th Anniversary (1804-2004) of
the Publication of the Poem: Vaccinatio; De Jenneriano Invento Optime Merito; Carmen Elegiacum; by Croatian Scientist Luko Stulli - Ana Borovečki, Cvijeta Pavlović
Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
Luko Stulli i dubrovačka književna baština - Stjepan Ćosić
http://www.bbc.co.uk/history
LJUDEVIT JURAK (1881.-1945.)
Ivan Mesar
Rođen u Humu na Sutli
Patolog i sudski medicinar
Studij u Insbrucku završio 1910.
asistent Zavoda za patološku
anatomiju
Osnivač patološke anatomije u Hrvatskoj
ŽIVOTOPIS
Bolnica Sestara milosrdnica Profesor na Veterinarskom fakultetu Profesor sudske medicine na
Medicinskom fakultetu 1928. g. obducirao Stjepana Radića Jedan od članova Međunardnog odbora
za istraživanje pogubljenja u Vinicama
Pod njemačkim pokroviteljstvom Masovne grobnice -1285 tijela
ekshumirano Ustanovljen način na koji su ljudi
ubijeni te osobne stvari koje su imali sa sobom
Zajednički zapisnik sa potpisima svih stručnjaka iz odbora
Članak : Skupni grobovi u Vinici
ODBOR ZA ISTRAŽIVANJE NALAZA U VINICAMA
Masakr u Katynskoj šumi i pokolj u Vinicama
Zamjera SSSR-u i Jugoslaviji
Smrtna kazna strijeljanjem
Rehabilitiran 15. rujna 1991
SUĐENJE
Od 1990. g. Međunarodni simpozij komparativne patologije "Ljudevit Jurak"
1998. - Nagrada za komparativnu patologiju
Zavod za patologiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice zove se njegovim imenom
SPOMEN
STJEPAN POLJAK
Maja Maradin
DJETINJSTVO I ŠKOLOVANJE Rođen 13. prosinca 1889. godine Klasična gimnazija u Zagrebu Medicinski fakultet u Grazu
ŽIVOT U SAD-U 1928. godine Docent neuroanatomije na sveučilištu u
Kaliforniji Redoviti profesor anatomije na
sveučilištu u Chicagu
ISTRAŽIVANJA Ljudska leđna moždina Živčani sustav šišmiša Udruživanje i projekcija vlakana
moždane kore mačke “Priključnice akustičnog živca” “Udruga vlakana moždane kore” Ljudsko oko i ljudsko uho u anatomskim
folijama
TRILOGIJA Prva knjiga
Eferentne projekcije majmunova korteksa
Druga knjiga Proučavanje mrežnice primata
Treća knjiga Vizualni sustav kralježnjaka
SMRT Umro je 9. ožujka 1955. godine Glory to them all: recollections of a
nobody
ANDRIJA ŠTAMPAR(1888.-1958.)
DJETINJSTVO I ŠKOLOVANJE Rođen 1.rujna 1888. u selu Drenovac otac Ambroz i majka Katarina gimnazija u Vinkovcima studij medicine u Beču preventivna i socijalna medicina knjižice i članci namijenjeni pučom prosvjećivanju:
“Knjižnica za narodno zdravlje” , “Pouke o zdravlju” zdravstveno-prosvjetni članci u časopisima Zvono,
Zora, Pokret, Svjetlost, Hrvatski đak, Pravo naroda, Sloboda riječi
filozofski pogledi i nazor na svijet u člancima “Mehanizam duševnog života” , “Jedinstvo materije” , “Razvoj života” …
POVRATAK U DOMOVINU I PRVI SVJETSKI RAT
1912. liječnik u Karlovcu “Zbor liječnika Hrvatske” “Liječnički vjesnik” liječnik u Novoj Gradiški; osnovao bolnicu Crvenog
križa urednik časopisa “Novi život” 1913. “Društvo za očuvanje narodnog zdravlja”
IZGRADNJA HIGIJENSKE SLUŽBE U JUGOSLAVIJI
postaje podpredsjednik Zbora liječnika Hrvatske i načelnik higijenske službe u Beogradu
1927. izgradnja Škole narodnog zdravlja u Zagrebu pokrenuo izdavanje Glasnika Ministarstva narodnog
zdravlja 1931. umirovljen Doctor Hercules
U SLUŽBI HIGIJENSKE ORGANIZACIJE LIGE NARODA
1926. član Komisije za higijensku nastavu u Higijenskoj organizaciji Lige naroda
1929. izabran u Komisiji Lige naroda za socijalno osiguranje
studijska putovanja
PREUZIMANJE KATEDRE U ZAGREBU I DRUGI SVJETSKI RAT 1939. postaje redovni profesor higijene i socijalne
medicine na sveučilištu u Zagrebu izdaje udžbenik “Higijena i socijalna medicina” 1940./1941. i 1952. dekan Medicinskog fakulteta u
Zagrebu piše knjigu “Liječnik, njegova prošlost i budućnost” 1945./1946. postaje rektor Zagrebačkog sveučilišta 1947. postaje predsjednik Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti 1955. dobio nagradu Léon Bernard preminuo u Zagrebu 26.lipnja 1958. od posljedica
cerebralne apopleksije
BRANKO CVJETANOVIĆ : “Dvije osnovne vrline tražio je od suradnika:
imaginaciju i hrabrost. Imaginaciju da rješava probleme koji se nameću pri radu i hrabrost da ne ustukne pred neočekivanim teškoćama. Sam je posjedovao te odlike u izobilju. Nije prihvaćao nikakvu ispriku da se u nekoj situaciji nije moglo “ništa” napraviti. Uvijek postoji mogućnost da se “nešto” pozitivno napravi…”