bebin izbor 41

36
BROJ 41 • PROLEĆE 2015. ISSN 1820-7170 Facebook.com/BebinIzbor www.bebinizbor.com besplatan časopis FITNES DOTERAJTE LINIJU DO LETA ISHRANA LOšE NAVIKE U ISHRANI MALE DECE GENETIKA DEFICIT PAžNJE I HIPERAKTIVNOST ZDRAVLJE RAVNO ILI SPUšTENO STOPALO

Upload: bebin-izbor

Post on 22-Jul-2016

269 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

 

TRANSCRIPT

Page 1: Bebin izbor 41

BROJ 41 • PROLEĆE 2015.

ISS

N 1

820-

7170

Face

book

.com

/Beb

inIz

bor

www.bebinizbor.com

besplatan časopis

FITNES

DOtERajtE LINIju DO LEta

ISHRANA

LošE NAvIkE u ISHRANI mALE dEcE

GENETIkA

DEFIcIt PažNjE I hIPERaktIvNOSt

ZdRAvLJE

RavNO ILI SPuštENO StOPaLO

Page 2: Bebin izbor 41
Page 3: Bebin izbor 41

Osnivač i izdavač: Emisar d.o.o.

Pohorska 30/1211080 Novi BeogradT. 011/31 90 771M. 069/106 74 [email protected]

Direktor: Rade Stojković

Uredništvo: Rade Stojković, Danka Trifunović

Redakcija: Danka Trifunović, Irena Spasović

Lektor-korektor: Danka Trifunović

Stručni saradnici: Mr sci med dr Zlatko Bokun-specijalista opšte hirurgije, dr Ljiljana Koljaja-specija-lista pedijatrije, dr Dejan Bošković,

Živka Vlajković-nutricionista, mr ph spec Danijela Pecarski-mr farmacije, Dragana Kolaković-viši fizioterapeut i fitnes instruktor, Nada Lazić-dipl. def. i viša med. sestra, doc dr sc med Nevenka Raketić-specijalista pedijatrije i imunologije, dr Danijela Todorović- pedijatar, dr Miroslava Ša-rac-spec. pedijatrije, prim dr Ljubica Presetnik-specijalista ginekologije i akušerstva, dr Sandra Radović-ginekolog, Milanka Šetina-dipl. mol. biolog i fiziolog, M.Sc primenjene genetike, Mr ph Stanislava Lazić, Natalija Trkulja - licencirani instruktor Aviva metode, asistent dr sci Ivana Radović, Dr Vladan Šubarević , načelnik Službe za otorinolaringologi-ju Instituta Z.Z.M.D. dr Vukan Čupić, Novi Beograd, VMS Anđelka Kotević, šef odseka Halobeba

Saradnici i prijatelji: Halobeba, Bebac.com, Masel group, DHL, Filly farm apoteka

Umetnički direktor:Ferenc LaslofiŠtampa: Bigraf d.o.o.Distribucija: Emisar d.o.o.Marketing: 011/31 90 [email protected]

Oglašavajući se u „Bebinom izboru” imate priliku da se obratite širokom krugu potencijalnih klijenata.

CIP-Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd 613/614ISSN 1820-7170 - Bebin izborCOBISS.SR-ID 146773772

MAJ 2015.

Redakcija ne odgovara za sadržaj i istinitost objavljenih reklamnih poru-ka, sponzorskih strana i marketinških nastupa naših klijenata. Za slučajne i nenamerne greške u toku štampe redakcija ne snosi odgovornost. Sve dobijene fotografije se ne vraćaju i mogu se bez nadoknade koristiti u svrhu ilustracije časopisa, a po slobodnoj proceni redakcije da se objavljuju u određenim rubrikama. Po dobijanju fotografija smatraćemo da ste dali saglasnost za njihovu objavu. Molimo roditelje da se pre slanja fotografija upoznaju sa Zakonom o javnom informisanju. www.parlament.gov.rs

Godišnja pretplata na časopis Bebin izbor Pretplata se odnosi samo na troškove poštarine jer je časopis besplatan, a iznos je 270 RSD za svih 6 brojeva u 2015. godini. Popunite opštu uplatnicu na sledeći način: Uplatilac: Ime, prezime i adresa. Svrha uplate: ptt troškovi. Primalac: Pohorska 30/12, 11070 Novi Beograd. Iznos: 270 RSD. Račun: 265 0000000 641 514-42. Kopiju uplatnice pošaljite na našu adresu: Emisar d.o.o., Pohorska 30/12, 11070 Novi Beograd. Tel/Faks: 011/31 90 771 ili E-mail: [email protected]

Korisni saveti o Konzumiranju voća31.

Deficit pažnje i hiperaktivnost8.

Razvojni faktoRi kod beba14.Alergije - novostii prevencijA

Psihomotorni razvoj deteta 6.

KaKo umanjiti simptome alergije23.

AkutnA dijArejA i dehidrAcijA detetA10.

Doterajte liniju Do leta16.

Loše navike u ishrani maLe dece26.

UltrazvUčni vodič U trUdnoći

BROJ 41 • PROLEĆE 2015.

18-19. IZLOG22. BEBAC30. MINI FACEBOOK32. KNJIGE34. APOTEKE

Ravno ili spušteno stopalo

Zapušen nosić kod beba i dece24.

EstEtski nEprijatElj broj 1-cElulit 28.

20.

12.

4.

Page 4: Bebin izbor 41

Nekad i sadOduvek je postojala neka vrsta strepnje u toku trudnoće. Pamtim da sam u tom periodu, kada još ultrazvuk nije bio prihvaćena metoda, jedva čekala da se porodim i vidim svoju bebu, a naročito da je raspovijem i izbrojim sve prstiće. Sada, u periodu posle ultrazvuka, tj. posle 80-tih godina prošlog veka, kada su se pojavili prvi ultrazvučni aparati kod nas, sve mi to izgleda nezamislivo. Ultrazvuk je postao uobičajena metoda, a i omiljena kod paci-jenata za praćenje razvoja trudnoće. Sada ne bih mogla da zamislim, kao ginekolog, da pratim razvoj trudnoće

kroz trimestre bez ultrazvučnog aparata. Uvek treba imati na umu da iako je to neinvazivna i bezbedna metoda koja se sastoji u propuštanju ultrazvučnih talasa visoke frekvencije (do 18 megaherza) kroz telo trudnice, koji se odbijaju o strukture tkiva, kako majke tako i ploda, i kompju-terizovano daju sliku na ekranu, i dalje nije svemoćna metoda, a takođe treba imati na umu da i dalje potencijalni rizici nisu sasvim jasni. I dalje stoji da limit za trajanje pregleda, naročito ako se radi o 3D i 4D tehnici, ne treba da bude preko 45-60 minuta.Zato su i uvedeni protokoli za praćenje normalne trudnoće. Naravno, kod rizičnih trudnoća se postavljaju medicinske indi-kacije za vrste - 3D, 4D i Doppler, kao i broj ultrazvučnih pregleda.Protokol za preglede ultrazvukom normalnih trudnoća-2D je sledeći:• Prvi se obavlja do 8. nedelje gestacije

da bi se utvrdila trudnoća, lo-kalizacija, videli otkucaji srca, tj. vitalnost, broj

embriona i merenjem njegove dužine procenila gestacijska starost, tj. odredio verovatan datum porodjaja.

• Drugi pregled je između 11. i 14. nede-lje trudnoće, radi određenih merenja, kao i merenja debljine vratnog nabora, koja su značajna za određivanje rizika za hromozomske anomalije, jer ulaze u algoritam hormonalnih analiza za Double test.

• Treći pregled je između 20. i 24.nedelje gestacije kada se radi EKSPERTSKI ultrazvuk zbog eventualnog otkrivanja malfomacija, kako spoljašnjih tako i unutrašnjih i tada se najčešće može raditi u 3D ili 4D tehnici. U ovom perio-du se lepo vidi beba, detalji kao sto su oči, nos, usne, kičmeni stub, prstići... i zavisno od pozicije i pol.

• Četvrti pregled je između 30. i 34. nedelje. Tada se vidi pozicija ploda, koliko

napreduje, tj. kolika je težina, kolika je količina plodove tečnosti - AFI, kao i kakva je posteljica.

Ultrazvučni vodič u trudnoćiOduvek je svaku trudnicu interesovalo kako izgleda beba, da li ima sve što treba, da li normalno raste i još sijaset pitanja - razmišljanja

Prim dr Ljubica Presetnikspecijalista ginekologije i akušerstvaPoliklinika Panacea, Bojanska 5Telefon: 011 3047 980

TRUDNOĆA

4 | BEBIN IZBoR

Page 5: Bebin izbor 41

3D, 4D i DopplerKao što sam predočila, ostale vrste ultrazvučnih pregleda - 3D, 4D i Doppler, imaju svoje mesto, ali su uglavnom iz medicinskih razloga i vezani su za 2. i 3. trimestar trudnoće. Navešću samo neke od njih: anatomski izgled, naročito spoljašnji oblik, kontinuitet, tj. integritet trbušnog zida i eventualni problemi sa usnama - zečija usna, ili problem čeljusti - vučja čeljust, ili problem sa kičmenim stubom - spina bifida, kada 3D tehnika omogućava kasnije, po rođenju, hiruršku rekonstrukciju, tj. pristup.Takođe su tu uključene i moždane strukture kao i strukture unutrašnjih organa - srca, bubrega i tada osim 3D ili 4D tehnike, uključuje se i Doppler. To je naročito važno kod trudnica sa hipertenzi-jom i/ili dijabetom.

Fetalna ehokardiografija se radi takođe iz medicinskih razloga, nakon 24. nedelje i takođe je vezana za 3D angio mod sa Dopplerom. Pregled posteljice i plodove

tečnosti - AFI index i Doppler, mere-njem protoka krvi kroz pupčanu vrpcu, posteljicu ili moždane strukture ukazuje na moguću restrikciju u snabdevanju

kiseonikom i hranljivim materijama, te je od značaja za procenu završavanja rizične trudnoće, tj. određivanje vremena i načina porođaja. I na kraju, jedan od razloga za 3D, tj. 4D ultrazvučni pregled je i nemedi-cinski, a to je kako izgleda beba, na koga liči i sve to ostaje kao foto dokumentacija, tj. video zapis pre rođenja. U tome uživaju ne samo budući roditelji, već i najbliži rođaci, pa i komšije.Zato, drage moje, pošto su preko 85% nerizične trudnoće, tj. sasvim normalne, treba se držati protokola, a ne samo iz čiste radoznalosti svaki čas obavljati ultrazvučne preglede, bilo 2D, 3D, 4D ili Doppler tehnikom. Često se šalimo sa pacijentima - oni bi voleli da su ultrazvučni aparati pristupačni i za kućnu upotrebu. Naravno, to je samo šala, koja tako treba i da ostane, jer nepovoljni rizici na duži period nakon rođenja i dalje su nepoznati.

Ultrazvučni vodič u trudnoćiultrazvuk je postao uobičajena metoda, a i omiljena kod pacijenata za praćenje razvoja trudnoće.

TRUDNOĆA

BEBIN IZBoR | 5

Page 6: Bebin izbor 41

Na formiranje ličnosti utiču brojni biološki (nasledni, anatomski, biohemijski, fiziološki) i sredinski

činioci (uticaj članova porodice i druš-tvene grupe i njihovi uzajamni odnosi sa detetom). Psihomotorni razvoj deteta počinje još u intrauterinom periodu, kada se odvija intenzivan anatomski, a potom i funkcionalni razvoj nervnog sistema. Veći deo senzomotornog razvoja odvija se u drugoj polovini trudnoće.

Peti mesecBeba počinje da menja izraz lica, mršti se ili smeje, nezadovoljna je kada joj se oduzme igračka, jače reaguje kada majka ili poznata osoba napusti prostoriju. Jasnije razlikuje strane osobe od

ukućana. Postaje svesnija svoga tela. Beba počinje da koristi naučeno, da po-kret prilagođava svrsi. Do sada je primala utiske i odgovarala na različite stimulan-se, a sada ona sama postaje inicijator. Počinje da traži pogledom predmete koje je izgubila iz vidnog polja, što je znak da razvija sposobnost prepoznavanja i pamćenja.

kRupNA moToRIkAOpruža laktove i tako dohvata igračke koje su dalje dok je na stomaku. Ako ne može da dohvati igračku, „pliva” - isto-vremeno podiže ruke i noge u vazduh na

kratko. Na leđima skoro sve vreme drži noge u vazduhu, dodiruje kolena i po-smatra stopala i tako jača sve mišiće koji kasnije održavaju pravilan sedeći položaj, a da pri tom ne opterećuje kičmu.

FINA moToRIkAHvata igračku odozgo prstima i opru-ženim palcem, prebacuje iz ruke u ruku, što znači da naizmenično drži i pušta igračku.

SAvETDajte bebi kocku da bi šaka počela-da se prilagođava obliku predmeta. Nikako ne treba stavljati dete da sedi - kičmeni stub nije dovoljno čvrst da može da drži dete u vertikalnom položaju.

Razvoj motorike i psihe u najranijem uzrastu je nerazdvojiv, pa otud naziv psihomotorni razvoj

Psihomotorni razvoj deteta Nada Lazićdipl. defektolog i VMS,autorka priručnika za trudnice „Od zdravih roditelja do zdravog potomstva“

POROĐAJ

6 | BEBIN IZBoR

Page 7: Bebin izbor 41

IGRAčkE Kocke, ogledalo, velika lopta. Čvrste kocke omogućavaju prilagođavanje šake obliku predmeta koji je u ruci. Bebe vole da posmatraju sebe u ogledalu, ali i da ga dodiruju. Postoje plastična ogledala za decu. Veliki balon ili lopta za vodu podstiče bebu da je hvata istovremeno rukama i nogama.

Šesti mesecDete se sve više interesuje za stvari koje ga okružuju, gleda ih, dodiruje i ak-tivno ispituje – okreće ih, trese, stiska. To ga zadovoljava i nema potrebu za dubljim upoznavanjem predmeta. Pažnju lako prebacuje na novi, dominantan stimulans. Pokreti postaju sve spontaniji i uvežbaniji, težnja za hvatanjem postaje centralni motiv.

kRupNA moToRIkASa opruženim laktovima i osloncem na otvorene šake dete se podiže sve više kada je na stomaku. Dok je na leđima,

stalno hvata stopala i igra se sa njima. Do kraja šestog meseca okreće

se na obe strane sa leđa na stomak izdvojenim

pokretima nogu kao da korača.

FINA moToRIkAKrajem šestog meseca počinje da hvata predmete preko sredine tela, što je preduslov za okretanje sa leđa na sto-

mak. Refleksno hvatanje šakom je

iščezlo.

SAvETNikako ne treba stavljati

dete da sedi kako se ne bi opterećivao kičmeni stub. Ako

šake nisu potpuno otvorene, treba se obratiti stručnjaku.

IGRAčkE Šuškava knjiga, prstenovi (dindolino). Beba postaje svesna da sama proizvodi zvuk i okreće se u pravcu izvora zvuka. U stanju je da skida prstenove i da ih

uzima sa podloge. Pomeranje igračke je podstiče na kretanje.

Sedmi mesecU sedmom mesecu pojavljuju se prvi znaci inteligencije. Dete počinje da shvata da pojedini postupci donose određene rezultate. Uspeva da dohvati zvečku ispred sebe i kad se ona zakloni i nestane iz vidnog polja. Zadovoljno je kad otkrije nešto novo. Sve češće pokazuje težnju da do sada naučene i uvežbane aktivnosti sažme i da ih primeni u rešavanju nekog od problema pri dohvatanju.

kRupNA moToRIkADok je u položaju na stomaku, nakratko se odiže sa osloncem na šakama i bedri-ma. U želji da se kreće napred, dete se pomera unazad. Kada ponudimo igračku sa strane u visini očiju, podiže jednu ruku da bi je dohvatilo dok se drugom oslanja o podlogu. Na leđima se igra tako što stavlja stopala u usta, istovremeno istežu-ći slabinski deo kičme. Okretanje na obe strane je savladano. Uvežbavajući bočne mišiće dete se priprema za sledeću fazu hoda.

FINA moToRIkADete sve bolje hvata predmete podjed-nako i desnom i levom rukom. Ako mu damo dve kocke jednu za drugom, na kratko će ih držati bez ispuštanja.

SAvETJoš uvek ne treba stavljati dete da sedi, da se slabinski deo kičme ne bi opterećivao.

IGRAčkE Auto, loptice. Kako počinje da se pomera i menja položaje, dete interesuju igračke koje se kreću. Počinje voljno da otvara šaku, ispušta lopticu i gleda kako odlazi.

Psihomotorni razvoj deteta Psihomotorni razvoj deteta počinje još u intrauterinom periodu, kada se odvija intenzivan razvoj nervnog sistema.

POROĐAJ

BEBIN IZBoR | 7

U okviru „Škole roditeljstva Nada Lazić“ svakog meseca se održavaju besplatna predavanja za buduće roditelje – trudnice i njihove partnere. Predavanja se organizuju u Beogra-du na dve lokacije:DKC „Majdan“, Kozjačka 3-5UK „Parobrod“, Kapetan Mišina 6aSvakog meseca edukacija počinje za novu grupu polaznika, a prijave se vrše preko sajta www.skolaroditeljstva.com

Predavači u „Školi roditeljstva“ su eminentni stručnjaci iz odgovarajućih specijalističkih oblasti, a predavanji-ma su obuhvaćene sledeće teme:

1. Fiziologija trudnoće kroz trimestre, po-rođaj i primena epidurala u akušerstvu

2. Pravilna ishrana u trudnoći, mučnina, štetnost nikotina, alkohola i kofeina

3. Nega kože u trudnoći

4. Savremena stomatologija i roditeljstvo

5. Mentalno-higijenski pristup trudnoći i roditeljstvu

6. Psihomotorni razvoj deteta intrauteri-no i do 3. godine

7. Komunikacija i način stimulacije razvi-janja govora

8. Karakteristike motornog razvoja dete-ta od rođenja do navršene 3

9. Superirornost majčinog mleka, pravil-ne navike u spavanju beba i dece

10. Matične ćelije i njihova primena u savremenoj medicini

11. Značaj psihofizičke pripreme trudni-ca za porođaj

12. Uticaj naših mentalnih procesa na strah od porođaja

13. Babinje – 40 dana nakon porođaja

14. Praktični čas: kupanje, obrada pupčanog patrljka, kako oblačiti novorođenče, šta je neophodno za dolazak bebe kući, oprema prostora

15. Dodela diploma i knjige „Od zdravih roditelja do zdravog potomstva“ polaznicima

Pratite nas i preko FB: Škola roditelj-stva Nada Lazić – zvanična stranica, kako biste na vreme dobijali informacije o aktivnostima Škole.

Page 8: Bebin izbor 41

Naime, uvreženo je stanovište da je hiperaktivnost najčešći problem u ponašanju ličnosti dečijeg uzrasta.

Statistički izveštaji naučnih i zdravstvenih institucija u svetu ukazuju na to da je sve veći procenat dece kod koje je dijagno-stikovan deficit pažnje i hiperaktivnost, sa prevalencom javljanja kod dečaka (3:1 u odnosu na devojčice).

Iako se deficit pažnje i hiperaktivnost uglavnom smatra poremećajem, po svim definicijama to je grupa bihevioralnih simp-toma koji uključuju deficit pažnje, fizičku hiperaktivnost neprikladnu situaciji i slabu kontrolu impulsa (impulsivnost, neizdž).

“Deficit pažnje” nije najprikladniji izraz, jer u suštini deca etiketirana sa dijagnozom Deficit pažnje i hiperaktiv-nost funkcionišu u dva ekstrema pažnje: potpuno fokusirana na nove i za njih interesantne situacije i stanja ekstremno loše koncentracije, kada su nezaintereso-vana ili kada se aktivnosti ponavljaju. Ova-kva deca su obeležena kao razmažena, bezobrazna, jer rade sve što im padne i kad im padne na pamet, pa samim tim i nevaspitana.

Uzroci deficita pažnje i hiperaktivnostiTačan uzrok deficita pažnje i hipe-raktivnosti nije u potpunosti poznat, ali kombinacija faktora se smatra odgovor-nim za njegovu pojavu. Na deficit pažnje

i hiperaktivnost se posmatra kao na biološki zasnovan poremećaj. Najdublji nivo odakle potiče ekspresivnost poreme-ćaja je genetski utemeljena anomalija, i to složena, koja je konsekvenca mutacija u više gena.Istraživanja pokazuju da deficit pažnje i hiperaktivnosti ima tendenciju da se javlja u porodicama gde jedan ili oba roditelja imaju ovaj „poremećaj”, pa deca imaju četiri do pet puta veće šanse za

njegovo ispoljavanje. Po drugoj hipotezi, nazvanoj “dopaminska hipoteza”, reč je o poremećaju na nivou neurotransmisije, tj. disbalansa na nivou neurotransmitera dopamina koji je u deficitu. Dopamin je važan za motornu kontrolu, emocije. Blokada dopaminegičkih puteva rezultira u gubitku motivacije.

Stotine objavljenih stručnih radova i mnogobrojne polemike eksperata u javnosti, još uvek nam ne daju jasnu sliku o onome što se krije iza, u savremenom svetu tako frekventno upotrebljavanog, izraza “Deficit pažnje i hiperaktivnost“

Deficit pažnje i hiperaktivnostMilanka Šetina dipl. molekularni biolog i fiziolog,M.Sc primenjenegenetike

„Upoznaj samoga sebe’’ Sokrat

GENETIKA

8 | BEBIN IZBoR

Page 9: Bebin izbor 41

Studije koje su obuhvatile ispitivanje funkcije i strukture mozga su identi-fikovale niz mogućih razlika u mozgu ljudi sa deficitom pažnje i hiperaktivno-sti u odnosu na one koji nemaju ovaj “poremećaj”. Na primer, pojedini lokusi u čeonom režnju kod dece sa defici-tom pažnje i hiperaktivnosti su manje

razvijeni u odnosu na prosek. Međutim, dugoročne studije tokom kojih je praćen neurološki razvoj dece sa deficitom pažnje i hiperaktivnosti, a koji je dija-gnostikovan još u ranom detinjstvu (pre 7. god života) i koja nisu bila na terapiji medikamentima, ukazuju da već u pe-riodu puberteta razlika između njihovog

čeonog režnja i iste regije korteksa dece koja nemaju simptome deficita pažnje i hiperaktivnosti se gubi, a simptomi defi-cita pažnje i hiperaktivnosti se smanjuju ili nestaju.

Drugi mogući uzrociIstraživači su se fokusirali i na razne druge uzroke koji se dovode u vezu sa razvojem deficita pažnje i hiperaktivnosti uključujući:• preuranjeno rođenje (pre 37. nedelje

trudnoće)• niska težina na rođenju• oštećenje mozga, bilo u materici ili u

prvih nekoliko godina života• upotreba alkohola, pušenje ili upotreba

droge za vreme trudnoćePored razvojnih, ispitivanjima su obu-hvaćeni i sredinski faktori, socijalno okru-ženje, kao i tehnike vaspitanja. Međutim, dokazi za mnoge od tih faktora su nejasni

u razvoju deficita pažnje i hiperaktivnosti, pa je neophodno više istraživanja da se utvrdi koliki je stvarni njihov doprinos.Moj subjektivni doživljaj je da je glo-balno zavladala epidemija deficita pažnje i hiperaktivnosti u svim životnim dobima – zato, imajte razumevanja i strpljenja za vaše dete.

uzrok deficita pažnje i hiperaktivnosti nije u potpunosti poznat, ali kombinacija faktora se smatra odgovornim za njegovu pojavu.

Deficit pažnje i hiperaktivnostGENETIKA

BEBIN IZBoR | 9

Page 10: Bebin izbor 41

Uobičajena učestalost crevnog pražnjenja je 3 stolice dnevno do 3 stolice nedeljno, pri čemu je

težina stolice tokom dana oko 200 gr (10 gr/kg TM). Pod akutnom dijarejom (proliv) se podrazumeva iznenadno povećanje broja stolica (više od 3 dnevno), praćeno smanjenjem gustine stolice, grčevima i nelagodnošću u trbuhu i čije trajanje je kraće od 2 nedelje. Stolica može sa-državati sluz, sukrvicu i krv (zavisno od agensa koji je izazvao proliv). Boja prolivaste stolice može biti od sasvim blede, svetle, žute, smeđe, zelene.

Kada ima proliv, dete stolicom gubi dosta vode (kako vodu koja se nalazi u crevima tako i onu koja se nalazi u krvotoku, tkivima), što vrlo brzo može dovesti do prekomernog gubitka telesnih tečnosti. Razni agensi koji uzrokuju proliv dovode do zapaljenskih promena na zidu creva, koje ako traju duže, oštećuju sluznicu creva, tako da se hrana ne može iskoristiti.

Najčešći uzrok proliva je nesmotrenost u ishrani, čak i kod odojčadi hranjene majčinim mleko (promene u ishrani maj-ke). Ta vrsta proliva traje kratko - nekoliko sati ili dan-dva. Deca često uz neke druge

infekcije dobiju i blaži proliv - uz prehladu, kod upale uha, upale mokraćnih puteva, a mogu ga izazvati i neki lekovi, posebno antibiotici, koji uništavaju i “dobre bakteri-je” u crevima. U tom slučaju proliv prolazi po prestanku uzimanja lekova. Ponekad deca imaju kratkotrajan proliv kada im izbijaju zubi.

akutna dijareja i dehidracija detetaNesmotrenost u ishrani može dovesti do akutne dijareje, čak i kod odojčadi hranjene majčinim mlekom

Dr Ljiljana Koljajaspecijalista pedijatrijeOrdinacija „Dečiji lekar”Dubrovačka 6, ZemunMobilni: 063/844-1909Telefon: 011/2191-287

Najčešći uzrok proliva je nesmotrenost u ishrani, čak i kod odojčadi hranjene majčinim mleko.

SAVET PEDIJATRA

10 | BEBIN IZBoR

Page 11: Bebin izbor 41

Hroničan proliv zahteva medicinsko ispitivanje radi utvrđivanja uzroka (alergija na sastojke hrane, hronična zapaljenska bolest creva). Retka stolica može biti i reakcija na stres.

UzrociUzroci akutne infektivne dijareje su infektivni agensi. Najčešće su to brojni virusi (rota virus, norvalk, adenovirus, astrovirus, torovirus…). Virusi su izazi-vači u preko 80% slučajeva. Ređe su to bakterije i crevni paraziti. Gljivice su spo-radični uzrok akutnih proliva i najčešće ukazuju na bolest imunološkog sistema. Među uzročnicima su i mikroorganizmi koji oslobađaju toksine u namirnicama i tako praktično izazivaju trovanje hranom (stafilokok, klostridijum).Crevne virusne infekcije traju obič-no nekoliko dana, a mogu biti praćene povraćanjem, ponekad i povišenom te-lesnom temperaturom i grčevima. Crevni virusi su zarazni u porodičnim uslovima, jaslicama, vrtićima. Bakterije (ešerihija koli, salmonela, šigela, kampilobakter, jersinija, vibrio kolere, klostridija, aeromonas…) izazivaju znatno težu kliničku sliku. Dete izgleda bolesno, uz povišenu ili visoku telesnu temperaturu i bolove u trbuhu. U stolici može biti krvi i dosta sluzi.Akutna infektivna dijareja se češće (i u težem obliku) javlja kod dece u prve dve

godine života (najčešće u uzrastu od 6 do 11 meseci života).Većem riziku za nastanak bolesti doprinosi prestanak dojenja, boravak u bolnici, putovanje, kupanje u bazenima i velikim gradskim plažama. Najčešći put prenošenja uzročnika proliva je fekooralni, prljavim rukama, zagađenom vodom, hranom, predmetima koji se koriste pri hranjenju. Zato veštačka ishrana, neade-kvatno rukovanje priborom za hranjenje deteta, upotreba zagađene vode za piće, čuvanje hrane na sobnoj temperaturi, loša lična higijena i nehigijensko odlaganje fe-kalija, višestruko povećavaju mogućnost oboljevanja.

Propratna pojava kod proliva je dehidracija Dete više gubi tečnosti nego što uspe-va da unese. Treba na vreme uočiti znake dehidracije: smanjeno izlučivanje mokraće ili prestanak mokrenja, tamna boja mo-kraće, žeđ, suve usne, obložen, beo jezik; upale oči, plač bez suza, razdražljivost deteta ili adinamija, nezainteresovanost za igru, smanjena elastičnost kože, ulegnuta fontanela, gubitak telesne mase (kod teških dehidracija može biti i veći od 100 gr po kg telesne mase). Već kod prvih znakova dehidracije mora se započeti sa nadoknadom izgubljene tečnosti. Nakon svake stolice detetu dati da pije (bar čistu vodu), oko 10 ml po kg telesne mase.

Najbolji efekat se postiže kada se daje posle hrane koja sadrži

so. Takođe se preporučuju rastvori oralnih rehidra-

cionih soli, kojima se nadoknađuju i elektroliti. Detetu koje sisa češće nuditi dojku, uz dodat-no napajanje prokuva-nom vodom. Biljni čajevi (šipak, majčina dušica, nana, list dunje, šumski

plodovi), blago zaslađeni mogu pomoći. Ako ne

možete da nabavite kesice rehidracione soli, možete sami

napraviti nešto slično: u litar vode dodati osam ravnih kašičica šećera, pola kašičice soli, prokuvati, prohladiti i dati detetu. Taj rastvor se može mešati sa voćnim sokom, čajem, dodati u hranu. Mogu se primenjivati i hranljive tečnosti: pirinčana kaša, pirinčana voćna kaša s mesom, druge žitne kaše (kukuruzne kli-ce, brašno) s povrćem ili mesom, kaša od

povrća (paradajz), kaše od voća (jabuka, banana, dunja), supe, bujoni, čorbe, so-kovi od voća i povrća, mleko, mlečne pre-rađevine (jogurt). Zbog oštećenja sluznice crevnog zida može doći do kratkotrajne nepodnošljivosti mlečnog šećera, kada se savetuju mlečne formule bez laktoze.Kod ishrane postoji jasna i precizna pre-poruka da se deca sa akutnom dijarejom hrane prema želji, u skladu sa uzrastom deteta i principima pravilne ishrane, uz jedan dodatni obrok i dve nedelje po prestanku bolesti.Ne prisiljavajte dete da jede, ali ga češće nudite, i ukupnu količinu hrane rasporedite na veći broj obrokaDete treba hraniti u isto vreme s rehi-dracijom, ne smanjivati hranljivu vrednost obroka. Sve tradicionalne eliminacione dijete, usporeno vraćanje na uobičajenu hranu, isključivanje hrane ili razblaživanje mleka, imaju za posledicu neodgovarajući energetski unos. Hranu davati prema želji, uzrastu, navikama deteta. Hrana mora da bude raznovrsna, kalorična, sveže spremljena, pasirana ili gnječena. Daju se

žitarice, cerealije, povrće, voće, meso, riba, mahunarke, leguminoze, mleko, mlečne prerađevine, biljna ulja, krompir. Ne davati isključivo hranu i tečnosti koje sadrže proste šećere.Ako nakon svih nastojanja roditelja da ublaže tegobe deteta nema poboljšanja, javite se lekaru, koji će odlučiti o daljem toku lečenja. Razlog da se javite lekaru je i uzrast deteta (novorođenče ili odojče koje ima veliki broj stolica i pri tom povišenu telesnu temperaturu), ako ima sveže krvi u stolici, ako se javljaju i održavaju znaci dehidracije, ako dete povraća, ima visoku temperaturu ili bolove u trbuhu.

akutna dijareja i dehidracija deteta

Najčešći put prenošenja uzročnika proliva je fekooralni, prljavim rukama, zagađenom vodom, hranom, predmetima koji se koriste pri hranjenju.

SAVET PEDIJATRA

BEBIN IZBoR | 11

Page 12: Bebin izbor 41

Većina autora pojavu porasta alergijskih bolesti dovodi u vezu sa izmenjenim uslovima života,

tako što se više vremena provodi unutra, promenjene su navike u ishrani, u upo-trebi su brojna sredstva za čišćenje, dok je u spoljnoj sredini povećano zagađenje vazduha.Deca su posebno osetljiva, zato što se alergije najčešće ispoljavaju u dečjem dobu, dok njihova učestalost opada između desete i tridesete godine života. Deca ne nasleđuju alergiju od roditelja direktno, ali se nasleđuje predispozicija (predodređenost) alergijskog reagovanja. Ukoliko oba roditelja imaju alergiju, dete je pod rizikom od 75% da ispolji alergiju, a u slučaju alergije kod jednog roditelja je oko 50%. Najnovija istraživanja američkih autora iz februara 2013. godine ukazuju da ukoliko se u prvoj godini života tri ili više puta primene antibiotici, za dva puta se povećava pojava alergije na hranu, što se objašnjava pre svega poremećajem normalne crevne flore.

Šta je to alergija i kako se ispoljava?Alergije se definišu kao preterana reak-cija imunološkog sistema na supstance (alergene) koje samo kod osetljivih osoba dovode do alergije. U toku alergijske reakcije određene vrste antitela, i to imunoglobulin E (IgE), dovode do aktivacije ćelija imuno-loškog sistema (mastociti

i bazofili), oslobađaju se brojni medijatori, pre svega histamin i leukotrieni. Na taj način otpočinje zapaljenski odgovor, koji može da bude različitog intenziteta - od blage alergijske reakcije do reakcija koje ugrožavaju život. Postoji čitav spektar simptoma alergije, a po novim podacima izgleda da je alergija jedna bolest koja

alergije - novosti i prevencijaPoslednjih godina postoji značajan porast alergijskih bolesti, tako da se pretpostavlja da oko 20% ukupne populacije boluje od neke vrste alergija

Deca ne nasleđuju alergiju od roditelja direktno, ali se nasleđuje predispozicija (predodređenost) alergijskog reagovanja.

Doc dr sc med Nevenka Raketićspecijalista pedijatrije i imunologijeOrdinacija iz pedijatrije „Dr Raketić” - www.dr-raketic.rsTelefon: 011/3674-814

SAVET PEDIJATRA

12 | BEBIN IZBoR

Page 13: Bebin izbor 41

zahvata različite organske sisteme. Kod dece je ubedljivo najčešća

alergijska kijavica (rinitis), gde podaci iz SAD-a pokazuju da oko 40% dece boluje od ove bolesti. Roditelji uglavnom uočavaju da detetu stalno curi nos, sekret je bistar, javlja se svrab nosa i kijanje. Često je alergijski rinitis udružen sa alergijskim konjuktivitisom, gde se javlja crvenilo, peckanje i suzenje očiju. Ukoliko se promene na koži jave u prvim mesecima života, obično ukazuju da će

dete biti sklono alergijama, ili, kako se ranije zvalo - biće atopičar. Karakteristična je crvena ospa pre svega na koži obraza, a zatim i oko ručnog zgloba ili kolena i to je atopijski dermatitis (ekcem). Pored toga, na koži mogu da se jave slivene veće promene pod nazivom koprivnjača (urtikarija). Nemaju sva deca sa alergijom i astmu, ali je pokazano da 80% dece koja boluje od astme ima neki vid alergije koja se uglavnom ispoljava u predškolskom uzrastu. Kod astme usled oticanja disajnih puteva (bronhoopstrukcije) i povećanog stvaranja sekreta u plućima, dolazi da napada suvog kašlja, pojave „škripanja“ ili „zviždanja“ u grudima, dok se u težim slučajevima javlja gušenje. Od strane digestivnog trakta mogu da se jave bolovi u stomaku, povraćanje ili dijareja.

AlergeniNavedene alergijske reakcije se javljaju obično usled alergena iz spoljne sredine, najčešće na polen, kućnu prašinu i grinje. Ukoliko imaju sezonski karakter, gotovo sigurno se radi o polenskim alergijama. Od lekova najviše reakcija izazivaju antibi-otici i to iz grupe penicilina, a od namir-nica najčešće iz tzv. grupe Top 7: mleko, jaja, brašno, soja, kikiriki, koštunjavo voće (badem, lešnik, bundeva, suncokret) i morski plodovi (riba, školjke, ljuskari). Alergije na ubode insekata kao što su pčela, osa ili stršljen mogu da budu opa-sne po život.

TestiranjePostavlja se pitanje kada treba raditi testove za potvrdu alergije kod dece, pre svega zbog nedovoljne razvijeno-sti imunološkog sistema deteta, zbog opasnosti od težih alergijskih reakcija prilikom izvođenja testova i nedovoljne kooperativnosti dece. Najbolje vreme je sa navršene dve godine i dalje u predš-kolskom uzrastu kada su deca poslušnija. Dijagnoza alergija se postavlja pre svega kožnim testovima, (prick test), zatim se mogu raditi ispitivanja iz krvi, gde se traži IgE koji je specifičan za određeni alergen, kao i „patch“ test, gde se na kožu leđa postavlja gaza sa alergenom i posle dva dana se očitava reakcija.Terapija alergija se pre svega odnosi na izbegavanje alergena, često i na upotrebu antihistaminika, koji blokiraju histamin oslobođen u toku alergijske reakcije. Od pomoći može da bude i antagonist

receptora za leukotrien koji se oslobađa u toku alergija. Mogu da se koriste kortiko-steroidni lekovi koji smanjuju zapaljensku reakciju, kao i dekongestivi koji smanjuju otok nosne sluznice. U težim slučajevima, kao što je anafilaktička rekacija, koristi se adrenalin. Posebno se izdvaja imunote-rapija, gde se sprovodi desenzibilizacija, tako što se primenjuju manje doze alerge-na koje se tokom vremena povećavaju. Prevencija alergija se sprovodi od najmlađeg doba, tako što se majkama preporučuje isključivo dojenje u prvih 4 do 6 meseci, jer su radovi pokazali da se time smanjuje učestalost alergija kasnije tokom života. Ukoliko nije moguća pri-rodna ishrana, treba uključiti hidrolizirane (hipoalergenske) mlečne formule, a čvrsta hrana se uvodi postepeno, i to pojedi-načne namirnice na 4 do 7 dana. Iz dečje sobe treba izbaciti sve stvari koje sku-pljaju prašinu, kao što su plišane igračke,

zavese i tepisi, a sobu treba svakodnevno čistiti. Poželjno je koristiti prečišćivače vazduha, koji održavaju vlažnost pro-storija na 50%, i nikako ne izlagati decu duvanskom dimu. U vreme cvetanja treba zatvoriti prozore na kući i kolima, provoditi što kraće vreme napolju, posebno kada je vetrovito, a svako veče dete treba okupati i oprati mu kosu. Iako se ranije izbega-valo prisustvo domaćih životinja u kući, sada se zna da je čak korisno, a u prilog tome je činjenica da su ranije deca koja su odrastala u seoskim domaćinstvima više bila u kontaktu sa životinjama i manje obolevala od alergijskih bolesti.

alergije - novosti i prevencija

Prevencija alergija se sprovodi od najmlađeg doba, tako što se majkama preporučuje isključivo dojenje u prvih 4 do 6 meseci, jer su radovi pokazali da se time smanjuje učestalost alergija kasnije tokom života.

u vreme cvetanja treba zatvoriti prozore na kući i kolima, provoditi što kraće vreme napolju, posebno kada je vetrovito, a svako veče dete treba okupati i oprati mu kosu.

SAVET PEDIJATRA

BEBIN IZBoR | 13

Page 14: Bebin izbor 41

Rast je složen proces i definiše se kao promena telesne mase, oblika i proporcija, kao i fizioloških funkcija

u toku organogeneze. Pored fizičkog postoje i druge dimenzije rasta: intelek-tualni, emocionalni, socijalni i kulturni razvoj. Rast je rezultat složene interakcije naslednih faktora, ishrane, neuroendokri-ne regulacije i tkivnog odgovora.Kvalitativne promene u toku biološkog sazrevanja – izmene funkcije ćelija, tkiva

i organa, indukcija enzimske aktivnosti, reorganizacija regulacionih mehanizama – označavaju se kao razvoj.Period rasta počinje za vreme fetalnog života, a završava se između 20. i 25. godine. Fizički, somatski rast posledica je hiperplazije i hipertrofije ćelija i uvećanja međućelijske supstance.

NA RAST uTIču mNoGI ELEmENTI: • pol • rasa • genotip

• konstitucijske anomalije • sredina u kojoj dete živi • bolesti • ishrana • stanje žlezda sa unutrašnjim lučenjem

RAST dETETA SE pRocENJuJE:• merenjem visine • telesne težine • obima glave • toraksa i abdomena • debljine kožnih nabora • procenjuje se i zubna starost • skeletno sazrevanje Novorođenče ima specifične proporcije

tela. Glava je relativno velika i čini ¼ duži-ne tela, a lice je malo sa slabo razvijenom donjom vilicom. Grudni koš je više valjkast a abdomen je ispupčen. Ekstremiteti su relativno kratki.Dužina novorođenog deteta je u pro-seku oko 52 cm. Dečaci su u proseku za 1 cm duži od devojčica na rođenju. Rast telesne dužine je neravnomeran. Najbrži je u prva tri meseca posle rađanja i do kraja prve godine progresivno i brzo se sma-njuje. Obično u prvoj godini beba poraste oko 25 cm. U drugoj godini deca porastu

još 12 cm, u trećoj oko 8 cm, a sa 4 godine su visoka nešto više od metra. Pri polasku u školu visina je oko 120 cm.Masa novorođenčeta je u proseku oko 3,4 kg. Blizanci su pojedinačno manji – oko 30% blizanaca ima masu oko 2 i 2,5 kg, a ostali su i lakši od 2 kg. Pražnjenjem creva u toku prvih dana života, mokre-njem i gubitkom tečnosti preko kože i pluća dete gubi višak tečnosti a samim tim gubi i telenu masu. Unos majčinog mleka je u prvim danima života mali, tako da beba gubi oko 7% telesne težine (fiziološki pad). Nadalje (posle desetog dana) telesna težina brzi i pravilno raste:

u prvom mesecu bebe prosečno dodaju oko 550 grama, u drugom 850 a u trećem oko 700 grama. U petom mesecu se udvostruči težina koju je dete imalo na rođenju, a oko prve godine se utrostruči. Deca koja su bila krupnija na rođenju napreduju sporije.Obim glave kod novorođenčeta je oko 35cm i nešto je veći kod dečaka. Sa 6 meseci obim je 43 cm, sa godinu dana 46 cm, a sa tri godine 50 cm. Obimi grudnog koša i trbuha su za 1-2 cm manji od obima glave deteta.

Razvojni faktori kod beba

Rast je složen proces i definiše se kao promena telesne mase, oblika i proporcija, kao i fizioloških funkcija u toku organogeneze

Mr sci dr Miodrag Stankovićwww.stetoskop.info

POROĐAJ

14 | BEBIN IZBoR

Page 15: Bebin izbor 41

TRUDNOĆA

BEBIN IZBoR | 15

Page 16: Bebin izbor 41

Ovo je vreme kada najveći broj žena kreće da vežba, svesne situacije da će uskoro biti na

plaži u kupaćem kostimu. Najefikasnije je vežbati konstantno, tokom cele godine i to sigurno daje rezultate. Siguran sam da lično poznajete nekoliko živih primera da kontinuirano vežbanje daje savršene rezultate. Za dva meseca svakako može-te mnogo da popravite vašu formu, a ja ću vam dati nekoliko saveta kako to da uradite efikasnije i uz manje muke.Dobra vest je da trening za mršavljenje ne zahteva visok intenzitet treninga, a loša je da zahteva veliki obim, odnosno produženi vremenski period treniranja. To znači da treba da trčimo umerenim intenzitetom duži vremenski period od 45 minuta (puls oko 140 otkucaja u minutu, disanje treba da bude komotno, tako da u svakom trenutku možemo komotno da pričamo tokom trčanja). Visok intenzitet trčanja će, naravno, potrošiti više kalorija, ali će u ovom slučaju organizam trošiti ugljene hidrate pre nego masti. Naročito ženama, koje zbog ženskih hormona

imaju predispozicije za stvaranje masti, visoko intenzivan trening neće doneti željene rezultate. Da bismo najbolje trošili masti, moramo vežbati preko pola sata, kako bismo pokrenuli fiziološke mehaniz-me sagorevanja masti. Ovaj proces može da se ubrza prirodnim putem, unošenjem kafe ili čaja (kofeina ili čaja koji su bogati teinom - crni, zeleni…).

Kako se hraniti?Ishrana je vrlo važna. Ja ne volim da preporučujem dijete, ali ako primenite ne-koliko vrlo jednostavnih principa, ubeđen sam da ćete više uživati u hrani i imati bolje rezultate. Prvo i osnovno - što manje slatkiša. Ukoliko vam organizam traži slatko, pronađite voće koje vam odgova-ra. Organizam fruktozu iz voća doživljava totalno drugačije od belog šećera. Drugo pravilo - nema prežderavanja. Trudite se da jedete sporije, više zvaćite i uživajte u hrani. Na taj način ćete podeliti više informacija sa vašim organima za varenje, a kao posledicu te komunikacije i vi

ćete dobiti informacije koja hrana vam više prija a koja manje, kada ste stvarno siti i ne treba dalje da jedete. Setite se svakog puta kada ste pojeli previše hrane i složićete se da nije bio prijatan osećaj. Tu hranu dalje ne možete lepo da svarite i ona se pre deponuje u masti nego što se metaboliše kao energija. Vrlo je važno da tri sata pre treninga ne jedete apsolutno ništa. Vaš organizam će tada bolje raz-građivati masti i trošiti ih tokom treninga. Trudite se da jedete kvalitetniju hranu. Kvalitet ćete lako prepoznati po ceni. Činjenica da kupujete skuplje će vam biti dobar razlog da jedete taman koliko vam treba, a vašem organizmu ćete obezbediti kvalitetnije hranljive materije, neophod-ne za trening, oporavak i svakodnevne aktivnosti.

Pokrenite celo teloJedini sagorevači masti su vaši mišići. Što veću mišićnu masu aktivirate, bolji će biti rezultati. Zbog toga funkcionalne vež-be koje aktiviraju više mišićnih grupa, isto-vremeno daju brze i kvalitetne rezultate. U mojoj praksi se pokazalo da najefikasnije rezultate za mršavljenje daje kombinacija funkcionalnog vežbanja i aerobnog rada nakon toga ( trčanje,vožnja bicikla i sl.).

Doterajte liniju do leta

Dolazi lepo vreme, garderobe je sve manje i ulazimo u čuvena “dva meseca” sređivanja pred godišnje odmoreVladimir Danilović

Profesor sportaLični trener Boom fitnessMobilni: 065/4774-773

FITNES

16 | BEBIN IZBoR

Page 17: Bebin izbor 41

PORODICA

BEBIN IZBoR | 17

Page 18: Bebin izbor 41

pEG pEREGo

P. PAPPA DINER-HAPPy FARM

pREpoRučuJEmo

pEG pEREGo

MINI MOMO DESIGN

FuNkcIoNALNo I udoBNo

pEG pEREGo

VIAGGIO 0+/1 SWITCHABLE-CORSA

pAmETNA kupovINA

kIdS II

LJULJAŠKA/LEŽALJKA WINNIE POO

pRAkTIčNo

AvENT

BLENDER 2U1

ZA ZdRAvu ISHRANu vAšE BEBE

kIdS II

PODLOGA ZA IGRU SAFARI TALES

IdEALNA ZA IGRu vAšE BEBE

BuLLyLANd

BULLy FROZEN DELUXE SET

oBRAduJTE vAšE mALIšANE

SmART TRIkE

SMART TRIKE STAR BLUE

pAmETNA kupovINA

BERToNI

KREVETIĆ TREND PLUS

pRAkTIčNo

16.990 20.999

7.800

17.579

5.580

2.990

13.500

35.899

28.900

Novi Sad - Veternik Obrovačka 21, 021/824 936

www.kidsland.rs

18 | BEBIN IZBoR

IZLOG

Page 19: Bebin izbor 41

Napomena: cene su formirane u vreme nastajanja časopisa i podložne su promenama. Zbog tehničkih mogućnosti štampe prikazane boje možda nisu verne originalu.

cHIcco

STEP UP-BEZ BPA 250ML 4M+

SupER cENA

TommEE TIppEE

SA KUTIJICOM SET 2

SupER cENA

cARELLo

PODEŠAVANJE RUČICE, 0M+

SupER cENA

TommEE TIppEE

KORPA ZA PELENE SANGENIC

SupER cENA

vTEcH

SA MELODIJAMA I LOPTICAMA

pRomocIJA 15%

cHIcco

STO DVOJEZIČNI BAŠTA 6M+

SNIžENJE do ISTEkA ZALIHA

mAXI coSI

MURA PLUS 3

pRomocIJA mAJ-JuN 10%

cHIcco

AUTO VATROGASAC NA DALJINSKI

SupER cENA

cHIcco

AUDIO ANALOGNI

AkcIJA 20%

399 590

2.900

3.490

6.990

47.691

3.790

5.599

19.699

3.980 52.990 6.999

Beograd - Bulevar Kralja Aleksandra 199b, 011/243 48 61 Beograd - Enci Menci Trg, ul. Trg Nikole Pašića 8, 011/323 44 88www.encimenci.com

BEBIN IZBoR | 19

IZLOG

Page 20: Bebin izbor 41

Ravna stopala su nedostatak koji može da poremeti normalan fizički razvoj deteta, jer mu onemogućava

nesmetano stajanje i hodanje. Na pojavu ovih deformiteta utiče pre svega nasledni faktor, ali i fizička neaktivnost, gojaznost, neadekvatna obuća. U osnovi oboljenja se nalazi labavost ligamentarnog aparata, koje može zahvatiti i druge zglobove. Kad nije opterećeno, ovakvo stopalo ima normalne lukove tabana. Tegobe prouzro-

kuje poremećaj statike. Pošto je centar stopala u nivou druge metatarzalne kosti, dete hoda sa ubacivanjem prednjeg dela stopala unutra. Primetno je kada dete počne da hoda, naročito kode dece sa povećanom telesnom težinom. Dete ote-žano hoda, pre spavanja se žali na bolove u tabanima i potkolenicama. Međutim, do treće godine svako stopalo izgleda ravno, pa se tek posle treće godine, ako i dalje ima ovih tegoba, preduzima lečenje.

Kako se prepoznaje?Prepoznaje se kliničkim pregledom i proverom plantogramom (otiskom na papiru), ili trodimenzionalnim u specijalnoj „sunđerastoj peni”, odnosno kompjuter-skom analizom hoda.

LečenjeLečenje se sprovodi ortopedskim cipe-lama sa ulošcima i fizikalnom terapijom.

Lečenje započinje već u najranijem uzra-stu formiranja svodova stopala (do 3.- 4. godine) vežbama jačanja svih struktura stopala u obliku hoda po prstima/petama i naročito bosonogi po neravnim podlo-gama (ravne tvrde podloge neki s pravom smatraju osnovnim razlogom sve veće pojave ravnih stopala u ljudi). Novije ope-rativne tehnike, tzv. arthroereisis, imaju za cilj temporerno biomehanički proprio-ceptivno korigovanje pronacije stopala u području subtalarno ekstraartikularno. To se postiže raznim implantantima.Da do ovoga ne dođe, od prve godine obratiti pažnju na telesnu težinu deteta koja ne treba da bude preko normalne. Cipele treba da imaju elastičan i lako savitljiv đon sa prednjim delom dovoljno širokim. Ulošci nisu preporučljivi, naročito pre druge godine života. Detetu omo-gućiti da što više boravi u prirodi i hoda, po mogućstvu, boso ili u lakim cipelama, sandalama ili patikama. Pošto gradska deca nemaju mogućnosti za ovakav način života, treba im omogućiti vežbe kod kuće.

Ravno ili spušteno stopalo

Deformitet, poznat kao „ravna stopala“, karakteriše spuštanje svoda i zauzimanje valgusnog položaja pri stajanju

Na pojavu ovih deformiteta utiče pre svega nasledni faktor, ali i fizička neaktivnost, gojaznost, neadekvatna obuća.

Mr sci dr Miodrag Stankovićwww.stetoskop.info

ZDRAVLJE

20 | BEBIN IZBoR

Page 21: Bebin izbor 41

SAVET PEDIJATRA

BEBIN IZBoR | 21

Page 22: Bebin izbor 41

Mit: Vantelesna oplodnja je rešenje za sve probleme neplodnosti čINJENIcA: Netačno. Vantelesna oplodnja je samo jedna od mogućnosti lečenja neplodnosti. Postoje i druge opcije kao što su indukcije ovulacije (OI) lekovima ili intrauterina inseminacija (IUI).

Mit: Vantelesna oplodnja je samo za bogate ljude čINJENIcA: Netačno. Iako vantelesna oplodnja može izgledati skupo ljudima sa manjim primanjima, njena cena je često manja nego kod drugih hirurških zahvata. Ulaganje u vantelesnu oplodnju je ulaganje u budućnost i sreću, a to je nemerljivo sa materijalnim stvarima. Od

2006. država pomaže parovima koji se bore sa bračnim sterilitetom, te oni, ako ispunjavaju uslove, mogu da se podvrgnu vantelesnoj oplodnji o trošku budžeta Republike Srbije.

Mit: Vantelesna oplodnja je uspešna u svim slučajevima čINJENIcA: Netačno. Proces vantele-sne oplodnje je uspešan u do 40 odsto slučajeva. Uspeh zavisi od niza drugih faktora, kao što su starost žene, uzroci neplodnosti, stručnost lekara, biološki i hormonski statusi muškarca i žene...

Mit: Obavljanje vantelesne oplodnje zahteva prijem u bolnicu

čINJENIcA: Netačno. Ne zahteva nijednu provedenu noć u bolnici. Radi se o ambulantnom lečenju. Samo procedura kolekcije jajnih ćelija zahteva bolničko pra-ćenje u trajanju od jednog dana.

Mit: Bebe dobijene vantelesnom oplodnjom imaju znatno veći rizik od urođenih defekata čINJENIcA: Netačno. Postoji blagi po-rast u broju urođenih defekata u odnosu na spontanu trudnoću. Ovo je izraženo kao 1 u 12 trudnoća posle asistirane reprodukcije (vantelesne oplodnje) u od-nosu na 1 u 15 trudnoća koje su nastale spontano. Ovo znači da apsolutni rizik da se dete rodi sa urođenim defektom ostaje nizak.

Mit: Proces vantelesne oplodnje je opasan čINJENIcA: Netačno. Ovaj tretman je, zapravo, vrlo siguran. Samo 1 do 2 odsto pacijentkinja može oboleti od teškog sin-droma hiperstimulacije jajnika. Međutim, i ovaj rizik može da se svede na minimum uz strog nadzor lekara.

o vantelesnoj oplodnjiMitovi

Proces vantelesne oplodnje je uspešan u do 40 posto slučajeva

Tekst je preuzet sa: www.bebac.com

BEBAC.COM

22 | BEBIN IZBoR

Page 23: Bebin izbor 41

Ko nema alergiju, ne zna kako nekim ljudima proleće teško pada. Curenje iz nosa, svrab u očima,

kašalj i još niz simptoma mogu pokvariti čak i najlepše vreme. Međutim, šta ako proleće nije jedino krivo za takve tegobe? Možda i osobe sa alergijom negde greše? Predstavljamo vam nekoliko najčešćih grešaka koje pravite i načine da ih ispravi-te. Kasnije će vam sigurno biti lakše.

Vežbate u pogrešno vremeAko volite da trčite napolju, izbegavajte prepodnevne sate za tu aktivnost. Trava i druge biljke otpuštaju polen u zoru, a njegov nivo u vazduhu dostiže vrhunac nešto oko podneva. Ako ne možete bez trčanja napolju, odaberite večernje sate.

Prečišćivač vazduhaSobni prečišćivači vazduha i filteri su veoma efikasni u uklanjanju polena, živo-tinjskih dlaka, prašine i drugih alergena u zatvorenim prostorijama. Kada ih uključi-te, obavezno zatvorite prozor.

Soba vam je pretrpanaPlišane životinje su slatke, ali su pravi magnet za prašinu koja je jedan od

najčešćih alergena. Ako se vaše dete igra sa mnogo takvih igračaka, bolje bi bilo da ih držite u nekom ormaru i samo povremeno vadite nekoliko njih.Takođe, povremeno ih operite, kako biste uklonili prljavštinu.

Ignorišete simptomeOdrasle osobe mogu postati alergične na ljubimce ili polen iako nikada ranije nisu imale simptome. Ako vam svakog proleća treba sprej za nos ili padate u iskušenje da pijete antibiotike zbog sinusitisa, tre-balo bi da se testirate na alergije.

Loša posteljina Ako ste navikli na vaš jastuk i imate ga godinama, možda će vas razočarati

činjenica da možda upravo on doprinosi vašim

tegobama. Naročito su opasni perjani

jastuci, a bolji izbor su oni od poliestera koje možete prati i u veš mašini. Sada postoje čak i antialergij-ska punjenja za

njih.

Spavate sa ljubimcemAko imate alergiju, nemojte spavati sa ljubimcem. Čak i ako niste alergični na ži-votinjsku dlaku, oni mogu na krznu nositi polen, prašinu, buđ i druge alergene. Zato redovno perite čak i njihovu korpu u kojoj spavaju.

Imate ‘’hipoalergijskog“ ljubimcaTako nešto ne postoji i nemojte se za-varavati. Iako neke rase manje izazivaju alergije, stručnjaci kažu da sve krznate životinje mogu biti okidač kod osetljivih osoba. Čak su i bezdlake mačke i psi opasni, jer ljuspice kože i proteini koji se nalaze u njihovoj pljuvački mogu izazvati simptome.

Imate pticuLjudi mogu biti alergični i na ptice. Neki to i ne shvate, pa se godinama nose sa fantomskim simptomima. Alergolozi sa-vetuju da ne živite sa životinjama, ukoliko ste alergični na njih. Ako ne možete da se odreknete vaših ljubimaca, možda bi trebalo da razmislite o antialergijskim vakcinama, koje mogu smanjiti simptome kod nekih ljudi.

kako umanjiti simptome alergije

Tekst je preuzet sa: www.naturamedica.info

Koje su to najčešće greške koje pravimo a koje izazivaju alergiju

SAVET

BEBIN IZBoR | 23

Page 24: Bebin izbor 41

Nos ili nosna šupljina nije samo prostor za vazdušni put do pluća i nazad, već je sastavni deo siste-

ma za disanje, za govor i za čulo ukusa. Sve ove funkcije zavise od pravilnog nosnog disanja. Na samom ulasku u nosnu šupljinu nalaze se dlačice koje zaustavljaju nepoželjne krupnije čestice, a sluznica nosa ima zadatak da prečišćava vazduh. Prolazeći ovim putem, vazduh se zagreva na temperaturi od 31-37 C. Nije teško zamisliti da svaki poremećaj na ovom vazdušnom putu izaziva određene neprijatnosti, pa i bolest.

Deca svih uzrasta često imaju problem sa zapušenim nosem, neka ređe, a neka veoma često. Uzrok je svakako sekret koji se proizvodi iz sluzokože nosa kao od-govor na različite nadražaje. Moglo bi se reći da je „neprijatelj“ zadržan na samoj ulaznoj „kapiji“, jer je nos unutra obložen trepljicama koje zadržavaju nepoželjne čestice.Veća deca se izbore - izbace sekret u maramicu ili ga progutaju, dok su bebe sasvim bespomoćne. Ne znaju da dišu na usta, ne znaju da nam kažu šta im smeta. Kada pokušaju da sisaju, ubrzo nervozno odustaju. Znaju samo svojim jezikom – plačem, da nam se tužno žale. Njihov nosić je najčešće zapušen zbog suvog vazduha u sobi u kojoj borave. Otuda preporuka za sve novopečene roditelje da se prostorija češće provetrava i vazduh vlaži na dostupne načine (ovlaživač vazduha, posude na radijatorima, sušenje bebine garderobe...)

Tek rođene bebe i zapušen nosićKada se desi da se nosić zapuši bebi koja je tek izašla iz porodilišta, kao i u narednom periodu, preporuka je da se on čisti fiziološkim rastvorom. Beba se okrene na stranu, u nozdrvu koja je odozgo ukapa se nekoliko kapi, sačeka se 1-2 minuta da kapi prođu u grlo, beba

se okrene na drugu stranu pa se i u drugu nozdrvu ukapa nekoliko kapi. Ako je potrebno, ostatak sekreta se može izvući usisavanjem pomagalima koja se mogu naći u apotekama. Fiziološki rastvor nije lek, samo ime kaže šta je. Može se ne-smetano i neograničeno koristiti svaki put kad treba. Važno je da se nos bebe ispira svaki put kada je zapušen, a naročito pre podoja.

Zapušen nosić kod beba i deceDeca svih uzrasta često imaju problem sa zapušenim nosem, neka ređe, a neka veoma često.

važno je da se nos bebe ispira svaki put kada je zapušen, a naročito pre podoja.

Anđelka KotevićVMS, šef odseka Halobeba24 sata svakog dana u mesecu – godini Telefon: 011/7158-444

HALOBEBA

24 | BEBIN IZBoR

Page 25: Bebin izbor 41

Šta činiti kada se beba prehladi?Tačno je da su bebe zaštićene nasleđe-nim imunitetom i da se dojenjem dodatno štite, ali pod navalom raznih uzročnika iz našeg okruženja ne pomaže nikakva zaštita. Stručnjaci zato kažu da se u prvoj godini očekuje oko 6-8 prehlada. Za roditelje, svako curenje iz nosa izaziva zabrinutost i nedoumicu: da li je obična prehlada ili je ozbiljna infekcija. Za utehu, treba imati na umu da dete sa prvim curenjem nosića počinje da stvara svoj imunološki sistem. U prvim danima prehlade apetit je sma-njen, dete nemirno spava, nervozno je,

ponekad uplašeno. Često su ova stanja praćena povećanom temperaturom, a posle dva tri dana počne i nosić da curi. Pažnja: ako je temperatura veća od 38,5 C, a beba mlađa od tri meseca, odmah idite kod svog pedijatra.

Ako znamo da prehlada traje desetak dana, kako vreme teče dete je veselije, uglavnom bolje jede, sekret iz nosa se zgušnjava i tada je potrebno rastopiti ga, kako bi se lakše izbacio, fiziološkim rastvorom ili kapima koje prepiše lekar, kao što je npr. Nisita sprej.

Šta ako su bakterije u nosu?Ako dete ide u kolektiv ili ima starijeg brata ili sestru koji idu u kolektiv, lako je zaključiti otkud bakterije u nosu. Narav-no, nisu sve bakterije opasne, neke tu “stanuju” i za njih nam je lako, ali za one „gadne”, što se prenose preko ruku,

naročito prstića koji traže zakopano blago u nosu, za te će pedijatar odlučiti kako se leče. Da bi se postavila tačna dijagnoza, najčešće se detetu uzima bris iz nosa i ždrela, određuje antibiogram i po potrebi uključuje antibiotik u lečenje.

Šta činiti ako je alergija?Dugotrajno zapušen nosić može biti znak da se radi o reakciji na alergen iz de-tetove okoline. Kada se postavi dijagnoza alergijskog rinitisa, primenjuje se odgova-rajuća terapija, koja veoma brzo smanji otok sluzokože i otkloni većinu tegoba kao i zapušenost nosa. Bez obzira na lečenje, čišćenje nosa se sprovodi kako bi disajni put bio slobodan, a čista sluzokoža pomaže da se lakše reši novonastali problem. Fiziološki rastvor ili Nisita sprej sprečavaju komplikacije dugo-trajnog zapušenja nosa koje za posledicu najčešće ima zapaljenje srednjeg uva.

Zapušen nosić kod beba i dece

Da bi se postavila tačna dijagnoza, najčešće se detetu uzima bris iz nosa i ždrela, određuje antibiogram i po potrebi uključuje antibiotik u lečenje.

važno je da se nos bebe ispira svaki put kada je zapušen, a naročito pre podoja.

HALOBEBA

BEBIN IZBoR | 25

Page 26: Bebin izbor 41

Loša ishrana slabi imunološki sistem i usporava rad mozga. Ako je imu-nološki sistem oslabljen, organizam

postaje podložan umoru i bolesti, pa ne može da se zaštiti od infekcija. Puno šećera, aditiva i loših masti u ishrani usporavaju rad mozga ili dovode do uznemirenosti, hiperaktivnosti.

ZATo, pRomENITE LošE NAvIkE: • Izbegavajte prerađenu hranu koja sadrži

aditive. Ove namirnice nemaju nikakve nutritivne kvalitete, pa, ako ih vaša deca konzumiraju, neće moći da jedu drugu hranu. Zamenite ih hranom koju vi spre-mate u kući, od proverenih namirnica.

• Ograničite količinu ili sasvim isključite prženu, pohovanu hranu i margarin.

• Nemojte da pravite sendviče od belog hleba, iako ga deca više vole.

• Deca ne treba da jedu sirovo meso (kr-vav biftek...), jela koja sadrže nekuvana jaja, ljutu/pikantnu hranu i meso divljači i pečurke (retke samonikle vrste).

• Hrani za decu ne sme biti dodat alkohol ili prava kafa.

Korak po korak u promeneSigurna sam da ste doneli odluku da promenite loše navike u ishrani. Kao i sve što je novo, malo vas plaši i pitate se kako to da uradite i koliko brzo. Moj savet

je: uradite postepeno, korak po korak, ali počnite odmah. Nije dovoljno samo imati informaciju o pravilnoj ishrani, nego to treba i primenjivati. Prvo i najvažnije je da vi počnete da se hranite zdravije, promenite svoje loše navike, kako bi dete, gledajući vas kao autoritet, prihvatilo nove namirnice. Promena loših navika u ishrani ponekad traje i do šest meseci, ali treba biti istrajan i rezultat uvek dođe. Pravilna ishrana je proces koji se uči i uvek nauči.Počnite sledećim koracima:

Kuvajte zajednoUključivanjem deteta u pripremu obroka dete uči ne samo koje vrste hrane postoje i kako se one pripremaju, već i gradi sopstveno samopouzdanje. Zajednička priprema hrane je takođe mogućnost da se sa detetom razgovara o dnevnim aktivnostima i događajima iz vrtića ili parka, ali i da se ono nauči koli-ko je važno prati ruke prilikom rukovanja hranom.

Loše navike u ishrani male deceSlobodno možemo reći da su današnja deca žrtve loše ishrane - hrane sa mnogo nezdravih masti, slanih grickalica i slatkiša

Najbolji primer je lični primer. Deca oponašaju roditelje, pa će tako probati i jesti hranu koju i vi jedete.

Živka Vlajkovićdipl. nutricionista, autorka knjige Dečiji kuvarDZ Zemun

ISHRANA

26 | BEBIN IZBoR

Page 27: Bebin izbor 41

Jedite zajednoPotrudite se da se porodica okupi za stolom u vreme obroka. Ako ne može-te za vreme svih obroka, a ono bar za ručkom ili večerom. To je čarolija koja

će očuvati vašu porodicu na okupu. Zajednički obroci su prilika da porodica provede vreme zajedno. Isključite televizor i odložite telefoniranje za kasnije. Za vreme jela dete uči ne samo kako da se ponaša za stolom i koristi pribor za jelo, već učestvuje i u prijatnim razgovorima u vezi sa dnevnim aktivnostima. Zajednički obrok je prilika i mogućnost za razvijanje odnosa roditelj – dete i stoga je veoma važna atmosfera za vreme obroka.

Ne manje važna je i pažnja koju roditelji poklanjaju deci za vreme jela. Neka deca ovog uzrasta, iako mogu sama da jedu, traže od roditelja da ih hrane, iskazuju-ći na taj način potrebu za roditeljskom pažnjom. Nasuprot tome, roditelji često hrane decu da se ne bi isprljala, ili ih grde ako to urade prilikom jela.

Ukoliko je dete mlađe od tri godine, dozvolite mu da jede prstima. Ne grdite dete ako se isprlja tokom jela – hranjenje je proces učenja i izgradnje detetovog samopouzdanja i stoga treba imati strpljenja. Najbolji primer je lični primer. Deca oponašaju roditelje, pa će tako probati i jesti hranu koju i vi jedete.

Koliko je dovoljno pojesti?Dozvolite detetu da odluči koliko će da pojede i ne insistirajte na količini. Ne brinite ako svakoga dana ili u svakom obroku ne pojede istu količinu hrane. Ne nagovarajte dete da jede, ali mu to i ne branite.Sigurno ste se više puta pitali: „Da li moje dete dobro napreduje?” Na redov-nim sistematskim pregledima, od vašeg pedijatra dobićete odgovor na ovo pita-nje. Ali možete i sami zaključiti. Karakteri-stike zdravog deteta su: puno energije za igru, dobar apetit, redovna stolica, dubok i miran san i radoznalost tokom dnevnih aktivnosti. Za početak, unesite promene u ishranu i ponudite: čorbu sa žitaricama, domaći namaz, domaće kolače, domaći puding, sveže ceđen voćni sok, samo zdravu vodu, kvalitetno meso, domaći kompot, sveže sezonsko voće i povrće, sušeno i koštunjavo voće (samo za starije dete), jela sa kvalitetnim uljem i svežim biljnim začinima.

Budite istrajni u odluci da se zdravo hraniteSvakodnevno spremajte i nudite deci zdravu hranu. Deca uče ponavljanjem. A ono što rade i gledaju svakog dana, kod njih će stvoriti navike koje će zadržati za ceo život. Ukoliko kod dece stvorite zdrave navike, omogućili ste svojoj i deci njihove dece opstanak na ovoj planeti.

RodITELJ odREđuJE:• Šta jede dete? Sve vrste namirnica:

žitarice, voće, povrće, meso, ribu, jaja, mleko i mlečne proizvode.

• Ko hrani dete ili nadgleda hranjenje - najčešće majka ili otac, ali i druge osobe koje čuvaju dete.

Kada dete jede – ako je moguće pri-bližno u isto vreme. Detetu su potrebne navike – oseća se sigurnije. Gde dete jede – mlađe dete u hranili-ci, starije na stolici za stolom. Nekada odbijanje hrane znači samo poziv na malo više pažnje. Pomazite ga, stavite u krilo, popričajte sa njim.NAPOMENA: detetu ste uzor u sve-mu. Nemojte se ljutiti na vaše malo ogledalo. Odgovorni roditelji imaju kontrolu nad ishranom svoje dece.

Loše navike u ishrani male dece

Autorka teksta, Živka Vlajković je i autorka knjige DEČIJI KUVAR. Knjigu možete poručiti na tel. 064/178 22 52

Prvo i najvažnije je da vi počnete da se hranite zdravije, promenite svoje loše navike, kako bi dete, gledajući vas kao autoritet, prihvatilo nove namirnice.

ISHRANA

BEBIN IZBoR | 27

Page 28: Bebin izbor 41

Celulit je dermatološki, kozmetički i estetski neprihvatljiv problem veli-kog broja žena. Procenjuje se da

85 - 98% žena starosti preko 20 godina ima neki stepen celulita. Celulitom može biti zahvaćen bilo koji deo tela koji sadrži subkutano masno tkivo, a najčešće je to gluteo-femoralni predeo (noge i stomak). Na tim regijama tela broj masnih ćelija je i do 5 puta veći.Celulit je karakterističnog izgleda - kao pomorandžina kora, dušek ili beli

izmrvljeni sir. Problem se celulitom nema-ju samo gojazne žene, mada, povećanje masnih naslaga ga pogoršava. Za nasta-nak celulita odgovorni su mikrocirkulator-ni i limfatični sistem kože, ekstracelularni matriks (vanćelijsko okruženje) i višak potkožnog masnog tkiva. Nekada je celu-lit opisivan kao normalno stanje žena koje zadržavanjem potkožnog masnog tkiva obezbeđuje dovoljnu kaloričnu nadokna-du tokom trudnoće i dojenja. Celulit zahvata sve slojeve kože: epi-dermis, dermis i subkutano tkivo. Ženski hormoni, estrogen, a u

manjoj meri progesteron i prolaktin, imaju važnu ulogu u stvaranju celulita. Estro-gen stimuliše skladištenje masti koje su potrebne tokom menstruacije, trudnoće i dojenja. Posledica toga je smanjenje broja kolagenih vlakana, što predstavlja početak stvaranja celulita. Progesteron doprinosi stvaranju celulita i to slabljenjem venskog tonusa, zadržavanjem tečnosti u organizmu a samim tim i povećanju telesne težine. Celulit treba razlikovati od gojaznosti koju karakteriše povećanje veličine i broja masnih ćelija (hipertrofija i hiperplazija adipocita).

Zbog čega kod žena nastaje celulit?

Žene anatomski imaju jedin-stvenu strukturu kože na kojoj lako nastaje celulit. Vezivno tkivo na mestima na kojima se celulit inače javlja je preslabo ili pretanko i omogućava da se nagomilano masno tkivo prikaže kroz kožu. Vaskularne promene i moguća zapaljenska stanja mogu biti odgovorni za nastanak celulita.

Simptomi koji prethode pojavi

celulitaOsećaj težine i napetosti u noga-

ma, stopala su često hladna a noću se javljaju grčevi i parestezije (trnjenje). Bol je retko spontan, često je indukovan po-vredom, nekada je neznatan. Objektivnim pregledom mogu se definisati sledeće promene na koži: koža ima difuzne neravnine - izgleda kao kora pomorandže i lokalne - izgled dušeka. Zatim, javljaju se proširene pore na koži i vidljiva je prome-na boje kože (bezbojna ili hiperpigmento-vana). Druge promene koje se vremenom prate: gubitak elastičnosti i povećanje ispupčenosti kože sitnozrnastog izgleda, uz postepeno pojavljivanje mikronodula (čvorića), (ređe makronodula) često bolnih na dodir.

Estetski neprijatelj broj 1-celulit Mr sci dr Miodrag Stanković

www.stetoskop.info

Celulit zahvata sve slojeve kože: epidermis, dermis i subkutano tkivo i karakterističnog je izgleda kao pomorandžina kora

ZDRAVLJE

28 | BEBIN IZBoR

Page 29: Bebin izbor 41

Određivanje stepena i izraženosti celulita

Stanje kože pre celulita: glatka i čvrsta koža.I STEpEN: bez celulita ili je on minima-lan, jer se može videti u stojećem stavu, uštinuti ili videti pri kontrakciji gluteusa (mišića stražnjice). II STEpEN: površni i dublji sloj kože je istanjen - vidljiva kora pomorandže. III STEpEN: koža na dodir – oseća se kora pomorandže. Iv STEpEN: mikronodule i makronodule su veličine 2 - 20 mm. Često su bolne. Iv STEpEN I vIšE: ireverzibilne (ne-povratne) promene za bilo koji kozmetički tretman.Anatomija celulita je predstavljena povr-šinskim masnim izbočinama (papillae adi-posae) koje su isturene kroz dublji sloj kože

(dermis), odnosno, to je uvlačenje masnog tkiva u dermis, čime se povećava njena unutrašnja debljina pa zato ima karakteristi-

čan spoljašnji izgled. Čist celulit predstavlja stanje opšteg povećanja veličine i broja masnih ćelija u vezivnom tkivu kože. Taj sloj je redovno deblji i kontroliše ga estrogen. Problem korekcije celulita „leži”u nemo-gućnosti da se višak masnih ćelija iz tkiva „preseli” u sistemsku cirkulaciju.

Šta treba uraditi?Potrebno je konsultovati dermatologa kako bi se odredio stepen celulita i opre-delila vrsta tretmana. Treba imati u vidu i to da se trajni terapijski rezultati ne mogu očekivati isuviše brzo. Iskustvo kliničkih istraživanja govori da je neophodno 6 i više nedelja terapije, uz adekvatan dije-teski režim ishrane i promenu svakodnev-nih loših navika. Naravno, treba uzeti u obzir i individualnu terapijsku osetljivost u borbi protiv celulita.

Estetski neprijatelj broj 1-celulit

Tim farmaceuta kompanije Finis pharm razvio je novu medicinsku kozmetiku za bebe BABy DERM

pH 5,5, koja je posebno formulisana za osetljivu kožu beba, kao i za suvu i ato-pičnu kožu beba i dece. BABy DERM pH 5,5 linija po kvalitetu je u rangu inostranih brendova medicinske kozmetike najvišeg kvaliteta. Da bi se bebinoj koži obezbedila vrhunska nega pažljivo su birani aktivni sastojci od, takođe, renomiranih evrop-skih proizvođača sirovina koji zadovolja-vaju najviše evropske standarde. ULJE BOROVNICE (iz semenki divlje

borovnice) sa omega-3 i omega-6 masnim kiselinama i EKSTRAKT OVSA & AVENANTRAMID su aktivni sastojci cele linije proizvoda, a CINK OKSID je dodatni sastojak u kremi za negu kože u predelu pelenske regije. Svi sastojci su hipoalergeni. Proizvodi ne sadrže sapune i alkalije. pH vrednost kupke, šampona, mleka za telo i kreme za lice je 5,5 – fiziološka pH vrednost kože. pH vrednost kreme sa ZnO – neutralna, s obzirom da je koža u predelu pelenske regije u stal-nom kontaktu sa urinom koji ima kiseli, nagrizajući pH.

BABY DERM kozmetička linija, zahva-ljujući specifičnoj kombinaciji navedenih sastojaka i pažljivo odabranim ostalim sastojcima, preporučuje se za higijenu, negu i zaštitu kože beba, uključujući I bebe sa izrazito osetljivom i suvom kožom sklonoj atopijskom dermatitisu. BABy DERM liniju čine šampon, kupka, mleko za telo, krema za lice i krema sa cink oksidom.

Medicinska kozmetika za bebePriroda u službi kozmetike - Baby Derm

Za nastanak celulita odgovorni su mikrocirkulatorni i limfatični sistem kože, ekstracelularni matriks (vanćelijsko okruženje) i višak potkožnog masnog tkiva.

ZDRAVLJE

BEBIN IZBoR | 29

Page 30: Bebin izbor 41

Slik

e va

še d

ece

mož

ete

posl

ati n

a C

D-u

na

našu

adr

esu:

Em

isar

d.o

.o.,

Poh

orsk

a 30

/12,

110

70 N

ovi B

eogr

ad, i

li na

e-m

ail:

offic

e@be

bini

zbor

.com

. Min

imal

ne d

imen

zije

slik

a tr

eba

da b

udu

800x

600

(150

dpi

), u

form

atu

JPE

G.

Meda traži meda

Boli me glava – udalji se!

Odoh da džogiram! Ovo mi je omiljena posteljina.

Nikola Krstin iz Novog Sada, rođen 08.08.’14

Petra Milojević iz Beograda, rođena 10.06.’14

Vidi ko te gleda :) Sloboda…

Lionel Roman iz Vlajkovca, rođen 09.11.’14

Lena Marković iz Valjeva,

rođena 29.06.’14

Kuvanje me smiruje.Ma šta kažeš!?

Nikola Nikolić iz Ćuprije, rođen 22.05.’14

Milica Nikolić iz Ćuprije, rođena 16.09.’09

Ha! Imam čarobni štapić!

Jana Jovanović iz Požarevca, rođena 30.09.’14

Pripremila: Danka Trifunović

Anka Pesalj iz Budve, rođena 10.11.’14

Staša Momčilović iz Niša, rođena 19.06.’14

30 | BEBIN IZBoR

MINI FACEBOOK

Page 31: Bebin izbor 41

Konzumiranje voća odmah posle jela

nije preporučljivo zato što voće sadrži veliki procenat prostih šećera koji dok čekaju „da dođu na red“ da u želucu budu svareni, a zatim asimilovani, počinju da se fermentišu izazivajući stvaranje gasova i nadimanje stomaka. Osim toga, ukoliko se voće konzumira odmah posle ručka, gubi se deo njegove hranljive vrednosti. Nutricionisti kažu da je najbolje da se voće konzumira između obroka, najmanje sat vremena pre ili posle jela.kAJSIJA – najbogatija vitaminom A, a ima i antianemično dejstvo. Ali oni koji imaju tegobe s jetrom, moraju je jesti u umerenim količinama.TREšNJA – dobro reguliše rad organa za varenje. Lek je i protiv zatvora i dizenterije, a čaj od trešnjinih peteljki je dobro sredstvo za regulaciju mokrenja.mALINA – otvara apetit i preporučuje se onima koji pate od lošeg varenja. Čaj od lišća maline preporučuje se za ublažavanje kašlja. Maline mogu jesti i dijabetičari.RIBIZLE – preporučuju se osobama sa obolelom jetrom.dINJA – siromašna hranljivim sastojci-ma, ali je njen sok, u kombinaciji sa ru-žinom vodicom (u istoj razmeri) izvrstan losion koji blagotvorno deluje na suvu kožu. Dijabetičari ne bi smeli da je jedu.

kRuškA – leči poremećaj krvotoka kao i oboljenja bubrega. Kompot od krušaka je odlično sredstvo protiv nadu-tosti stomaka.BRESkvA – dobra za one koji ne žele da se ugoje. U voćnim dijetama kombinuje se sa mlekom i medom. Može da pomogne i onima koji nemaju urednu stolicu. Od breskvinog lista kuva

se čaj za smirivanje gastritičnih tegoba. Sirup od svežih bresaka se koristi kao sredstvo za uklanjanje dečijih glista.BoRovNIcA – uništava bakterije. Sadrži bazu mirtilin kojoj je glavna odlika da ubija neke mikrobe, naročito Ebertov bacil koji je izazivač tifusne groznice. Ekstrakt borovnice se prodaje u apote-kama i služi kao sredstvo za poboljšanje vida.JABukA - zahvaljujući fosforu, odlična je za obnovu nervnog sistema. To je voće sa najviše odlika. Onima sa lošim varenjem, preporučuje se kompot od jabuka, koji još bolje deluje ako se u njega stavi nekoliko krušaka.BANANA – veoma hranljiva i zato se preporučuje i mlađima i starijima, radi regeneracije i epitalizacije kožnog tkiva. Kao što nije zdrava zelena, tako nije zdrava ni prezrela banana, koja nema dovoljno vitamina i hranljivih sastojaka. Rastvara kiselinu u mokraći.

Korisni saveti o konzumiranju voća

Pravilno uzimanje voća omogućava najbolju iskorišćenost

Nutricionisti kažu da je najbolje da se voće konzumira između obroka, najmanje sat vremena pre ili posle jela.

Tekst je preuzet sa: www.naturamedica.info

ISHRANA

BEBIN IZBoR | 31

Page 32: Bebin izbor 41

Vodič za roditelje - od prvih koraka do prvih slovaAutor: Džo FrostNakon prvih koraka i izgovorenih reči, sa svakim novim danom vaše dete sve brže uči, razvija se i ovladava novim znanjima. Mnoštvo praktičnih saveta i isprobanih metoda pomoći će vam da zajedno uspešno savladate prepreke i radujete se svakoj stečenoj veštini. Sadržaj nudi rešenja za sve situacije i daje odgovore na najvažnija pitanja i dileme sa kojima se suočavate. Biti roditelj najlepša je i najteža stvar na svetu, a vi pođite u susret svim izazovima vaspitavanja.

vuLkAN IZdAvAšTvo

Priča o Dedalu i IkaruAutor: Mino Milani. Dedalu su bogovi na rođenju darovali moć da rukama stvori sve što je njegov um mogao da zamisli. Kako je rastao, tako je učio, istraživao, pronalazio i stvarao, a znao je da će i leteti. Jedan zločin će ga naterati da pobegne iz Atine na Krit, kojim vlada mračni Minos. Biva zatvoren u Lavirint, simbol lutanja i traženja, odakle niko, sem Tezeja, nikada nije izašao. U zatočeništvu će izvesti svoj prvi let, a Ikar će shva-titi da je čoveku mesto u vazduhu, onako kako mu je mesto i na zemlji i u moru!

pRopoLIS BookS

Winx Club - Ključ skladaAutor: Iđinio Strafi U Magičnoj dimenziji ništa nije sigurno osim prijateljstva koje povezuje Blum, Stelu, Floru, Mjuzu, Tehnu i Lejlu! Zahvaljujući prijateljstvu, koje im daje snagu i hrabrost, one su posebne i fantastične dok proživljavaju neverovatne pustolovine...

LAGuNA

Mozgalica - SličiceGrupa autora Ova Mozgalica je osmišljena tako da deca kroz igru vežbaju memoriju i opažanje kako bi ojačala ove sposobnosti ključne za razvoj. Na svakoj kartici prikazana je slika u koju dete treba da gleda i pokuša da zapamti sve što je na njoj prikazano.

LAGuNA

Grozon (za uzrast 4 – 7 godina)Autor: Džulija DonaldsonIlustracije: Aksel Šefler Ova priča u stihovima govori o dovitljivom mišu koji, šetajući kroz „gust i taman gaj“, izmi-šlja strašno šumsko čudovište Grozona i tako plaši svaku životinju koja bi da ga pojede. Preokret nastaje kada se iznenada prikaže da Grozon nije izmišljeno biće.

kREATIvNI cENTAR

Miš beli zadatke deli 1, 2 (Edicija Kreativne bojanke, za uzrast 4 - 9 godina)Napisala: Fiona VotIlustrovala: Stela BagotMiš beli zadatke deli su neo-doljive knjige sa ilustracijama, koje mame decu da ih oboje. Na svakoj strani nalazi se niz jednostavnih i malo manje jednostavnih crteža koje treba obojiti.kREATIvNI cENTAR

Knjige pripremila: Irena Spasović

32 | BEBIN IZBoR

KNJIGE

Page 33: Bebin izbor 41

www.letoshop

.rs

Page 34: Bebin izbor 41

ALEkSANdRovAc• 29. Novembra 110, lokal 4

037/3556-323ApATIN

• Miloša Obilića 1, 025/779-117ARANđELovAc

• Kralja Petra I 25, 034/702-962• Knjaza Miloša 144, 034/711-599

ARILJE• Svetog Ahilija 45• 031/891-954

AZANJA• Milije Batinića 10, 026/301-251

BAčkA pALANkA• Kralja Petra I 25, 021/6040-040

BAJINA BAšTA• Hadži Melentija 3, 031/861-373

BATAJNIcA• Puk. M. Pavlovića 1, 011/7870-224• Matrozova bb, 011/8480-563

BATočINA• Kralja Petra I 17, 034/684-3500

BELA cRkvA• Jovana Popovića 60, 013/851-126

BEoGRAd• Bul. M. Pupina 199, 011/2604-390• Ive Lole Ribara 156 lok 10• 011/2572-809• Resavska 78a, 011/3622-055• Bul. AVNOJ-a 133, 011/3139-066• T.C. Banjica, Paunova 24

011/3672-295• Tiršova 5, 011/3614-232• Visokog Stevana 31, 011/2186-762• Crveno Barjače 27, 011/2362-290• Krajiška 71a, 011/3730-151

• Strugarska 1a, 011/252-0047• Milorada Draškovica 28

011/2370-073• Jurija Gagarina bb lok. 13

011/228-0630• Bulevara Z. Đinđića 12/ž, lokal 10

011/3115-834BoR

• Moše Pijade 31/4, 030/422-009BRuS

• Kralja Petra I br.1, 037/827-019cRvENkA

• Maršala Tita 118, 025/730-757čAčAk

• Železnička 5, 032/341-509• Milenka Nikšica 21, 032/375-884• Gradsko šetalište bb, 032/225-226

ĆupRIJA • Karađorđeva 45, 035/570-527• Anđe Rankovića bb Zelena Pijaca

035/474-682• Kneza Miloša lamela B2

035/472-398• Miodraga Novakovića 78

035/8870-760dESpoTovAc

• Despota S. Lazarevića 59/1 035/613-607doBANovcI

• Ugrinovačka 1, 011/314-0102GRockA

• Hajduk Veljkova 2, 011/8503-238INđIJA

• Vojvode Stepe 2, 022/555-030IvANJIcA

• Milinka Kušića 13, 032/661-151

JAGodINA • Gradska tržnica, lamela A lokal 1

035/221-905• Karađorđeva bb, 035/882-0278• Kneza Lazara 17, 035/228-576• Kneginje Milice 54, 035/882-0373• Knjeginje Milice 10, 035/8820-773

LApovo• Njegoševa 20, lokal 2, 034/685-2950

mARkovAc kod SvILAJNcA• 8. oktobra bb, 026/4861-999

mILuTovAc (SELo)• Milutovac BB, 037/721-054

mRčAJEvcI• Magistralni put bb, 032/801-004

NIš• Cara Dušana 31, 018/527-269• Obrenovićeva 57, 018/241-095• Đuke Dinića 3, 018/519-154

NovA vARoš• Svetog Save 28, 033/61-474

oBRENovAc• Vojvode Mišića 130, 011/8722-958• Vojvode Mišića 210, 011/8720-143

pARAĆIN• Kralja Petra I 77, 035/569-399

požEGA • Dragiše Lapčević 1, 031/713-723

pRIBoJ• Pribojske čete bb, 033/244-8300

RAčA kRAGuJEvAčkA• Karađorđeva 33, 034/751-111

RumA• Veljka Dugoševića 175/2

022/470-575• Orlovićeva 45, lok. 3, 022/470-220

SARAoRcI• Maršala Tita 124, 026/781-088

SENTA• Poštanska 7, 024/812-077

SmEdEREvSkA pALANkA• Prvog srpskog ustanka 1

026/318-310• I Srpskog stanka 99

026/316-455• Dimitrija Tucovića bb

026/317-330SomBoR

• Stepe Stepanovića 24 025/449-377STARA pAZovA

• Svetosavska 23, 022/316-430SuBoTIcA

• Izvorska 28 a, 024/553-929• Izvorska 3, 024/555-243• Rudića 3, 024/553-136

SvILAJNAc• Ustanička bb, 035/323-278• Svetog Save 75, 035/324-101• Sinđelićeva bb, 035/323-444

šABAc• Karađorđeva 52

015/314-374TRSTENIk

• Živadina Apostolovića 7, lokal F 037/714-477vELIkA pLANA

• Miloša Velikog 122b, 026/513-008• Miloša Velikog bb, 026/512-901• Miloša Velikog 177, 026/515-101

vRNJAčkA BANJA• Nemanjina 22, 036/615-366

Prijatelj Bebinog izbora

Na ovim lokacijama možete pronaći vaš besplatan primerak časopisa

34 | BEBIN IZBoR

MINI FACEBOOK

Web shop www.pokloncic.rs - Bebi oprema, pokloni, dekorativni predmeti, slike, zidni satovi, skulpture, porcelan, staklo,

ramovi, lampe, svećnjaci, šolje, čaše, podmetači... uskoro i komadni nameštaj. Brendovi: Peg Perego, Avent, FreeON, Bertoni,

Briht Stars, Salt&Pepper, Kaheku, Esmeyer, Kersten

www.pokloncic.rswww.facebook.com/Pokloncic.rs

Kupujte iz fotelje

Kod nas vas čeka inspiracija za poklon

Page 35: Bebin izbor 41
Page 36: Bebin izbor 41