bh privrednik [broj 79, oktobar-novembar 2011.]

8/3/2019 BH Privrednik [broj 79, oktobar-novembar 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/bh-privrednik-broj-79-oktobar-novembar-2011 1/80

GODINA XV • BROJ 79 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Razgovor s povodom:

Goran Milić; Nisam učio školu da bih bio bogat, nego da bih lakše radioRazgovor s povodom:

Dr. Živko Matuško; Neum je veliko gradilišteAktualno:

Ekonomski sustav Europske unije i pridruživanje BIHAktualno:

Gospodarska suradnja od velikog značaja za opstanak Hrvata

U OVOM BROJU DONOSIMO:



BH PListopad / Studeni 2011

4

IZDAVA: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVAA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVAKI SAVJET: Franjo Rajkovi, dipl. oec., Nada Filipovi,Željko Kocaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonji, C. Kusi, Ana Drma, Vedran Mihojevi, Misijana Brki-Milinkovi, Zvonimir Živkovi,Ivan Petrović • FOTOGRAFIJE: Siniša Skenderija, Stojan Lasić • ADRESA REDAKCIJE: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GRAFIKA PRIPREMA IDIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM:063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez

Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik osloboen je plaanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03.

Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

i m p r e s u m

79PrivrednikUvodnik 7iz Broja u Broj

U brodskoj rafineriji pušteno u rad novopostrojenje 8

Veleposlanik Sørensen zvaničnozapočeo mandat 9

S ponosom Vas obavještavamo da smopreselili u novi objekat na adresi PC

96-2 u Vitezu. 10Dolazi još teža kriza od one iz 2008.

godine 12Završen Sajam sira na Vlašiću 13

Leasing je neuspješna priča u BiH? 14

razgovor s Povodom

Nisam učio školu da bih bio bogat, negoda bih lakše radio 16

Hercegovački brand je kamen, ali i Her-

ceg Stjepan Kosača, Međugorje, Starimost, ganga, gusle 18

Neum je veliko gradilište 23Otvaranje Farmaceutskog fakulteta u

Mostaru povijesni je događajza Hercegovinu 27

aktualno

Trgovini dati mjesto koje zaslužuje 28Gospodarska suradnja od velikog zna-

čaja za opstanak Hrvata 30Energetska efikasnost i obnovljivi izvori

energije u Bosni i Hercegovini 31

Ekonomski sustav Europske unije ipridruživanje BIH 34Poslovni usPjesi

S dijamantnom mikrodermoabrazijomsjajit ćete poput dijamanta 38

Predstavljamo usPješne

Gudelj d.o.o. – nove crpke inovi terminali 40

Rattan Sedia – izvoz od 92% 41

BH regije

Uz druženje novinara i gospodarstveni-ka obilježen Dan EKO-FIS Vlašića 42Svečano otvoren Prvi kućni sajam u

novom sjedištu kompanije Urban BiH 43Vispak plasirao nove proizvode na

tržište 44

EP HZ HB jedina državna energetskatvrtka koja pozitivno posluje 45

Kampanja „Budi zvijezda našerealnosti“ 46

47 Parcele razgrabljene, a devet tvrtkiveć proradilo48 Grupna kupovina prodire i na tržišteBosne i Hercegovine49 Proizvodima od pruća osvajaju Evropu50 Komora će ubuduće biti servis gos-podarstvenicima51 „Mala Pula“ ponovno oduševila mno-gobrojnu publikuinvesticije

52 Potpisan ugovor o izgradnji dioniceBijača - Kravice na koridoru vcdogađaji

54 Završeni 56. Dani berbe grožđaBrotnjo 2011.56 Žito ponovno vršeno na drešuregionalne vijesti

57 Zajedničkim snagama do bolje kon-kurentnosti58 Unatoč problemima gospodarstvenicise dobro snašliProjekti

700 000 KM za mlade poduzetnike 5960 Pokrenut novi GPS sistem za Bosnu iHercegovinu62 U listopadu drugi regionalni Virtualnidan karijera i znanja63 Promovirana Poslovna mapa BiHBurza / financijsko Poslovanje

64 Bankarski sektor – ključ stabilnostifinancijskog sektoramoderno Poslovanje

65 Opravdan je rabat koji kupcu omo-gućava sudjelovanje u uštedi koju jeostvario poduzetnikizdvojeno

67 Microsoft predstavio novi Windows 868 Čisti vozački užitak u Qashqaiju PureDrive69 Platit će i porez ali rakije se nećeodrećiPrenijeto iz tiska

70 Mjesto dobrih komunikacija73 Nema dogovora ni o uzrocimakrizeizdvojeno

Prvi pobjednički tim poduzetnika zafinalno takmičenje!




Uvodnik

Uzemlji koja će uskoro „svečano“ obilježitigodišnjicu bez vladavine na razini nečeg što sepretenciozno naziva državom, teško je projicirati

koliko daleko i duboko može ići politička, ekonomska,socijalna i svaka druga kriza.

Pogotovo je to teško kad se vodeći akteri sage o uspostavi

„vlasti na razini države“ niti ne trude uspostavitielementarni kategorički aparat u kojem bismo konačnorazumjeli o čemu je, zapravo, riječ. Kad premijer jednogdijela zajedničke nam države pokušava opravdati činjenicuda nije stavio potpis na implementaciju sredstava IPAfondova, on nastoji to pravdati „domoljubnim“ razlozima,jer neće „prodati državu za par milijuna“. U isto vrijeme,njegov pandan iz druge polovice države govori kako gata ista država potkrada na neizravnim porezima i tražisvoj dio novaca. A onda se sastanu na političkom forumui izglade nesporazume. I idu i IPA novci i idu i novci izzajedničke kase.

Niti o ekonomiji razgovaraju u ekonomskim kategorijama,niti u politici političkim argumentima. U takvoj kakofoniji

sve je moguće i sve je nemoguće. I uspostaviti navodnuvlast u dijelu države temeljem najčudnije matematike nasvijetu, i isto tako živjeti u zemlji sa stalnim privremenim(i povremenim) inanciranjem, prepušten sujetipolitičara. Jedino što se čini nemogućim je konačno stećipovjerenje u one koji su nam prije godinu dana davali sveda im to povjerenje damo i na taj način pružimo priliku za

sudjelovanje u vlasti. U sjeni trilera oko formiranja nečegšto treba biti vlast u federalnom dijelu države odigrava sevodvilj u kojem novi glumci preuzimaju uloge u vrhovimajavnih poduzeća, pri čemu prevladavajući kriterij nijeuspješnost odigrane uloge prethodnih članova ansamblapojedinih poduzeća, nego jedino stranačka pripadnost iposlušnost novih glumaca.

I što je na koncu zapravo važnije u prožimanju ekonomijei politike, pogotovo u kompliciranom okruženju kakvovlada na prostorima Bosne i Hercegovine. Čini se kakose moramo složiti s profesorom Zdravkom Bazdanom,sveučilišnim profesorom iz Dubrovnika, koji je nameđunarodnoj konferenciji „Ekonomski sustav Europskeunije i pridruživanje BiH“, održanoj u Vitezu, priličnonevoljko doduše, primat stavio na politiku. Jer, kako jeistaknuo - na koncu ona je ta koja širi ili sužava prostorekonomiji. No, jednako tako se moramo složiti sazaključcima njegovog predavanja, u kojem je na pitanje što

bi nam utemeljitelji ideje o europskom zajedništvu i prvipromotori ideje ujedinjene Europe Jean Monnet i Robert Schuman rekli da su danas s nama? Njegov odgovor je biojednostavan – rekli bi: „Sram vas bilo“. Pritom je, naravno,mislio na aktualne političare u Europi, ali s daleko višeprava mi to možemo reći našim glumcima i redateljimapolitičko – ekonomskog horora kojeg gledamo i u kojem,htjeli – ne htjeli, igramo.




8

iz Broja u Brojiz Broja u Broj

Tim sredstvima rekonstruiranaje linija za preradu naftekoja će omogućiti povećanje

proizvodnje sa 1,2 na tri milijunatona godišnje, te poboljšanje kvalitetebenzina i tečnog naftnog plina, kojiće zadovoljavati europske standarde,naveli su ruski vlasnici ove rainerije.Na novoizgrađenom postrojenju vršise, kako je rečeno, izdvajanje benzenaiz reformata, čime će se dostići iEURO 5 standard. Direktor kompanije

U brodskoj rafineriji pušteno u rad novopostrojenje

U Raineriji nafte u Bosanskom Brodu pušteno je u pogon novo postrojenje, u čije je opremanjeuloženo osam milijuna eura.

„Zarubežnjeft“, koja je vlasnik naftneindustrije RS-a, Nikolaj Bruničistaknuo je da do 2015. godine ovakompanija planira investirati u naftnisektor BiH oko 700 milijuna eura.

Ulaganja u brodsku Raineriju naftepozdravili su predsjednik i premijerRS-a Milorad Dodik i AleksandarDžombić, dok je ambasador RuskeFederacije u BiH Aleksandar BocanHarčenko naglasio da je projekt u

Bosanskom Brodu rezultat uspješnesuradnje koju vlada njegove zemlje imas RS. Direktor Rainerije Sergej Kraščukizrazio je zadovoljstvo dostignutimtehnološkim napretkom. “Sada smou mogućnosti naše proizvode, koji sunormirani po najvišim standardima,ponuditi tržištima susjednihzemalja, ali i Europske unije jer našaproizvodnja nadmašuje potrebebosanskohercegovačkog tržišta”, rekaoje Kraščuk.




9

iz Broja u Broj

Veleposlanik Sørensen zvanično započeomandat

Europska unija je posvećena podršci suverenoj, sigurnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini nanjezinom putu ka punopravnom članstvu u EU, izjavio je novi šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini

i Specijalni predstavnik EU, veleposlanik Peter Sørensen.

Veleposlanik Sørensen se obrationa press konferenciji, nedugonakon predaje akreditiva

predsjedavajućem PredsjedništvaBiH, Željki Komšiću. Ovom prilikomistaknuo je da Bosna i Hercegovinaima resurse i kapacitete da ispuni svepotrebne obveze i napravi kredibilnuaplikaciju za članstvo u EU, ali i da seu ovoj zemlji mora okupiti političkavolja i postići potreban konsenzuskoji će ove napore pokrenuti naprijed.„Dopustite mi da na početku istaknemda građani, mediji i vlasti Bosne iHercegovine moraju imati vodećuulogu u ostvarivanju članstva u EU”,rekao je veleposlanik Sørensen. Dodaoje i da će raditi na promociji interesazemlje i njenih građana ali da neće

djelovati kao zamjena za odgovarajućuvlast. Veleposlanik Sørensen je naglasioda su naredni koraci koji se trebajupoduzeti zacrtani u Zaključcima VijećaEU o Bosni i Hercegovini od 21. ožujka2011. godine.

„Mi ćemo podržati popis stanovništvaBiH” rekao je osvrćući se nanajurgentnije zahtjeve za pristupanje, idodao da će se u kratkom vremenskomperiodu, njegov ured fokusirati napotporu vlastima u implementiranju

mjera neophodnih da Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju stupi nasnagu, što uključuje odgovarajućuimplementaciju Privremenogsporazuma (dio SSP-a koji je već nasnazi), usvajanje Zakona o državnojpomoći koji je u skladu sa EU, te korakekojima BiH prihvata presudu Europskogsuda za ljudska prava u slučaju Sejdić -Finci. Veleposlanik Sørensen je istaknuoda će sada krenuti sa uvodnom rundomkontakata s predstavnicima vlasti BiHkroz posjete raznim dijelovima zemlje.

„Želimo dati potporu koja će osiguratida se ključni sektori, pravosuđe,administracija, ekonomija i ključnainfrastruktura spreme za ispunjenjezahtjeva članstva u EU” rekao je.Naglasio je i da je EU ojačala svojunazočnost u BiH, jer vjeruje da će toomogućiti efektnije partnerstvo sabosanskohercegovačkim liderima igrađanima, a da je primarni cilj togaubrzati napredak zemlje ka članstvu uEU i tako podržati poboljšanje kvaliteteživota.



Udanašnje vrijeme sve se više posvećuje pažnja vanjskom izgledu, njezi tijelai kose. Frizerske i kozmetičke branše sve su prisutnije u našem društvu,poboljšavaju ekonomski, društveni i kulturni razvoj ljudi.

Od 2000. godine kada je nastala, ime irme „FRIZER LAND„ d.o.o. predstavljasinonim za veleprodaju i maloprodaju u oblasti trgovine frizersko-kozmetičkomopremom i preparatima.Danas je „FRIZER LAND„ d.o.o. vodeća kompanija u regiji u oblasti trgovine frizersko-kozmetičkom opremom i preparatima, manikur i pedikur opremom i preparatima,welness programima i solarijima. Naš trud i upornost vrlo brzo prepoznaju europskekompanije koje nam daju ovlaštena zastupništva, a neke od njih su :SUBRINA PROFESSIONAL Slovenija, SINELCO Belgija, WAHLGROUP Njemačka,

COMAIR Njemačka, ALPEDA Turska, KRETZER Njemačka, BMP Italija, PARISSIENEItalija, MATADOR-HERKULES Njemačka, OLIVIA GARDEN Belgija, FONEX Turska,SINA NAILS USA, GAMMAPIU Italija, GISELA MAYER Njemačka, TERMIX Španjolska,SO CAP Italija, RO IAL Italija, itd.

S ponosom Vasobavještavamo da smo

preselili u novi objekat naadresi PC 96-2 u Vitezu.

Objekat posjeduje 500 m²

izložbeno-prodajnog i 1500m² skladišnog prostora.Kao i do sada nudimo najvećiizbor i najpovoljnije cijene.Imamo preko 7000 artikala i 20 uposlenih djelatnika.Povodom otvorenjaodobravamo 20% popustana sav asortiman robe ido 50% akcijskih popusta

(Popust važi do nove godine prilikom osobne posjete – jednokratno).



Kontakti :Centrala : 030/717-166 i 030/717-167Servis : 030/717-026www.frizerland.ba

Posebna prednost naše ponude je politika „PRVA RUKA“, kvalitetan proizvod, niskacijena te stalan i velik lager svih proizvoda.Posjedujemo i vlastiti vozni park kojim upravlja 5 komercijalista koji na licu mjestavrše prodaju i dostavu našeg cjelokupnog asortimana proizvoda.

• Razvili smo vlastitu franšiznu mrežu u svim većim gradovima Bosne iHercegovine :

• Frizer Land Sarajevo - ul. Akifa Šeremeta 62 (Aerodromsko naselje)

tel: 033/473-061, mob: 063/334-496•

Frizer Land Banja Luka: ul. Branka Popovića 60 tel. 051/370-197, mob: 063/333-392

• Frizer Land Tuzla - ul. Klosterska 22

mob: 063/353-029, fax: 035/274-513• Frizer Land Zenica - ul. Meokušnice 9

mob: 063/333-268• Frizer Land Mostar - ul. Vukovarska 10 b

tel. 036/347-121, mob. 063/349-429• Frizer Land Bijeljina - ul. Nušićeva 5

mob. 065/938-771,• Također imamo franšizne mreže u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Naš dosadašnji uspjeh, rezultat je jasne poslovne vizije, stalnog stručnogusavršavanja i stručnog kadra. Kupcima nudimo isključivo kvalitetne proizvode,stručnu tehničku podršku za njihovu primjenu, servis, savjetovanje i obučavanje.

I ne zaboravite da smo mi tu za vas…..“ Jer ljepota nije prolazna „.Vaš FRIZERLAND tim.




12

iz Broja u Broj

Američka centralna banka poručila je da postoje znatnirizici slabljenja ekonomije SAD-a. Američka centralnabanka odlučila je ponovo poduprijeti ekonomiju,

objavivši u srijedu 400 milijardi dolara vrijedan plan poticajakojim namjerava ublažiti značajne rizike za slabljenje rasta. Uplanu nazvanom „Operacija Twist“ Fed je najavio da će prodatioko 400 milijardi dolara vrijednih obveznica koje dospijevajuna naplatu u roku do tri godine i kupovati one s rokovimadospijeća od šest do trideset godina. Nakon tih događanjaRoubini je objavio nekoliko komentara na svom proilu nadruštvenoj mreži Twitter, a u jednom od njih kaže: „Političarimaje ponestalo zečeva koje će izvući iz šešira“.Recesija je, napominje još jednom Roubini, u ovom trenutkuneizbježna.

Dolazi još teža kriza od one iz 2008. godine

Ekonomska legenda Nouriel Roubini, koji je zbog svojih crnih predviđanja poznatiji kao Dr. Propast,izjavio je kako su Europa i SAD „efektivno u recesiji“, te kako nema tog što političari mogu učiniti dabi spasili zemlje. ‘“Ekonomija je već u recesiji. Što god da Fed sada napravi premalo je i prekasno“,

poručio je Nouriel Roubini i tako najavio da nam dolazi još gora kriza od posljednje.

Hyundai salon Vitez, u sklopucentra Automerc Škoro, uPoslovnom centru 96, svojim

je kupcima premijerno predstavio

Održana promocija novih modela Hyundaivozila u Vitezunova tri a(d)uta. Riječ je o slijedećimmodelima auta: Veloster coupe,kojeg karakteriziraju sportski stili mladenački model, I 40, kojeg

karakteriziraju atraktivan dizajn ipraktičnost, te Elantra, lijepa, praktična,kompaktna i prostrana.




13

iz Broja u Broj

Za razliku od proteklih godina, kada jenagrađivano pet najuspješnijih proizvođačasira, ovog puta nagrađeni su svi proizvođači

koji su proizveli vlašićki sir u ekstra klasi. „Od 38uzoraka koji su došli na ocjenjivanje, trinaest ih jebilo u ekstra klasi, što je sasvim u redu, i 21 uzorakprve klase. Bilo je još nekoliko uzoraka u drugoj klasi,ali to je zanemarivo. Generalno sam zadovoljna, aposebno što su poslušali savjet i počeli praviti manjekriške. Proteklih godina pravili su kriške od dvakilograma, a to je previše za potrošača“, -istaknulaje prof. dr. Sonja Bjeljac, predsjednica stručnogocjenjivačkog suda. S obzirom da je ljeto bilo sušno,proitirali su oni proizvođači koji su imali idealneuvjete u kojima im je sir fermentirao.

Ove godine izostali su političari i zvaničnici naotvaranju i zatvaranju Sajma, navodno nezadovoljniradom Udruženja poljoprivrednika, dok se na

Sajmu moglo čuti da je pravi razlog u činjenicida nije izborna godina i da poljoprivrednicima,proizvođačima mlijeka i sira nisu isplaćeni poticaji.

Završen Sajam sira na Vlašiću

Proglašenjem najuspješnijih proizvođača tradicionalnog vlašićkog sira, na Vlašiću je završenMeđunarodni sajam sira i VI. ocjenjivačka izložba vlašićkog sira, koje je ove godine organiziralo

Udruženje poljoprivrednika Srednjobosanske županije (SBŽ).




14

iz Broja u Broj

Predsjednik udruženja SulejmanHadžić rekao je kako je trendloše naplate potraživanja

nastavljen i u ovoj godini. “Razlog zaposlovni gubitak svakako je loš trendnaplate, ali i cjelokupna ekonomskasituacija u zemlji. Nadali smo se kakoće doći do oporavka gospodarskihaktivnosti, međutim, od toga još nemaništa, te će i ova godina sigurno bititeška i neizvjesna u smislu uspješnostiposlovanja” istaknuo je Hadžić.

Stupanj nenaplaćenih potraživanjado prije dvije godine iznosio jeoko tri posto, a danas se približavadvoznamenkastom postotku.

Leasing je neuspješna priča u BiH?

Ukupan gubitak leasing kuća u prvoj polovici 2011. godine dosegao je 34 milijuna KM, pokazuju podaci Udruženja društava za leasing u BiH.

Potraživanja u RS premašuju71 milijun KM

Ukupna potraživanja leasing kućau Republici Srpskoj u prvoj poloviciove godine iznose 71,7 milijuna KM.Potraživanja po osnovu inancijskog

leasinga iznose 69,1 milijun KM, odčega se na davatelje lizinga iz RSodnosi 1,6, a na poslovne jedinice sasjedištem u FBiH 67,5 milijuna KM. Uizvješću Agencije za bankarstvo RS zaprvih šest mjeseci ove godine navodise kako zbog gašenja jednog davateljaleasinga iz FBiH, odnosno dvijeposlovne jedinice u RS, potraživanjaimaju stopu pada od 32 posto u odnosuna stanje krajem prethodne godine. Najveći iznos potraživanja po osnovuinancijskog leasinga odnosi se na vozilaza obavljanje djelatnosti u iznosu od33,1 milijuna KM, te strojeve i opremu20,9 milijuna KM.




15

razgovor s Povodom




16

razgovor s Povodom

Radi se o dijelu, slobodno semože reći, globalne TV mreže,a Milić će biti direktor vijesti i

programa. Već je u Sarajevu, vrijednoradi, prikuplja ne samo stručne isposobne kadrove, nego i zanimljiveteme, koje, kako kaže, nitko drugi dosada nije obrađivao ili ih nije obrađivaona način na koji će to raditi novinari AlJazeere Balkans. „Zapošljavanja prekoveze nema, prolaze samo najbolji“, kaže

Milić!

BHP: U Sarajevu ste zbog projekta Al Jazeere. Vjerujem da ste prije samogadolaska dobro snimili medijsku situaciju u BiH. Što je to što nedostajebh. novinarstvu i što bi se moglo boljeuraditi?

Milić: Mislim da imamo više medijanego što samo gospodarstvo možeizdržati. Država ima puno medijakoje inancira ili se inanciraju preko

plaćanja struje, ali to je isto kao da seinanciraju i od strane same države.Postoji ovdje i bezbroj privatnih medija,koji nisu izrasli na ideji nezavisnog

Nisam učio školu da bih bio bogat, nego dabih lakše radio

Goran Milić, novinarska veličina! Nakon početka karijere, koja datira još iz 1970. godine na tadašnjoj RTV Beograd, preko projekta YUTEL, pa sve do važne uloge koju je odigrao u informativnom programu HTV-a, došao je u Sarajevo, gdje se nalazi na čelu još jednog velikog projekta – projekta

Al Jazeera Balkans.

novinarstva, nego su bili u nečijoj biloinancijskoj bilo političkoj službi. I njihse puno namnožilo! I, kada je došlakriza, shvatilo se da malo tko tu možeopstati. U toj situaciji mediji imaju stalniproblem s profesionalnom etikom, jerako nema novca da se ode u neki drugigrad ili u inozemstvo po dobru priču,onda se obično nađe sponzor sa strane.No, tada taj sponzor ima povlaštenstatus, a slušatelji, gledatelji ili čitatelji

to prepoznaju i onda se gubi kredibilitet medija. U komunizmu je to sve biloprilično ravno – relativno informativno,ali nediranje u sektor Tita, Savezakomunista, socijalizma, Partije,socijalizma i Armije. To je činilo 95 %života. Onda, pred rat, sredinom i krajem80-tih godina, polako su se na radiju iliteleviziji počeli probijati pojedinci, kojisu malo drugačije govorili, mada jošuvijek u okviru sustava. Oni su se u timokolnostima airmirali pojedinačno.Dakle, do 1985. godine teško je netko,

a u informativnoj emisiji poglavito,reći „ja“. Uvijek bi se govorilo „Bili smou Vitezu“, „Bili smo u Banjoj Luci, u

Zagrebu“; nikada „Ja sam bio“ ili „Vidiosam ovo“. To je bila ta neutralna forma,a onda 80-tih počinje tzv. „ja forma“.Tada dolazi rat i manje-više svi se biliupregnuti u propagandističke strojeve,pa čak i oni koji su izrazito bili protivrata, i oni su imali neku svoju klijentelukoja je te medije opsluživala. Kadaje završen rat, nestale međunarodnepare, a tržište se rasulo i postalo manje,onda su novinari počeli sebe isticatiispred svog medija. Primjerice, TV1 toje Senad Hadžifejzović, FTV to je BakirHadžiomerović i tako još par ljudi. Ondasu ti ljudi, kao poznati, kao ljudi kojepublika gleda, koji donose gledanost,ali gledanost svojoj emisiji, zapravonapravili svoje televizije u televiziji.Tako su neki komunisti napravili

svoje kolomne, svoju malu novinu unovinama, i za njih pojedinačno bilo jeto korisno, ali za ukupno novinarstvokatastrofalno. Slično je i na HTV-u.Zoran Šprajc je odličan voditeljDnevnika, ljudi ga vole, zanimljiv je,ali i on ima svoju malu televiziju uteleviziji, pa je HTV-u gledanost upolamanja nego Novoj TV. Istodobno, naNovoj TV nema ni jedne zvijezde kojaizgleda kao Šprajc. Imaju Sašu Kopljara,njega ljudi znaju, a ostalim voditeljima

njihovog Dnevnika ljudi ni imena neznaju. I Kopljara znaju zato što je došaos HTV-a! Dakle, televizija koja ima trivoditelja Dnevnika, kojima se ne možetesjetiti imena, ima duplo gledanijiDnevnik od HTV-a. To u međunarodnimpravilima ne postoji, ali na Balkanu jeto za sada prevladalo. Promijenit će sei to, ali se ipak mora konstatirati da jeto trenutačno stanje. Ne bih ja rekaoda ljudi lažu, novine izmišljaju, nego jeto samo pitanje izbora tema. Ako ćetevi birati jedne teme i jedne ljude, kao

negativne, a drugima te iste negativnostipreskakati, onda niste objektivni.

BHP: Kako napraviti balans između,




17

razgovor s Povodom

navodno, dosadnih i monotonihtema, voditelja i novinara javne,državne televizije - HTV-a i, navodno, zanimljivih tema i voditelja na privatnim televizijama, a da gledatelji

imaju kvalitetnu i provjerenuinirmaciju i ujedno izbjegnu šund,koji su postali sastavnim dijelominformativnih emisija komercijalnihtelevizija?

Milić: Postoji neka tradicija da dnevnikbude dnevna novina. To je tradicijaiz socijalizma. U dnevniku bi trebalebiti teme koje će sutra biti glavne unovinama. To je, jednostavno, drugimedij, druga priroda medija. No, takva

praks se nastavila pa imamo dvijeminute priloga iz kulture u političko-informativnoj emisiji. Imamo, dakle,segment kulutre koji nije ni politički niinformativan. Primjerice, godišnjica jesmrti nekog pisca, pa se tim povodomokupilo nekoliko ljudi, evocirale seuspomene, pa se, eto, lijepo sjetitiMatoša, Ranka Marinkovića itd. U redu,ali gotovo da nije u redu da na godišnjicuMarinkovićeve smrti prilog traje dvijeminute, a kad je umro minutu. To je tajraskorak između vijesti i neke obveze,

jer čim osjećate obvezu da objavite nekiprilog, bolje vam je da ga ne objavljujete.Ali, nekako se to ustalilo i traje, traje initko se protiv toga neće buniti.

BHP: Može li se istovremeno napraviti usporedba i s javnim medijima u BiH – FTV-om i BHT-om 1?

Milić: Ljudi kritiziraju i HTV i sve javnetelevizije, zato što je to jedna vrstapolitičkog prepucavanja, a svi bi htjeli

imati utjecaj na toj televiziji. I sada, ovi,koji, objektivno, kao vladajući, imajuveći utjecaj, oni pljuju po toj televizijikako se ne bi pomislilo da oni imajuutjecaj, a ovi drugi, ne daj Bože da sepomisli kako je ta TV objektivna pa dai njima daje prostor, oni apriorno pljujupo njoj. To nije dobro. Ako to potraje,novac će se bespotrebno trošiti, agledatelji će biti u konfuziji. Primjericeu Americi, kada je 50- tih i 60-tih godinazavladala televizija, Rebublikanci iDemokrati su se dogovorili, kao vlast i

oporba i obratno, kako televizija nećebiti predmet političke debate. Dakle,bez obzira što je na TV-u objavljeno onito neće koristiti za politiziranje. Onda

se to ipak dogodi u tri ili četiri godine,kao u primjeru Georga Busha starijegi voditelja Dena Radera (Den Rader,bivši reporter i glavni voditelj vijestina TV mreži CBS, op.a.). Voditelj ga je,

navodno, ponizio, Bush je odreagiraonervozno itd. U ovoj južnoeuropskojtradiciji, računajući tu Italiju,Španjolsku, Portugal i zemlje Balkana,ostalo je da se preko televizije dobivajupolitički poeni. Kao i preko sporta. Zatosu u upravama klubova polltičari. Tu seokuplja veliki broj ljudi, a za političareje to uvijek dobro, bila to vjerska,sportska, kulturna, gospodarska ilibilo koja druga priredba. Televizija kaomedij, kojega gledaju stotine tisuća

ljudi, idealan je da bi se oko njegaotvarala polemika.

BHP: Za kraj Vas još moram zamoliti i za komentar nedavno objavljenih podataka, koji govore da su u BiH najslabije plaćene diplome novinara,a istovremeno imamo situaciju da svatko radi sve, pa se tako nađe i unovinarstvu.

Milić: Treba razmišljati na način daje ovdje zavladalo tržište. Kada sam

ja svojedobno u Americi pitao zaštonastavnici u školama imaju tako maleplaće, a čistači i skupljači smeća takovisoke, odgovorili su mi potupitanjem –

Što biste Vi više voljeli raditi, predavatiu školi ili čistiti smeće? Dakle, tih kojipredaju u školi ima puno i država,koja se kod njih ponaša tržišno, a nezato što će izmisliti neku plaću, kaže ja

imam toliku ponudu za nastavnike, paću njima dati manje plaće, a tako maluponudu za, primjerice, policajce, paću njima dati veću plaću. To je tržištemožda najviše razvijeno u Australiji.Tamo sam u jednoj tvrtki sreo inženjera,koji je nadgledao težak posao nekoglijevanja po užasno visokoj temperaturi.Bio je Hrvat iz Posavine. Pitam radnike,oni imaju između 30 i 40$ na sat brutoplaće. Posavljaku kažem da onda onsigurno ima 60 $, a on kaže: „Ne, imam

25 $!“. Obrazložio mi je to riječima„Nisam ja učio školu da budem bogat,nego da bih lakše radio!“ Kod nas je nažalost uvriježeno, da netko tko studiračini veliku uslugu društvu, roditeljima,pa za visoku ocjenu pita roditelje štoće mu dati ili kada diplomira hoće limu kupiti auto. On ne shvaća da jeprivilegiran, jer umjesto da kopa i teškoradi, on na lakši način zarađuje novac. I,još kratko da se vratim na plaće. Mislimda od novinara u BiH slabije zarađujunastavnici iz jednostavnog razloga štoih je puno.

Razgovarala: D. Sivonjić

O Goranu Miliću najbolje govori njegov rad, ali...

Hrvatski novinar, Goran Milić, rođen je u 24. siječnja 1946. godine uZagrebu. Karijeru je započeo kao novinar na TV Beograd, odnosnona RTV Beograd 1970. godine. Za tu kuću bio je i dopisnik iz New

Yorka od 1980. do 1985. godine, a zatim i profesor novinarstva naBeogradskom sveučilištu od 1985. do 1988. godine. Od 29. listopadado 11. svibnja 1992. godine radio je kao urednik i voditelj televizijskihdnevnika Yutel. Odmah nakon prestanka emitiranja ove emisije 1992.godine, Milić postaje direktor novinskog centra ratne vlade BiH, tenakon toga i glasnogovornik olimpijskog izaslanstva BiH u Barceloni.Od 1997. godine radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002.bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik ivoditelj nedjeljnog izdanja informativne emisije Dnevnik. Proslaviose i putopisima informativnog karaktera poput «Idemo u Ameriku»,«A sad u Europu!» i «Idemo na Sjever» kojima je privukao pažnju javnosti. S Prisavlja je 24. siječnja ove godine, točno na svoj 65.rođendan, otišao u mirovinu. Trenutačna adresa mu je u Sarajevu,

gdje, kao direktor vijesti i programa, privodi kraju pripreme započetak emitiranja programa Al Jazeere Balkans.




18

razgovor s Povodom

BHP: Gosp. Mikuliću, na krajuovogodišnje ljetne sezone – kakvi surezultati na području Vaše županije što se turističkog sektora tiče? Koliko se sveopća kriza odrazila na broj turista, noćenja, ili pak usporila (i ukojoj mjeri) neke turističke projekte i planove?

Mikulić: Federalnim Zakonom oturističko-ugostiteljskoj djelatnosti sviobjekti koji se bave smještajem gostijumorali bi svakoga gosta, u roku od 24sata, prijaviti Turističkim zajednicamažupanije na čijem prostoru djeluju tismještajni objekti.

Tako bi trebalo biti. No, nije. Smještajneobjekte, barem je tako do sada, nitkojoš nije kaznio zato što nisu prijavili

gosta ili goste. Ako ne prijavljuju goste,logičan je zaključak kako ne plaćaju niboravišnu pristojbu za te goste. Naravno,zbog neplaćanja boravišne pristojbe,smještajni objekti i ne prijavljuju goste.U Županiji Zapadnohercegovačkojpostoji 6 hotela, 5 motela, te nekoliko

Hercegovački brand je kamen, ali i HercegStjepan Kosača, Međugorje, Stari most,

ganga, gusleU povodu Svjetskoga dana turizma, 27. rujna, razgovarali smo s poznatim turističkim djelatnikom

i direktorom Turističkog ureda TZ Županije Zapadnohercegovačke Grgom Mikulićem.

pansiona. Od svih njih samo dva hotelaplaćaju boravišnu pristojbu, nisamsiguran u cijelosti, ali ipak plaćaju.Zbog neprijavljivanja gostiju, Turističkazajednica ŽZH ne posjeduje relevantnepodatke o turističkim kretanjima unašoj županiji, te je bez tih ulaznih

podataka nemoguće i govoriti o nekojozbiljnoj ili stručnoj analizi stanja uturističkom sektoru u županiji. Što setiče Vašeg pitanja - Je li sveopća krizausporila turističke projekte ili planove,mogu odgovoriti: - Naravno da jest! Uprvom redu, to se odnosi na održavanjemanifestacije Vino Fest koji se održavaou Ljubuškom. I ove godine ga planiramoodržati u prosincu, ali zbog nedostatkanovca nisam siguran da ćemo to uspjetirealizirati. No, nećemo lako odustatiod njega. Nadalje, tu je turistički vodičŽupanije Zapadnohercegovačke čijaje izrada u tijeku, zatim Gastro susreti„Okusi s kamena“ koji su se do sadaodržavali u Širokom Brijegu svakegodine, evo već četiri godine. Ni odjednog projekta nećemo odustati. Sve

ćemo ih obnoviti kada za to dođu boljavremena.

BHP: Na što posebice računate ubudućnosti kao atraktivna turističkaodredišta?

Mikulić: U prvom redu tu je Park

Direktor Turističkog ureda TZ Županije Zapadnohercegovačke Grgo Mikulić




19

razgovor s Povodom

prirode Blidinje koji će u budućnostizasigurno biti vrlo atraktivno i traženosportsko-rekreacijsko-planinarsko-izletničko odredište. Naravno, da bi onoto i postalo, bit će potrebno učiniti punotoga na administrativno-upravnom,investicijskom, organizacijskom,promidžbenom i mnogim drugimsektorima. No, nimalo ne sumnjamkako će ono to, ipak, jednogA danapostati. Na drugom mjestu prilikanaše županije za turistički razvoj jezasigurno u mogućnostima koje nudiblizina Međugorja.

Naime, prostor općine Ljubuški dopiredo iza same crkve u Međugorju, takoda u budućnosti u toj činjenici vidimiznimno velike mogućnosti. Naravno, daće i tu biti potrebito puno toga učiniti,a osobito na prostorno-urbanističkomplanu. Iznimno veliku komparativnuprednost učinit će sama izgradnjakoridora Vc jer jednom dionicom, i toonom koja ga povezuje s Jadranskimautoputom u Republici Hrvatskoj,prolazi kroz našu županiju. Nadalje, tusu prirodni biseri naše županije: slapKravica, Koćuša, izvorište Tihaljine,cijeli tok rijeke Trebižat, jezero Krenica,Tribistovo, Blato, izvor rijeke Lištice ikanjon Borak u svojoj cijeloj dužini svedo planine Čabulje, a osobitu priliku zaturizam naše županije vidim u razvojukulturnog turizma u sklopu kulturnihtura Hercegovine jer raspolažemo

iznimnim potencijalima za to; MuzejHumac i Galerija „Majk“a u Ljubuškom,Franjevačka arheološka zbirka uGorici, Riznica i Franjevačka galerija

u Širokom Brijegu, brojne nekropoleiznimno vrijednih stećaka i arheološkihlokaliteta itd., te svih vidova eko-etno iruralnog turizma.

BHP: Aktualna je i izrada Turističkogmaster plana općine Ljubuški. Koji su glavni naglasci, što taj planobuhvaća? Je li Turistička zajednica ŽZH bila uključena u njegovu izradu?

Mikulić: Turistički master plan općine

Ljubuški izradio je Institut za turizamiz Zagreba. Turistička zajednica ŽZHnije imalo mnogo utjecaja na izgled isadržaj toga plana. No, to ne znači da jeTuristički master plan razvoja turizmaopćine Ljubuški zbog toga loš. Timesamo želim reći kako mi u Turističkojzajednici ŽZH nismo sudjelovali uizradi toga plana i mislim kako to nijedobro. Osobno mislim kako je Masterplan jako dobar, kako je to izvanredno

vrijedan i dobar temelj na kojemu ćese graditi svi budući planovi i programirazvoja turizma u općini Ljubuški.Tim planom napravljena je i SWOTanaliza postojećeg stanja, detektirane

su slabosti, ali prednosti, te na temeljutoga određene i mogućnosti turističkograzvoja općine Ljubuški. U njemu senalazi određena vizija razvoja turizmau općini Ljubuški, određeno je ono štobi trebali biti strateški ciljevi, što bi tkoi kako trebao učiniti kako bi se ti ciljevipostigli. Njegova vrijednost i korist doćiće osobito do izražaja kao podloga zaizradu različitih projekata za aplikacijuu EU fondovima za prekograničnusuradnju. Na pitanje - što ovaj plan

obuhvaća i koji su glavni naglasciodgovorit će najbolje jedan mali ulomakiz njegove vizije: „U 2020. godiniopćina Ljubuški bit će konkurentnaturistička destinacija, privlačnapodjednako izletnicima, obiteljimai tržištu specijalnih interesa. Ovo ćepodručje biti poznato po očuvanomprirodnom ambijentu, suvremenimturističkim proizvodima zasnovanim nahercegovačkoj tradiciji i kulturi života irada, kao i po bogatoj ponudi aktivnostiprilagođenih zahtjevima suvremenepotražnje.“ Što bi čovjek mogaonego poželjeti to doživjeti i živjeti natom prostoru!? Dao Bog da se vizijaturističkog razvoja općine Ljubuškikoju je uobličio Institut za turizam izZagreba u potpunosti ostvari.

BHP: Kakva je suradnja sturističkim zajednicama odnosnoorganizacijama u Federaciji BiH i ucijeloj Bosni i Hercegovini?

Mikulić: Zbog općega pravnog,

političkog i gospodarskog stanja kaoda se svatko uvukao u sebe i pokušavasam nekako preživjeti. To se odnosi i naone subjekte po vertikali, ali i na onekoji se nalaze na istim horizontalnimrazinama. To je apsurd! Zapravo bitrebalo biti suprotno. No, činjenicegovore drugačije. Kod toliko apsurda uovoj državi, evo još jednog iz turizma.Kada je u pitanju Federacija, ali i cijelaBiH, suradnja između turističkihzajednica i organizacija je gotovo

nikakva, i kao što sam već spomenuo: ipo vertikali i po horizontali.Turističkezajednice iz županija s hrvatskomvećinom apsolutno nemaju nikakvih




20

razgovor s Povodom

utjecaja na odluke Federalne turističkezajednice. U Skupštini Turističkezajednice Federacije BiH premaloje zastupnika Hrvata da bi mogliutjecati na njezine odluke. U pravilu,

Hrvati bivaju preglasani. PredsjednikTurističke zajednice Federacije jeBošnjak, on je i predsjednik Skupštine iTurističkog vijeća; direktor Turističkogureda Turističke zajednice Federacijeje Bošnjak, predsjednik Nadzornogodbora isto Bošnjak. Ove činjenicenajbolje ilustriraju stanje u turističkimzajednicama Federacije i o (ne)mogućojsuradnji u njoj.

BHP: Neko vrijeme, usudila bih se reći,vladao je kaos u turističkoj djelatnosti

u BiH. Je li se išta pomaklo s mrtvetočke usvajanjem novoga Zakonao poreznim upravama u kojima se prihod turističkih zajednica smatra - javnim prihodom? Jesu li regulirana sva važna pitanja oko kojih su sedosad lomila koplja?

Mikulić: Dao Bog pa mi dočekali vrijemekada će bar neko pitanje u Bosni iHercegovini biti do kraja riješeno! Tako,kao i u svemu drugome, i u turističkomsektoru se riješi jedno pitanje, no nedo kraja, pa onda se, zbog toga, pojavejoš dva na koja treba odgovoriti i takovrzinom kolu nikad kraja. Najgori zakonje onaj koji se ne primjenjuje. Što koristiTurističkim zajednicama zakon koji sene primjenjuje, kada se, oni koji ga sene pridržavaju, ne sankcioniraju? Ni to,ni mnoga druga pitanja u turističkomsektoru nisu regulirana onako kakobi trebalo; od Zakona o turističkoj

djelatnosti, Zakona o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona oTurističkim zajednicama i promicanjuturizma u Federaciji BiH, do brojnihpravilnika i odluka koji regulirajupitanja iz ovih područja.

BHP: Izašao je i peti broj časopisa“Turizam BiH’, specijaliziranog za pitanja turizma. O njegovoj kvaliteti dovoljno govore i nagrade na Sajmu

turizma u Mostaru i Zlatni Interstasu Splitu. Koliko Vam nagrade znače i koliko one, uopće, mogu biti poticaj? Koliko ste Vi, u cjelini, zadovoljni tim projektom?

Mikulić: Moje zadovoljstvo je biloiznimno veliko samom činjenicomizlaska 5. broja časopisa „Turizam BiH“.Onog trenutka kada sam čuo i primioprve pozitivne reakcije čitatelja, mojoj

sreći nije bilo kraja. No, s časopisom„Turizam BiH“ bit ću zadovoljan tekonog trenutka kada pronađemo načinza njegovo trajnije inanciranje i takomu osiguramo izlaženje na malo duljevrijeme. Ovako, raditi pod pritiskom,strahom i stalnim pitanjem - hoće li bitinovca za sljedeći broj, nije baš zgodno.Ali, dat će Bog… Kad nešto silno želite,to će se i ostvariti. Malo prije ili maloposlije, s ovim ili onim ljudima. Časopisveć sada ima više od 60 suradnika, izbroja u broj taj se broj povećavao. Nesumnjam kako će se taj trend i nastaviti.Ne krije li se, možda, i u tome nekamala snaga i uteg koji može prevagnutiu određenim situacijama i pokrenutitijek događanju smjeru koji će jamčitiostvarenje cilja? Hvala Bogu, kako godbude, moje je raditi, a netko drugi ćeodrediti kako će se događaji odvijati.Uostalom, nisu stvari uvijek lošesamo zato što se događaju drugačije

nego što bismo mi to htjeli. Što se tičenagrada, mogu reći kako one menisamo pokazuju da ne hodim u krivomsmjeru. One nikada nisu odraz kvalitetei uspjeha cjelokupnog rada, nego samopriznanje kvaliteti rada na određenojdionici. Svaki broj časopisa izazov je zasebe. Na lovorikama stare slave propalisu mnogi izvrsni projekti.

BHP: Obradili ste posebno temuvjerskog turizma. Koliko je BiH plodno tlo upravo za razvoj vjerskoga

turizma? Ima li konkretnih projekata po tom pitanju i je li upravo vjerski




21

razgovor s Povodom

turizam ono na što bi turistički djelatnici trebali računati ubudućnosti?

Mkulić: Nema na svijetu tako puno

mjesta koja se mogu pohvaliti s tolikoraznolikosti kao što je to slučaj ovdje uHercegovini: od prirodne, etničke dovjerske. Ako toj prednosti dodamo i onugeografsku prihvatljivost, znači blizinaemitivnom turističkom tržištu, ondaje, u najmanju ruku nerazumno, neiskoristiti i tu komparativnu prednost za promidžbu i valorizaciju i tihpotencijala. A ako svemu tome dodamo ionu najvažniju turističku komparativnuprednost, a to je mir – da turistima možejamčiti sigurnost, što je još potrebno

kako bi se ti potencijali turističkivalorizirali? Novac? Investicije?Naravno. A tko je tako lud da nećeinvestirati tamo gdje može zaraditi?Nije problem u investicijama, nego unašoj nesposobnosti stvoriti uvjete timinvesticijama: zakonski okvir koji ćejamčiti sigurnost tim investicijama. Imainancijskih sredstava za investicije iima ljudi koji žele investirati. Na namaje da im to omogućimo. Ali bez ucjena.Učinimo to. To možemo, ako hoćemo. A,

hoćemo li i želimo li to uistinu?BHP: U Udruzi „Stećak“ iz Š.Brijega,koja je nakladnik časopisa „TurizamBiH“- Časopis za turizam i kulturu življenja, pokrenuli ste neke inicijativei projekte, poput, recimo, uređenjanekropole Lipovci na Kočerinu gdje je pronađena Kočerinska ploča…Po čemu je ona značajna? Imate li u planu još neke slične projekte?

Mikulić: Udruga „Stećak“ pokrenula jei već implementirala projekt „Obnovai uređenje nekropole Lipovci“. Nanekropoli Lipovci pronađena je poznataKočerinska ploča. Kočerinska pločaje bila dio nadgrobnog spomenikakočerinskog srednjovjekovnog plemićaVignja Miloševića. Na njoj se nalazinajdulji natpis u kamenu iz srednjegvijeka pisan hrvatskom ćirilicom,odnosno bosanicom. Tekst je isklesanu kamenu 1404. godine. U tekstu se,kronološkim redom, spominje pet vladara onodobne Banovine, a kasnije

i Kraljevine Bosne: ban Stjepan II.Kotromanić; od 1353. ban Tvrtko I., aod 1377. godine i kralj Tvrtko I.; kraljDabiša, kraljica Gruba (Jelena), te

kralj Ostoja. Original Ploče se čuva užupnom uredu u Kočerinu. Na mjestugdje je nekada bila kao dio nadgrobnogspomenika, sada se nalazi replikaKočerinske ploče istih dimenzija. Cijelanekropola je obnovljena i uređenaza prihvat posjetitelja. Nerijetko tudolaze studenti s Filozofskog fakultetaiz Mostara, Zagreba, Sarajeva, temnogi namjernici. Udruga „Stećak“već je počela implementirati jedan

drugi projekt: „Aleja hrvatske ćirilice-bosanice“, koja će, praktički, povezatisredište Kočerina i nekropolu Lipovci.To će dodatno oplemeniti taj cijeliprostor i učiniti ga još atraktivnijim.Nakon implementacije tog projekta,udruga će nastaviti s trećim projektomkoji će opet biti, kao i do sada, nastavakonih prethodnih.

BHP: Prije nekoliko godina napisali ste i izdali turistički vodič RegijaHercegovina. Jeste li zadovoljni

povratnim informacijama – kako

je prošao na tržištu? Ako se nevaram, upravo ste za ovu publikacijuosvojili nagradu/priznanje Europskeasocijacije turističkih novinara…

Mikulić: Turistički vodič „RegijaHercegovina“ napisao sam i izdaokrajem 2008. godine. Budući da samimao iznimno pozitivne reakcije, 2009.godine sam ga preveo i na engleskijezik i tiskao. Budući da su i te reakcijebile vrlo pozitivne, 2010. godine samimao namjeru prevesti ga i na talijanskijezik. No, kao i u svemu, uvijek se pojavipitanje novca i problem zatvaranjainancijske konstrukcije. Ta pitanjasmo doveli u prihvatljivu mjeru tektijekom mjeseca svibnja ove godine,

tako da se sada turistički vodič „RegijaHercegovina“ može naći, osim nahrvatskom, i na engleskom i talijanskomjeziku. Da, istina je, i za taj vodič dobiosam određena priznanja. Znak je to daje netko ipak primijetio to što sam činio.

BHP: I , na koncu, kako Vi, kao „stari turistički vuk“, vidite Hercegovinuturistički kroz nekoliko godina? Što bi, po Vama, mogao postati prepoznatljiv turistički brand Hercegovine?

Mikulić: Hercegovina, RegijaHercegovina, ima iznimne turističkepotencijale. Tako mala, a tako raznolika.Raznolika - prirodno, etnički i vjerski.Ne sumnjam u turističke mogućnostiHercegovine, no ponekad posumnjamu našu dobroćudnost i sposobnost da takve, Bogom dane potencijale,pravilno koristimo. Ipak, kada takvihsumnja nemam, Hercegovinu u skorojbudućnosti vidim kao vrlo razvijenueuropsku regiju, koja je znala iskoristitisvoje geografske prednosti, prirodna

Hercegovački brand mogu biti: Herceg Stjepan Kosača kao otacHercegovine, posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača. Akoćemo smatrati hercega Stjepana Kosaču ocem Hercegovine, onda joj je kraljica Katarina Kosača majka i zaštitinica.

Nadalje, to su Stari most, Počitelj, Trebinje, Neretva, slap Kravica,hercegovačka jezera, Čvrsnica… I naravno, ne smije se zaboravitiMeđugorje - Međugorska gospa.

Ganga kao specifičan oblik klapskog pjevanja, gusle kao instrumenti guslarsko pjevanje. Ono u što osobito vjerujem da će u budućnosti

postati određeni hercegovački brandovi jesu hrana, hercegovačkoljekovito bilje i hercegovačka voda, a osobito hercegovačka pitkavoda.




22

razgovor s Povodom

bogatstva, sačuvati raznolikost i rajskuljepotu hercegovačke prirode, iskoristitiprigodu suvremenih turističkihkretanja i pravilno usmjeriti turističkirazvoj cijele regije. Kako bi postala

takva, očito je, morat će postati suštasuprotnost ovoj i ovakvoj Hercegovinisada. A i mi, i mi ćemo morati postatiu nekim, da - u nekim stvarima, svojasušta suprotnost, jer ovakvi zasigurnonećemo Hercegovini vratiti rajski izgledkoji je nekoć imala. Hercegovački brandje kamen. Negdje sam već govorio kakobi kamen – hercegovački „živac“ , trebaobiti toliko korišten i iskorištavan uHercegovini da bude prepoznatljiv nasvakom koraku: kameni zidovi, kamene

ograde, kamene kuće, kameni krovovi,kameni trgovi, kameni spomenici,kameni predmeti, kamene grobnice– zapravo sve ili barem gotovo sve odkamena i ne bilo kojega kamena, negojedino i isključivo od hercegovačkog„živca“.

Razgovarala: M. B. Milinković




23

razgovor s Povodom

BHP: Dr. Matuško, na kraju smo još jedne turističke sezone. Koliko ste vi u Neumu zadovoljni njome i možete li njezine učinke potkrijepiti konkretnim brojkama?

Dr. Matuško: Svaka godina, sama po

sebi, predstavlja prekretnicu u svimplaniranim turističkim putovanjima.Financijska kriza i usporen gospodarskirast bitno su djelovali na krizuputovanja i to kroz pad samopouzdanjapotrošača da se odluče krenutina odmor. U procjenama za ovuturističku sezonu, cjelokupni turističkisektor bio je oprezan, s time da sepravodobnim, odlučnim i ciljanimamjerama, te ponovnom suradnjomjavnog i privatnog sektora, turizam

mogao dobro pripremiti i, samim time,pokušati zadržati svoju konkurentnost.Na području općine Neum, zapravograda Neuma, trenutno se vodi oko 6000 ležaja. Od te brojke, 1 810 ležajapripada hotelima i hotelskom smještaju.Preostali broj od 4.190, pripada i vodise pod manjim ili većim obiteljsko-stambenim objektima i kućanstvima.Posljednjih godina redovno se bilježiporast noćenja. Tako za sezonu2009./2010. hoteli bilježe porast od14,37%. Privatni smještaj također

bilježi porast od 10,93%. Ukupni porast za sezonu 2009./2010. iznosi 13,01%, ida naglasimo to su podatci isključivo zasezonu i to od 15.06 do 15.09. U sezoniza nama, 2010./2011. također bilježimolagani porast, iako još nemamo točnebrojke, ali svakako se nadamo, posvim pokazateljima,još jednoj dobroj iuspješnoj sezoni.

BHP: U kolovozu ste obilježili i Dan Općine. Izneseni su i podaci oizvršenju proračuna u prvih pola

godine…

Dr. Matuško: U prigodnom izvješćuu povodu obilježavanja Dana Općine

Neum je veliko gradilište

O rezultatima turističke sezone, brojnim projektima i ulaganjima u općini Neum, te planovima za iduće razdoblje, za BH. Privrednik smo razgovarali s načelnikom Općine Neum dr. Živkom

Matuškom.

Neum i Blagdana Gospe od zdravlja,osvrnuli smo se na sve razvojne,gospodarske, kulturne, sportske i ostaledogađaje koji su obilježili proteklo

razdoblje. Proračun Općine Neum za2011. godinu planiran je u iznosu od5.202.342,00 KM. Proračunska sredstvaodnose se na preneseno stanje sa1.1.2011. godine, porezne, neporezne,komunalne prihode, tekuće i kapitalnepotpore. Ukupno naplaćena sredstva zarazdoblje 1.1. do 31.06. 2011. godineiznose 2.153.480,00 KM, što je 41,39% ostvarenja od planiranog ProračunaOpćine Neum. Iz proračunskihsredstava inancira se rad Općinskogvijeća, rad općinske izvršne vlastite ostali korisnici proračuna općine- Dječji vrtić, Crveni križ, Udruge,Vatrogasno društvo, Muzej GalerijaNeum, Hrvatski malonogometni klubNeum, HKUD „Humski glas“ Neum tematerijalni troškovi osnovne i srednje

škole, emitiranje programa Radio HBiz Neuma, socijalna skrb, izgradnjaSpomen obilježja, kultura, sport,studentske stipendije, mjesne zajednicei drugo.

dr. Živko Matuško

Općina Neum uključena u niz značajnih projekata

Kako kaže načelnik dr. Živko Matuško, Općina Neum uključena je u još niz značajnih projekata. Naime, općina je počela s izgradnjomprojekta LEAP – Lokalnog ekološkog akcijskog plana koji bi trebao

biti gotov do kraja godine. Cilj projekta je utvrđivanje stanja životnesredine/okoliša, u općini Neum, identifikacija najalarmantnijihproblema, te pokretanje aktivnosti za njihovo rješenje. Tu je iMDGF projekt koji se odnosi na osiguranje pristupa vodoopskrbikroz institucionalni razvoj i infrastrukturu. Obuhvaća - početnoistraživanje vodosektora, izradu master planova vodoopskrbe, teimplementaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata. OpćinaNeum uključena je i u DELTER projekt. Projekt se bavi podizanjemsvijesti u području energetske efikasnosti i podržava pilot – projekteu jedinicama lokalne samouprave. Financira ga EU i njegovarealizacija očekuje se iduće godine. Uz to, općina se uključuje uprojekte prekogranične suradnje. IPA ADRIATIC – projekt raspisan ukolovozu, trenutno se vode pregovori sa Italijom s kojom bi se trebaloući u partnerstvo. Tu je, također, i prekogranični program Hrvatske -BiH (IPA – dokument predpristupne pomoći, prekogranične suradnje,tu je i partner iz Hrvatske s kojim se ulazi u projekt)…




24

razgovor s Povodom

BHP: Što je s naplatom prihoda?

Dr. Matuško: Naplata prihoda za šest mjeseci ove godine veća je za 25 % uodnosu na isto razdoblje prethodne

godine. Ovo povećanje ukupnihprihoda rezultat je djelomičnogpovećanja naplate poreznih prihoda,kao i povećanja komunalnih prihodasukladno propisima. Naplataneporeznih prihoda za šestomjesečnorazdoblje 2011. godine veća je za 2 %u odnosu na isto razdoblje prethodnegodine. U dijelu ovih prihoda spadajuredovite uplate sredstava komunalnogdoprinosa, općinske pristojbe i općinskenaknade, zakupnine, redovita grant sredstva od HN županije, kao i grant

sredstva Federacije. Uz to, Općina Neumkontinuirano radi na stvaranju boljihživotnih prilika svih stanovnika općine,poglavito za mlade, te se nadamo da ćese u nadolazećem razdoblju učvrstitii još više povećati suradnja s ostalimgradovima i općinama.

BHP: Neum je usudila bih se reći, jednoveliko radilište i (gra)dilište. Koji su

projekti gotovi, a na kojima se radi? Poglavito mislim na uređenje samoga grada i gradske infrastrukture…

Dr. Matuško: U tijeku je projekt

postavljanja novih i sanacija postojećihograda na neumskim ulicama. Novaograda zasjat će dužinom od 482 m uraznim dijelovima grada. Tako će novuogradu dobiti ulica Mimoza i veći diojavnih stepeništa u naselju Tiha Luka,kao i dio javnih stepeništa u naseljuCentar II. ( iznad magistrale), a sanacijai farbanje već postojećih ograda u graduovim projektom obuhvaća dužinuod 200 m. Uz ove radove takođerje ugovorena sanacija dvaju javnihstepeništa u naselju Tiha Luka, koja

povezuju ulicu Dalmatinska i Mimoza.Početkom ove godine, tijekom siječnjai veljače, radilo se na uređenju parka usredištu Neuma u sklopu natječaja kojije raspisao Fond za zaštitu okoliša FBiH.U prvoj fazi uređenja grada okončanesu još slijedeće aktivnosti: nasipanjejavnih gradskih plaža riječnim pijeskomoblutkom, ulaganje u prometnu

infrastrukturu, djelomično presvlačenjei krpanje udarnih rupa na gradskimprometnicama. Završena je i redovnahorizontalna prometna signalizacijagradskih ulica, kao i dopuna vertikalne

prometne signalizacije s potrebnimprometnim znacima, okončane su iaktivnosti oko izgradnje i opremanjadječih igrališta u Humskoj ulici i naseljuBregovi, urađeno je presvlačenješkolskog igrališta Neum elastičnomšportskom oblogom, sanacija klupaza sjedenje, sanacija oštećene šetnicekod svjetionika i plaže ispod hotela„Neum“, uređenje šetnice na ulazu upark, uklanjanje neuvjetnih kućica zakontejnere i neispravnih javnih tuševa.

Kao dio programa uređenja grada,nametnula se i ideja o uređenju jednogadijela zelene površine s južne straneOsnovne škole kardinala Stepinca.Općina Neum je, u okviru svogaproračuna za ovu godinu, osiguralasredstva za ozelenjavanje 100 m2površine gdje su posađene sadnicekarakteristične za ovo podneblje. Uprojektu uređenja školskog dvorišta




25

razgovor s Povodom

sudjelovao je i OSCE koji je doniraosadnice koje su zasađene i čiji suvolonteri pomogli u uređenju. Kako jeu Neumu nedavno održan trodnevniseminar OSCE-a, tako se devet volonterapridružilo u hortikulturalnom uređenjuterena te su najavili i neke novedonacije. Općina Neum je podržalaovaj mali projekt uređenja i inancijski

i idejno.

BHP: Što je s projektom gradskekanalizacije? Koliko znam, rađenaje i djelomična rekonstrukcijavodovoda?

Dr. Matuško Hrvatska i BiH su radizaštite Malostonskog zaljeva i Neumskogzaljeva od onečišćenja i zagađenjaizgradile sustav odvodnje koji počinjetunelom Ćurilo i završava u Mljetskomkanalu. Nakon toga se krenulo u

izgradnju ostalih objekata tog sustava, azapočeli su i razgovori o modalitetimaupravljanja tim objektima. Dakle, štose tiče projekta kanalizacije, sad senadamo nastavku izgradnje, treće izavršne faze Neum – Klek, naravnoukoliko dobijemo odobrena sredstvaiz županije i viših predstavnika vlasti.Regionalni odvnodni sustav Komarna– Neum – Mljetski kanal vodna jegrađevina za zaštitu voda, i njome seosigurava odvodnja otpadnih vodanaselja: Komarna, Duboka, Klek i Neum,

te naselja u Malostonskom zaljevu ali,napomenimo, bez štetnih utjecaja nakakvoću voda u Neumskom zaljevu,Malostonskom zaljevu i Mljetskom

kanalu. Regionalni odvodni sustavpočinje s crpnom stanicom u Neumu,na izlazu iz tunela „Orlov kuk“ nastavljase tlačnim i gravitacijskim cjevovodomte prijelazom ispod Malostonskogzaljeva i poluotoka Pelješac, do uvalePrapratno u Mljetskom kanalu. Sastojise od: glavnog kolektora, crpnestanice, tunela, podmorskog sifona,

mehaničkog sustava za pročišćavanjeodpadnih voda, podmorskog ispustai drugih pripadajućih objekata ovimgrađevinama. Što se pak vodovoda tiče,općina Neum i komunalno Neum vršeodržavanje već postojećeg, s tim da smoove godine uradili i djelomičnu izmjenucjevovoda na regionalnom vodovoduGabela – Neum, uz sudjelovanježupanijskih tijela vlasti. Također i sadse provode aktivnosti na izgradnjivodovodne mreže za naselje Kamenice

sa hidrostanicom, ukupne dužine oko1575m.

BHP: Recite nam nešto više o Projektučišćenja obale / vodotoka Neuma; s kolikim je uspjehom proveden i planiraju li se u budućnosti slični?

Dr. Matuško: Početkom ove godinepotpisan je ugovor o suinanciranjuProjekta čišćenja obala vodotoka(mora) u Neumu između Fonda zazaštitu okoliša Federacije Bosne iHercegovine i Općine Neum. Općina je

nositelj programa, te se već početkomsiječnja pristupilo implementacijiprojekta. Radi se o projektu koji jetrajao dva mjeseca, i to od 4. siječnja

do 28. veljače. U projekt su uključeniOpćina Neum, JP „Komunalno“ Neum,Udruga Hrvatski ronilački klub „Neum“iz Neuma te Obrtnička građevinskaradnja zadužena za sanaciju trošnihmolova na obali. Projektom čišćenjaobala vodotoka (mora) obuhvaćeno je14 kilometara obale u Neumu, i to napotezu od poluotoka Klek, kroz naselje

Jazine i središnji dio grada sve donaselja Surdup II u Neumu. Urađenoje i čišćenje mora na dubini do 3 m odzatečenog otpada na istom potezu tesanacija i uređenje dijela oštećenihmolova u središnjem dijelu grada. JP„Komunalno“ zaduženo je za čišćenješikare na jedinoj pošumljenoj šetnici uNeumu, kao i na uređenju ostalih dijelovaobale, koji su, posebice u sezonskimmjesecima, izuzetno prometni. Velikuakciju čišćenja podmorja uradio je

Ronilački klub, a do kraja projektaplanira se još par akcija kojima će sezavršiti ovosezonsko čišćenje mora ipodmorja, koje je nemarom i nebrigombilo zatrpano raznim smećem. Idejačišćenja obale jeste sanirati već nastaluštetu i nemar, ali isto tako probuditisvijest i građana i posjetitelja Neumada, ukoliko ne brinemo o okolini u kojojživimo, ni ona neće moći brinuti o namau skoroj budućnosti.

BHP: Što je s Master planom razvoja

turizma općine Neum koji je predstavljen, ako se ne varam, još prošle godine , i što on podrazumijeva?

Dr. Matuško: Posebno važno za jedini




26

razgovor s Povodom

BH gradić na moru jest projekt izrade“Master plan razvoja turizma OpćineNeum”, kojim će, sasvim sigurno, ubudućnosti mnoge stvari biti drugačijeposložene. Dugo se čekao, ali će biti

od iznimne važnosti, jer smo i samisvjedoci kako Neum, iz godine u godinu,bilježi sve bolje turističke rezultate.Zato nam je za buduće razdoblje jakovažna izrada ovog dokumenta, koji ćeregulirati,a mi se nadamo i unaprijediti,mnoge stvari u turističkoj ponudiOpćine Neum. Ovim planom se zacrtaopoduzetnički okvir za razvoj turizma,koji će, odgovarajućom valorizacijomturističkih potencijala, osiguratiekonomski prosperitet, uz poštivanje

načela održivog razvoja, zaštite irevitalizacije visokovrijednog prostora,i s time jedan je od važnijih projekataza općinu Neum. To podrazumijevai deiniranje potrebnih investicija uopću i turističku infrastrukturu, alii dizajniranje turističkih proizvodakoji se mogu povezati s mjestima uokruženju, što bi trebalo rezultirati krozpojačano zanimanje investitora i novozapošljavanje u području turizma. Planje izrađen i sprema se za realizaciju, aliplan, također, podrazumijeva ciljanoulaganje u školstvo i obrazovanje,kao i radionice i tečajeve o temi štokvalitetnijeg pružanja usluge domaćemi stranom gostu. Naručitelj i inancijerizrade Master plana bilo je Federalnoministarstvo okoliša i turizma na čelus ministrom Nevenkom Hercegom,

dok je glavni implementator i partnerprojekta Općina Neum, koja je pokazujeveliki interes za sve aktivnosti vezaneza ovaj projekt. Nositelji izrade Masterplana su Inženjerski biro d.d. iz Zagreba

i Fakultet za menadžment u turizmu iugostiteljstvu iz Opatije.

BHP: I ovog ljeta u Neumu se, čini se,dosta toga pokretalo s mrtve točke– oživjela su kulturna i sportskadogađanja u gradu. Etnofest ove godine naišao je na same pohvale.Koliko općina Neum pridaje važnost kulturnim i sportskim projektimai što biste kao posebno i zanimljivoistaknuli iz te sfere?

Dr. Matuško: Hrvatski glazbenifestival ‘’Etnofest Neum 2011.“ bio jenajorganiziraniji do sada. Iako nemanatjecateljski karakter, svi su izvođači,a njih je pozornicom na plaži hotela‘’Zenit’’ u Neumu prošlo dvadeset itroje, dali svoj maksimum, kao da senatječu za neku od najprestižnijihnagrada u životu, što je rezultiraloodličnim izvedbama, kreacijama iperformansima na pozornici, pred višeod 2000 oduševljenih posjetitelja. Akotrebamo istaknuti nešto, to je ondaEtnofest, koji je postao prepoznatljivamanifestacija - ne samo u Bosni iHercegovini i regiji, nego i dosta šire.Ovo je jedna manifestacija koja je jakoznačajna za Neum, ovo je svehrvatskidogađaj koji predstavlja našezajedništvo. Svakako da općina Neum

daje veliku važnost, kako kulturnimtako i sportskim događanjima.Svjedoci smo ove sezone koja jebila bogata događanjima, posebnopovodom obilježavanja Dana Općine

Neum i blagdana Gospe od zdravlja,gdje smo organizirali niz kulturno-zabavnih i športskih događanja, a kaokruna slavlja bila je svečana sjednicaOpćinskog vijeća Neum, na kojoj subili brojni gosti i uzvanici iz BIH iHrvatske. U organizaciji Općine Neumi Udruge turističkih djelatnika Neuma,organizirana je i Neumska ljetna noć.Radilo se zapravo o kulturno - zabavnojmanifestaciji koja je samo uvod uNeumsko kulturno ljeto, pa smo tako

imali: NAFF – Festival animiranog ilma,Susret klapa Neum 2011., Memorijalnivaterpolo turnir ‘’Ivica Bačić’’, IV. večerhrvatskog folklora ‘’Neum 2011’’, XVI.hrvatski glazbeni festival ‘’Etnofest Neum 2011.“, Nogometna utakmica HNK‘’Neum’’ - NK ‘’Neretva’’, Malonogometniturnir, Feri-Deri i Cicvara fest – festivalmladih, Turnir u tenisu, NEUM OPEN2011. i Umjetnička kolonija, koncemrujna.

BHP: I na koncu – prioritetni planovi

za razdoblje koje slijedi.Dr. Matuško: Prioritetni planovi OpćineNeum u budućem razdoblju svakakosu - nova zgrada općine, podzemnagaraža, te završetak izgranje crkve.Zatim, veliku pažnju ćemo posvetiti inastavaku uređenja grada, šetnica kaoi završetaku kanalizacijskog sustavaKomarna – Neum – Mljetski kanal, teuklanjanje devastiranih objekata ugradu. Naš grad na turističkom tržištuželimo pozicionirati kao kvalitetno

odredište ekološke očuvanosti te kaojedno od vodećih turističkih odredištau regiji. Pokušat ćemo poboljšatikonkurentnost i položaj na turističkomtržištu. Provodit ćemo intenzivnepromotivne i druge tržišne aktivnosti,aktivnosti za poboljšanje sadržaja ikvalitete smještajne i ukupne turističkeponude, te aktivnosti za poboljšanjekrupne (posebice prometne) ikomunalne infrastrukture.

Razgovarala: M. B. Milinković

FOTO: službene fotograije i Zdravko Jakiša




27

razgovor s Povodom

BHP: Prof.dr.Tomić, kolika je, uovome trenutku, važnost otvaranjaFarmaceutskog fakulteta u Mostaru za područje Hercegovine, ali i šire, i,kažite, ako imate podatke, jesmo li u „deicitu“ s farmaceutima?

Tomić: Otvaranje svakoga novogfakulteta veliki je korak za regiju, zaSveučilište, jer budućnost je u ulaganjuu znanost, struku i mlade ljude. Osobitosam sretna što se radi o Farmaceutskomfakultetu i mislim da treba učiniti svekako bi se jedan takav fakultet postaviona prave noge. Istina je… U Hercegovinipostoji deicit farmaceuta i s tim seproblemom svakodnevno susrećemo,ali točne podatke nemam.

BHP: Kažite nam nešto više o ustroju

fakulteta… Tko su čelni ljudi? Kako jekoncipiran?

Tomić: Nastavni plan i program jeusuglašen s farmaceutskim fakultetimau Europi, a prema naputcima Bolonjskedeklaracije. Prodekan za nastavu jeprof. dr. sc. Juraj Geber, dugogodišnjidjelatnik Farmaceutskog i Medicinskogfakulteta u Zagrebu, a prodekan zainancije je prof.dr.sc. Zoran Primorac,dekan Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

u Mostaru. Farmaceutski fakultet jemultidisciplinaran i uključuje opće,stručne i specijalističke kolegije kojimase stječu znanja, vještine, stavovi, navikei iskustva s područja prirodoslovlja,medicine, farmacije.

BHP: Koliko je studenata upisano na prvu godinu? Kakvo je bilo zanimanje za upis? Kolika je školarina?

Tomić: Na žalost, mi smo cijeluproceduru osnivanja fakulteta završili

u 7. mjesecu, tako da je prvi razredbeniispit bio u rujnu. U ovu akademskugodinu upisano je 17 studenata, azanimanje mladih ljudi za ovaj fakultet

Otvaranje Farmaceutskog fakulteta uMostaru povijesni je događaj za HercegovinuOd ove godine sveučilišna obitelj u Mostaru bogatija je za još jednoga člana – Farmaceutski fakultet. Tijekom rujna upisani su i prvi studenti. Tim povodom, za BHP, razgovarali smo s prof. dr.

sc. Monikom Tomić, dekanicom Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

iznimno je veliko, kao što smo iočekivali. Školarina iznosi 1500 KM.

BHP: Što je s profesorima/ kadrovima? Može li u ovom trenutkuMostar odgovoriti na jedan takav „izazov“? Možete li nabrojati nekaimena s drugih Sveučilišta koja ćena mostarskom Farmaceutskom fakultetu biti u ulozi predavača?

Tomić: Problem inanciranja je

prisutan, ali postoji velika želja dase napravi fakultet na jednoj visokojrazini, tako da borba tek predstoji.I - da se čekalo da se ispune svi uvjeti,mislim kako ovakav fakultet nikada nebi bio otvoren. Jedan dio profesorskogkadra bit će angažiran s Farmaceutskogfakulteta u Zagrebu koji ima tradicijudugu 130 godina, dok će dio kolegijapredavati profesori s mostarskogSveučilišta. Imena ne bih posebnoizdvajala; ovih dana će biti objavljena

na web stanici Farmaceutskog fakulteta.BHP: Što je s prostorijama? Gdje je fakultet smješten? Kako će se odvijati nastava?

Tomić: Prostorije fakulteta susmještene na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanostiSveučilišta u Mostaru, a nastava će seodvijati i na Medicinskom fakultetu iPMF-u Sveučilišta u Mostaru.

BHP: Što znači otvaranje jednogatakvog elitnog studija za sveučilišnu zajednicu ne samo mostarskog Sveučilišta, već i šire?

Tomić: Ovo je povijesni događaj zaHercegovinu, za Sveučilište u Mostaru inadam se da će se imati sluha pomoćiFarmaceutskom fakultetu. Možda ćeotvaranje ovoga fakulteta pokrenutirazmišljanja i i inicijativu za otvaranjenovih fakulteta i studija koji nedostajuovoj regiji.

BHP: Kako je Vama osobno bilo prihvatiti se ove uistinu odgovorne zadaće? Uspijevate li uskladiti Vaševrijeme i obveze, budući da ste i predstojnica Klinike za unutarnjebolesti SKB-a Mostar, da imate privatnu praksu, te ste i supruga i majka troje djece?

Tomić: Moji prijatelji su mi rekli daje ludost to što sam se prihvatila ovedužnosti u ovakvoj teškoj ekonomskoj

situaciji. Za mene je izazov, a ujednoi čast biti prvi dekan Farmaceutskogfakulteta u Mostaru. Ja uvijek kažemkako dan ima 24 sata, samo ih trebaznati rasporediti.

BHP: Kakvi su planovi za iduću godinu? Hoće li se studij proširivati?

Tomić: Sada smo u fazi realizacijeovoga semestra, s obzirom na to da smokonačnu potvrdu za upis studenatadobili tek prije mjesec dana, tako daidemo korak po korak. O planovima za

iduću godinu možemo razgovarati zanekoliko mjeseci.

Razgovarala: M.B. Milinković

prof. dr. sc. Monika Tomić, dekanicaFarmaceutskog fakulteta Sveučilišta u

Mostaru




28

aktualno

Oživjeti grad, podržati poslovnuzonu Vitez je već petnaestakgodina sinonim za trgovinu,

na čemu posebno može zahvalitiposlovnoj zoni, nadaleko poznatomPoslovnom centru 96, smještenomuz magistralni put M5. Iako sretnizbog činjenice da imaju Poslovnicentar, gdje posluje oko 60 poslovnihsubjekata, Vitežani redovito ukazujukako je poslovanje u samome središtugrada zamrlo i da se kompletan život preselio u poslovnu zonu. I općinskestrukture vlasti, svakako, razmišljajuo ovom problemu, koji, kako i samipriznaju, nije lako rješiv. Do pronalaskarješenja, kojim bi bili oživljeni brojni,sada prazni i napušteni poslovniprostori u Vitezu, iste te strukture

vlasti, na čelu s načelnikom Alilovićemi njegovim pomoćnicima i suradnicima,pokušavaju olakšati poslovanjepostojećih gospodarskih subjekata uPoslovnom centru 96. Također, nastojestvoriti pozitivnu poslovnu klimu zanove investitore i ulagače. Tomu uprilog govore i čak četiri nova subjekta,

Trgovini dati mjesto koje zaslužuje

Načelnik općine Vitez Vlado Alilović već u drugome mandatu na čelu je, kako mnogi kažu, jedneod najrazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini. I on sam slaže se s konstatacijom da se u Vitezu živi nešto bolje nego drugdje u BiH, iako još uvijek ne onako kako bi željeli stanovnici ovog

srednjobosanskog grada.

otvorena u samo dva ljetna mjeseca, aradi se o poduzećima ATOM, potompredstavništvu tvrtke Hyundai u okvirupostojećeg Automerca Škoro, te jošjednog auto centra, kojim je kupcimapribližena još jedna svjetski poznatamarka automobila Citroen. Zahvala

pripada poduzeću Ovnak, na širemtržištu do sada poznatom po drugimvrstama djelatnosti. Svemu ovometreba neizostavno pridodati najvećuljetnu atrakciju u Vitezu – otvorenjeAqua parka „Ribica“, smještenogneposredno uz Minihidroelektranu

Načelnik općine Vitez, Vlado Alilović




29

aktualno

Vitez 1 i nadaleko poznati restoran „Kod

mlina“, koji su u vlasništvu viteškogpoduzetnika Mirka Šakića. Pozitivnimgospodarskim pokazateljima pridonosii tvrtka Buba commerce sa svojimmesnicama Jurčević, koja i daljenastavlja širiti svoju prodajnu mrežukako u Vitezu, tako i u drugim općinamasrednje Bosne.

Alilović: bez trgovine nemarazvitka ni drugih djelatnosti

„Još uvijek kod nas trgovina ne dobiva

onaj značaj koji zaslužuje, jer složiose netko ili ne, bez trgovine nemarazvitka ni drugih djelatnosti“, riječi suopćinskog načelnika Vlade Alilovića.Svjestan da se uvijek može više i bolje,on dodaje kako se „bez obzira natešku ekonomsku situaciju, ostvarujudobri rezultati“. „Ukupno ostvareniprihod je dobar i raste u odnosu naprošlu godinu koja je bila izrazitokrizna. Približavamo se ostvarenomprihodu iz najbolje – 2008. godine,

dok je 2009. bila nešto lošija. U 2010.su se pokazali znaci oporavka, kako usmislu ostvarenog ukupnog prihoda,tako i ostatka dohotka i zadržavanja

broja zaposlenih, te usmjeravanja

ostvarenog dohotka tamo gdje samipoduzetici smatraju da je najbolje, a tosu, prije svega određene proizvodne idruge djelatnosti, koje bi u perspektivitrebale donijeti i bolje rezultate“, kaženačelnik Alilović. Potvrđuje kako jelokalna zajednica učinila maksimum.„Ovdje je formirana jedna od najvećihposlovnih zona u državi, čak i u regiji ipo broju gospodarskih subjekata, i pobroju zaposlenih, ali i po visini ukupnogprihoda koji se ovdje ostvaruje.

Naravno, tu dodajemo i prihode kojeostvaruju, prije svih, više razine vlasti,a onda i lokalna zajednica, koja, moramto reći, dobiva mrvice od PDV-a, kojebi eventualno trebala usmjeriti urazvitak poslovne zone i stvaranjenovih radnih mjesta“, kaže Alilović.„U ovom smo razdoblju iz općinskogProračuna uložili oko desetak milijunamaraka, a sva druga ministarstva srazine države Bosne i Hercegovine,Federacije ili kantona nisu ništa,izuzme li se Ministarstvo obrta, koje je

ovdje dalo doprinos u dvije godine odoko 240 000 KM za podršku izgradnjiinfrastrukture, a lokalna je zajednica,kažem, uložila oko 10 milijuna.

Činjenica je da su stvorena radna mjesta

i to nam je osnovni motiv, ali ta radnamjesta moraju biti stabilna, dugoročnai dugotrajna, te da se poslovna zona širiu smislu gospodarskih subjekata“, riječisu prvog čovjeka općine Vitez VladeAlilovića.

Kako posluju viteški poduzetnici?

Načelnikov optimizam potvrđuju i samipoduzetnici. Iako i sami opterećenibrojnim davanjima te još uvijek

prisutnom ekonomskom krizom irecesijom, njihovi statistički pokazateljisu pozitivni. Jozo Miškić, predsjednikUdruge poslodavaca Vitez kaže da,ako se napravi usporedba 2010. s2009. godinom, promet je iznosio 809milijuna KM, što je 12,9 % više u odnosuna 2009. godinu. „I u ovoj godini sveviše raste prozvodnja i broj zaposlenihse povećava. Skoro da i nema smanjenjabroja zaposlenih što znači da smo vodiliračuna i o tome“, zaključuje Miškić,

predsjednik Udruge poslodavacaopćine Vitez direktor tvrtke „BognerEdelstahl“ sa sjedištem u Vitezu.

Piše: D. Sivonjić




30

aktualno

Impozantni skup otvorio je idobrodošlicu svima poželioopćinski načelnik Đuro Topić.

„ Prilika je ovo da zajedno pokušamoprepoznati probleme ovog područja, asve sa ciljem gospodarskog razvitka iu konačnici opstanka Hrvata u ovomedijelu bosanske Posavine. Ulogaopćinskih i županijskih vlasti u oblastigospodarstva danas je u BiH jako važna,a mi ovdje ne želimo čekati nego samipokretati inicijative. Želimo maksimalnoiskoristiti dobar geografski i prometnipoložaj Posavske županije. Općina sasvoje strane čini sve što je u njenoj moćikako bi se gospodarstvo podiglo na višurazinu. Raznim mjerama i formiranjempoduzetničkih zona privukli smoinvestitore iz cijele regije, no prostora

za ulaganja uvijek ima, posebice zazainteresirane tvrtke iz Hrvatske.Mogućnosti suradnje su uistinugoleme, prije svega u prehrambenojindustriji“, naglasio je Topić i pozvaosve mjerodavne institucije BiH i RH dase založe za proglašavanje graničnogprijelaza Orašje - Županja prijelazomprve kategorije što će, pojasnio je, bitiod iznimne važnosti nakon ulaskaHrvatske u Europsku uniju.

Nužnost zajedničkih rješenjaObraćajući se potom nazočnima forumupredsjednik Vlade Posavske županijeMarijan Oršolić ukazao je na vrlotešku ekonomsku situaciju na ovomeprostoru istaknuvši pri tome da onazahtijeva traženje zajedničkih rješenja.Problem na koji je ukazao kao gorućijeste visoka stopa nezaposlenosti.„Mi iz ovoga kraja oduvijek smo seoslanjali na Hrvatsku, bilo da se radi oekonomiji, politici ili kulturi, i to redovnona bazi partnerstva. U ovom trenutku,unatoč krizi koja nas sve pogađa, uPosavskoj županiji ulažemo sve što

Gospodarska suradnja od velikog značaja zaopstanak Hrvata

Pod nazivom „Mogućnosti i perspektive gospodarskog razvoja Posavske županije“ u Orašju jeodržan gospodarski forum kojemu je, uz gospodarstvenike i lokalne čelnike iz ovoga dijela BiH i

Hrvatske sudjelovala i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor s najbližim suradnicima.

možemo u malo poduzetništvo, teujedno potičemo zapošljavanje mladihkadrova očekujući kako će to rezultiratirevitalizacijom gospodarstva. Uključilismo se uz to u brojne regionalneagencije kroz čiji rad želimo otvoritinovo ekonomsko poglavlje u razvojuodnosa sa susjednim državama“, kazaoje Marijan Oršolić. U nastavku izlaganja

goste je upoznao s osnovnim podacima oPosavskoj županiji i makroekonomskimpokazateljima naglasivši kako se izHrvatske kao glavnog partnera uvozičak 50 posto roba.

Još značajnija potporaHrvatima u BiH

„Naš zajednički projekt je da ljudi kojižive u ovoj županiji žive bolje, a da bi seto ostvarilo moramo raditi. Veliku ulogu

u tome imaju upravo gospodarstvenicikoji uz ostalo mogu otvarati novaradna mjesta ili, u sadašnjim teškimprilikama, sačuvati što veći broj

postojećih radnih mjesta. Hrvatska jezavršila pregovore i ući će u Europskuuniju. Za naše gospodarstvenike toznači jako puno, jer se hrvatskomgospodarstvu otvara prostor odnosnotržište od 500 milijuna ljudi. Nećemonaravno pri tome zaboraviti na vas,a vjerujem kako će poslije 2013.godine potpora Hrvatima iz BiH biti

još značajnija. Povezivanju pridonosei brojni zajednički infrastrukturniprojekti poput izgradnje mosta prekoSave na budućem prometnom koridoru5 C. Hrvatska je sa svoje strane obavilasve potrebne pripreme i još se čekaBiH“, završila je svoje obraćanje skupuhrvatska premijerka.

U ime gospodarstvenika svima koji su seodazvali ovome gospodarskom forumuorganiziranom pod pokroviteljstvomVlada RH i Posavske županije zahvalioje poduzetnik Tomislav Antunović.

Piše: Z. Živković




31

aktualno

Proizvodnja, distribucija ipotrošnja energije su djelatnostikoje direktno ili indirektno utiču

na sva područja ljudskog djelovanja,ali i na socijalni i ekonomski napredaksvake pojedine zemlje. Prioritet treba dati održivoj potrošnji energije,kroz racionalno planiranje samepotrošnje, te kroz implementacijumjera energetske učinkovitosti usve segmente energetskog sistemaodređene zemlje. Upravo je to bio razlogda Centar za ekonomski, tehnološki iokolinski razvoj (CETEOR) iz Sarajeva,u Neumu organizira još jedno, trećepo redu Savjetovanje o energeticiu BiH, s međunarodnim učešćem,pod generalnim pokroviteljstvomMinistarstva prostornog uređenja

Federacije BiH. Tema ovogodišnjegsavjetovanja bila je „Energetskaeikasnost i obnovljivi izvori energije“,a i ovaj put okupilo je domaće i stranemenadžere i stručnjake iz poduzećakoja se bave energetskom eikasnošću,obnovljivim izvorima energije ikomunalnom energetikom, zatimnevladine organizacije, stručnjakes univerziteta, naučnike, stručneorganizacije, konzalting irme,predstavnike ministarstava zaduženih

za komunalne poslove, energiju i zaštituokoline.

Svjetski napori na suzbijanju klimatskihpromjena dovode do novih značajnihtehničkih i organizacijskih rješenja.Njihova primjena je velika razvojnašansa za Bosnu i Hercegovinu, stoga onatreba da se uključi u ovaj proces u ciljuekonomskog razvoja i zapošljavanjau zemlji, jedan je od zaključaka saSavjetovanja. Kroz mjere energijskeeikasnosti i zamjene fosilnih goriva

obnovljivim izvorima energije, poredpovećanja zaposlenosti postiže sepovećanje sigurnosti u snabdijevanjuenergijom, te smanjuje zavisnost

Energetska efikasnost i obnovljivi izvorienergije u Bosni i Hercegovini

Cijeli svijet se danas suočava s dva velika energetska problema. Prvi je nedostatak energije inesigurnost u njenoj opskrbi, a drugi je zagađenje okoliša te klimatske promjene uzrokovane

prevelikom i neracionalnom potrošnjom energije.

od uvoza energije, što je značajanekonomski interes države. Ove mjereposebno potiču lokalni razvoj.

Sudionici Savjetovanja su setakođer složili kako su aktivnosti nausmjeravanju razvoja na principimapovećanje energijske eikasnosti ikorištenja obnovljivih izvora energije

mogući su samo uz odgovarajućuulogu države, kroz širenje svijesti iedukaciju građana, te posebno krozfondove za poticanje ovih aktivnosti ikroz privlačenje i usmjeravanje pomoćimeđunarodnih organizacija i vladarazvijenih država.

Menadžment energije u gospodarstvu i gradovima

„Energetska eikasnost se odnosikako na sferu proizvodnje, tako i

na sferu potrošnje energije. Doku sferi proizvodnje energije radeenergetičari koji vode računa oenergijskoj eikasnosti, dotle su u sferi

korištenja energije osobe koje nemajupotrebnih znanja, te to područje imaveliki potencijal povećanja energijskeeikasnosti, uključujući i primjenumjera nultih investicija - stoga je ključnauloga države u širenju svijesti i znanja.U tom smislu značajno je uvođenjemenadžmenta energije u gospodarstvu

i u gradovima“, kazao je za naš list Dragan Ajanović, direktor CETEOR-a.Po njegovim riječima, značajnuulogu kako u širenju znanja tako i nauspostavi suvremene infrastruktureza eikasno korištenje energije imajui komunalne organizacije, s obziromna veliki broj korisnika energijekoje opslužuju. Elektroprivredneorganizacije u BiH, koje su najveći izvoremisije stakleničkih gasova, svjesne susvog mjesta u smanjivanju ove emisijeu BiH, te sprovode mjere za povećanje

eikasnosti korištenja energije, kao iza povećanje učešća obnovljivih izvoraenergije kako bi se smanjile njihovespeciične emisije ugljendioksida.




32

aktualno

Ukoliko se, u okviru sporazuma kojiće zamijeniti protokol iz Kjota, zadržiMehanizam čistog razvoja, značajno ćebiti mjesto upravo osnovanog tijela zaodobravanje projekata čistog razvoja

(DNA) u Bosni i Hercegovini, čime bi sepovećala ekonomičnost ovih projekata iprivlačio strani kapital.

„Elektroprivredne organizacije sesusreću s nedovoljno jasno deiniranompolitikom i praksom reguliranja emisijesumpordioksida i azotnih oksidau atmosferu; stoga se nudi stručnapomoć i suradnja elektroprivrednihorganizacija i konzalting irmi kodpregovora države s Europskomkomisijom na implementaciji direktiva

koje su vezane za ograničavanje ovihemisija, kao i poboljšanja prakse uBiH na području izdavanja okolinskihdozvola za termoelektrane“, kazaoje Ajanović. Važnim je istaknuo icertiiciranje energijske intenzivnostizgrada, te postrojenja za grijanje,ventilaciju i klimatizaciju, kao iprovođenje mjera za poboljšanjeenergijskih performansi zgrada ipostrojenja, jer dovode do povećanjezaposlenosti u sferi graditeljstva i

drugih oblasti, te se očekuje od vlastida nastave s razvojem zakonodavstva izove oblasti, odnosno na intenziviranjuovih aktivnosti na terenu. Činjenica daje savjetovanje dobilo potporu USAID-a,te projekta BUILD UP Europskekomisije, pokazatelj je ozbiljnosti ovogaskupa u Neumu. Dr. Zoran Morvaj,

direktor projekta USAID 3E održaoje prezentaciju na temu „Energetskaeikasnost u Europskoj uniji i Bosnai Hercegovina”. Govorio je o novimpaketima EU za energetsku eikasnost,

važnoj ulozi javnog sektora u pružanjupozitivnog primjera te ključnomznačaju institucionalnog uređenjaza uspješnu implementaciju državnepolitike energetske eikasnosti. USAID-ov projekt Ekonomija energetskeeikasnosti (3E) je program vrijedan 4,2milijuna dolara za promociju tehnologijaenergetske eikasnosti i to putemrazvoja pilot projekata u objektimasuinanciranim od strane javnog iprivatnog sektora. Cilj pilot projekata je

da se u praksi prikaže kako energetskaeikasnost štedi novac potrošačima ida je najekonomičniji način smanjenjapotrošnje energije. Kako se korištenjeenergije smanjuje, tako su troškovi zapotrošača niži – u vidu nižih računa zagrijanje, struju i vodu. Mjere energetskeeikasnosti je relativno lako sprovesti,a povrat uloženih sredstava se vraća ukratkom razdoblju. Do danas je vladaSAD-a, prvenstveno putem USAID-a,osigurala preko milijardu i pol dolara zapotporu ekonomskom, demokratskomi socijalnom napretku Bosne iHercegovine.

Fahrudin Kulić, glavni inženjer USAID3E projekta, je prezentirao USAID3E Pilot projekte koji se trenutnorazvijaju i istaknuo važnost energetskeeikasnosti i ogromni potencijal za

uštede u zgradama u BiH, za što jepotrebna viša razina svijesti javnosti.Implementacija USAID 3E projekataće doprinijeti smanjenju utjecajazagađujućih materija i ovisnosti o

uvoznim gorivima te na otvaranje novihradnih mjesta i poslova za lokalneizvođačke irme i kompanije. “Događajikao što je ovo savjetovanje su prilikada se razmjene iskustva, da se uči jedniod drugih i da se istraže mogućnosti zasuradnju svih učesnika aktivnih u poljuenergetske eikasnosti. To će doprinijetida svi učesnici budu eikasniji u svojimnaporima u poboljšanju energetskeeikasnosti u BiH i da imaju zajedničkipristup širenju svijesti o energetskoj

eikasnosti”, istaknuo je Fahrudin Kulić.

Nova zakonska regulativa

Tijekom savjetovanja riječi je bilo i oenergetskoj eikasnosti u zgradarstvui rješenjima za energetsku eikasnost kao posljedica zakonskog okvira oenergetskom certiiciranju. Vrlo jevažno da se o ovoj temi javno govori,jer je riječ o novom zakonskom okvirukoji između ostalog uvodi i obvezuenergetskog certiiciranja objekata,

što direktno ima utjecaj i na izgradnjunovih objekata, renoviranje postojećihobjekata neovisno o vlasništvu kao ina javne objekte. Adnan Efendić, tajnikMinistarstva prostornog uređenjaFederacije BiH u svom je izlaganju daoosnovne napomene vezano za aktualnuzakonsku legislativu koja je donesena




33

aktualno

na razini BiH po pitanju certiiciranjanovih i postojećih zgrada. Praktično,kako je kazao Efendić, iz zakonskelegislative proizlazi da ubuduće nitijedna nova zgrada neće moći dobitiuporabnu dozvolu bez klasiikacijepo pitanju energetske eikasnosti, ačak niti kupoprodajni ugovor izmeđuvlasnika i budućih vlasnika, koji sekod nas obično ovjeravaju kod notara,neće moći biti ovjereni bez toga dase ne zna koji energetski certiikat nosi taj objekt. Napomenuo je kakoje Federalno ministarstvo prostornoguređenja nositelj aktivnosti naimplementaciji odredbi EPB DirektiveEU, te da ministarstvo nastoji pokrenutikampanju promoviranja novousvojenezakonske regulative. „U tom smislu ćeu narednom razdoblju biti pokrenut nizaktivnosti, kao što su pokretanje pilot

projekata u Federaciji BiH, koji će bitiorijentirani na javne objekte. Na ovajnačin se želi ostvariti cilj od postizanjeušteda od 1 posto na godišnjoj razini, zanarednih 10 godina“, kazao je Efendić.Inače, na odluku o kupovini stana ilikuće sigurno će uticati cijena m2 ilokacija gdje se kuća nalazi. Međutim,rijetko kada možete saznati nešto višeo kvaliteti gradnje i potrošnji energijeu kući ili stanu. Dobro izolirana kućatroši manje energije za grijanje zimi,

kao i za hlađenje ljeti. Gubitak toplote ipotrošnja energije po m2 odrazit će sene samo na mjesečne izdatke za grijanjei električnu energiju, nego i na kvalitetu

i udobnost stanovanja, te duži životnivijek zgrade. Uvođenjem energetskihcertiikata za zgrade, s podacima opotrošnji energije, omogućit će seusporedba energetskih karakteristika

zgrada.

Sve zgrade koje se grade, prodaju iliiznajmljuju bit će certiicirane, a podacio godišnjoj potrošnji energije za grijanjezgrade bit će javno izloženi ili dani nauvid svim zainteresiranim strankama.Tržište koje bi se uspostavilo na osnovuraspoloživih energetskih certiikata,trebalo bi doprinijeti značajnompovećanju energetske eikasnosti uzgradama. Ako kupujete stari stanili kuću, provjerite godinu izgradnje.

Zgrade izgrađene prije 1970. god.nemaju nikakvu toplotnu izolaciju, azgrade građene prije 1980. god. imajuvrlo skromnu toplotnu izolaciju ili jeuopće nemaju. Preko 80 posto postojećegradnje u BiH ima nezadovoljavajućutoplotnu zaštitu. No, energetskomobnovom starih kuća i zgrada, naročitoonih građenih prije 1980. godinemoguće je postići uštedu u potrošnjitoplotne energije i preko 60 posto.Pored zamjene prozora, najveće uštede

se mogu postići izolacijom vanjskogzida.

Na Savjetovanju, Rui Fragoso - ADENE -Portuguese Energy Agency, prisutnimase obratio prvenstveno prenosećiiskustva i naučene lekcije Portugalakoji je s implementacijom Direktive oenergetskim svojstvima zgrada započeo2006. godine, a 2008. godine je izrađennacionalni akcioni plan za energetskueikasnost. „Od 2006. godine radimona poboljšanju energetske eikasnosti

i uvođenju obnovljivih izvora energije.

Do sada je realizirano oko 40 postociljeva predviđenih nacionalnimakcionim planom za 2015. godinu,istaknuo je Fragoso.

Govoreći o savjetovanju u Neumu,Ajanović je kazao kako je njegovgeneralni cilj bio na jednom mjestuokupiti stručnjake i nositelje projekataiz oblasti energetske eikasnosti,obnovljivih izvora energije, komunalneenergetike i srodnih oblasti gdje bise razmijenile informacije vezanoza aktualne i nadolazeće projekte.„Također, cilj je da domaći stručnjacičuju i neka iskustva iz drugih zemaljaiz regije, a ovaj put to su iskustvakoja se prenose iz Hrvatske, Srbije,

Njemačke i Portugala, zatim iskustvanositelja međunarodnih projekatakao što je USAID-ov program, i nekihdrugih međunarodnih projekata kojisu trenutno aktualni i prisutni i u BiH»,kazao je Dragan Ajanović.

Organizatori Savjetovanja u Neumuistaknuli su veliko zadovoljstvonjegovim ovogodišnjem održavanjem.„Savjetovanje je bilo vrlo korisno. Imalismo preko sto sudionika, te oko 50izlagača radova, od čega je veliki brojmladih ljudi koji su pokazali interesza ovu oblast, što nas jako raduje.Odziv autora, učesnika te partneraovogodišnjeg Savjetovanja pokazuje daje tematika koju tretira Savjetovanjejako aktualna te da je oblast energetskeeikasnosti i obnovljivih izvora energijeu BiH u ekspanziji“, kazao je direktorCETEOR-a Dragan Ajanović. Energetskaeikasnost je vrlo važna, a u budućnostiće biti još i važnija. Da bi se postiglaenergetska eikasnost moramo se

prilagoditi novim izvorima energijei novim načinima uštede energije.Energetska eikasnost je jedna od toptema u mnogim državama svijeta. Poreferentnom scenariju Međunarodneagencije za energiju (IEA) potražnja zaprimarnom energijom će porasti za 53posto do 2030. godine. Samo u Europi,da bi se zadovoljile buduće potrebei zamijenila dotrajala oprema, bit ćepotrebno investirati oko 1 trilion euratijekom sljedećih dvadeset godina.

Piše: C. Kusić




34

aktualno

Međunarodna konferencija„Ekonomski sustav Europskeunije i pridruživanje BiH“, u

organizaciji Sveučilište „Vitez“ Travnik,Jean Monnet Chairs Sveučilišta Rijekai Fakultet ekonomije Sveučilišta izLjubljane, u suradnji s Fakultetomorganizacijskih znanosti Univerzitetau Beogradu, Fakultetom ekonomijei poslovanja Sveučilišta u Zagrebui CEDIMES - Centrom za studije,međunarodni razvoj, gospodarski idruštveni pokret u Parizu, održanaje u Vitezu. Tijekom dvodnevnograda konferencije predstavljeno ješezdesetak znanstvenih referata,uglavnom iz oblasti ekonomskeznanosti, a zajednički cilj bio jeupoznati BiH s problemima s kojima

su se susretale zemlje na putu kačlanstvu u EU. Tako su, uz ostale, svojaiskustva iznosili ugledni ekonomskistručnjaci i profesori iz Belgije,Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Češkei, naravno, BiH. Konferenciju je prvogadana posjetio i visoki predstavniki specijalni predstavnik EU u BiHValentin Inzko. „Vitez, na češkom jeziku,znači pobjednik, a ovdje su pobjednicipoduzetnici i njihove tvrtke. Pobjednicisu zato što na prvo mjesto stavljaju

kvalitetu. Suviše pričamo o drugimpitanjima, političkim, etničkim i drugim,

Ekonomski sustav Europske unije ipridruživanje BIH

a vrlo malo govorimo o kvaliteti. I ovakonferencija govori o važnosti kvaliteta,kakva su iskustva drugih država,zašto je Poljska tako uspješna s 5 %ekonomskog rasta, zašto neke drugedržave imaju negativan ekonomskirast itd.“, kazao je Inzko, dodajući kakoregionalna suradnja, kako u političkom,tako i u ekonomskom smislu, nema

alternativu. „Europska zajednica jeosnovana kako više ne bi bilo rata. Napočetku se postavljalo pitanje – Kakoupotrebljavati čelik, ali odgovor nijebio za oružje, kako upotrebljavati atom,ali ne za atomske bombe, nego u mirnesvrhe. Ovdje na Balkanu i općenito u JIEuropi treba gledati Europu i EU, kao iregionalnu suradnju kao projekte mira“,poručio je na kraju visoki predstavnik

međunarodne zajednice Valentin Inzko.

Osnivači Europske zajednicerekli bi nam „sramite se!“

Upravo je jedna od ukupno 60-taktema bila „Što bi nam danas rekli JeanMonnet i Robert Schuman da su danass nama?“, aludirajući, vjerojatno načinjenicu da današnja Europska unijanije ono za što su se zalagala ova dvojicaosnivača europskog zajedništva i prvipromotori ideje ujedinjene Europe.

Stručni referat na ovu temu imao jeZdravko Bazdan, sveučilišni profesoriz Dubrovnika. „Rekli bi nam – SRAM

Franjo Rajković, Valentin Inzko, Nikola Grabovac

Domaćin je bio Franšizni centar BiH u Vitezu, gdje se, dijelom izvode i predavanja na nekim od fakulteta Sveučilišta „Vitez“. U radu konferencije sudjelovali su ugledni dekani, rektori i sveučilišni

profesori i eksperti iz jedanaest europskih zemalja.

Zdravko Bazdan, sveučilišni profesor iz Dubrovnika

“Vitez, načeškom jeziku, znači

pobjednikistaknuo je Visokipredstavnik ValentinInzko




35

aktualno

VAS BILO!“, kazao nam je prof. Bazdan,odgovarajući na naslovno pitanje svogareferata. „Ta velika imena su kreatoriekonomske razvojne politike nakon 2.Svjetskog rata, oni su autori Europske

zajednice za ugljen i čelik, koja je bilaprva nadnacionalna organizacija, kojaje zapravo bila razlogom što su Nijemcii Francuzi zaboravili neprijatnosti ineprijateljstva kroz ratove, koje sutrajali više od tisuću godina. To jefenomenalna poruka za sve političarena prostorima bivše Jugoslavije. Kakoje situacija u BiH veoma delikatna,bezsperspektivna, to je poruka i zabh. političare. Dakle, treba zaboravitina neprijateljstva, osobne ambicije,

treba imati viziju i treba sve napravitikako bi građani u ovoj državi ili ovimdržavama bolje živjeli. Političari su tuzbog građana, a ne zbog sebe samih!“,poručio je prof. Bazdan. Izrazio jebojazan da sadašnji političari nisu, kakoje rekao „na liniji onoga što su JeanMonnet i Robert Schuman, uz WinstonaChurchilla, promicali, sugerirali i svojimnačinom komunikacije i životnimopredjeljenjima dokazivali da njihovaosobna egzistencija nije važna, negoegzistencija ljudi“. Prema mišljenju ovoguglednog profesora sa Sveučilišta uDubrovniku, u ambijentu neadekvatnepolitičke infrastruktre, kada postojesukobi između političkih stranaka, pase to relektira i na narod, posebno uBiH gdje egzistiraju tri konfesije i trietniciteta, u takvim uvjetima, premariječima prof. Bazdana, ne može rastiproduktivnosti rada. Prof. Bazdan

podsjeća kako je upravo jedan od pet čimbenika rada optimalni političkisustav. Prvo treba srediti političkisustav da bi se, u takvim okolnostimastvorio prostor za razvoj ekonomije.I, ako me pitate, što je važnije politikaili ekonomija, odgovorit ću politika, jerpolitičari stvaraju ili smanjuju prostorekonomistima, onima koji rade narazvoju gospodarstva, gospodarskombruto društevnom proizvodu,perspektivi, odnosno onima kojipovećavaju produktivnost rada, oni

ovise o političarima.

BiH se ne može izolirati

Predsjednik Organizacijskog odboraKonferencije, dr. sc. Vinko Kandžijasa Sveučilišta u Rijeci, govoreći ocilju organiziranja ove međunarodnekonferencije je da upozna BiH sa svimproblemima koje su do sada zemljeimale na putu ka uključivanju u EU dopoptupnog članstva u Uniji. Ne može BiHbiti izloirani otok. Što se prije pokuša

približiti, to će imati manje problemau EU.“ Prof. Kandžija bio je jedan oduvodničara Konferencije, a njemu se, uzrektora Sveučilišta „Vitez“ Travnik prof.dr. Nikolu Grabovca, pridružio i prof.dr. Andrej Kumar, Chair Jean Monnet i profesor Međunarodne ekonomijes Ekonomskog fakulteta Sveučilištau Ljubljani. Na upit koja pozitivnaiskustva zemlje koje teže ulasku u EUmogu naučiti od Slovenije, prof. Kumardvoji radi li se o pozitivnim ili, pak,

negativnim iskustvima. „Pozitivna ilinegativna iskustva, to je sad pitanje,jer, kako je poznato, Slovenija nijeu najboljoj ekonomskoj i političkoj

situaciji. Pitanje je, također, je li razlogtomu što je Slovenija u EU, a i tamo jekriza, ili smo tomu sami pridonijeli.Treba znati što je realno očekivati oduključivanja u EU, što je realno dobiti odtog uključivanja i što mora svaka državai svaki pojedinac, svaka tvrtka posebnoučiniti da u okviru EU može bitiuspješna. Na primjeru Slovenije očito sepokazuje da su rezultati članstva u Unijisuboptimalni, dobrim dijelom su se u

našim tvrtkama događale stvari poput preuzimanja od strane menadžmenta.Dakle, menadžemnt se više baviopitanjima kako doći do kredita, kakopreuzeti irmu, umjesto da su se bavilipitanjima ozbiljnog razvoja irme iistraživanja i iskorištavanja prednostikoje nudi veliko europsko tržište. I uBiH puno toga će ovisiti o tomu kolikoće svi subjekti u ovoj zemlji raditi naiskorištavanju onih prednosti koje sedobivaju ulaskom u EU“, kazao je prof.dr. Andrej Kumar.

Franšizno poslovanje – šansa za mala poduzeća

Bojana Kazić, viša je asistentica naSveučilištu „Vitez“ na grupi predmetaRačunovodstvo i revizija, a u suradnjis prof. Božom Vukojom prezentiralaje rad na temu „Uloga odbora zareviziju“. „Pokušali smo ukazati nazadatke i odgovornosti članova odboraza reviziju, koja je njihova funkcija,kako trebaju organizirati svoj rad, kojekompetencije, iskustva i odgovornostisvaki član treba posjedovati, te kakavtreba biti njihov odnos s menadžerima,

prof. Andrej Kumar Bojana Kazić, viša asistentica – Sveučilište „Vitez“

Vinko Kanžija - Predsjednik

Organizacijskog odbora Konferencije, Sveučilište Rijeka




36

aktualno

ali i njihov odnos s internim i eksternimrevizorima“, izjavila je Bojana Kazić.Napominje kako Odbor za reviziju imaveliku ulogu i odgovornost, ali najvećauloga ili teret je na računovodstvu, jer,

kako kaže, ako su dobri svi iinancijskiizvještaji, zadaća revizora je da pregledaispravnost i pouzdanost tih izvještaja“,pa je samim tim, gotovo uobičajenistrah od revizora neopravdan. Sa

Sveučilišta „Vitez“ Travnik dolazi iDarijo Jerković, viši asistent, koji je nakonferenciji govorio na temu „Franšiznoposlovanje – šansa za mala poduzeća uBiH“. „Franšiza je kopiranje poslovnogkoncepta, koji je primjenjiv svugdje usvijetu. Postoji 4 500 davatelja franšize,600 tisuća primatelja franšize, svakeminute u svijetu se otvara još jednanova franšiza. To je koncept prepoznat od cijeloga svijeta, a radi se o tomuda netko u lokalnoj sredini preuzima

poslovni koncept već dokazan na nekimdrugim tržištima ili u nekim drugimsredinama“, kaže Jerković. Pozivaju će sena istraživanja američke Gospodarskekomore, on dodaje kako je 95 % onihkoji su prihvatili poslovni koncept

franšize i dalje su uspješni, dok se tabrojka spušta na samo 18 % uspješnih,koji su poslovali samostalno, bez biločije pomoći sa strane. Jerković kaže ikako je franšizni koncept slabo poznat u

BiH. Tvrtka Economic iz Viteza i njihovFranšizni centar postali su sinonim zafranšizno poslovanje u našoj zemlji. „UBiH, za razliku od susjednih zemalja, nepostoji nikakvo udruženje, a ne postojigotovo ni minimum zakonskih propisakoji bi regulirali tu oblast. Primateljifranšize, na neuređenom tržištupoput našeg, to mogu zlouporabiti,a to je jedan od razloga što stranidavatelji franšize uglavnom zaobilazeBiH. Svijetli primjeri su Mc’Donalds

u Sarajevu i američka tvrtka Remax,najveća agencija za nekretnine u svijetu.Vjerujem da, ako su oni prepoznalitržište BiH, nade ima i za ostale“,zaključuje Jerković.

Piše: D. Sivonjić

Darijo Jerković, viši asistent na Sveučilištu „Vitez“



BH PrivrednikListopad / Studeni 2011

38

Poslovni usPjesi

San o takvom licu višenije nemoguć. Barem zaMostarke koje žele imati lice

poput dijamanta. I to zahvaljujućiKozmetičkom salonu „Alesandro“ kojije u svoje novitete nedavno uvrstio i

dijamantnu mikrodermoabraziju. Ovumetodu probala je i 46-godišnja Anakoja je njome iznimno zadovoljna. „Mojproblem su bila dva ožiljka iznad obrvei prilično nečisto lice. U „Alesandru“ sumi preporučili da probam upravo ovumetodu i rezultati su više no vidljivi.Prezadovoljna sam, a mužu sam reklada uskoro stižem s licem koje sjaji poput dijamanta“, smije se Ana koja ovometretmanu, kaže, daje čistu desetku.

Što je to dijamantna

mikrodermoabrazija i načemu se temelji?

Dijamantna mikrodermoabrazija je novametoda mikrodermoabrazije, koja, zarazliku od prethodne generacije aparatabaziranih na kristalima, (najčešćealuminij-oksid) koristi prave česticedijamanata postavljene pod različitimkutovima gradirane prema veličinidijamantnih čestica. Ovisno o problemukoji želimo tretirati, biraju se različiti

dijamantni nastavci najprikladnijiza određeni problem. Tijekomtretmana „stari“ sloj kože otklanja sevakumom, koji istodobno stimuliraibroblaste na proizvodnju elastinai kolagena – pojašnjavaju nam uKozmetičkom studiju „Alessandro“.Inače, dijamantna mikrodermoabrazija učinkovit je kozmetički tretman,kojim se u vrlo kratkom vremenumogu postići izvanredni rezultati. Cijena jednoga tretmana dijamantnom

S dijamantnom mikrodermoabrazijom sjajitćete poput dijamanta

Vjerojatno ste barem jednom u životu poželjeli da vam lice sjaji poput dijamanta. Da na njemunema neželjenih ožiljaka, proširenih pora, nečistog tena, akni, mitesera…

mikrodermoabrazijom je 60 KM.Dijamantna mikrodermoabrazija radise pomoću aparata BODY HEALTHBHS 301, koji predstavlja jedan odsvjetskih vodećih aparata u domenuzdravlja i ljepote. Ovim aparat vrlo učinkovito ublažava ožiljke,smanjuje pore, pročišćava ten, uklanjahiperpigmentaciju, čisti kožu – otklanjaakne i mitesere, uklanja bore i djelujena postizanje mladalačkog izgleda kože,a koža dobiva blistav i zdrav izgled.Najvažnije je što su rezultati vidljiviodmah. Inače, aparat BHS 301 imamodul za vakuum masažu tijela kojimse oblikuje tijelo, uklanja celulit i masnenaslage, otklanja otok nogu, te potičecirkulacija.

FototerapijaU Kozmetičkom studiju „Alesandro“također nude tretmane fototerapijom.Naime, fototerapijski aparat imasvjetlosni efekt i dobru kvaliteturezultata tako da omogućava savršenijunjegu kože što vas čini pouzdanim. Karakteristika fototerapijskog F aparataje PTF tehnologija – veliki napredak uusporedbi s laserom i IPL tehnologijom.

Kontrola i upravljanje aparatom provodise kompjutorski. Fototerapijski aparat

pokriva širok spektar područja rada;tretiraju se različita kožna oboljenja,upotrebljava se bez gelova i bezbolan je.Koristi se kod trajnog uklanjanja dlačica,za tretman uklanjanja akni, zatimtretman pigmentacije - pjege, starosnemrlje, mrlje nastale dugim izlaganjemsunčevoj svjetlosti …, potom tretmanispucalih kapilara i tretman povećanjakolagena - oštećena koža, ostarjelakoža, proširene pore, naborana koža…




39

Poslovni usPjesi

Mezoterapija

Mezoterapija je znanstvena metodakoju je prvi počeo primjenjivatifrancuski liječnik Michel Pistor

1952. godine, primijetivši da su sekod pacijenta kome je potkožnoubrizgan anestetik, ispravile bore ipopravila kvaliteta kože. Godine 1987.Francuska akademija medicinskihznanosti uvrstila je MEZOTERAPIJUu tradicionalnu medicinu, a kasnijese počela primjenjivati primjenjivatii u estetskoj medicini. Ova metodase smatra jednom od najsigurnijih inajučinkovitijih alternativa estetskojkirurgiji, posebno na područjuliposukcije i liječenja celulita. Kodovih problema mezoterapija djelujedvojako: uklanja celulit i vraća kožiizgubljeni tonus. Mezoterapija jeusmjerena na to da, s jedne strane,uspori proces starenja kože, a s druge,sanira oštećenja koja već postoje. Mezoterapija je kutano i subkutanouvođenje koktela mikro injekcijama.Terapija se sastoji u tome što semikroskopske doze ljekovitih koktelatankim mikro iglicama ubrizgavajupotkožno, jedan milimetar. Na ovaj

način se djelovanje preparata uskolokalizira na tretiranu površinu kojamože biti bilo koji dio tijela. Učinci sepostižu na dva načina: farmakološkimdjelovanjem preparata i izičkomstimulacijom kože mikro iglama.Lokalizirano djelovanje preparataisključuje neželjene učinke, osimlokalnih, površinskih i kratkotrajnih.Mezoterapijom se potpuno otklanjacelulit, što je i logično kad se zna dase ovom metodom djeluje izravno na

ugroženi dio tijela preparatima kojipotpuno mijenjaju mikro cirkulaciju.Mezoterapijom se, također, prekidajulanci masnih kiselina što drastičnosmanjuje masne naslage, posebnona donjem dijelu trbuha i butinama,smanjuje i učvršćuje podbradak,korigira oblik lica, podočnjake, ožiljke istrije. Tretmani se rade 7-10 dana.

Ostali tretmani

Uz ove kozmetičke novitete u„Alesandru“, ovaj kozmetički studiopruža čitav spektar drugih usluga itretmana lica, tijela, noktiju.

Tretmani tijela

U „Alesandru“ vam je na raspolaganjuhladna depilacija i depilacija šećernompastom, limfna drenaža (aparaturnalimfna drenaža je programirana24-kanalna zračna pumpa za terapijskulimfnu drenažu i presoterapiju.Medicinsko-kozmetički tretmankoji potiče razgradnju celulita,

smanjenje obujma, prokrvljenost tkivai otklanjanje edema), anticelulitnitretmani guamom, trajno otklanjanjedlačica PTF metodom, pedikura, tepedikura s masažom OPI.

Tretmani lica

„Nijedna žena na svom licu ne voli vidjetibore, one je neumoljivo podsjećajuna prolaznost vremena. Redovitomuporabom mio lift tretmana siguranje put ka uspjehu koji skriva godine,

do napete elastične kože. Tretmanse preporuča jedanput na mjesec(trajanje tretmana je 80 minuta)“,poručuju iz Kozmetičkog studija„Alesandro“. Tu su, uz već spomenute– body health – vakuum terapiju lica sdijamantnom mikrodermoabrazijomte fototerapijsko podmlađivanje lica iobnavljanje olagena, i klasičan tretmanlica, masaža i piling, tretman voćnimkiselinama (dr. Myrad), bojanje obrva itrepavica, parcijalne trepavice, šminka(Kryolan), permanentni make-up., bio

tattoo (permanentni make-up i BioTattoo je mikrobojna pigmentacija kojadoseže treći sloj kože (0,8 – 1,3 mm) i

KOZMETIČKI STUDIO„ALESANDRO“

Ul. Ante Starčevića b.b.(Poslovna zgrada „Integra“)

88000 Mostar

Radno vrijeme :pon-pet. 09h -18h; sub. 09h -13h

Telefon: 036/397-397, 397-398

Mobitel: 063/318-680

E-mail: [email protected]

tankom iglom se implantira pod kožnupovršinu. Trajnost je individualnaovisno o tipu kože.

Tretmani noktiju

Što se tretmana noktiju tiče, tu su:produžetci (Alessandro), prirodnogeliranje (Alessandro), nadogradnjanoktiju (American Nail), lakiranje,ukrašavanje noktiju iscrtavanjem,manikura ruku OPI, te ugradnja cirkona.Inače, Kozmetički studio „Alesandro“nalazi se u samome središtu Mostara,smješten u poslovnoj zgradi „Integre“na trećem katu, u ugodnom ambijentu.Kozmetički studio zasnovan je naobiteljskom biznisu, opremljennajmodernijom tehnologijom ivisokoobrazovanim stručnim osobljems dugogodišnjim iskustvom, a detaljei kontakt podatke možete naći na web

stranici – www.alesandro.ba.Priredila:

M. B. Milinković




40

Predstavljamo usPješnePredstavljamo usPješne

Uz postojeće benzinske crpke,kupcima prepozatljive po nazivuEurotank 1 i 2, koje imaju na

području Viteza, kupili su i novu crpkuu Širokom Brijegu, koja je s radompočela u prosincu 2010. godine. Osimtoga, u vlasništvu je i naftni terminal,također sa sjedištem u Širokom Brijegu.Najavljivane aktivnosti na početkurada benzinske crpke u Dugom Ratu, uRepublici Hrvatskoj privode se kraju,a mreža benzinskih crpki širi se i usrednjoj Bosni. Cijeneći povjerenje,koje im ukazuju njihovi vjerni kupci,poduzeće Gudelj je pokrenulo iprojekt Klub potrošača, u okviru kojegnagrađuju povjerenje svojih kupaca,koji članstvom u Klubu ostvarujumogućnost kupovine po još povoljnijim

cijenama.Jedan od najznačajnijih bh. uvoznikai distributera nafte i naftnih derivata,poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza, naftudistribuira putem svojih benzinskihcrpki, a od 2005. godine, preko irmekćerke, G-Tanka, uvozi i distribuira naftuna veliko. Samo G-Tank pravi godišnjipromet od 20 – tak milijuna eura, anajnoviji podaci o poslovanju govore daje u prvom kvartalu ove godine ostvarenukupan prihod od 13 milijuna eura, što

ih svrstava među lidere u regiji, ali išire. Osim što se na srednjobosanskomtržištu pojavljuju kao jedan od najvećihdistributera nafte, prisutni su i u ostalimdijelovima F BiH, kao i u RepubliciSrpskoj. Zahvaljujući primjeni svojeposlovne ilozoije, ostvarili su zavidanrezultat da proizvodima koje uvoze idistribuiraju pokrivaju 2,5 % bh. tržišta.Benzinske crpke Eurotank nude gorivasukladna suvremenim europskimnormama i s najnižom cijenom natržištu. Isti poslovni planovi vrijede

za sve benzinske crpke, koje djelujuu sastavu poduzeća Gudelj d.o.o.Kompanija svoje ciljeve ostvaruje kroz

Gudelj d.o.o. – nove crpke i novi terminali

Poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza, koje se bavi trgovinom naftom i naftnim derivatima, kontinuiranoradi na širenju svoje mreže benzinskih crpki, te na taj način postaju bliži kupcima i potrošačima

diljem BiH, ali i izvan njenih granica.

Marketinško – prodajno odjeljenje,smješteno u Poslovnom centru uVitezu, u okviru kojeg se nalaze pravnoi inancijsko odjeljenje i generalni

zadaci i Prodajni centri ulja i uljnihderivata, koji uključuju i benzinskecrpke Eurotank. U vlasništvu tvrtke jei vozni park s transportnim vozilima zadostavu nafte i naftnih derivata izravnoiz rainerije i vozila za distribucijugoriva kupcima na lokalnom tržištu.Uvažavajući činjenicu da se svijet, patako i BiH, sve više susreću s ekološkimproblemima, poduzeće Gudelj d.o.o.iz Viteza je kao ozbiljan poslovnisubjekt na sebe preuzeo obvezu

očuvanja prirodne sredine. Od početkaposlovanja jedan od primarnih ciljeva

jeste distribucija naftnih derivata kojisu sukladni s ekološkim normama kojepropisuje Europska unija.Tijekom godina svoga postojanja,

poduzeće Gudelj d.o.o. nastoji zadržativodeću poziciju među konkurencijom.Predviđali su i koristili novemogućnosti na tržištu, te na taj načindavali najbolje moguće proizvode iusluge svojim kupcima. Takvu pozicijustekli su primjenom poslovne ilozoije– donošenjem dobrih, strategijskih,poslovnih odluka, odgovarajućimi stručnim timom zaposlenika,kvalitetnim menadžmentskimsistemom i poslovnom metodom, koji

idu ukorak s razvijenim svijetom.

Piše: D. Sivonjić




41

Predstavljamo usPješne

Riječ je o prestižnom, inačenajposjećenijem svjetskomsajmu ove vrste u svijetu, na

kojem u rujnu svake godine sudjelujustotine najznačajnijih kompanija, kojedonoseći novitete deiniraju trendove zanarednu godinu, kada je vrtni namještaju pitanju. Upravo se stoga predstavljanjeproizvodnog programa poduzećaRattan Sedia, smatra ogromnimposlovnim uspjehom. Brojni kontakti,razgovori i potpisani ugovori najavilisu poslovni uspjeh ove kompanije, kojase već pet godina bavi proizvodnjomvisokokvalitetnog vrtnog namještaja.Suvremena tehnologija, vrhunskidesign i moderno poslovanje usmjerenoprije svega na kvalitetu i zadovoljstvoklijenata, te vještina ručnog pletenja,

bazirana na iskustvima pletenja pruća,rezultiralo je visokim pozicioniranjemirme u sam vrh proizvođača uevropskim okvirima, pa i šire. Nastupbh kompanije Rattan Sedia na sajmu uKelnu bio je izuzetno zapažen. Izbornikomitet internacionalne nagrade zaodličan biznis iz Madrida, dodijeliozlatnu medalju irmi Rattan Sedia

za dobru organizaciju i kvalitetanproizvod. Nagrada će biti dodijeljenana svečanoj ceremoniji 7. studenog u

Madridu (Španjolska).

„Dugo smo se pripremali i dobroosmislili nastup u Kelnu i to je polučilouspjeh. Konstantnim praćenjemsvjetskih trendova u ovoj oblastinastojimo biti inovativni, kreativnii uvijek spremni da vlastitomproizvodnjom aluminijskih konstrukcijai vlastitom proizvodnjom pletivamožemo udovoljiti svim zahtjevimakupaca. Bez obzira da li se radi o hotelu,restoranu, kancelarijskim prostorijama

ili domaćinstvima, nudimo širokupaletu proizvoda i modela koji moguzadovoljiti i one najzahtjevnije kupce.

Rattan Sedia – izvoz od 92%

Vodeća irma za proizvodnju aluminijskog pletenog namještaja Rattan Sedia iz Brčkog, bila je jedini predstavnik Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem međunarodnom sajmu vrtnog namještaja

održanom u Kelnu (Njemačka).

Također, vršimo izradu namještajapo narudžbi što podrazumijeva boju,dimenzije i vrstu pletiva po željamakupca. Ono što je također speciično,jeste da od ukupne proizvodnje 92%otpada na izvoz“, istaknuo je MersedMehić, jedan od vlasnika tvrtke RattanSedia. Uspješnim nastupom u KelnuRattan Sedia je potvrdila kako je jedan

od najsvjetlijih primjera u BH privredi,a uspjeh je time veći što je vlastitimsnagama postignut u vrijeme recesije.Proizvodna paleta ove kompanijezasnovana je isključivo na domaćimrepromaterijalima, vlastitom dizajnu iznanjima menadžmenta i uposlenika.Garancija kvalitete koja se daje na pet godina, tokom kojih namještaj možestajati na suncu, kiši i snijegu, otvorila jebrojna vrata brčanskim proizvođačimapletenog namještaja, tako da Rattan

Sedia ima prodajne salone širom Bosne iHercegovine, te u Hrvatskoj, Makedonijii Švicarskoj. Zahvaljujući postignutimsporazumima na sajmu u Kelnu iizuzetnom poslovnom uspjehu, Ratan

Sedia planira proširivanje proizvodnihkapaciteta i nova upošljavanja. Do

kraja godine bit će također pokrenutanova linija proizvoda i usvojene novetehnologije, koje su također novinaza bosanskohercegovačko, pa čak ieuropsko tržište.

Piše: M. Mlakić




42

BH regije

Oplanovima, razvoju, stvaranjuboljeg i kvalitetnijeg ambijentainkorporiranog u prirodu

Vlašića, tijekom press konferencijiegovorili su zamjenik načelnika OpćineTravnik Semin Konjalić i direktorTurističke zajednice Srednjobosanskežupanije Nihad Korić, te Pero Gudelj,direktor i vlasnik poduzeća FIS doo.Ako dodamo i video prezentacijeo brojnim aktivnostima EKO -FIS Vlašića i izuzetno aktivne ikreativne Udruge građana „VlašićPlanet života“ na čelu sa SameromDolovcem, nazočni su, dobili istinskedojmove o postojećim potencijalimaplaninskog turizma u našoj zemlji.

Dan EKO - FIS protekao je u

natjecateljskom duhu i druženjuna toplom planinskom suncu. U pravljenju gulaša natjecale su se četiriekipe, a uz teniske susrete odigran je iatraktivan malonogometni turnir. Kakoto i biva, pobjednici natjecanja dobilisu odličja i nagrade, kao uspomenu nazaista prelijep planinski dan. Ljubiteljiaktivnog odmora iskoristili su brojnesportske poligone EKO - FIS Vlašića, adomaćini su iskoristili priliku uputitipoziv na Dan EKO-FIS Vlašića 2012.

godine.Piše: M. Mlakić

Uz druženje novinara i gospodarstvenikaobilježen Dan EKO-FIS Vlašića

Svjetski dan turizma 27. rujna tradicionalno je i Dan EKO-FIS Vlašića. I ove godine je EKO - FIS Vlašić bio ponosan domaćin i ugostio predstavnike medija iz cijele BiH, udruga ljubitelja prirode, lokalne iturističke zajednice, a sve s ciljem promocije i unaprjeđenja bh. turističke ponude, s naglaskom na

planinski turizam.




43

BH regije

Vrpcu su presjekli načelnikOpćine Doboj Istok MehmedMehinović, predstavnik

njemačke kompanije Urban GmbHWerner Lindner, predstavnik talijanskekompanije Tekna Rem Febrarro idirektor URBAN BiH Samir Hadžić.

„Trenutak donošenja odluke oupuštanju u ovu investiciju, pomalonesretno, poklopio se s nastupajućomekonomskom krizom koju rijetki nisuosjetili i čiji se efekti, prema svimpokazateljima, osjećaju i danas. Ovonas, međutim, niti jednog momentanije pokolebalo u namjeri da stvorimonajbolje uvjete za rad i osiguramopreduvjete za daljnji rast kompanije,kao veliki korak ka otvaranju novih

radnih mjesta. Naš cilj je jasan – našimtrenutnim i svim budućim klijentimabiti partner na kojeg u svakom trenutkumogu računati“, istaknuo je u svompozdravnom govoru Samir Hadžić,direktor kompanije URBAN BiH.

Predstavnici kompanija Urban GmbHi Tekna najavili su uspostavljanje joščvršće suradnje sa Urban BiH, dok jenačelnik Općine Doboj Istok MehmedMehinović izrazio zadovoljstvočinjenicom da na području ove općine

djeluje jedna ovako uspješna kompanija.Na sajmu, koji je bio otvoren do 23.rujna, predstavljeni su najnoviji modelistrojeva za proizvodnju ALU i PVCstolarije.

Osim brojnih poslovnih partnera,URBAN BiH ugostit će profesore iučenike dva odjeljenja Strojarskeškole Tuzla i Mješovite srednje školeSrebrenik, koji se školuju za zanimanjeproizvođač i monter PVC i ALU stolarije.Učenici će imati priliku upoznati se sa

najsuvremenijom tehnologijom u ovojoblasti.

Urban BiH je kompanija sadugogodišnjom tradicijom. Vodeći je

Svečano otvoren Prvi kućni sajam u novomsjedištu kompanije Urban BiH

Uz brojne goste, partnere i prijatelje kompanije Urban BiH, svečano je otvoren Prvi kućni sajam uBrijesnici Maloj – Doboj Istok.

isporučitelj strojeva za proizvodnju PVCi ALU stolarije u Bosni i Hercegovini. Sveveće kompanije koje drže do kvaliteteproizvodnje i proizvedenog u svojimpogonima imaju sve ili većinu strojevas logotipom URBAN.

Piše: M. Mlakić




44

BH regije

Viscafe se proizvodi u četiriokusa: Viscafe classic, Viscafestrong, Viscafe club i Viscafe

milk + coffee.

Riječ je o popularnim 3 u 1 i 2 u 1mješavinama instant kave, mlijeka išećera, sa varijantama klasičnog, jakogi čokoladnog ukusa, kao i instant kavebez šećera.

Pakiranja Viscafe classic, strong iclub su po 18 grama, dok je pakiranjeViscafe milk + coffee od 10 grama,i prilagođena su za pripremu jednevelike šalice kave. Planirano je daljnjeproširenje asortimana instant kava,sa dodatnom ambalažom različitihveličina, kreiranim prema potrebama

tržišta, kao što su staklenke sa dopola kilograma punjenja kavom, zatimpakiranja za 10 šalica, itd. ‘Viscafe 3in 1’ i ‘Viscafe 2 in 1’ su proizvodi kojisu nedostajali Vispakovoj širokoj paletiprograma kava. Uz Zlatnu džezvu,Bosnia kavu i druge brandove koji sutipični predstavnici prave bosanskekave, te poznatu Vispakovu Espressokavu, sa Viscafe instant kavom Vispakje uz najviše standarde i kvalitetuproizvodnje odgovorio zahtjevima

tržišta.

Piše: M. Mlakić

Vispak plasirao nove proizvode na tržište

Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak plasirala je na tržište novu instant kavu.To je ukupno dvadeseti po redu novi Vispakov proizvod u 2011. godini.




45

BH regije

Izvješće je pokazalo kako je od 4energetske tvrtke obuhvaćeneizvješćem, samo Elektroprivreda

HZ HB poslovala s dobiti i to izrazitopoboljšanim poslovnim rezultatimau odnosu na prethodna razdoblja. JPElektroprivreda BiH ostvarila je prošlegodine prihode od 885,1 milijuna KM irashode od 899,5 milijuna KM. Ostvarilaje gubitak od 14,4 milijuna KM. Ukupanprihod u 2010. godini manji je za 59milijuna KM ili 6%, a rashodi većiza 17 milijuna KM ili 2%. U 2010.godini EPBiH realizirala je ulaganjavrijedna 172,8 milijuna KM, 2,5%manje od ulaganja u prethodnoj godini.Elektroprivrede HZHB u 2010. godiniostvarila je 383 milijuna KM prihoda,što je čak 23% više od ostvarenog

prihoda u 2009. godini. Rashodi sudosegli 342,2 milijuna KM i veći su za19% od ostvarenih u prethodnoj godini.Mostarska je tvrtka ostvarila poslovnidobitak od 40,7 milijuna KM, za 75 postoviše od dobitka u 2009. godini. U odnosuna planirane investicije u 2010. godinuu iznosu od 82.140.088 KM realiziranoje 72,3 posto, odnosno 59.390.013 KM.BH-Gas je u 2010. godini ostvarioprihod od 152,5 milijuna KM, 4% višenego u prethodnoj godini, a rashodi

EP HZ HB jedina državna energetska tvrtkakoja pozitivno posluje

Vlada FBiH usvojila je Izvješće o poslovanju u 2010. godini gospodarskih društava iz oblasti energijeu kojima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ostvaruje upravljačka prava po

osnovu državnog kapitala.

su dosegli 156,2 milijuna KM što 12posto više nego godinu ranije. Poslovnigubitak stao je na 3,7 milijuna KM.Energopetrol d.d. Sarajevo ostvarioje ukupan prihod u 2010. godini uiznosu od 254.847.969 KM i veći je za61 posto od ostvarenog u prethodnojgodini, ukupni rashodi iznosili su267.043.490 KM i veći su za 58 posto.Na dan 31.12.2010.godine ukupneobaveze iznose 184.696.721 KM.

Financijsko izvješće TerminalaFederacije d.o.o. Sarajevo nije uvrštenou Izvješće jer je opunomoćenikFederalnog ministarstva, na skupštinidruštva glasovao protiv usvajanjagodišnjeg inancijskog izvješća oposlovanju društva za 2010. godinu.

Piše: M. Mlakić




46

BH regije

Stipendije za školsku 2011./2012.godinu osigrali su kompanijaZVIJEZDA, Udruženje građana

NAŠA REALNOST i kupci koji su usedmom i osmom mjesecu kupovaliZvijezda-majonezu. Naime, u kampanji„Budi ZVIJEZDA Naše realnosti“ koju jeosmislilo i provelo pomenuto Udruženjei tim TV emisije „Naša realnost sa DritomHaziraj“ kompanija ZVIJEZDA odrekla se10 posto od ukupne prodaje majonezetokom sedmog i osmog mjeseca. Ček saiznosom od 31 853 KM, predsjedniciUdruženja NAŠA REALNOST i autoruemisije Driti Haziraj uručio je generalnidirektor irme ZVIJEZDA d.o.o. u BIH,Nermin Gvožđar, a svečanosti suprisustvovali i predstavnici kompanijeZVIJEZDA d.d. iz Zagreba Ana Štebih

i Ivan Šuvar. Ovaj je iznos dovoljanza ukupno 25 stipendista osnovnih isrednjih škola, (te jedna studenticadruge godine ilozofskog fakulteta)iz čitave BIH. Svečanosti uručenjastipendija prisustvovali su stipendistiiz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Bihaća,Banjaluke, Brčkog, Tuzle, Goražda,Zenice, Kaknja, Ilijaša, Višegrada. Iznosredovne mjesečne stipendije za osnovceje 100 KM, srednjoškolce 150 KM, a zastudente 200 KM. Svečanosti uručenja

stipendija u Sarajevu su prisustvovali ifederalni ministri, načelnici općina, te

ugledni privrednici koji su već dugi nizgodina Prijetelji NAŠE REALNOSTI.

Udruženje građana NAŠA REALNOST iTV emisija koju samostalno producirajui emitiraju na ukupno 16 TV stanicau BIH + satelit obilježilo je i sedampunih godina rada, tokom kojih je zaljude u stanju potrebe prikupljenoi ditribuirano oko 1 500 000 KMpomoći. Udruženje NAŠA REALNOSTbavi se prvenstveno čovjekom injegovom potrebom, brigom i tegobom.

Godišnje snimi i objavi oko 300 pričao ljudima u stanju potrebe kojim se i

Kampanja „Budi zvijezda naše realnosti“

Dana 09.09.2011. godine u sarajevskom Poslovnom centru UNITIC održana je svečanost uručenjastipendija djeci iz siromašnih obitelji s područja čitave BIH.

konkretno pomogne. Različiti su vidovipomoći: hrana, odjeća i obuća, kućnepotrepštine, namještaj, građevinskimaterijal, izgradnja kuća, posredovanjeu zapošljavanju i konkretnozapošljavanje, stipedniranje.... Uzaktualnih 25 stipendista koji imajuredovnu mjesečnu stipendiju krozkampanju „Budi ZVIJEZDA Našerealnosti“ još je 15 redovnih stipendistakoji već četiri godine imaju stipendijekroz projekt Fondacija omladinskepodrške.




47

BH regije

Zona je podijeljena na 50 parcela odčega je 30 već prodano. „Temeljemrazvojne strategije, općina je

deinirala obvezu osnivanja tzv. tvrde imeke poduzetničke klime. Pod prvomsmatramo uređenu Poduzetničku zonuu koju smo u zadnjih 4-5 godina uložili

oko pola milijuna maraka. Sredstvasmo investirali u pristupnu cestu,elektroenergetsku i vodovodnu mrežu,te PTT priključke i na taj način stvoriliuvjete za funkcioniranje poduzećakoja se žele baviti malim i srednjimpoduzetništvom“, kaže općinskinačelnik Đuro Topić. U stvaranjumeke poduzetničke klime namjeravaje, pojašnjava, izgraditi centar zapoduzetništvo u kojem bi sadašnji i

Parcele razgrabljene, a devet tvrtki većproradilo

Lokalne vlasti mnogo očekuju od Poduzetničke zone Dusine, koja je odlukom Općinskog vijećaOrašja formirana na površini nešto većoj od 35 hektara. Smještena je uz magistralnu cestu Orašje-Tuzla i udaljena tek kilometar od centra Orašja ili graničnog prijelaza prema Hrvatskoj te svega 12

kilometara od autoceste Bregana-Lipovac.

budući poduzetnici mogli dobivati sveinformacije o izvorima inanciranja,kako kreditnim tako i grantovskim,kao i savjete kako komunicirati sasličnim tvrtkama i partnerima u BiH iinozemstvu. Isto tako, u tom će centrupostojati servisi za poljoprivrednikei obrtnike od kojih se u budućnosti

puno očekuje, jer je poljoprivrednozemljište resurs koji, ističe Topić, nijedovoljno iskorišten. U Poduzetničkojzoni Dusine trenutno je aktivnodevet tvrtki, koje se bave različitimdjelatnostima, od građevinarstva prekoproizvodnje stočne hrane, namještaja,

prerade sirove kože, obrade kamena,pa do proizvodnje metalnih dijelovaza autoindustriju. Cijena građevinskogzemljišta iznosi od 3,86 do 4,50 marakaza četvorni metar, a Općina kupcimanudi olakšice poput oslobađanjaod plaćanja naknada za korištenje iuređenje građevinskog zemljišta, tekomunalnih naknada, a predviđene sui poticajne mjere novog zapošljavanja.





48

BH regije

Inače vrlo konzervativno i zatvorenotržište kupovine putem Iinterneta uBiH upravo pokušavaju „omekšati“

portali grupne kupovine koji su počeli sradom u 2011. godini. Najveća preprekaistima je bila ograničena mogućnost plaćanja putem kreditnih kartica,ali dolazak Pik Pay načina plaćanjaputem Interneta (domaća inačicaPay Pala) probijena je konačno i ovavrsta brane, a očekuje se da uskoro ina tržište Bosne i Hercegovine uđe iPay Pal, koji je odnedavno prisutanu Hrvatskoj. Iako su ljudi u BiH dostaskeptični i rezervirani prema kupoviniputem Interneta, ovaj način plaćanja,koji je vrlo popularan u svijetu (isiguran) , je kroz portale grupnekupovine zaživio. Tome u prilog govori

i nekoliko postojećih portala grupnekupovine na području Sarajeva kojiposluju vrlo dobro, unatoč skeptičnostiprema ovom načinu kupovine. Krozportale grupne kupovine je odškrinutanova stranica kako za kupce i krajnjekorisnike, tako i za one koji nude svojeusluge i proizvode. Primjerice nakondvije godine prisutnosti u Hrvatskojveć postoji preko četrdeset portalagrupne kupovine od kojih njih desetakposluje zavidnim rezultatima bar što

se broja prodanih kupona tiče. Točnepodatke o poslovnim rezultatima

Grupna kupovina prodire i na tržište Bosne iHercegovine

Nagli uspon stranica za grupnu kupovinu u svijetu, pa i u Hrvatskoj očit su primjer kako je dobrano prodrmano do sada uspavano tržište kupovine putem Interneta u regiji.

nažalost nismo uspjeli dobiti. Kakobi još malo odškrinuli vrata grupnekupovine porazgovarali smo s ekipomiz tvrtke Invent-a d.o.o. koja je vlasnikjednog od portala www.kupujmo.ba i koji uskoro kreće u produkcijsku

fazu , te čije bannere vidimo nanajčitanijim domaćim portalima.O načinu funkcioniranja grupnekupovine porazgovarali smo s osobamazaduženim za odnose s javnošću portalakupujmo.ba.

BHP: Kako će zapravo raditi kupujmo.ba?

Naša obveza će biti osiguravanjeprivlačnih i atraktivnih popusta za našekupce ( do 90%). Kako bi naša ponuda

uspjela, morati će se okupiti dovoljnoz a i n t e r e s i r a n i hkupaca . Nakonšto se postigneminimalni brojkupaca, ponudućemo naplatitii poslati Vamkupujmo.ba kuponna e-mail adresu.

BHP: Što ako se ne postigne dovoljan

broj kupaca? U tom slučajusudjelovanje nikogane košta ništa, osim

par minuta potrošenih za prijavu. Istotako oni koji daju ponude nisu dužniništa platiti ukoliko njihova ponuda neprođe.

BHP: Zašto bi netko trebao kupovati preko kupujmo.ba, a s druge strane

zašto bi netko trebao prodavati svojeusluge ili proizvode putem kupujmo.ba?

Dok s jedne strane krajnji potrošačiusluga i proizvoda iste dobivaju poznačajnim popustima (od 40% i više),s druge strane pružatelji tih usluga iproizvoda kroz jednokratne akcijskepopuste dobivaju točan broj ljudi kojisu na osnovu popusta kupili određenuuslugu i proizvod, te imaju vidljiv„feedback“ u vidu potrošača koji su

kupili kupon za popust koji su dali, zarazliku od do sada standardnog načinareklamiranja (npr. putem bilboardaili TV reklama) u kojima je vrlo teškoizmjeriti djelotvornost reklame.

Osim toga oni koji će nuditi svoje uslugeili proizvode putem kupujmo.ba će imatireklamu na portalima s kojima imamopotpisane Ugovore, a što ih neće koštatiništa. S druge strane grupna kupovinanije samo jedan od oblika promocije ,nego i poboljšanja prodaje, jer kroz ovaj

način oglašavanja/prodaje dolazi Vamtočan broj ljudi koji će koristiti Vašuuslugu ili proizvod, te je od tog trenutkana našim Partnerima da nađu načinkako zadržati tog potrošača.

BHP: Je li imate što dodati još nakraju?

Pratite naše ponude i popuste jer će bitivrlo zanimljivi. I zapamtite :„Pametnoje kupovati zajedno“. Zašto je pametno?Jer je jeftinije. Osigurajte grupnomkupovinom popuste od 50% i višeposto na proizvode i usluge koje ste dosada plaćali u punom iznosu.

Razgovarao: I. Petrović




49

BH regije

Paralelno s tim povećan je brojuposlenika i kooperanata kaoi površina pod prućem koje se

koristi kao osnovna sirovina u izradinamještaja, garnitura za sjedenje,košara i sličnih proizvoda. „Nema tunikakve tajne, niti posebnog receptaza sadašnji, slobodno mogu kazati,uspjeh kad znam u kakvoj su situacijiostali gospodarstvenici, ne samo naovome području nego i šire. Cijela jeistina u tome da je ulaskom Rumunjskei Poljske u Europsku uniju najveći brojnjihovih građana, koji je do tada krozkooperantski odnos radio za tamošnjekorparske tvrtke prestao s radom i upotrazi za boljom zaradom zaputiose u države zapadne Europe. Ta supoduzeća potom silom prilika prestala

s radom, a „Matićanka“ je, ni kriva nidužna, preuzela dobar dio njihovogdojučerašnjeg tržišta“, pojašnjavavlasnik ovoga poduzeća MarijanŽivković Ciljo.Ovaj se dugogodišnji korpar brzoprilagodio novim uvjetima, proširiomrežu kooperanata na druge općine,tako da ih sada ima sve do Gradačca,uposlio nekoliko novih radnika i prućemzasadio dodatnih 50 duluma zemlje.Kako bi udovoljio visokim standardima

svojih kupaca prešao je i na tzv. ekološku

Proizvodima od pruća osvajaju Evropu

Za razliku od ostalih tvrtki na području Posavske županije čija proizvodnja u protekle tri godineuglavnom stagnira ili je značajno umanjena, „Matićanka“ – tvrtka koja se bavi korparstvom uistom je razdoblju povećala obujam proizvodnje za 25 posto, a cjelokupan asortiman roba plasira

na inozemno tržište.

proizvodnju, pa se ispleteni proizvodi

tako radi zaštite premazuju lakomizrađenim na bazi vode. Izrađen je uz toi novi također ekološki „kazan“, pogonza kuhanje i guljenje pruća, u kojemuse vatra za zagrijavanje vode umjestorabljenim automobilskim gumama ložisamo drvima. „Za nove kupce diljemEurope ne trebaju mi nikakvi posredniciili marketinške agencije, oni menepronalaze sami i to putem Interneta nakojem „Matićanka“ ima svoju stranicus cjelokupnom ponudom. Naš se, od

pruća ispleteni namještaj, tako danas

nalazi u prodajnim centrima „Kike“, a

korpice za aranžiranje najrazličitijihartikala u trgovačkim lancima poput „Spara“. Nemam se stoga na što žaliti,samo neka ovako ostane, ne treba mi nibolje ni gore“, ističe Živković.Potencijal ovoga poduzećaprepoznale su i općinske vlastiOrašja te suinancirale modernizacijuproizvodnje, a u cilju unaprjeđenjauvjeta rada značajnu je donaciju dobiloi iz Češke.





50

BH regije

Na istoj izbornoj Skupštini zapredsjednika Upravnog odborapostavljen je Marko Koturić iz

Domaljevca a na čelo Nadzornog odboraizabran je Nikola Ilišević iz Orašja.

„Naša zadaća je oživjeti rad Komore,iznaći sredstva za njezino funkcioniranjei kroz rad i servisne usluge premagospodarstvenicima učiniti da oni samižele postati njezinim članovima. Uproceduri je novi Zakon o komorama,po kojem bi članstvo u Komori trebalopostati obvezno, a takvo inanciranjedonosi bolji način rada. Komora moranapraviti pomaka za gospodarstvo ipopraviti gospodarsku sliku Posavskežupanije. Ako članstvo bude obveznopreko 250 poduzeća postalo bi stalnim

članovima GK, a ako ne bude očekujemda će dobrovoljno pristupiti okopedeset poduzeća. Komora mora postatitakva institucija koja će sama po sebiprivući gospodarstvenika za članstvo,a članarina neće biti opterećenje jerćemo obavljati za poduzetnike nizposlova od certiikata, detašmana,savjetovanja, projekata i drugih poslova,čime bi olakšali rad poduzetnika usvakodnevnim zadaćama. Smatram da

Komora će ubuduće biti servisgospodarstvenicima

Novi predsjednik Gospodarske komore Posavske županije je Zvonko Mišković iz Orašja, predsjednik Skupštine je Redžo Omerbašić iz Odžaka, a njegov zamjenik Tomo Benković iz Orašja.

će dobrim radom Komora po ugleduna zemlje okruženja postati važnakarika i servis prema gospodarstvu iVladi. Tijekom nedavnog sudjelovanjapredsjednice Vlade RH JadrankeKosor na Gospodarskom forumu uOrašju istaknuto je upravo značenjeorganiziranosti gospodarskih komora,pa bi tako i naša GK trebala privućigospodarstvenike. U Posavskoj županijiima uvjeta za ulaganje u gospodarstvo,te očekujem da će gospodarstvenici izRH doći ovdje i ulagati, a značajna je idijaspora jer puno je naših Posavljakau Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj. Mićemo biti servis i pomoći gospodarskapovezivanja“, istaknuo je obraćajućise skupu novoizabrani predsjednikGospodarske komore Zvonko Mišković.

Vlada Posavske županije u svojemradu u prvi plan je, kazao je uz ostalona Skupštini Gospodarske komorenjezin predsjednik Marijan Oršolić,izdvojila dva prioriteta: inancijskoizjednačavanje Posavske županije sdrugim kantonima i županijama u FBiH,te jačanje gospodarskog sektora. Naime,početkom iduće godine doći će doanalize učinaka Zakona o pripadnosti

javnih prihoda, s jedne strane dok će,s druge strane, vjerojatno u procedurubiti upućen prijedloga za izradu novogZakona o pripadnosti javnih prihodačime bi utjecaj Posavske županije uraspodjeli trebao postati realan.

„Drugi put kojim ide naša vlada jestegospodarski sektor u smjeru stvaranjanovih radnih mjesta kroz ino ulaganja,i istodobno podupiranje domaćihgospodarstvenika. Utemeljili smoUred za razvoj pri Vladi Posavskežupanije. Ovih dana raspisan jenatječaj za direktora Ureda, a djelatniciće biti osobe koje su već prošleobuku oko IPA fondova, odnosno zapredpristupne fondove EU. Jedandjelatnik bit će iz Gospodarske

komore Njemačke (pokrajina Baden-Wurttenberg). Gospodarska komorazajedno s Uredom za razvoj trebalibi pripomoći Vladi i biti servis, nesamo Vladi već i gospodarstvenicima,kako inozemnim tako i domaćim,u pravcu gospodarskog razvojaŽupanije Posavske“, dodao je Oršolić.


Karting Klub restoran-pizzeria |adresa: BiH-88000 Mostar, Vukovarska bb | tel: (387 36) 326 456 (dostava i rezervacije ), 326 880 (sportski tereni ) |www. kartingklub.ba




51

BH regije

Ovu, za bosansku Posavinu i njezino stanovništvoizuzetno značajnu kulturnu manifestaciju otvorio jeopćinski načelnik Đuro Topić, a sve glumce, redatelje,

producente i ostale osobe iz svijeta ilma nazočne svečanomotvorenju, kao i brojnu publiku pozdravili su izaslanik ministrakulture RH, Srećko Šestan, te dopredsjedatelji Zastupničkogdoma dr. Božo Ljubić i Doma naroda dr. Dragan Čović.

Festival je otvorio ilm Dalibora Mata-nića „Ćaća“. Tijekomnarednih dana na repertoaru je bilo još osam ilmova, od čegatri iz domaće, bh. kinoprodukcije. Publici su tako prikazanii jednako zanimanje pobudili „Kotlovina“ Tomislava Radića,„Orkestar“ Pjera Žalice, „Korak po korak“ Biljane Čakić Veselić,„Jozef“ Stanislava Tomića, „Neprijatelj“ Dejana Zečevića, „Kokoi duhovi“ Daniela Kušana, „Sedam sex sedam“ Irene Škorić i„Tri dana“ Zdenka Jurilja. Kao prateći sadržaji za glumce jeorganizirana turistička vožnja skelom niz Savu, na kojoj su,uz tamburašku glazbu, služeni posavski specijaliteti i delicije.Posebnu je pozornost izazvala i odigrana humanitarnanogometna utakmica između ekipa „Humanih zvijezda BiH“i „Humanih zvijezda RH“. Sav prihod od 6.550 KM ostvarenprodajom ulaznica uručen je udrugama djece s posebnimpotrebama koje djeluju na području Posavske županije.

Ove su godine „Zlatni dukat“, nagradu za doprinos u razvoju

ilma dobili Ana Karić i Krsto Papić.


„Mala Pula“ ponovno oduševilamnogobrojnu publiku

Od 3 do 11. rujna u Orašju su upriličeni 16. Dani hrvatskog ilma, jedinstveni festival najnovije ilmske produkcije koji se zbog selekcije opravdano naziva još i „malom Pulom“.




52

investicije

Izgradnja autoputa na koridoru Vcu Bosni Hercegovini ide dalje. Takoje Ugovor o izgradnji autoputa

na koridoru Vc, dionica Bijača -Kravice potpisan u rujnu ove godine uMostaru, u nazočnosti predsjednikai potpredsjednika Federacije BiHŽivka Budimira i Svetozara Pudarića,te premijera Federacije BiH NerminaNikšića i njegovog zamjenika DesniceRadivojevića.

Ugovor su potpisali direktor JP Autoceste

d.o.o. Mostar, Ensad Karić, federalniministar prometa i komunikacija EnverBijedić, predstavnik izvođača radovai direktor Euroasfalta d.o.o. SarajevoHamed Ramić te direktor tvrtke ŽGP d.d.Sarajevo Asim Nanić. Ukupna vrijednost projekta iznosi 23.308.804,89 eura, arok za završetak radova je 10 mjeseci.Tim ugovorom se u funkciju stavljanovih 4,09 kilometara autoceste nakoridoru Vc, što su i prvi kilometri kojiće biti izgrađeni na južnoj dionici te

će predstavljati vezu s autocestom uRepublici Hrvatskoj.

Premijer FBiH Nermin Nikšić kazao je

Potpisan ugovor o izgradnji dionice Bijača -Kravice na koridoru vc

Autoput na koridoru Vc zasigurno je najveći investicijski infrastrukturni projekt za Bosnu iHercegovinu, i njegova izgradnja jedinstven je pothvat i predstavlja izuzetnu vrijednost u procesu

razvoja gospodarstva i prometne integracije srednje-europskog prostora.

kako će Hercegovina uskoro biti jednoveliko gradilište, te kako će izgradnjomove dionice Međugorje dobiti čvrstuvezu s Jadranskim primorjem imogućnosti za ubrzan razvoj. “Dosada nas je iskustvo učilo da su velikaobećanja i najave megalomanskihprojekta i stotina kilometara autoceste uprincipu ostajali kao puste i lijepe želje,a naše stanovništvo bezbroj puta bivalorazočarano. Mi želimo da napravimorazliku između ove i nekih prethodnihvlada, jer kao što možete primijetiti, ovoje vlada koja kamen temeljac i početakradova postavlja i otvara na početkumandata, a ne na kraju prije izbora,kako se to obično kod nas događalo”,istaknuo je federalni premijer Nikšić.

U dvije godine – 120 milijunaKM

“Za nešto više od dvije godine uHercegovinu će se investirati oko120 milijuna maraka, a samo za

eksproprijaciju zemljišta u prvoj etapiizgradnje već je izdvojeno preko pet milijuna maraka i to je novac koji jeopet otišao našim građanima”, naglasio

je premijer Nikšić. Napomenuo jekako će se tim projektom otvoritinekoliko stotina radnih mjesta te da ćese osjetiti i značajan rast potrošnje ulokalnoj zajednici, što sasvim sigurnopredstavlja ozbiljne poticaja za općineu Hercegovini. Premijer je najavio iizgradnju niza drugih dionica. Podsjetioje i na nedavni početak radova natunelu Vijenac, a najavio i izgradnju20 kilometara autoceste na relacijiVlakovo - Tarčin, početak izgradnjesjevernog kraka koridora Vc te ubrzanjeradova na sarajevskoj zaobilaznici, štobi, po njegovim riječima, do kraja 2014.godine osiguralo spajanje nekolikodionica u izgradnji i kontinuitet cesteod Tarčina do Zenice. On je napomenuokako je glavni cilj ove vlade borbaza svako radno mjesto, a najavljeneinvesticije osigurat će uspjeh u toj borbi.

Predsjednik Federacije BiH ŽivkoBudimir naglasio je kako VladaFBiH ispunjava svoja obećanja, a

to je gospodarski oporavak BiH, štoje pokazala i prilikom potpisivanjaovoga ugovora. Dodao je kako seizgradnjom autoceste otvaraju




53

investicije

neslućene mogućnosti kada je upitanju ekonomski razvoj zemlje, aspomenuo je i luku Ploče, koja je, kakoje podsjetio, jednim dijelom na upravi iVlade FBiH. “Ja vas uvjeravam da ćemovrlo brzo iznaći rješenja koja će biti nazadovoljavajući način za sve narode iljude koji žive u ovoj zemlji te da ćemoovaj, kao i sve druge projekte, koje smonajavili, uspješno privesti kraju”, kazaoje Budimir.

Izvođači radova – domaćekompanije

Tijekom potpisivanja ugovora, federalniministar prometa i komunikacijaEnver Bijedić kazao je kako je njegovoministarstvo svojim djelima potvrdiloda kao dio Vlade FBiH ispunjava svojeobveze i obećanja. Važnim je naglasio tošto će domaće kompanije biti izvođači

radova, čime će steći iskustva koje ćemoći iskoristiti u utrci s mnogo većimstranim kompanijama u poslovima nadomaćem i stranim tržištima.

Direktor JP Autoceste d.o.o. Ensad Karićkazao je kako je potpisivanje Ugovoraveliki dan za njegovo poduzeće jer sekonačno počinje raditi na više dionicau BiH, a time i povezivati na europsketokove i tokove transporta u regiji.

„Radi se o prvi pet kilometara cesteuključujući granični prijelaz, a završenesu pretkvaliikacije i za sljedećih pet kilometara ove dionice od Bijače doMeđugorja koja će se početi raditipočetkom 2012. godine“, kazao jeKarić, dodavši kako se uskoro očekujepovezivanje Međugorja s RepublikomHrvatske preko međunarodnoggraničnog prijelaza Bijača. Za čitavudionicu od Bijače do Međugorja već su

osigurana inancijska sredstva. Također,završena je eksproprijacija te dobivenagrađevinska dozvola.

Inače, na osnovi međunarodnognatječaja, Europska banka zaobnovu i razvoj dala je suglasnost na evaluacijski izvještaj tenderskekomisije JP Autoceste FBiH za projekt izgradnje autoceste na dionici Bijača-Kravice. Prema navedenom izvještaju

BH konzoricij čine tvrtke Euroasfalt d.o.o. Sarajevo, ŽGP d.d. Sarajevo iHidrogradnja d.d. Sarajevo.

Piše: C. Kusić




54

događaji

„Manifestacija Dani berbe grožđa zaČitluk znači puno jer je to prigodada se na svečan način obilježi

završetak rada na polju, vinogradu iulazak u podrume. To je vrijeme kadase beru plodovi godišnjeg rada“, kazaoje tijekom manifestacije Ivo Jerkić,načelnik Općine Čitluk. Načelnik Jerkićje istaknuo kako Dani berbe grožđapridonose sveukupnoj turističkojponudi Čitlučkog kraja i da se njomeostvaruje primarni cilj, okupljanjeBrotnjaka i dragih gostiju iz svih dijelovaBiH i Hrvatske. Trodnevna svečanost obilježavanja turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije „Daniberbe grožđa - Brotnjo 2011”, završenaje uz nastup poznate hrvatske klape„Iskon”.

Tisuće posjetitelja okupilo se nasredišnjem danu manifestacije, naBroćanskom trgu gdje je upriličencjelovečernji bogat kulturno-zabavni program opće narodnomveselju, uz gangu, bećarac i dobroraspoloženje. Nakon svečanogmimohoda, manifestaciju je svečanootvorio dr. Dragan Čović, predsjednikHDZ BiH, a uz Čovića na svečanostisu bili i konzul Republike HrvatskeVelimir Pleša, izaslanstvo HDZ 1990

na čelu s potpredsjednikom strankeDamirom Ljubićem, Dragan Vrankić,dopredsjedatelj Vijeća ministara iministar inancija i trezora u Vijećuministara BiH, predsjednik VladeHercegovačko-neretvanske županijeSrećko Boras, izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sažupanom Nikolom Dobroslavićem,zastupnik u Saboru RH FranoMatušić,izaslanstvo prijateljskog gradaKriževaca.

Nakon svečanog otvaranja naBroćanskom trgu uslijedio je bogat kulturno-zabavni program. Uz

Završeni 56. Dani berbe grožđaBrotnjo 2011.

Brojna kulturna dešavanja, stručna predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu, te gostovanjakulturno umjetničkih društava iz BiH i Republike Hrvatske bili su samo dio ponude ove turističko-

kulturno-gospodarske manifestacije.

domaćine, HKUD „Brotnjo” koji supredstavili scenski prikaz od berbe dootakanja u bačve, svoje običaje, pjesmu,ples i nošnju predstavili su i FS „Vionica”,KUD „Ivan Kapistran Adamović” Čepin,KUD „Donji Kraljevac”, HKUD „Našikorijeni” Žepče, HKUD „Dubrave” izAladinića, HKUD „Luke” Višići, HKUD„Sv. Ante Dretelj”, KHUD “Sv. Ante –Cim” Mostar te klape „Diva” i „Viole” izDrvenika.

Promocije, manifestacije,

predavanja …Tijekom Dana berbe grožđa održana supredavanja o vinogradarstvu i vinarstvu,a o novim dostignućima zaštitevinove loze, uzgoja i opasnostima,govorili su stručnjaci s Agronomskogi Prehrambeno-tehnološkog fakultetaSveučilišta u Mostaru . Na predavanjimaje o utjecaju duljine maceracije naantocijanski proil i senzorna svojstvavina Blatina govorio dr.sc. TihomirPrusina, dok je o primjeni organskog

gnoja u vinogradu nazočnima govoriladoc.dr.sc. Andrijana Filipović. Mr.sc.Viktor Lasić održao je predavanje o

tuči u vinogradima, a prof. dr.sc ĐuroBanaj održao je predavanje na temu:„Testiranje tehničkih sustava u zaštitibilja prema europskim standardima”.O itoplazmi, velikoj prijetnjihercegovačkim vinogradima govorioje prof.dr.sc. Ivan Ostojić. U sklopumanifestacije, predstavljana su novanakladnička ostvarenja ogranka Maticehrvatske u Čitluku te izložba slikaakademske slikarice Ljiljane Rajkovićiz Mostara. Održan je 6. međunarodniatletski miting „Memorijal BožeGagro”, na kojemu je nastupilo 12klubova iz Hrvatske i BiH sa preko200 djece u 24 discipline. Značajandogađaj ovogodišnje manifestacije jesteotvaranje nove zgrade Dječjeg vrtićaČitluk. Nakon što je prošle godineu povodu manifestacije „Dani berbegrožđa – Brotnjo 2010″ otvorenanova zgrada Srednje škole ”Fra SlavkoBarbarić”, ove godine je svečano otvorenjedan od najsuvremenijih vrtića u ovojregiji u kojem će svoje dane djetinjstva

u radosti i veselju živjeti najmlađiBrotnjaci. „Na ponos mojih suradnicei mene i na radost naših mališana,od sutra, 120 mališana će boraviti u




55

događaji

jednom od najljepših zgrada na ovimprostorima“, kazala je ravnateljicaVrtića Zdenka Pehar.

Novi vrtić za mališane

„Današnji dan ostat će upisan zlatnimslovima u povijesti općine Čitluk, jersmo dobili najljepši i najmoderniji vrtiću cijeloj regiji, što je na ponos kako nasBrotnjaka tako i ljudi koji su velikodušnopodržali njegovu realizaciju”, kazaoje tom prigodom načelnik Jerkić.Načelnik Jerkić je tijekom manifestacijeu prijateljski posjet primio izaslanstvoOpćine Čepin na čelu s načelnikomdr. Draženom Arnoldom i tajnikomOpćine Željkom Mamićem. Zahvalivši

gostima na dolasku, načelnik jegoste upoznao sa znamenitostimaČitlučkoga kraja i tradicijom Danaberbe grožđa. Razgovaralo se i oaktualnim događanjima u dvije općinete političkoj situacijom u Bosni iHercegovini.Dr. Arnold je zahvaliodomaćinima na toplom prijamu te ihpozvao na tradicionalnu manifestaciju“Dani suncokreta” koji se održavajukoncem rujna. U sklopu manifestacijeDani berbe grožđa 2011. u Čitluku su

održane i dvije večeri na temu vino.Prva večer nosila je naziv „harmonika& vino“, a druga „gitara & vino“. Prviput ove godine ugostiteljski objekti izČitluka su se pridružili suorganizacijiproslave Dana berbe grožđa na načinda su svojim gostima osigurali glazbeniugođaj povezan s bogatom ponudomdomaćih vina.

Besplatna degustacija

Organizacijski odbor manifestacije zaposjetitelje je omogućio i besplatnudegustaciju vrhunskih vina broćanskihvinara. Općina Čitluk ovu manifestacijudoživljava kao prigodu da javnostiprezentira plodove svoga uspješnogarada. Tradicija uzgoja vinove loze,kvalitetno vino i srdačna dobrodošlicazaštitni je moto Čitlučke manifestacije,koja se održava od 1955. godine kaovrlo značajan događaj za čitavo Brotnjoi njegove žitelje. Posvećena je početkuberbe plodova trsa i održava se umjesecu rujnu i to prvi tjedan nakon

crkvenog blagdana Sv. križa i traje dotri dana.

Iz godine u godinu, ova manifestacija

sve je bogatija, a želja je organizatora dapreraste u međunarodnu smotru vinara,vinogradara i kulturnog stvaralaštva.Svoj pravi procvat u programskomsmislu, manifestacija je doživjelaposebice nakon 1998. godine kada jei donesena Statutarna odluka i njomeprecizirana svrha i ciljevi održavanjaove manifestacije.

Mnoga su kulturno-umjetnička društvabila sudionicima «Dana berbe grožđa» imnogobrojnim posjetiteljima prikazalai pokazala dio bogate baštine čiji suvjerni čuvari. Brotnjak, loza i vino čvrstosu se isprepleli poput starodrevnogpovijesnog tropleta, sjedinili se ipostali jedno. Isprepleli su se u radostii trpljenju, stopili se u neraskidivu nit

ljubavi koju ništa ne može prekinuti.I ta se ljubav prenosi s pokoljenja napokoljenje.

Malo se koji kraj može podičiti s tolikovinarija kao Brotnjo, ali što je još bitnije,vina iz ovih vinarija već su postalaprepoznatljiva po svojoj kvaliteti ine mali broj njihovih proizvođačaokitio se zlatnim i ostalim odličjimai priznanjima za vrhunsku kvalitetu.Manifestacija je odavno prerasla okvireBrotnja i Hercegovine, a na dobromeje putu da preraste i granice BiH ipostane manifestacija međunarodnogkaraktera.

Piše: C. Kusić




56

događaji

Naime, upravo je žetvaslavonskom poljoprivrednikuoduvijek bila puno više od

posla, te joj se stoga uvijek pridavaloveliko značenje, ne samo zato što seubirao plod napornog rada nego i zbogblagostanja koje je donosila rodnagodina. Prepoznala je to prije devet godina Turistička zajednica gradaŽupanje i na Ilijinom i Rezinom stanuorganizirala ovu priredbu kojoj su seodazvali brojni posjetitelji i uzvanici.

„Sada je ovo već tradicionalniprojekt koji podupiru i ministarstvapoljoprivrede i turizma te Hrvatskaturistička zajednica. Zahvaljujemo iVukovarsko-srijemskoj županiji i GraduŽupanji ali i svim sponzorima, naročito

glavnom sponzoru - tvrtki Granolio“,poručio je direktor županjske Turističkezajednice Mirko Bačić.

Pohvale županjskoj kao i ostalimturističkim zajednicama s područjažupanije koje ulažu ogromne naporeu promicanje kontinentalnog turizmauputio je vukovarsko-srijemski županBožo Galić. „Raduje me što ima sve višeautohtonih proizvođača, sve više onihkoji čuvaju tradicijsku kulturu, i nošnju

i pjesmu, jer imamo što pokazati kada jeu pitanju povijest i arheološka prošlost,ali i naš gospodarski razvoj kada jeriječ o ruralnom turizmu“, naglasio jeobraćajući se nazočnima Galić.

Načelnica Odjela za međunarodnusuradnju Ministarstva poljoprivredeLidija Mrkoci ispričala je ministra PetraČobankovića. „Ministru je jako žao štonije mogao doći. Žetva se uvijek slavicijeni a također treba cijeniti i onogatko ovako nešto organizira. Mi smo svi

zadovoljni kada je proizvodnja velikaali i volimo kada se to obilježi. Zatočestitam Turističkoj zajednici grada

Žito ponovno vršeno na drešu

Ni kiša koja je neumoljivo padala te prve subote u srpnju nije uspjela zaustaviti vrijednu mobu iz Štitara, Bošnjaka i Županje da zapjeva i veselo krene u polje kako bi brojnim posjetiteljima priredbe „Kruh naš svagdašnji-žetva i vršidba u prošlosti“ prikazalo kako se to nekada obavljao najvažniji

posao za seljaka.

Županje na organizaciji ovoga projekta“,

kazala je Mrkoci.Poslije doručka posluženog na tzv.šokačkom stolu improviziranom odbala sijena, a na kojem su se našle sveslavonske suhomesnate delicije vrijemese smirilo, pa je moba krenula put njivena kojoj su najprije kosci prikazalivještinu otkivanja kose za početakžetve. Kosci su zatim kosili, rukovedaljesrpom skupljale žito, a muškarci vezačiskupljali otkose žita, te ih vezali usnopove. Nakon što su otpremljeni do

guvna, odnosno mjesta vršaja razrezanesnopove špajzer je ubacivao u bubanjvršalice, dreša, koji je odvajao zrnovljeod košuljice-pljeve. Curilo je zrnovljeu vreće, slamu je elevator prenosio nakamaru, a cijeli taj postupak pogonio jestarinski traktor iz 1936. godine. Kad jesve završilo okupila se moba s brojnimgostima na objedu uz nesvakidašnjigusji paprikaš, tradicionalno žetvenojelo. I ne samo to, topili su se friškislavonski čvarci, mezio kulin, kušaokruh iz vanjske peći a sve to uz zvuketamburaškog sastava „Salaš“.





57

regionalne vijesti

Sve nazočne sastanku u imeVukovarsko-srijemske županijei svoje osobno ime pozdravio je

najprije zamjenik župana Željko Cirbaizrazivši pri tome veliko zadovoljstvodosadašnjom postignutom suradnjomte poželio uspješnu suradnju upripremi i prijavi ovoga projekta.Predsjednik Vlade Posavske županijeMarijan Oršolić naglasio je kako supolitički i gospodarski subjekti iz toga

dijela bosanske Posavine otvoreni za

Zajedničkim snagama do boljekonkurentnosti

U maloj županijskoj Vijećnici u Vukovaru održan je radni sastanak predstavnika Vukovarsko-srijemske i Posavske županije na temu projektnog prijedloga „Unaprjeđenje konkurentnosti i zajedničkog razumijevanja gospodarskih prilika u poljoprivredi“, kojeg ove dvije jedinice lokalne

uprave planiraju prijaviti na otvoreni poziv IPA II prekogranična suradnja Hrvatska-BiH.

svaki vid suradnje, kako na ovometako i na budućim projektima.Nositelj projekta, dogovoreno je, bit će Vukovarsko-srijemska županija shrvatske strane i Posavska županija izBosne i Hercegovine dok su partneriGrad Vinkovci i Općina Orašje tePoljoprivredna škola Vinkovci i Srednjaškola fra Martina Nedića iz Orašja. Nasastanku su uz to deinirane određeneaktivnosti koje bi se u sklopu projekta

trebale provoditi a koje bi unaprijedile

konkurentnost poljoprivredeprekograničnog područja.Cilj ovoga projekta je jačanjekonkurentnosti regionalnoggospodarstva kroz prezentacijui promociju suvremenih tehnikanavodnjavanja u poljoprivredi.





58

regionalne vijesti

Razvojni programi tog područjavezani su uz poljoprivredu idrvnu industriju, uz strateški

položaj županije kojom prolaze važniprometni koridori i riječni tokovi teželjeznički i cestovni pravci. „Kadagledamo razvoj naše županije, jedni smood nerazvijenijih, ali imamo značajanizvoz koji je u nekim razdobljimapokrivao ukupan uvoz naše županije.Sada 70 - 80 posto izvoza pokrivauvoz, što je znatno iznad prosjekaHrvatske. Teško je u ovim uvjetimaposlovati, ali da nema napora našihgospodarstvenika, koji rade, bore se, inaših velikih sustava i u poljoprivredii u industriji kao što su Spačva, Dilj,Same Deutz Fahr, Sladorana, Vupik ipoljoprivredne zadruge, situacija bi bilaznatno gora“, istaknuo je na zasjedanjuSkupštine vukovarsko-srijemski županBožo Galić.

Priznaje da je situacija u gospodarstvuteška, ali, kaže, pokazatelji zaposljednjih nekoliko mjeseci govoreda će biti bolje. Broj nezaposlenih ipak

Unatoč problemima gospodarstvenici sedobro snašli

Županijska skupština donijela je Strategiju razvoja Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine, čiji je osnovni cilj konkurentno gospodarstvo.

jedinice lokalne samouprave morajuimati novac za udjel. Radi se na tome dase s državne razine osiguraju inancijskasredstva i dugoročni beskamatni kreditiza udjele nerazvijenih jedinica lokalnei regionalne samouprave. Ima najavada bi udjele dobivali prema indeksurazvijenosti pa bi oni razvijenijisudjelovali s 50, odnosno deset posto,dok neke općine uopće ne bi moraledati udjele.

Usvojenom Strategijom i uz ljudskepotencijale nastojat će se povući štoviše novca iz europskih fondova, a onapredviđa ukupno 1,6 milijardi kunainvesticija. U posljednjih pet godinau Vukovarsko-srijemsku županijuuloženo je oko 160 milijuna eura, od

čega čak 140 milijuna nepovratnihsredstava. U posljednje dvije godine ovase županija svrstala na hrvatski vrh pokorištenju novca iz europskih fondova.Strategija razvitka je dala okvire, ao svakom pojedincu, obiteljskompoljoprivrednom gospodarstvu iligospodarstvu ovisi koliko će projekatapripremiti.


nije rastao kao u drugim dijelovimaHrvatske jer su, smatra župan,gospodarstvenici već radili u teškimuvjetima i bolje se snalaze u takvimsituacijama. Župan Galić upozoravana mogući problem pri kandidiranjuvrijednih projekata, jer županija ili

Božo Galić, župan Vukovarsko – srijemske županije




59

Projekti

Direktor Federalnog zavoda zazapošljavanje Miralem Šarićdanas je na konferenciji za

novinare u Sarajevu kazao da je ciljovog programa da se kroz obuku mladihza poduzetništvo i inanciranje biznisideja, razvije omladinsko poduzetništvoi pruži podrška samozapošljavanju ismanjenju nezaposlenosti mladih. Timprogramom je predviđeno da se u 2011.godini suinancira pokretanje i vođenjemalog biznisa za sto mladih osoba saevidencije nezaposlenih u FBiH čijeposlovne ideje budu ocijenjene kaonajbolje, uz obaveznu prethodnu obukuiz poduzetništva. “To je program za stomladih ljudi koji će inancirati FZZZ, apo osobi je predviđeno 7.000 KM kaoinicijalna sredstva koja će im osigurati

da mogu započeti biznis“, kazao je Šarić,napominjući da će u tiskanim medijimabiti objavljen javni poziv za sudjelovanjeu programu “Mladi poduzetnik“.Korisnici bespovratnih sredstavasu osobe, bez obzira na stupanjobrazovanja, prijavljene na evidencijunezaposlenih u FBiH najmanje šest mjeseci prije objavljivanja javnogpoziva, dobi do 30 godina, a koje će poodobravanju poslovne ideje i okončanjuobuke registrirati i održavati vlastiti

biznis u trajanju najmanje 12 mjeseci.Šarić je naglasio da kod odobravanjasredstava prioritet imaju projektikojima se osigurava samozapošljavanjeu proizvodnoj djelatnosti, proizvodnjiorganske hrane, kao i tradicionalnimzanatima i sl. Kod odobravanja sredstavaza samozapošljavanje prednost imajukategorije iz ciljne grupe: osobe sainvaliditetom, članovi obitelji poginulihboraca, demobiliziranih boraca,samohrani roditelji i osobe lošijegsocioekonomskog statusa. Prilikom

realizacije programa, kako je istaknuto,vodit će se računa o ravnopravnostispolova. Obuka iz poduzetništva će se

700 000 KM za mlade poduzetnike

Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) osigurao je bespovratna inancijska sredstva u iznosuod 700.000 KM za novi program “Mladi poduzetnik“ koji će biti realiziran uz podršku Projekta

zapošljavanja mladih u BiH (YEP) koji inancira Švicarska agencija za razvoj i suradnju u BiH.

organizirati u suradnji sa Projektom

zapošljavanja mladih (YEP) kojiinancira Švicarska agencija za razvoji suradnju, a implementira njemačkakonzultantska irma GOPA. Zamjenicadirektora Švicarske agencije za razvoj isuradnju Simone Giger kazala je da se naovaj način nastavlja uspješna suradnja sFederalnim zavodom za zapošljavanje.“Program ‘Mladi poduzetnik’ će bitipodržan u sklopu druge faze projektazapošljavanja mladih koje će seimplementirati u naredne tri godine,

a među ostalim planirana je potpora

otvaranju sedam novih klubova zatraženje posla“, kazala je Giger, navodećida je u sklopu prve faze tog projektazaposleno oko 1.500 mladih ljudi.Zamjenik rukovodioca YEP-a RankoMarkuš je izrazio uvjerenje da će se krozprogram “Mladi poduzetnik“ pomoćimladim ljudima da steknu nova znanjai realiziraju poslovne ideje. “Nadamose da će većina ideja koje ćemo podržatikroz taj program biti uspješna“, kazao jeMarkuš.

Piše: M. Mlakić




60

Projekti

Pokrenut novi GPS sistem za Bosnu iHercegovinu

GPS mrežu je sa milijun eura(1.96 milijuna KM) inanciralaEuropska unija iz fondova

IPA- 2007, a iz proračuna Bosnei Hercegovine izdvojeno je polamilijuna eura (980,000 KM). Uzprisustvo visokih zvaničnika vlasti iprofesionalaca iz industrije u HoteluHoliday Inn u Sarajevu, veleposlanikSørensen pritisnuo je komandu start itako pokrenuo novi GPS sistem.

GPS sistem predstavlja Fazu I projektaprostornih informacijskih uslugakoju koordinira Ministarstvo civilnihposlova BiH, nadležno za rad svihgeodetskih i srodnih aktivnosti nadržavnom nivou. Projekt ima za ciljunaprjeđenje rada sudova i poboljšanje

općinske zemljišne administracije, kaoi razvoj tržišta nekretnina u Bosni iHercegovini poboljšanjem planiranjaprostornih kapaciteta. Ministar civilnihposlova, Sredoje Nović rekao je daje uspostavljanje mreže stalnih GPSstanica jedan od najvećih poduhvatasadašnjeg Vijeća ministara.

Ambasador Sørensen naglasio je dapokretanje ovog projekta znači da seBiH sada može usporediti sa susjednimdržavama i da će biti u prilici da

se integrira u Globalni europskinavigacijski satelitski sistem.

Ovaj projekt, koji se realizira u svimopćinama u BiH, će donijeti višestrukekoristi i postići dugoročni učinaku raznim područjima, od općinskeadministracije, statistike, transporta,poljoprivrede, tržišta nekretninama doupravljanja šumama.

“Građani će zaista uvidjeti razlikunakon uvođenja nove mreže, jer ćesada biti u prilici brže riješiti zemljišne

sporove”, rekao je veleposlanikSørensen. “Izdavanje dokumenata kojise odnose na vlasništvo nad zemljištemće biti učinkovitije i eliminirati će se

Pritiskom na tipku računara Peter Sørensen, šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU, pokrenuo je novu mrežu stalnih stanica sistema globalnog pozicioniranja (GPS) u

Bosni i Hercegovini.

nedosljednosti u zemljišnim knjigama.”

Istaknuo je da ovaj projekt predstavljaodličan primjer kako Bosna iHercegovina radeći zajedno sa EU moženapraviti progres na putu ka europskimintegracijama. Također je ukazao naizvrsne odnose koji su uspostavljeniizmeđu Delegacije EU i zvaničnika BiHkako bi se uspješno okončala prva fazaprojekta

Ažuriranje zemljišnih knjiga

Faza I, Uspostavljanje mreže stalnih GPS

stanica – BiHPOS, je preduvjet za točnomjerenje i parceliziranje zemljišta.Korištenjem ove tehnologije ažurirati ćese registracija vlasništva nad zemljom,te će se eliminirati nedosljednostiu zemljišnim knjigama i katastrimau općinskim administracijama iopćinskim sudovima.

Faza II uključuje izradu soisticiranihmapa uz korištenje fotograija izzraka radi dobivanja kompletnogi funkcionalnog pregleda cijeleBosne i Hercegovine, sa jasnovidljivom i proporcionalnooznačenom koniguracijom zemljišta,poljoprivrednih potencijala, šuma,putova, gradova i tvornica. Ovo ćetakođer, omogućiti učinkovitije i točnijeprikupljanje statističkih podataka.

“Dodatnih 1,3 milijuna eura (2,54milijuna KM) iz IPA fonda za 2008. sunamijenjeni za Fazu II ovog projekta,”rekao je Sørensen.

Piše: M. Mlakić




61

Projekti

BH kompanije se pripremaju zameđunarodna tržišta

Ove tri kompanije uključenesu u projekte TurnAroundManagement (TAM) i Business

Advisory Service (BAS).

„Ekonomska spremnost Bosne iHercegovine je od velikog značaja

u procesu EU integracija i stoga oviprojekti, koje implementira EBRD(Europska banka za obnovu i razvitak),pomažu kompanijama da podignuoperativne standarde i poboljšajumanagerske kapacitete, kao i da imolakšaju proces dobivanja certiikata,”pojasnio je Hesse. „U osnovi, projekt je osmišljen da na razne načinepomogne poboljšanje konkurentnosti ifunkcionalnosti tih kompanija.”

TAM/ BAS programi pružaju mikro-

biznisima i malim i srednjimpoduzećima direktnu pomoć kroziskusne savjetnike i konsultante,pomažući kompanijama da usvojezahtjeve tržišne ekonomije. Alu Coiz Hrasnice proizvodi prometnusignalizaciju i sigurnosne ograde.Predsjednik Izvršnog odborakompanije, Damir Kečo, kaže da ćedobivanje EU certiikata za sigurnost pomoći Alu Co da postane lider natržištu jugoistočne Europe.

„Sve kompanije koje smo danasposjetili daju primjer praktičnostiEU integracije,” rekao je Hesse. „EUstandardizacija je nužna, ona jesvakodnevna realnost za kompanijeokrenute tržištu.” Istaknuo je i da RajzBautrend već koristi informacijsketehnologije jedne članice EU, a Milkos,koji je veoma aktivan tržišni igrač,treba osigurati certiikat standardakvaliteta u skladu sa EU standardima.Isto tako, Alu Co je u procesu dobivanja

certiikata u skladu sa EU regulacijomo sigurnosti, što je prema njegovimriječima ključ za poslovnu ekspanziju.

TAM/ BAS programi promoviraju mjere

Johann Hesse, šef Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu uDelegaciji Europske unije u BiH,posjetio je u četvrtak 22. septembra kompanije Rajz Bautrend iz

Hadžića, Milkos iz Sarajeva i Alu Co iz Hrasnice.

TAM aktivnostiOd kad je program krenuo u 1997. godini, 25 TAM projekata u Bosni iHercegovini realizirano je i pri tom utrošeno 1.4 milijun eura. Najvećidio projekata je u oblasti proizvodnje namještaja i industriji preradedrveta, zatim automobilskom sektoru i tekstilnoj industriji.BAS aktivnostiBAS program je u Bosni i Hercegovina ustanovljen 2001. godinefondovima iz EU Phare. BAS grantovi su ključna komponenta BASpomoći, koji pomažu financijski ograničenim kompanijama da dobijukonzultantske usluge. Najveći dio projekata fokusiran je na uvođenjeEU standarda u lokalna poduzeća. Drugi ključni ciljevi odnose se napoboljšanje efikasnosti upravljanja i tržišnog nastupa.

povećanja energetske eikasnosti uproizvodnji i smanjenja zagađivanjaokoliša. Također, podržavaju žene-poduzetnice i potiču sudjelovanje ženana menadžerskim pozicijama.

Za BHP priredio: M. Mlakić




62

Projekti

Portal Posao.ba u suradnji sanajjačim internet portalimaza zapošljavanje u Hrvatskoj

(MojPosao.net) i Srbiji (Infostud.com) od 05. do 12. rujna 2011. godineorganizira drugi regionalni Virtualnidan karijera i znanja. Nakon veomauspješnog sajma održanog u rujnu2010. godine, organizatori nastavljajusuradnju u vidu Virtualnog danakarijera i znanja 2011. Cilj projekta jejačanje međusobne suradnje kompanijai edukacijskih ustanova saovih prostora, ali i poticanje mobilnostina tržištu rada. Prošlogodišnji sajamzabilježio je 124.000 posjetilaca iz 87zemalja svijeta te 2 milijuna i 200 tisućapregleda zasamo sedam dana. U sajmu jeparticipiralo 47 najuspješnijih

U listopadu drugi regionalni Virtualni dankarijera i znanja

Posao.ba od 05. do 12. rujna sa partnerima MojPosao.net (Hrvatska) i Infostud.com (Srbija)organizira drugi Virtualni dan karijera i znanja koji će povezati tržište rada i edukacije u tri

zemlje.

kompanija regije sa 126 ponuđenihradnih mjesta, a prikupljeno je 11000 biograija. Prema predviđanjima,drugi regionalni Virtualni dan karijerai znanja trebao bi po broju posjetiteljapremašiti sve do sada održane sajmoveu tri zemlje sudionice.

Virtualni prostor sajma

Na regionalnom Virtualnom danukarijera i znanja predstavit će senajuspješnije kompanije iz Bosnei Hercegovine, Hrvatske te Srbijekoje nude mogućnost zaposlenja,odnosno edukacijske ustanove kojenude programe dodatnog obrazovanjai profesionalnog usavršavanja.Regionalni Virtualni dan karijera iznanja će se održati na adresi www.

DanKarijera.com, na kojoj će bitipostavljen 3D virtualni izložbeniprostor koji omogućava interaktivnukomunikaciju između posjetitelja, teposlodavaca iedukacijskih ustanova. Izložbeniprostor će biti podijeljen u tri dijelaizmeđu zemalja sudionica - Bosnei Hercegovine, Hrvatske i Srbije.Posjetitelji će u sklopu sajma moćijednostavno i brzo pregledati ponuduotvorenih radnih pozicija i edukacijskihprograma izlagača, te putem chatarazgovarati s predstavnicima kompanijai edukacijskih ustanova.

Kako bi se i u sklopu regionalnogVirtualnog dana karijera i znanjaosigurao izravan kontakt sa

poslodavcima, bit će organiziraneradionice i okrugli stolovi u svetri zemlje, čiji je cilj savjetovanjezainteresiranih o mogućnostimazaposlenja nakon završetka školovanjate odabira dodatne profesionalneedukacije.

Piše: M. Mlakić




63

Projekti

Dugogodišnje aktivnosti FIPA-erezultirale su brojnim uspješnookončanim projektima za

koje su ideje nastajale i razvijale sezahvaljujući svakodnevnim kontaktimas inozemnim ulagačima, razumijevanjunjihovih potreba i često uz pomoćmeđunarodnih institucija. Posljednjiu nizu je uspješno realizirani projekat Poslovna mapa BiH, prezentirana29.rujna 2011. godine u Sarajevu uokviru II Kongresa o katastru u BiHs međunarodnim sudjelovanjem. Ukontaktima s investitorima iskazala sepotreba za jednostavnijim pristupompodacima o zemljištu i prostornimpodacima u BiH što je Poslovnommapom omogućeno. Poslovnumapu, koju je FIPA razvila u suradnji

s Međunarodnom inancijskomkorporacijom (IFC), predstavila je

Promovirana Poslovna mapa BiH

Agencija za promidžbu inozemnih ulaganja u BiH(FIPA), radeći na privlačenju i promoviranjuizravnih inozemnih ulaganja u BiH i kreiranju imidža BiH kao lokacije pogodne za ulaganja, provodi

brojne aktivnosti surađujući tijesno s domaćim i međunarodnim institucijama.

Jelica Grujić, ravnateljica FIPA-e

ravnateljica FIPA-e, Jelica Grujić. Mapaje prikazana u slojevima s različitimdostupnim javnim podacima, poslovniminformacijama, potecnijalima zaulaganje i resursima, osnovnimzemljovidima (ortofoto, topograija,hidrologija...), infrastrukturom,političkim zemljovidom, socio-ekonomskim karakteristikama,potecnijalima za ulaganje, raspoloživimresursima, itd.Podaci su dostupni u naprednomgeoprostornom informacijskom sustavu(GIS) i web-baziranim tehnologijamabaza podataka. Ovaj sustav, omogućitiće zainteresiranim institucijama iopćinama javnu dostupnost podatakate na taj način unaprijediti promidžbuinvesticijskih potencijala BiH i svakako

pridonijeti još uspješnijem radu FIPA-e.

Piše: M. Mlakić




64

Burza / financijsko Poslovanje

Vršitelj dužnosti direktora MisijeUSAID-a u Bosni i HercegoviniAler Grubbs u uvodnom

obraćanju je naglasila da bankarskisektor ima ključnu ulogu u stabilnostiinancijskog sistema BiH i usklađivanjus važnim okvirima kao što su EUdirektive i bazelski principi. Financijskisektor, po njezinim riječima, jedan

je od najnaprednijih sektora u BiH iostvario je značajne reforme tokomprethodnih godina. Međutim, naglasilaje Grubbs, put BiH prema članstvu uEU zahtijeva više reformi i poboljšanja.“Naše partnerstvo s Udruženjembanaka, kroz PARE projekt, naglasit će ulogu tog udruženja u jačanjureforme bankarske supervizije u BiH.Ove reforme uključuju jasnu i snažnuulogu privatnog sektora kao partneraregulatornih agencija u okviru novih

reformi bankarske supervizije baziranena riziku“, dodala je Grubbs. Izvršnitajnik Udruženja banaka BiH Mijo Mišićnaglasio je značaj ovakvih okupljanja

Bankarski sektor – ključ stabilnostifinancijskog sektora

Reforme bh. bankarstva na putu ka Europskoj uniji“, tema je okruglog stola koji su u Sarajevuorganizirali Projekt Američke organizacije za međunarodni razvoj (USAID) Partnerstvo za

unapređenje ekonomskih reformi (PARE) i Udruženje banaka BiH.

kojima se jača dijalog bankarskezajednice s nadležnim institucijama.

“Tu su supervizori, regulatori, odnosnonadležne institucije i bankarskazajednica i zapravo očekujemo početakjednog novog načina komuniciranja,stručni dijalog koji bi trebao dati dobrerezultate“, izjavio je Mišić. Bankarski

sistem u BiH je, po riječima direktoriceAgencije za bankarstvo RepublikeSrpske Slavice Injac, zdrav i stabilanšto se pokazalo i u uvjetima svjetskeekonomske krize. Ona je naglasila da tajsistem treba kontinuirano unapređivati.“Moramo se prilagođavati europskimdirektivama i bazelskim načelimana kojima je zasnovana supervizijabankarskog sektora. Na tom putuimamo veliku privilegiju što imamopomoć USAID-a, koji je u prošlomperiodu dao veliki doprinos stvaranju

regulatornog okvira za bankarski sektoru BiH“, izjavila je Injac novinarima.

Na okruglom stolu se diskutiralo

o aspektima regulatorne reformebankarskog sektora i njegovoginstitucionalnog razvoja, nalazimastanja bankarskog sektora u odnosuna predložene reforme, kao i uloziudruženja banaka u procesu reformibankarskog sektora.

Piše: M. Mlakić




65

moderno Poslovanje

Iako se davanje popusta i rabataubraja u uobičajene poslovnepoteze, poduzetnici moraju znati

u kojem opsegu potpadaju pod pravotržišnog natjecanja kako im se ne bidogodilo da se protiv njih zbog povredeprava pokrene pravni postupak ilipodigne privatna tužba. Općenito,poduzetnik popuste kupcima daje upojedinačnim transakcijama, a rabatisu retroaktivni odbici kojima se kupcucijena snižava nakon transakcije.Budući da Hrvatskoj slijedi ulazak u EUi još strože poštovanje pravila tržišnognatjecanja, svakom je poduzetnikuvažno znati pravila i na tom područjui strogo ih se držati. U ovom člankuza oba postupka upotrebljavat će setermin ‘rabat’.

Nema kolektivnih rabata

Rabati mogu pridonositi tržišnojutakmici, pa zbog toga s gledištaprava tržišnog natjecanja nisuproblematični. Međutim, ako se njimapriječi ulazak na tržište konkurentimaili se diskriminiraju neki kupci, pravoo zaštiti tržišnog natjecanja smatra ihnepoželjnima. Svaki program davanjarabata koji bi poduzetnik dogovorio skonkurentima gotovo bi sigurno kršio

pravo tržišnog natjecanja jer bi se tubila riječ o obliku (nedopuštenog)dogovaranja cijena. Strukovne udrugekatkad pokušavaju tvrditi kako sekolektivni rabati koje nude ubrajaju ulegitimnu politiku određivanja cijena,no malo je vjerojatno da je riječ opostupku koji dopušta pravo tržišnognatjecanja i zacijelo bi se to takvimpokazalo u sudskom sporu. Davanjerabata kupcima u nekim se slučajevimamože smatrati takozvanom zloporabomvladajućeg položaja na tržištu.Poduzetnici su u ‘vladajućem položaju’ako ih u poslovanju malo ili nikako neograničava djelovanje konkurenata,

Opravdan je rabat koji kupcu omogućavasudjelovanje u uštedi koju je ostvario poduzetnikDavanje popusta i rabata uobičajen je poslovni potez, ali vrlo često može narušiti tržišnu utakmicu.Posebno su u toj ‘opasnosti’ kompanije s premoćnim dijelom tržišnog kolača jer svojim potezima

mogu ugroziti kupce i prekršiti pravila konkurentnosti.

pa su zbog toga dovoljno snažni dase prema kupcima ili konkurentimaponašaju kako god žele.

Snaga jačega

Ako su rabati koje daje poduzetnik u‘vladajućem položaju’ takvi da kupcimasasvim onemogućavaju ili ograničavajuizbor među više ponuđača ili paksprečavaju ulazak konkurenta na tržište,velika je vjerojatnost da će negativnodjelovati na tržišno natjecanje. Također,ako kupcima nameću različite uvjeteza jednake usluge ili poduzetnikuomogućavaju vladajući položaj na

tržištu tako da sprečavaju tržišnuutakmicu, i takvi će se rabati vjerojatnosmatrati protutržišnim ponašanjem.Najčešći su nedopušteni rabati

takozvani rabati vjernosti. Riječ je orabatima koji se daju kupcima poduvjetom da se opskrbljuju isključivo

kod poduzetnika u vladajućempoložaju. Rabati agregatne prodaje, kojipoduzetniku omogućavaju zauzimanjevladajućeg položaja na tržištu, i ciljanirabati, koji se odobravaju kupcudosegne li unaprijed određen prodajnicilj u određenom razdoblju, takođeruglavnom nisu dopušteni.

Izazovi vladajućeg položaja

Poduzetnici koji su u vladajućempoložaju na tržištu trebaju svratiti

pozornost na sljedeće pokazatelje kojiim mogu otkriti krše li njihovi rabatitržišno natjecanje, bilo da ograničavajukonkurente bilo stavljaju kupce u




66

moderno Poslovanje

neravnopravan položaj. Dakle, akoje razdoblje u kojem rabati vrijedevrlo dugo, to će biti znak da se moždakrše pravila tržišnog natjecanja. Nato upućuje i ako postotak rabata

progresivno raste te ako je rabat vezan uz cjelokupnu nabavu kupcaili je prodajni cilj 100 posto. Tržišnose natjecanje krši i ako je cilj rabatasvake godine sve viši, posebno natržištima koja stagniraju, i ako se rabatipovećavaju. Na kršenje pravila upućujetakođer ako se rabat vezuje uz drugeproizvode, osobito ako se daje nacijeli asortiman, grupni rabati te akorabat u cijelosti proizvoljno određujepoduzetnik (u vladajućem položaju),

a kupac ga ne može predvidjeti i nijetransparentan.

Kad je objektivno opravdano Međutim, program odobravanja rabatasmatrat će se objektivno opravdanim idopuštenim prema pravu o tržišnomnatjecanju ako kupcu omogućava da isâm sudjeluje u uštedi koju je ostvariopoduzetnik, primjerice onoj nastalojprimjenom ekonomije razmjera,zahvaljujući velikoj količini isporučenihproizvoda, koja utječe na troškove

prijevoza. Nadalje, prema kupcimaje dopušteno različito postupatisamo ako se ti postupci temelje naobjektivnim i razumnim kriterijima,poput kreditne sposobnosti pojedinogkupca.Valja naglasiti kako u većinipravosudnih sustava poduzetnik uvladajućem položaju mora dokazatiprimjenu objektivnih ekonomskihkriterija u odobravanju rabata, odnosnopoduzetnik će morati do detaljadokazati da se rabat temelji na ušteditroškova ili krajnjem korisniku donosidrugu korist.


Piše: André Bywater, pravni ekspert

Liderpress

Znakovi upozorenjaNa što treba na vrijeme skrenuti pozornost• ako je razdoblje u kojem rabati vrijede vrlo dugo • ako postotak rabata progresivno raste • ako je rabat vezan uz cjelokupnu nabavu kupca ili je prodajni cilj

100 posto• ako je cilj rabata svake godine sve viši, posebno na tržištima koja

stagniraju• ako se rabati povećavaju • ako se rabat vezuje uz druge proizvode, osobito ako se rabat daje

na cijeli asortiman

• ako je riječ o grupnim rabatima • ako rabat u cijelosti proizvoljno određuje poduzetnik, a kupac ga

ne može predvidjeti i nije transparentan

Pravila tržišnog natjecanjaKad su rabati nepoželjni• ako se njima priječi ulazak na tržište konkurentima ili se

diskriminiraju neki kupci• ako se dogovaraju s konkurentima • kolektivni rabati koji su dio legitimne politike određivanja cijena • ako ih daje poduzetnik u vladajućem položaju, a takvi su da

kupcima sasvim onemogućavaju ili ograničavaju izbor među višeponuđača ili sprečavaju ulazak konkurenta na tržište• ako kupcima nameću različite uvjete za jednake usluge ili

poduzetniku omogućavaju vladajući položaj na tržištu• ako je riječ o tzv. rabatima vjernosti • ako je riječ o rabatima agregatne prodaje i ciljanim rabatima




67

izdvojeno

Softverski div najavio je da sunovi Windowsi dizajniranitako da “promijene svijet

računarstva” i nimalo ne liče naWindowse na koje su korisnicinavikli, izvijestio je poslovni portalCNNMoney. Windows 8 ima potpunonovo vizualno sučelje, optimizirano za

“touchscreen”, zaslone namobilnim uređajima kao što suiPad i slična ‘tablet’ računare.Rezultat je računar koji radi kao vrst hibrida PC-a i medijskih „tableta“,sa svim funkcijama standardnogPC operativnog sistema, ali skorisničkim doživljajem ‘tableta’.Windows 8 dizajniran je tako da seprvenstveno koristi na “dodir, ali jednakoi kod kuće s mišom i tipkovnicom”,

rekao je Steven Sinofsky, predsjednikMicrosoftova odjela za Windowse.Promjene ne mogu doći dovoljnobrzo za Microsoft, jer se Appleov iPad

Microsoft predstavio novi Windows 8

Microsoft je u službeno predstavio sistem Windows 8, tisućama programera softwarea okupljenimna godišnjoj konferenciji u sjedištu kompanije u Anaheimu, u Kaliforniji.

duboko usjeca u prodaju osobnihračunala, aktivirajući zvona upozorenjaza kompanije poput Microsofta kojese uveliko oslanjaju na kupnju novihosobnih računala. Windows 7, koji jena tržištu dvije godine, tek je nedavnozamjenio Microsoftov decniju starWindows XP kod brojnih korisnika.Windows 8 pokrenut je u utoraku “preglednom modu” kako bi gaprogrameri isprobali. Na demonstracijinije radio savršeno, ali se u ranoj fazirazvoja softvera to često događa. Ipak,pregled je otkrio rainirano, jednostavnoi elegantno korisničko sučelje kojeizgleda vrlo slično Microsoftovommobilnom operativnom sistemu,Windows 7 Tel. Promjena će obilježitinajveći vizualni redizajn Windowsa

u posljednjih nekoliko decenija.“Sve što je bilo super na Windows7, uzeli smo i poboljšali zaWindows 8”, rekao je Sinofsky.

Kako bi to dokazao, Sinofsky jedemonstrirao Windows 8 na tri godinestarom netbooku prve generacije.Koristeći sistem Windows TaskManager, pokazao je da Windows 8zapravo koristi manje memorije negošto je netbooku trebalo sa sistemomWindows 7. On je također demonstriraosistem na svakodnevnim računarima,prijenosnim računarima i ‘tabletima’koji su se dizali za manje od 10 sekundi.Učinkovitost je iznimno važno kupcima,koji su otvoreno odbacili sistemWindows Vista zbog glomaznosti. Laganioperativni sistem još je važniji sada kad‘tablet’ računalima raste popularnost.Microsoft još nije odredio datumkada će Windows 8 doći na tržište,ali je da naslutiti da bi prodaja novog

operativnog sistema mogla početi 2012.godine.




68

izdvojeno

Oznaka Pure Drive rezerviranaje za svaki Nissanov proizvods emisijom CO2 od 130 ili

manje. Pri uvođenju, granica je iznosila140 g, ali u skladu s NissanovimZelenim programom članstvo u tomekskluzivnom klubu sve je teže postići.Program predviđa granicu od 120g 2013.Dakle, Qashqai Pure Drivepokreće potpuno nov, tehnološkinajnapredniji dizelski motor zapremine1,6 litara koji ne samo da je iznimnoštedljiv i ima nisku emisiju ispušnihgasova nego raspolaže jednakimokretnim momentom i najvećombrzinom kao i 2.0-litarski dCi motorkoji zamjenjuje. Najveća snaga novogmotora iznosi 130 KS, što je popraćenos izvanrednih 320 Nm okretnog

momenta, raspoloživog već od 1750 o/min. No, to nije sve. Početkom narednegodine bit će predstavljena verzija sastop/start sustavom, koji će emisijuCO2 smanjiti na iznimno niskih 119 g/km, uz potrošnju od samo 4,5 l/100 km.Kako bi se poboljšao dinamički užitakvožnje Qashqaija, dodane su brojne

Čisti vozački užitak u Qashqaiju Pure Drive

U skladu sa svojim stalnim nastojanjima smanjenja štetnih emisija, Nissan je razvio novu Pure Driveizvedbu svog najprodavanijeg modela Qashqai, koji emitira samo 129 g/km CO2, uz potrošnju od

4,9 l/100 km.

nove inovativne stavke uključivši, prviput na vozilu C-segmenta, panoramskimonitor (Around View Monitor).Najčešće obilježje luksuznih modela,AVM ima nekoliko malih kamerapostavljenih oko karoserije kojeolakšavaju parkiranje i manevriranje.

Tu je i novi bezstepeni CVT mjenjač,koji će biti dostupan i na 1.6 litarskombenzincu. Ova najnovija dostignućanaglašavaju Nissanovo vodstvo na svevećem tržištu crossovera i zadržavajuQashqaija daleko ispred konkurenata.

Piše: M. Mlakić




69

izdvojeno

Krajem kolovoza i početkomrujna, slavonskim se selimapočeo širiti miris rakije. I dok

jedni poštuju zakone i prijavljuju posao,ima i onih koji u potaji peku rakiju jerne žele platiti porez.

„Imam prijavljen obrt uslužnog pečenja

rakije od 1978. godine. Dolazimnekome peći rakiju samo ako je prijaviopečenje u Carinarnicu u Vukovaru iplatio trošarine koje su propisane, jerne želim ništa raditi ilegalno. Mora bitireda u državi“, kaže Šimun Jakopiček,koji zadnjih tjedana sa svojom pecaromna kotačima kruži vinkovačkim krajem.

Posljednjih godina, dodaje, posaopružanja usluge pečenja i nije bašunosan kao ranije. Nekada se, naime,govori sa sjetom, u svakoj kući pekla

rakija, a sad je to sve rjeđe posebicenakon što je lani uveden porez. Akodanas zaradi pedeset kuna to se, ističe,smatra unosnim danom.

Platit će i porez ali rakije se neće odreći

Nema trošarina za ispečenih 100 litara rakije ili 50 litara čistog alkohola. Inspektori su lani kaznilidesetak osoba koji su rakiju prodavali na crno.

„Po zakonu smijemo ispeći stotinulitara rakije ili pedeset litara čistogalkohola, a na sve preko tih količinaplaćamo 23 kune po litri. Volim imatiu kući svoju rakiju, a nešto i pokloniti.Ova je godina bila jako loša, pa je irakije manje no opet je bolja od prošlekada nisam uopće pekao rakiju poštonisam pokupio šljive. Više puta samplanirao kupiti kazan, jer volim te stareobičaje, sastati se s prijateljima, pričati,pijuckati, svatko nešto pomogne pa nijeteško. Nekada smo znali cijelu noć iliviše noći za redom peći rakiju i to su biliužici“, naglašava Zvonimir Krajinovićkod kojega smo zatekli Šimuna snjegovim „veselim strojem“.

No, ima i onih koji skriveni u dvorištupeku rakiju. „Ako platim državi što tražikoliko će koštati ta rakija? Zato radijemalo prevarimo državu da bi imalisvoje rakije tokom cijele godine. Dobro,nešto se i proda, ali većina je za osobnu

potrošnju. Država ne razumije da miSlavonci volimo popiti, ali i poklonitirakiju pa nam naplaćuje porez što nijedobro“, kaže jedan od ilegalnih pecararakije koji je, iz razumljivih razloga,zamolio da ostane anoniman.

U vukovarskoj Carinarnici kažu kako

su inspektori svakodnevno na terenui kontroliraju da li ljudi peku onolikokotlova i litara koliko su prijavili.Obavljaju uz to i povremene kontrolena tržnicama u vukovarsko-srijemskojžupaniji, tako da su lani protiv desetakosoba podnesene prijave, jer suprodavali rakiju na koju nisu platilitrošarinu. Kazne se inače kreću od dvijedo čak 10.000 kuna.





70

Prenijeto iz tiska

Prvi iPad Cafe u Europi otvorenje u Podgorici, na I. katu tržnogcentra Mall of Montenegro. iPad

Cafe je inovativna kreativna formalokala, a ovo je prvi u nizu takvih koji ćebiti otvoreni širom Balkana... Lijepo jebiti prvi u dobrim stvarima. Podgoricaje startna točka sa koje kreće iPad Cafepriča...i time je ukazana čast, da je bašnaš grad izabran za realizaciju ovesjajne futurističke ideje, a pogotovosmo zadovoljni što možemo uživati ufenomenalnom ambijentu koji je djeloenterijerista Borisa Jovanovskog,koji je u potpunosti vizualizirao iPadideju i fantastično sažeo poentu cafea:“Komunikacije u vremenu u komeživimo”.

iPad Cafe je lokal u kojem nije samoizravan dijalog prisutnih jedinakomunikacija. Ovo je mjesto novihkomunikacija suvremenog doba… AppleiPod-ovi na stolovima, na raspolaganjugostima, pretražujete Internet, čitateonline izdanja domaćeg i svjetskog tiska,provjeravate mailove, šaljete ih, boravitena facebooku-u, koristite twitter, tražitena youtube-u… iPod-ovi doprinose daboravak u caffeu učine zanimljivijim,informativnijim, sadržajnijim,kvalitetnijim, da vrijeme provedeno

u caffeu nije izgubljeno već dobiveno,da sve držite pod kontrolom odatletamo negdje u uredu, da ste prisutni aodsutni, nadasve obaviješteni…da ste“na vezi” s prijateljima s druge stranesvijeta, ćaskate s njima uz dobru kavu,ukusan kolač u modernom okruženjukoje opušta i inspirira na nove ideje inove teme… IPad Café je mnogo više odcaffea… Tema budućnosti.

Osim po namjeni i po funkcionalnomrješenju, dizajnu, kao i odabiru boja,

iPad Cafe je neuobičajen i sasvim različit od koncepta caffea koje poznajemo.To je prostor modernog koncepta,

Mjesto dobrih komunikacija

Otvaranje novog lokala u Podgorici, u Crnoj Gori i ne bi bila neka vijest koja bi se posebno ticalačitatelja kojima je namijenjen BH Privrednik. No kad se istaknu dvije činjenice – da se radi o prvomiPad Caffe-u u Europi i da je vrhunski dizajn caffe-a osmislio arhitekt porijeklom s naših prostora,

cijela priča postaje daleko zanimljivija.




71

Prenijeto iz tiska

Arhitekt Boris Jovanovski rođen je 28. veljače 1967. godine u Vitezu,gdje je završio osnovnu školu. Srednju građevinsku školu završio je u Zenici. Studij arhitekture započeo je u Sarajevu, a završio naArhitektonskom fakultetu u Beogradu. Specijaliziran za unutarnjeuređenje, istaknuo se cijelim nizom kreacija na polju uređenjaenterijera, radeći na brojnim projektima. Vlasnik je i direktorarhitektonskog studija Urban House čije je sjedište u Beogradu.

prilagodljiv višenamjenskoj potrebigosta, čistih formi koje asociraju nakomunikacije koje nude Internet caffei,ali uz nastojanje da se gost ugodnoi dobro osjeća. U lokalu postoji višemikro zona, različitog funkcionalnogkoncepta - od visokih šank-stolova,preko klupskih stolčića s foteljama,do udobne kutne garniture i velikogtaburea.

Kad su u pitanju dominantne bojeu lokalu, inspiracija je predstavljaomoderan strip, koji je odustao odkolorita i vratio se crno - bijelomrješenju, sa ubačenim crvenimdetaljima kako bi se naglasilo ono štotreba dominirati u smislu poruke. Zatosu u crnoj boji, koja najmanje dolazi doizražaja, odrađeni gornje razine stropa,podovi koji su prekriveni mobilijarom…U bijeloj boji, kao uočljivijoj, odrađenesu donje razine stropa, na zidovimauvodi u fotograije urbanih sredina




72

Prenijeto iz tiska

- centara naprednih tehnologija imodernih komunikacija, u čijem jedruštvu i Podgorica, dijelovi poda kojisu predviđeni za komunikaciju… A ucrvenoj, kao dominantnoj boji, urađenje centralni šank-stol, postavljen usredišnjem, najfrekventnijem dijelucaffea. Svojim položajem, veličinom ibojom nameće se kao središnje mjestou komunikaciji, te na simboličan način

predstavlja upravo komunikaciju kojadominira nad ostalim sadržajem, što je usuštini i poruka caffea. Boris Jovanovskismatra da je strip i stripovski načinizražavanja obilježio čitave generaciješirom planete pa i na Balkanu. Stripformu primijenjenu u njegovom djeluiPad caffe - objašnjava: „ Na prvi pogledhladan i ogoljen, rasterećen emocija,strip dužim čitanjem vezuje čitatelj ispeciičnim duhom i smijehom otvara

poseban oblik komunikacije mladih.Svedenog kolorita, koji ne šteti naraciju,

simbolično slika i događaje kroz kojesmo prošli i koji su za nama. Smatraosam strip najkraćim, najtoplijim iprepoznatljivim načinom da se opet povežemo. Jer, kao što znate, ideja je dase u svim većim balkanskim centrimaotvore iPad caffei.

Sad, dok pijem kavu u ovom lokalu,znam da će svatko tko je jednom živiobezbrigu imati isti ovakav osjećaj - da je ponovo tu, točno gdje treba biti. Osjećaj rasterećnosti, osjećaj da je zakoračio u

svijet stripa, tamo gdje je sve ukratkorečeno i - moguće. Siguran sam da ćenačin na koji sam vizualizirao “iPad” ideju odgovoriti očekivanjima svakog tko

uđe u ovaj svijet, noseći svoju zamisao.“

Ne preostaje nam ništa drugo nego dase “povežemo” u vlastitom stripu našegdoba.

Prenijeto iz: Caffe montenegro, časopis za ugostiteljstvo i turizam

Autori:

Tekst: Sanja Golubović Foto: Nenad Mandić





73

Prenijeto iz tiska

Redovitim godišnjim sastankomMeđunarodnoga monetarnogfonda i Svjetske banke u

Washingtonu dominirala je, čini se,pritajena panika ili, kako se to lijepokaže, osjećaj hitnosti. Iz niza raznihsastanaka u raznim sastavima nijese, međutim, izrodila nijedna idejaili dogovor vrijedan prenošenja umedijima, a prenesena su mahomnegativna predviđanja i očekivanja kraja

svijeta, osim ako netko nešto ne napravi.Tko i što, bit je problema. Amerikanci supreko svog ministra inancija TimothyjaGeithnera nastavili nježno pritiskatikolege u Europi da napokon neštokonkretno poduzmu u vezi s pucanjemeurozone po šavovima. Zemlje BRIK-a(Brazil, Rusija, Indija, Kina plus JužnaAfrika) iskoristile su, što recimo zaistajest novost, priliku za samopromidžbu,da na kraju ne bi bilo dogovoreno bašništa. Zapravo, sve je manje jasno čemu

točno služe ti sastanci osim da se utvrdikako je potreban dogovor i rješenje zaovo i ono. Mračnoj atmosferi iščekivanjanepovoljna razvoja događaja i novog

Nema dogovora ni o uzrocima krize

Na ovogodišnjem sastanku MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu bilo je pesimističnije nego na početku krize prije tri godine. Razlog je, prije svega, u shvaćanju političkih elita u razvijenom

svijetu da više nemaju nikakvih rješenja i nemaju pojma što rade ili što bi trebale učiniti.

pada globalne ekonomije prije svegapridonijeli su dužnička kriza u Europikoja ne pokazuje znakove jenjavanja,opće loše stanje u ekonomiji (zapravou razvijenim zemljama, ali to se uvijeksmatra cijelim svijetom) i novi prohladnivjetrovi u inancijskom sektoru.

Neprikladna rješenja

Dapače, stvari su otišle toliko dalekoda je predsjednik Europske središnje

banke Jean-Claude Trichet primijetiokako demokracije nisu u stanjudonositi teške odluke ako nisu podgolemim pritiskom, što se odnosilo ina političke nestabilnosti u Americii na nesposobnost Europljana da sedogovore kako riješiti problem Grčke.Postignut je jedan konsenzus doduše,da je svijet krenuo nizbrdo i da je usredištu izglednog sunovraćivanjaeurozona, Grčka točnije. Svaka sljedećatranša pomoći u neizvjesnosti je do

posljednjeg sata jer grčka vlada neuspijeva provesti obećano, a jedino štoje nova šeica MMF-a Christine Lagardeimala savjetovati jest ‘primjena,

primjena, primjena’ postojećih planovaza tu zemlju. Još se ne zna hoće linovih osam milijardi eura biti puštenoGrčkoj, tek treba vidjeti jesu li bilidobri. No kad se čuje one koji bi Grčkojtrebali pomoći, postaje jasno zaštose krizi ne nazire kraj - na sastancimase nabacivalo, ovisno o sugovorniku,s proširenjem kapaciteta Europskogfonda za inancijsku stabilnost, anekoliko dana poslije njemački ministar

inancija Wolfgang Schauble odbacio jetu mogućnost. Igralo se s varijantompovezivanja Fonda s Europskomsredišnjom bankom, no onda su se javilišef Fonda i dužnosnici ECB-a izjavivšida bi to bilo neprikladno. Neprikladno,kao kad netko podrigne na sprovodu.

BRIK nudi pomoć, ali...

Tu je i tinjajući sukob ekonomskihkoncepcija Amerike i Europe ilikonkretnije između Amerike i

Njemačke. Prvi bi nastavili državnupotrošnju kako bi potaknuli osobnu,potonji se groze bilo kakvog povećanjadržavne potrošnje i hoće sasvim




74

Prenijeto iz tiska

suprotno, stegnuti remen državamašto je više moguće. Nijemci su uvjerenida povjerenja, ključnog za pokretanjeglobalne ekonomije, nema upravo zbogzabrinjavajućih razina proračunskih

deicita i razine javnih dugova, dokAmerikanci vjeruju kako pretjeranoškrtarenje ubija potreban gospodarskirast, time i optimizam potreban da sestvari zavrte. Dogovora, dakle, nemana vidiku i neće ga ni biti. Iako je bio udrugom planu u toj areni, BRIK je tobožeraspravljao o eventualnoj pomoćiunesrećenim razvijenim zemljama,ali inicijativa brazilskog ministrainancija Guida Mantege nije naišla napretjerano zanimanje i odobravanje

ostalih. Zapravo, dalo bi ih se nagovoritida podebljaju bilancu MMF-a, nozauzvrat valjalo bi razmotriti ponovnonjihova glasačka prava u toj instituciji.Nevoljkost razvijenih da osjetnopojačaju prava nerazvijenih rezultat jezasad još adekvatne kapitaliziranostiMMF-a koji može podnijeti opterećenjeod dodatnih 390 milijardi dolara. Akose, pak, dogodi najgori scenarij, trebat će mu 840 milijardi, pa bi onda razvijenivjerojatno biti raspoloženiji za razgovor.

Istu sudbinu doživio je i prijedlogNjemačke i Francuske o uvođenjuporeza na inancijske transakcije uG20, gdje isto sve više utjecaja dobivajuzemlje u razvoju. Ništa uspješniji

nisu bili ni o pitanju preciziranjamjera kojima će, kako su rekli, očuvatiglobalnu inancijsku stabilnost. Àpropos inancijskog sektora, i tu se rađanova zabrinutost nakon duljeg zatišjazbog velike izloženosti europskihbanaka dugovima država koje ih nemogu platiti ili ih sve teže plaćaju.Mnogi se brinu da mnogi od njihneće biti u stanju izdržati eventualniudar produbljivanja dužničke krize,pa je jedna od omiljenijih teza bilo

dokapitaliziranje problematičnihbanaka, no nije jasno kojim novcem.

Sastanak s „težinom“

Atmosfera je pesimističnija nego napočetku krize prije tri godine, čemuje razlog shvaćanje političkih elita urazvijenom svijetu da više nemajunikakvih riješenja i nemaju pojma štorade ili što bi trebale napraviti. Pravihideja nije ponestalo, nego ih nikada nijeniti bilo, a pesimizam je veći nego prije

zato što na početku krize nije postojalasvijest o neučinkovitosti klasičnihinstrumenata ekonomske politike. Sadasu to sezonski veterani bogatiji za nekaiskustva.Još više zabrinjava to što više ne

postoji ni konsenzus o uzroku i korijenuproblema - je li problem povjerenja udeicitima i dugovima ili u slabu rastu?To što ništa nije dogovoreno, uopće neiznenađuje, bilo bi iznenađenje da jeobrnuto. Vjerojatno bi im bilo lakšekada bi shvatili da je era Zapada kaosvjetskog vladara završena i da se višenikad neće vratiti onamo gdje su biliprije tri godine, koliko god to odbijaliprihvatiti. Proizvode manje, zarađujumanje, troše manje, imaju manje. Larry

Summers, bivši glavni ekonomskisavjetnik američkog predsjednikaBaracka Obame, koji 20 godina dolazina ove sastanke, rekao je da ‘nikadprije nije sudjelovao na sastanku koji jeimao više težine’. Mogao bi promijenitimišljenje na sljedećem sastanku.

Piše: Vanja Figenwald

Liderpress





75

izdvojeno

Pobjednik prvog regionalnogtakmičenja u poduzetništvuza srednjoškolce u BiH je tim

Internacionalne privatne gimnazije spravom javnosti u Mostaru, a zadatakna koji su morali odgovoriti svi timovije bio „Unaprijedite svijest o zaštiti iodnosu prema čovjekovoj okolini“.

Prvi pobjednički tim poduzetnika za finalnotakmičenje!

Na Fakultetu za Informacijske Tehnologije (FIT) u Mostaru održano je prvo regionalno takmičenjeu poduzetništvu za srednjoškolce - Enterprise Award Competition u BiH - u organizaciji BritishCouncil-a BiH, MDGF-ovog programa zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP) i Microsoft-a BiH.

Ovo je prvo, od ukupno šest regionalnihtakmičenja, koja će obuhvatiti više od300 srednjoškolaca iz regija Mostara,Banja Luke, Doboja, Tuzle, Bijeljine iSarajeva, a organizatori takmičenja suBritish Council u BiH, YERP i Microsoft BiH tj. Microsoft-ov globalni program„Partneri u učenju“, uz potporunadležnih Ministarstva obrazovanja,

te Agencije za predškolsko, osnovno isrednje obrazovanje u BiH kao i vodećihkompanija u Bosni i Hercegovini:Logosoft, UniCreditBank, m:tel, ASAGroup, Coca-Cola, Klas, Perutnina Ptuj,R&S, TKD Šahinpašić i Franex.

Enterprise Award Competitionobuhvata petočlane timove iz srednjih




76

izdvojeno

škola sa područja cijele BiH u perioduod 29. rujna do 18. listopada 2011.godine. Pobjednički timovi regionalnihtakmičenja će sudjelovati na inalnomtakmičenju koje će se održati u

Sarajevu, 31. listopada 2011. godineTokom trajanja regionalnog takmičenjabiti će organizirani i okrugli stolovi za

O organizatorima

British Council

British Council je organizacija za uspostavljanje i razvoj odnosa izmeđuVelike Britanije i drugih zemalja u oblasti kulture. Djelujemo u preko 100zemalja i teritorija širom svijeta. U Bosni i Hercegovini, naš glavni ured jelociran u Sarajevu, dok je naša suradnja sa lokalnim partnerima prisutnaširom države. Naši projekti su fokusirani na međunarodnu i regionalnusuradnju, razmjenu ideja i znanja, te razvoj Bosne i Hercegovine uprocesu euro-atlantskih integracija.

Microsoft BiH

Kompanija Microsoft Bosna i Hercegovina osnovana je sredinom 2006.godine. U cijelosti je u vlasništvu Microsoft Corporation, Redmond, WA iposvećena je razvoju bosanskohercegovačkog IT tržišta. Primarna dje-latnost Microsoftovog ureda u BiH je razvoj prodajne mreže, uključujućimarketing, konzultantske usluge, organizaciju stručne i tehničke potpo-re. U suradnji s domaćim partnerskim kompanijama, Microsoft posveću- je posebnu pažnju omogućavanju razvoja cjelovitih, pouzdanih i skala-bilnih rješenja koja će zadovoljiti specifične poslovne potrebe korisnikau Bosni i Hercegovini.

Microsoft Partners in Learning program

Program je pokrenut 2003. godine kao globalna desetogodišnjainicijativa s investicijom u iznosu od $500 milijuna u 114 zemalja, a u koji je uključeno 196 milijuna studenata i nastavnika. Od 2003. godine do sada,kreirano je ukupno 52 inovativne mreže nastavnika i osnovano 12 škola

sa inovativnim pristupom obrazovanju. Program „Partneri u učenju“ sefokusira na tri glavna područja koja imaju najveći potencijal da osnažei transformiraju obrazovanje: inovativne škole, inovativni nastavnici iinovativni studenti, a cilj je ohrabriti suradnju između obrazovnih radnikau svijetu glede novih pristupa učenju, a ujedno studentima omogućitipristup programima i obrazovnim planovima koji integriraju tehnologijuu sam proces učenja.

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP)

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih se fokusira na problemvisoke stope nezaposlenosti među mladima i prevenciju tzv. „odljevamozgova“. Sprovodi se u bliskoj suradnji sa vlastima, privatnim sektorom

i civilnim društvom. Ključna riječ je zapošljavanje, te projekt za krajnjicilj ima omogućavanje zaposlenja za više stotina mladih nezaposlenihosoba i pomoći im da ga zadrže.

lokalne poduzetnike i predstavnikezavoda za zapošljavanje na teme kojese tiču povećanja produktivnostii konkurentnosti kompanija krozzapošljavanje mladog stručnog kadra.

Piše: M. Mlakić



suton

M e d i j

n o v e

g e n e

r a c i j

e .

Vitez.infonajčitaniji portalSredišnje Bosne.

bh privrednik [broj 79, oktobar-novembar 2011.]

Documents