bilinogojstvo s tloznanstvom

8/15/2019 Bilinogojstvo s Tloznanstvom

1/99

Bilinogojstvo s tloznanstvom

Samo za internu upotrebu


2/99

Uvod u bilinogojstvo

• bilinogojstvo=uzgoj biljaka, temelji se na fotosintezi

• Što je to fotosinteza?• poljoprivreda (poljodjelstvo,agronomija)-gospodarska grana u k

kulturna biljka i domae !ivotinje, me"usobno, preko tla, nerazdvpovezane u skladnu #jelinu, ili

• poljoprivreda je djelatnost koja povezuje obradu i iskori$tavanje t

vonja#i, vinogradi, livade, pa$nja#i), i uzgoj krupne i sitne stoke • temeljna zadaa poljoprivrede je proizvodnja %rane


3/99


4/99

• sve vee potrebe za %ranom se mogu podmiriti ili poveevanproizvodnje po jedini#i povr$ine ili poveavanjem poljoprivredpovr$ina

• suvremena poljoprivreda se treba temeljiti na proizvodnji kojaizbjegavati svako one&i$enje, a prije svega one&i$enje tla ivode

• va!na promjena je nastojanje uvo"enja ekolo$ki pri%vatljivi%postupaka u uzgoju biljaka i !ivotinjao je tzv ODRŽIVAPO!OPRIVR"DA

• tome #ilju te!i i tzv PO!OPRIVR"DA #AI$ UA%A&!A,nastoji se smanjiti koli&ina upotrebljeni% sredstaza za$titu bilja i mineralni% gnojiva (A%ROK"#IKAI!"), ali zadr!avanje visine prinosa


5/99

Kulturna biljka'otani(ka pripadnost kulturnog bilja

• botanika-grana biologije koja prou&ava !ivot biljaka

• siste)atika bilja -svrstava biljke u odre"ene sistematske jedini#neki% nji%ovi% zajedni&ki% osobina

• sistematske jedini#e su'biljna vrsta (najni!a jedini#a)*

rod *porodi#a *red *razred *pododjel *odjel

• sve biljke su podjeljene u dva odjela'

+ni!e biljke' gljive, alge li$ajevivi$e biljke' ma%ovine, paprati, presli#e i sjemenja&e


6/99

• biljna vrsta je temeljna biolo$ka jedini#a u bilinogojs• najvei broj vrsta kulturni% biljaka botani&ki pripada k

sjemenja&a ( Spermatop%ta ) koja se dijeli u dva

razreda' - jednosupni#e ( monokotiledone )- dvosupni#e ( dikotiledone )• sorta ili kultivar su biljke iste vrste, koje imaju sli&na

morfolo$ka i genetska obilje!ja izdvojena izborom,tradi#ionalnim iskustvenim metodama ili modernimznanstvenim metodama selek#ijskog rada na nekojvrsti, u koju je ugra"ena vea genetska vrijednost, ko

se odra!ava vi$im prinosom ili boljom kakvoom• linija je generativno uzgojeno potomstvo jedne biljke• (ista linija je generativno uzgojeno potomstvo jedne

samooplodne biljke• klonovi su potomstvo dobiveno vegetativnim putem


7/99

• ZADAT*I+

-ski#irati morfolo$ke razlike u gra"i korijena, lista i #vijeta jednosupni#a i dvosupni#a

-ski#irati morfolo$ke razlike u ni#anju jednosupni#a idvosupni#a

-nabrojati po pet predstavnika jednosupni#a i dvosupni#

-nabrojati pet sorti jabuka i navesti po &emu se me"usobrazlikuju


8/99

Va,nije porodi-e kulturnih biljaka i predstavni-i

Znanstveni na.iv $rvatski na.iv Prdstavni-i

.oa#eae (/ramineae) trave !itari#e, trave

0aba#eae (1eguminosae) lepirnja&e soja, gra%, gra$ak

Solona#eae pomoni#e krumpir, du%an, raj&i#

Brassi#a#eae (2ru#iferae) krsta$i#e kupus, kelj, uljana repi

2%enopodia#eae lobodnja&e $eerna repa, #ikla, $pin

3stera#eae (2ompositae) glavo&ike sun#okret, salata

2anaba#eae konoplje konoplja, %melj

2u#urbita#eae tikvenja&e dinje, lubeni#e, krastav#


9/99

Porijeklo kulturnog bilja/ genska sredi0ta

• sve kulturne biljke porijeklom su iz slobodne prirode, iz prirode sdobivene domestika#ijom i dugotrajnim odabiranjem

• one su bitno izmjenjene u usporedbi s divljim (izvornim) pretkom

• na promjenu izgleda i osobina neke vrste, osim selek#ijskog radsna!no su utje#ale i druga&ije ekolo$ke prilike podru&ja na kojemsu se $irile pojedine vrste

• izvorne sorte su drago#jeno genetsko bogatstvo svake dr!ave, k&uvamo u posebnim institu#ijama koje nazivamo banke biljnihgena

• 4rvatska raspola!e bogatim gen-fondom koji se &uva u 4rvatskoban#i biljni% gena

• gensko sredi0te ili zemljopisno porijeklo kulturni% biljaka jepodru&jena kojem je prvi put provedeno pripitomljivanje-domestika#ija neke vrste, na kojem se i danas nalaze izvorni,divobli#i te vrste


10/99

%en1sredi0ta

%ensko sredi0te Vrste

Sjeverna 3merika pura, sun#okret

Srednja 3merika kukuruz, gra%, raj&i#a

3nde (5u!na 3merika) biber, kikiriki

Bliski 6stok ov#a, koza, p$eni#a, #rveni luk

7ina soja

8uropa vinova loza, svinja, govedo, maslina


11/99

Rast i ra.voj kulturne biljke

• rast biljke je poveanje koli&ine su%e tvari, $to vidimo k

poveanje visine, $irine i debljine pojedini% organa ili #ij• ra.voj biljke &ini skup pro#esa u kojem se izdvajaju i d

pojedini dijelovi 9 organi biljke• razlikujemo' -vegetativno razdoblje 9 razvija se isklju&ivo vegetativn

(korijen, stabljika i list) -generativno razdoblje 9 formiraju se generativni organplod i sjeme )


12/99

%ra2a biljnog organi.)a

biljka

voda :;< su%a tvar ;<

organska tvar ><mineralna tvar

pepel


13/99

Prirod i prinos

• prirod je ukupna vegeta#ijska masa ( podzemna i

nadzemna ) biljke koja se razvija u jednoj vegeta#ijiusjeva• izra!ava se u t@%a• prinos je koli&ina biljni% organa koji su #ilj uzgoja

kulturne biljke, proizvedene po jedini#i povr$ine u jednom vegeta#ijskom razdoblju

• izra!ava se u t@%a• jedan od najva!niji% #iljeva selek#ije kulturnog bilja je

poveavanje udjela organa biljke koji su #ilj uzgoja,nprza p$eni#u to je vi$e zrna a manje slame, za $eernurepu vi$e korijena i sl


14/99

• maksimalno moguiprinos nazivamo

%"&"T3KIPOT"&*I!AROD&O3TI

• to je onaj prinos kojibi biljke mogle dati, ali

je on uvijek manji odstvarnog prinosa

3tvarniprinos

#aksi)al)ogu4iprinos

p$eni#a-At@%a

p$eni#a+>,t@%a

kukuruz

+;t@%a

kukuruz

,t@%a

soja>t@%a

soja-t@%a


15/99

• stvarni prinos je manji od maksimalno mogue

zbog vi$e razloga, npr'-lo$e tlo-nedovoljno oborina-lo$a obrada tla-napad biljni% nametnika

-nepovoljan sklop biljaka(sklop je broj biljaka po jedini#i povr$ine)


16/99

• osim visine prinosa, bitna je i kakvoa(kvaliteta)8lementi kvalitete su razli&iti'

-oblik, boja, veli&ina, okus, miris, tvrdoa plodov-sadr!aj ulja, $eera $kroba-za%tijevi potro$a&a-pre%rambeno-te%ni&ka kakvoa-da se zrno

p$eni#e lako melje, da je bra$no rastezljivo, dsu gomolji krumpira dovoljno veliki i bogati$krobom


17/99

• glavni #ilj bilnogojstva je proizvesti $to vei

prinos iz $to manji utro$ak ljudskog rada("KO&O#3KA D!"OTVOR&O3T ) i bezone&i$enja okoli$a ("KOO5KAD!"OTVOR&O3T 6


18/99

Poljoprivredni proi.vodni prostor

• agros7era je poljoprivredni uzgojni prostor tj prostor na

odvija uzgoj bilja i stoke 9 poljoprivredna proizvodnja• agrobiotop je poljoprivredno stani$te,

ekolo$ka jedini#a u agrosferi, odnosno dio agrosfere s isfitoekolo$kim prilikama, talnim prilikama, zatim uvjetima

i reljefa, na kojem se razvija i raste kulturna biljka• veli&inu agrobiotopa odre"uje reljef


19/99

• agrobio-eno.a je poljoprivredna !ivotnazajedni#a

•to je posebna !ivotna zajedni#a koju utemeljujodr!ava, mijenja i unapre"uje &ovjek

• agrobio#enoza je siroma$na biljnim vrstama• danas se u svijetu uzgaja samo +>; biljni% vrs• od toga + vrsta &ini A< ukupne poljoprivred

proizvodnje,a samo > vrste &ine ;<

proizvodnje ( p$eni#a, kukuruz, ri!a, krumpir )• danas se te!i obogaivanju agrobio#enoze

novim Czaboravljenim biljnim vrstamaD


20/99

• &lanovi bio#enoze dijele se na' -glavne (lanove 9 oni su nositelji proizvodnje-

biljke i domae !ivotinje -sporedne (lanove 9 oni su potro$a&ki komplek

koji nisu va!ni, ali mogu biti korisni pas, ma&ka) il$tetni ako su u velikom broju (golubovi)

• proi.vo2a(i - biljke i domae !ivotinje• potro0a(i - &ovjek, dom !ivotinje, pratila&ki

kompleks• ra.gra2iva(i - mikroorganizmi, mikroflora i

mikrofauna


21/99

Agroekolo0ki (i)beni-i

• agroekologija-znanost koja prou&ava utje#aje vanjske sredine n

biljku• agroekolo0ki 8vegeta-ijski6 (i)beni-i -svi &imbeni#i rasta i raz

mogu biti'

-unutarnji-genetska svojstva biljke

-vanjski-djeluju iz okoline u kojoj biljka raste

• vanjski agroekolo$ki &imbeni#i mogu biti' -at)os7erski-klima i vremenske prilike'svjetlost, toplina, ob

E

-eda7ski-djeluju iz tla'voda, zrak mineralne tvari


22/99

• agroekolo$ki &imbeni#i djeluju u rasponu izme"u tzvKARDI&A&I$ TO9AKA, a nazivamo i% #I&I#U# i#AK3I#U#, ispod i iznad koji% nema !ivota

• spomenuti raspon nazivamo "KOO5KA VA"&*I!ili A#PITUDA

• prema amplitudi razlikujemo' -"URIVA"&T&" 'I!K" -tjprilagodljive jer imaju

$irok raspon izme"u minimuma i maksimuma uspadaju p$eni#a, je&am, krumpir, $ljiva

-3T"&OVA"&T&" 'I!K" -tjneprilagodljive jerimaju uzak raspon izme"u minimuma i maksimuma spadaju maslina, smokva, vinova loza, du%an


23/99

• izme"u minimalni% i maksimalni% kardinalni% to&aka snalazi OPTI#U#, koji ozna&ava najpovoljnije stanje zbiljku


24/99

Kli)a i vrije)e

• 3vjetlost

• svjetlost je najva!niji agroekolo$ki &imbenik jer sudjeluje u tvorbi fotosintezi• najva!niji izvor svijetla za agrobio#enozu je Sun#e• svjetlost &ine elektromagnetske zrake razli&ite valne duljine• vidljivi dio spektra su zrake duljine od F:; nm do A; nm, a boja

ultraljubi&aste, preko plave, zelene do #rvene

• nevidljivi dio spektra &ine krae, kozmi&ke gama zrake, G-zrake, izrake i dio ultraljubi&asti%• dulje zrake od vidljivog spektra su' infra#rvene, radarske, televizij

radiozrake


25/99

• Ultraljubi(aste .rake-djeluju na tvorbu anto#ijana, fotoperiodi&ku reak#iju biljke, inaktivir

%ormon rasta-one koje su valne duljine -F+; nm pridonose tvorbi vitamina H

-sve koje imaju valnu duljinu od ;; nm $tetne su za !iva bia-one ne sti!u do povr$ine zemlje jer i% apsorbira ozonski slojstratosfere

-nastankom ozonski% rupa ta za$tita nestaje-plave i #rvene zrake imaju kemijski u&inak-#rveno-!uti dio spektra stimulira stvaranje ugljiko%idrata-plavi dio spektra stimulira stvaranje bjelan&evina, a #rveni klorofila

• In7ra-rvene .rake -imaju toplinski u&inak i va!nost za transpira#iju biljaka

• Vidljivi dio spektra je bitan .a 7otosinte.u


26/99

I t it t j tl


27/99

Inten.itet svjetla

• ovisi o zemljopisnoj $irini• s udaljavanjem od ekvatora prema sj i ju!nom polu Sun&evo svjet

je manjeg intenziteta, ali duljeg trajanja, u njemu prevladavaju zra vei% duljina ( naran&aste, #rvene i infra#rvene )

• $to smo bli!e ekvatoru stanje je obrnuto, vei je intenzitet a manjaduljina osvjetljenja, prevladavaju krae zrake ( ultraljubi&aste, ljub

&aste i plave )• na intenzitet svjetla utje&u naoblaka i .asjenjivanje• ako je posrijedi zasjenjivanje, produ!ava se vegeta#ija biljke, ja&e s razvija vegetativna masa od generativne• u predjelima s u&estalom naoblakom, u biljkama se nakuplja manje

$eera i manje ulja• u nedostatku svjetla zasjenjenjem, stabljika je so&na, nje!na, sklon polijeganju, a #vijet i plod se ne formiraju• naoblaka i zasjenjivanje pogoduju krmnim kulturama i so&nom pov


28/99

• nedostatak svjetla izaziva "TIOIRA&!"-stabljikapostaje nje!na, izdu!ena i sklona polijegaju

• ni prevelik inten.itet svjetla nije povoljan -on smanjuje %abitus na bilj#i, li$e postaje manje i

tamnije zeleno zbog nagomilavanja klorofila, poveavase isparavanje vode, a biljka razvija obrambeneme%anizme npr' sjajnu povr$inu lista, dla&i#e itd

• nad)orska visina tako"er utje&e na intenzitet svjetla

-vr%ovi planina na visini od +:;; m dobivaju A


29/99

:OTOP"RIODIZA# ; trajanje dnevnog osvjetlje

• reak#ija biljke na duljinu dana i noi zove se fotoperiodi&ka reak#i ili fotoperiodizam

• obzirom na fotoperiodi&ku reak#iju razlikujemo biljke dugog dana, kratkog dana i neutralne biljke

• 'iljke dugog dana

• to su biljke kojima je za razvitak reproduk#ijski% organa ( #vijeta iploda) potrebno da barem neko razdoblje vegeta#ijskog #iklusa

dnevno osvjetljenje traje dulje od +> sati ( p$eni#a, zob ,ra!, gra$ #rvena djetelina, lu#erna, luk itd)


30/99

• 'iljke kratkog dana

•za #vatnju i formoranje ploda potrebno je da barem nvrijeme provedu u uvjetima dana kraeg od +> sati

npr' kukuruz, sirak, proso, paprika, krastava#, patli"ari!a, gra%,soja, krumpir, krizantema

• &eutralne biljke

• su biljke kod koji% na razvoj ne utje&e duljina dana npraj&i#a, repi#a, %eljda, ozimi mak, neki var du%ana


31/99

• ako biljku dugog dana premjestimo u uvjete kraegdana, ona smanjuje fotosintezu, usporava razvoj, #vjekasnije ili ne #vjeta

• ako biljku kratkog dana premjestimo u uvjete dugogdana, one razvijaju samo vegetativne organe i veuvegetativnu masu, a #vatnja kasni ili izostaje

• podjela biljaka obzirom na za%tjeve prema svjetlu'

-$"IO:ITI1 biljke svjetla- kukuruz, du%an

-3"#I3KIO:ITI- osrednji% potreba- gra%, luk -3KIO:ITI- biljke sjene- kava


32/99

Toplina• toplina je va!na za odvijanje gotovo svi% pro#esa, od po&etka do

kraja !ivota biljke, dakle od klijanja sjemena do zriobe i !etve• najva!niji izvor topline za agrosferu je sun#e

• 'iolo0ki te)peraturni )ini)u) je temperatura pri kojoj po&inju!ivotni pro#esi veine biljaka, a to je u umjerenom pojasu I2

• sve temperature vi$e od biolo$kog minimuma nazivaju seefektivnim temperaturama

• optimalne temperature za veinu fiziolo$ki% pro#esa su od ; doF;I 2

• na >I 2 klorofil se inaktivira, a prestaje fotosinteza, iznad tetemperature klorofil se raspada• na ;I 2 prestaje disanje, pa biljka vene• raspon temperatura unutar koji% se biljke razvija je ;->I 2


33/99

• te)peraturni pragovi su temperature na kojimzapo&inju neki pro#esi, a to su ;, , +;, ; i

stupnjeva 2• temperatura ;J 2 smatra se donjom grani#omaktivnog !ivota

• na J 2 po&inje aktivni rast strni% !itari#a i travaumjerenog pojasa

• na +;J 2 po&inje rast suptropski% termofilni%kultura, na ;J 2 tropski% biljaka, na J 2optimum je za #vatnju, a iznad te temperature zzriobu veine kultura


34/99

• Pre)a .ahtjevi)a .a toplino), biljke se mogu podjena F skupine'

1ter)o7ilne biljke, tj biljke topli% krajeva, koje za razvotra!e visoke temperature, a uope ne podnose mrazevkukuruz, pamuk, proso, ri!a, kikiriki, krastava#, lubeni#itd

1)e.o7ilne biljke imaju osrednje za%tjeve za toplinom 1krio7ilne biljke, prilago"ene su niskim temperaturama

jednom razdoblju razvoja, to su sve na$e ozime kultup$eni#a, je&am,uljana repi#a,ra!, #rvena djetelina, nektrave, kru$ka, jabuka i dr

Utje-aj niskih te)peratura


35/99

Utje-aj niskih te)peratura

• niske temperature uzrokuju promjene metabolizmabiljke, a na negativnim temperaturama ozime kriofilnebiljke prelaze u tzvkriptovegeta#iju ili latentni !ivot

• na 9+;J 2 prestaje disanje veine biljaka, premda ozimra! izdr!i -F;J, p$eni#a 9;J, a repa samo 9AJ 2

• ozime !itari#e mogu prijei iz vegetativne u generativnfazu razvoja samo ako su bile izlo!ene niskim

temperaturama• taj se pro#es naziva jarovi.a-ija ili vernali.a-ija/ a

odvija se na te)peraturi *

• pro#es kojim se ozime kulture pripremaju za prezimljennaziva se kaljenje biljaka


36/99

• kaljenje se optimalno odvija za vedri% jesenski% dantemperaturi od pribli!no J 2 K tim se uvjetima odvij

fotosinteza, a disanje je minimalno, pa se u stani&nomsoku nakuplja $eer, a smanjuje sadr!aj vode• ako takve vremenske prilike izostanu, biljke su manje

otporne• niske temperature mogu prouzro&iti tzv 7i.iolo0ku

su0uo je pojava da biljka za topla dana kada posto

uvjeti za fotosintezu ne mo!e primiti vodu iz tla jer je voda smrznuta• smrzavanjem povr$inskog sloja tla dolazi do pojave k

nazivamo 3RI!"Ž


37/99

Utje-aj visokih te)peratura

• visoke temperature mogu biti $tetne ili korisne, ovisno o tome kadpojavljuju Lisoke temperature poveavaju evapotranspira#iju i guiz biljke i tla, uzrokuju inaktiva#iju klorofila,prestanak disanja i uv

• ako se visoke temperature pojavljuju u fazi nalijevanja zrna, slijedtzv prisilna .rioba ; toplinski udar/ a posljedi#a je ni!i prinos i

kakvoa zrna ($turo zrno)


38/99

• ako su visoke temperature praene su%im vjetrom, mouslijediti su$enje nju$ke tu&ka ( svile kod kukuruza ) $to

smanjuje oplodnju zrna• visoke temperature su i korisne ako isu$uju premokra,

%idromorfna tla i tako omoguuju obradu i kori$tenje tlaodnosno ako prate zriobu usjeva i voa te su$enje sije


39/99

Voda kao agroekolo0ki (i)benik

• svi !ivotni pro#esi biljke vezani su za vodu• svoje fiziolo$ke potrebe za vodom biljka podmiruje iz

pa voda prema tome pripada edafskim agroekolo$kim&imbeni#ima• voda iz atmosfere u obliku oblaka , padalina i kao

relativna vla!nost tla utje&e na nadzemni dio biljke

• voda ima vi0estruku ulogu u svim fazama !ivota bilj

+-ona je temeljna pokreta&ka snaga koja u tlu otapapromet stavlja biogene elemente-%raniva, donosi i% braznosi i% u sve njezine organe, a zatim biva otpu$teu atmosferu u pro#esu transpira#ije


40/99

-najva!nija je uloga vode u %ranidbi biljke, primanjubiogeni% elemenata ili %raniva preko korijena iz tla

F-voda ulazi u sastav biljke osobito njeni% so&ni%dijelova, koji mogu sadr!ati i do : < vode

>-voda je u bilj#i prijenosnik proizvoda metabolizma smjesta formiranja u sve ostale organe

-sudjeluje neposredno u tvorbi organske tvari u pro#fotosinteze

-kao regulator temperature biljke, voda slu!i zatranspira#iju

A- voda odr!ava turgor u biljkama


41/99

Transpira-ija i transpira-ijski koe7i-ijen

• transpira#ija je pro#es kojim biljka otvorima na listu ( pu

ili stome ) ispu$ta vodu u atmosferu• transpira#ija je prirodno, nasljedno obilje!je svake biljnvrste, neke od nji% imaju veliku sposobnost transpira#ijdruge transpiriraju osrednje, a neke malo

• to ovisi o gra"i, smje$taju pu&i, nji%ovoj otvorenosti iagroekolo$kim prilikama u agrobiotopu

• neke biljke imaju pu&i samo na donjoj strani, nali&ju list

hiposto)ati(no li04e ( ora%, dud ), druge na objemastranama- a)7isto)ati(no li04e ( kukuruz, p$eni#a,gra%)


42/99

• na transpira#iju utje&e tip pu&i, a navode se > va!na ti

-lu-erna tip 9 pu&i su otvorene danju, a zatvorene nou

-kru)pir tip 9 pu&i su trajno otvorene, osim F sata poslijzalaza sun#a, a danju samo ako je li$e uvenulo

- je(a) tip 9 dnevno otvaranje i zatvaranje vrlo je brzo,

pu&i su rijetko potpuno otvorene dulje od + do sata, nou su uvijek zatvorene

-presli-a tip 9 pu&i su uvijek otvorene


43/99

• transpira-ijski koe7i-ijent1 predstavlja koji&inu vode uili kg, koja se utro$i transpira#ijom, za tvorbu jednog g

kg su%e tvari

P d li 8 b i 6


44/99

Padaline 8oborine6

• nastaju kondenza#ijom vode koja je u atmosferi• 8L3.EM32653-isparavanje vode iz tla

• 8L3.EM3NS.6M32653-isparavanje vode iz tla i biljaka• 4KO6HN3 .EHN8B153-vi$e padalina nego $to je evapotranspira#ija, vla!na • 3M6HN3 .EHN8B153-manje padalina nego $to je evapotranspira#ija, su%a p• 13N/EL 76ŠN6 037EM-pokazatelj %umidnosti, predstavlja odnos prosje&ne

koli&ine padalina- . (mm) i srednje godi$nje temperature zraka- (stupnjevi 2• 70= .@

• $to je 70 vei, to je vi$e padalina u tom podru&ju• B613N23 LEH8-pri%od vode padalinama umanjen za gubitak vode evapotran

Obli i d li


45/99

Obli-i padalina

• ki$a-najva!niji oblik .o!eljne su dugotrajne ki$e malog intenzitet

veeg intenziteta (pljuskovi i oluje) su nepo!eljne, a mogu izazva

• snijeg-toplinski izolator Štetni su vla!an snijeg i ledena kora

• led- $tetan jer izaziva ledoizvale

• tu&a- $tetna

•rosa- jedini izvor vode u aridnim predjelima• mraz- $tetan, posebno kasni proljetni i rani jesenski mraz

Z k


46/99

Zrak

• vjetar- kretanje zraka

• blagi vjetar- povjetara# je koristan jer prenosi polen, isu$uje i prosprje&ava pojavu kasnog proljetnog mraza

• %ladan vjetar- $tetan jer usporava vegeta#iju, isu$uje tlo

• bura- u primorskom dijelu je $tetna

• 2E- u zraku ga ima oko ;,;F<

- stalno se obnavlja disanjem %eterotrofni% organizama, izgafosilni% goriva, erup#ijom vulkana, $umskim po!arima


47/99

Obrada tla


48/99

Obrada tla

• obrada tla je me%ani&ki za%vat u tlo ru&nim i strojnim oru"ima,kojim se tlo preokree, ra%li, mrvi i mije$a Stvaraju se povoljni

uvjeti za rast i razvoj kulturne biljke,a od povr$ine do odre"enedubine stvara se )ekota ( antropogeni sloj) u koji se unose gnojivobavlja sjetva ili sadnja, zapo&inje !ivot kulturnog bilja, razvija senajaktivnije korijenje rizosfere,tlo postaje toplije

• svakim za%vatom obrade tla istodobno se uni$tava korov

• podjela obrade tla pre)a na)jeni+

1osnovna ili pri)arna 1dopunska ili sekundarna

1integralna ili -jelovita

Obrada tla


49/99

Obrada tla

• neke za%vate obrade izvodimo svake godine, a neke jednom u nekoliko godinpozitivni efekti traju dulje o je tzv O816EM36LN3 EBM3H3

• optimalna vla!nost tla za obradu je oko ;< ukupnog kapa#iteta tla za vodu, tne$to ispod donje grani#e plasti&nosti 7a!emo da je tlo umjereno vla!no, ko%bitno smanjena, a ad%ezije prakti&ki nema

• 7E48M8N2653- sila kojom se &esti#e tla dr!e jedna za drugu

• 3H48P653- sila kojom se &esti#e tla lijepe za strane predmete

• obrada su%og tla-poja&ano kvarenje me%aniza#ije

-vea potro$nja goriva -tlo se lomi na velike grude

Obrada tla


50/99

Obrada tla

• obrada mokrog tla- zapadanje me%aniza#ije

- tlo se lijepi za oru"a

- tlo se zbija

• dubina obrade tla ovisi'- o prirodnoj dubini tla

- o visini podzemne vode

- snazi me%aniza#ije

- polo!aju u reljefu

- potrebama pojedini% kultura• Kada je povoljan trenutak .a obradu? Spustimo grudu zemlje s @ ) visraspadne = povoljno za obradu


51/99

POD!"A O'RAD" pre)a dubini+- do +; #m vrlo plitka - do ; #m plitka - do >; #m srednje duboka - do +;; #m duboka - Q +;; #m vrlo duboka

@Vrlo plitka 8do@< -)6+- priprema sjetvenog sloja- razbijanje pokori#e- omoguuje prodor vode i zraka, disanje, zagrijavanje tla

B Plitka 8doB< -)6+ isto kao pod +, dodatno za uno$enje !etveni%ostataka, gnojiva za sjetvu ili sadnju neki% kultura

C 3rednje duboka 8do =< -)6+ za sjetvu, sadnju, uno$enje gnojivakorekturu klime i produbljenje mekote

= Duboka obrada 8 do@


52/99

Osnovna obrada tla

• ovom obradom za%vaamo tlo do najvee !eljene dubine kako bi stvorili povorast i razvoj korijena

• za%vati osnovne obrade su' - oranje 1 rigolanje

1 dubinsko rahljenje

Oranje


53/99

Oranje

• oranjem se tlo preokree, ra%li, mrvi i mije$a

• izvodi se .1K/EO, koji tlo re!e, podi!e i okree

• oranjem se u tlo unose (zaoravaju) biljni ostat#i, gnojiva i pesti#idi

• namjene oranja' - smanjuje se zbijenost tla

- tlo se prozra&uje

- pobolj$ava se aktivnose korisni% organizama u tlu

- tlo postaje propusnije za vodu i zrak

- obra"eno tlo ima ;-< vei volumen

- tlo postaje toplije

- poveava se evapora#ija

- stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj korijena

• ZADATAK' ski#irati presjek izoranog tla


54/99

• vrste plugova' + 18O8ŠN6 (raoni&ni) 9 klasi&nia) brazda u desnob) premetnjak (obrta&)

H6S7ESN6 - ili tanjurasti

F NEL8 .M86N378 616 3H3.32658 .1K/EL3

LEMEŠNI PLUG

radi na načelu rezanja i struganja, azaha!eni dio je "#$%D$ ili PL$&'$*


55/99

Daska

(odgrnjača)

Lemeš

(ralo)

Klasični plug (4-

brazdni)

Plug

premetnjak

Oranje le)e0ni) plugo)


56/99

Oranje le)e0ni) plugo)

• ZADATAK' ski#irati i ozna&iti dijelove klasi&nog leme$nog pluga

• leme$ni plug radi na prin#ipu rezanja i struganja

• #rtalo odrezuje brazdu okomito, a leme$ vodoravno Brazda se izdi!e na plu!njoj preokree, te pada na pret%odnu brazdu (poorano tlo)

• .rema broju plu!ni% tijela plugovi mogu biri'- jednobrazni

- dvobrazni

- vi$ebrazni

• ZADATAK' s%ematski prikaz oranja leme$nim plugom


57/99

Tanjurasti plug


58/99

Tanjurasti plug

• radni organi su tanjuri ili diskovi promjera ;-:;#m

• tanjuri i prava# kretanja zatvaraju kut F- stupnjeva, $to omoguava okretan

rezanje i mije$anje tla• ovi plugovi se koriste na te$kim glinastim tlima, na tlima izlo!enim eroziji i za u

koli&ina organske tvari u tlo

Podjela oranja po dubini


59/99

Podjela oranja po dubini

• prema dubini obra"enog sloja tla razlikujmo'+vrlo plitko oranje

-do +; #m dubine Najvi$e se primjenjuje ljeti nakon !etve strni% !itari#a Nazivstrni$taEvim oranjem u tlo unosimo biljne ostatke, omoguavamo prodiranje u tlo, &uvamo vlagu tla

plitko oranje -do ; #m, primjenjuje se za uno$enje u tlo organski% gnojiva ( stajnjak ), nadzemni% !etveni% ostataka, iznikli% korova i zelene gnojidbe 6zv

tokom kolovozaFsrednje duboko oranje -do >; #m, stvara se najpovoljniji sloj tla za sjetvu ili sadnju kao i za gnojidbu o

mineralnim gnojivima Stvaramo povoljne uvjete za razvoj korijena


60/99

>duboko oranje -do +;; #m, izvodi se za vi$egodi$nje kulture dubokog korijena,

za podizanje vonjakavrlo duboko oranje - preko +;; #m, namjena je tog oranja popravak, meliora#ija tla i

meliorativna gnojidba 6zvodi se jednom u nekoliko godima6zvodimo ga u ljetno-jesenskom periodu


61/99

5irina oranja


62/99

j

• pri srednjem dubokom oranju, najbolji odnos dubine oranja i $irine

oranja @+@/=@ jer je tad kut nagiba brazde > stupnjeva, a kutpreokretanja je +F stupnjeva

• -sva oranja u!a od +'+,>+ su uska oranja, a oranja odnosa +' su$iroka, pri emu se brazda potpuno okree (za +:; stupnjeva)

3)jer oranja

• ovisi o reljefu, veli&ini i obliku par#ele

Tehnika slaganja bra.di pri oranju


63/99

g j p j

• prema te%ni#i slaganja brazde na par#eli, oranje se dijeli na'

+oranje u ravni#u , mo!e biti naoravanje i razoravanje

oranje na slogove Foranje u figuru

>oranje na grebenove

oranje na sistematiziranim terenima u ravni#i i na nagibu

• ZADATAK' na#rtati, ozna&iti i opisati oranje naoravanjem,

oranje razoravanjem i oranje u ravni#u

Rigolanje


64/99

g j

• oblik meliorativne obradetla na dubinu ;-;;#m

• izvodi se jednobraznim plugovima veliki% dimenzija, a za nji%ovu vu&u se koris

velike snage• za razliku od oranja, dubina brazde je znatno vea od $irine, pa %umusni sloj

dnu nego po sredini preorane mase tla

• izvodi se u su%o doba godine

• rigola se prije sadnje drvenasti% kultura i neki% orani&ni%


65/99

Dubinsko rahljenje tla


66/99

• izvodi se na dubinu ;-+;; #m

• #ilj je rastresanje zbijene zdravi#e kako bi omoguili prodiranje vokorijena u dublje slojeve tla

• podjela'- vertikalno dubinsko rahljenje

1 podrivanje

1 krti(na drena,a

Vertikalno dubinsko rahljenje


67/99

• pri)jena+ na tlima koja imaju zbijeni, nepropusni sloj ispod >; #msu me%ani&kog sastava

• oru2a+ ra%lja&i u dvije izvedbe'+ pasivni vibra-ijski (L6BME618M6), i to vibrira'

a) #ijeli okvir s radnim organimab) samo ralo ili plo&i#a iznad

• me"u najnovija oru"a za dubinsko ra%ljenje spadaju oru"a koja is priklju&nog vratila, a mogu raditi i kad je tlo vla!nije, a me"u poLibratiler, /1-+

Vertikalno dubinsko rahljenje


68/99

• nakon vertikalnog dubinskog je osjetljivo na ga!enje i ako

sa&uvati u&inak ra%ljenja, tlogaziti mokro, a obra"ivati gamanje i plitko U(inak traje godina/ ovisno o tipu tla/ ko kasnijoj tehnologiji ; ga

Podrivanje


69/99

• dublje zadire u zdravi#u, :-+ #m, ali tlo ostaje razra%ljeno u mjestu• razlozi podrivanja ' - na zbijenim (tlima) zdravi#ama i ako ima dokaza da bi dubljim oranjem do$

prinosa 6na&e, prednost ima oranje do te dubine• podrivati dok je tlo na toj dubini su%o (ljeto), a mo!e i kombina#ija s gnojidbom• maksimalno poveanje prinosa H


70/99

Krti(na drena,ana te$kim glinovitim vla!nim tlima


71/99

1na te$kim, glinovitim, vla!nim tlimazamjena za #ijevnu drena!u-najbolje za travnjake, nesigurna zaorani#e radi CzasipavanjaD drena

-oru"e je sli&no dubinskom ra%lja&udodatak C&unjaD, R A-+; #m, na razm, -; #m dubine

-zamjenjuje ju *I!"V&A DR"&AŽAsigurnosti, duljeg trajanja i u&inkovi

9i)beni-i o koji)a ovisi dubina osnovne obrad


72/99

• svojstva tla

• reljef

• podneblje• vu&na sila traktora

• sustav gnojidbe

• razina poljoprivredne proizvodnje

• produ!eno djelovanje duboke obrade tla

Dopunska obrada tla


73/99

• dopunjava osnovnu obradu tla

• omoguuje pripremu sjetvenog sloja

• slu!i za ra%ljenje povr$inskog sloja tla• slu!i za uni$tavanje korova i uno$enje gnojiva

• za%vati dopunske obrade tla su' -tanjuranje

-drljanje

-blanjanje

-kultiviranje

-valjanje -ogrtanje

'lanjanje


74/99

• namjena'

-razbijanje pokori#e nezasijane povr$ine

-ravnanje povr$ina-za prekid kapilariteta i sprje&avanje evapora#ije 9 CzatvaranjeD zimske brazde

-razgrtanje krti&njaka na livadama ili %umaka sto&ne balege na pa$nja#ima

-blanje su gra"ene od nekoliko paralelni% greda koje su elasti&no povezane lan#

• dubina blanjanja' do F-#m


75/99

7akva se tla blanjaju ?


76/99

• lak$a tla, dobrog kulturnog stanja, stabilne strukture

N8 .M8.EMKK58 S8 ' -za te$ka, ljepljiva tla

-za su%a tla sklona raspr$ivanju

• optimalna brzina ' , 9 :, km@sat

• blanjati dijagonalno na smjer oranja ili u svim smjerovima

Suvremena oru"a ove vrste su ravnja&i '


77/99

Tanjuranje


78/99

• za%vat kojim se tlo re!e, okree, usitnjava i mije$a• koristi se za zatvaranje zimske brazde, predsjetvenu pripremu tla, uni$tavanje

usitnjavanje biljni% ostataka• radna tijela su tanjuri ili diskovi koji se nalaze na osovini 9 radi na prin#ipu rotare!e, okree i usitnjava)

• u tlo prodire +;-+ #m• optimalna brzina rada je >- km@sat• broj tanjura na osovini je >-+• tanjuri po obodu mogu biti glatki, isje&eni ili spiralno izvinuti

Podjela tanjura(a


79/99

+ .rema broju osovina• jednostruke ( poluosovine)

• dvostruke ( > poluosovine)

.rema te!ini '• lake

• te$ke

Drljanje


80/99

• namjena

-usitnjavanje tla u pripremi za sjetvu

-za razbijanje pokori#e-za prozra&ivanje tla

-za uni$tavanje korova

-povr$insko ravnanje tla

-u pripremi tla za sjetvu

se koristi iza tanjura&e

-radni organi su metalni zubi

razli&itog oblika i du!ine


81/99

• ima svojstvo CsortiranjaagregataD tla 9 vr$i

selek#iju grudi#a, napovr$inu izba#uje krupnijedok na dnu ostaju sitnijegrudi#e

• prodire u tlo do #m

• djelotvornost ovisi o brzinikretanja 9 -: km@sat

Podjela drlja(a


82/99

+ Hrlja&e sa zup#ima• Hubina prodora i djelotvornost

rada ovise o konstruk#iji zuba#a

• Madna tijela 9 zup#i drlja&emogu biti razli&itog oblika

Laljkaste okretne

drlja&e

F Motirajue drlja&e 9 spogonom preko priklju&nog vrat

Kultiviranje


83/99

• tlo se ra%li, usitnjava i mije$a

• djeluje na uni$tavanje korova

• slu!i za uno$enje mineralni% gnojiva

• prema povr$ini koju za%vaa, kultiva#ija se dijeli na'- plo$nu kultiva#iju- kada se za%vaa #ijela povr$ina- me"urednu kultiva#iju- kada se obra"uje tlo samo izme

redova biljaka

Madna tijela kultivatora su '


84/99

• moti&i#e razli&iti% oblika '

• na glavnom okviru nosa&a moti&i#e mogu bitimontirane ' kruto, elasti&no i poluelasti&no

• broj moti&i#a varira od A-++

• $irina za%vata kultivatora je +;-;; #m


85/99

$irina za%vata kultivatora je +; ;; #m

• dubina rada je +;-+ #m (F; #m )• brzina rada A km@%

Valjanje tla


86/99

• namjena

-poravnavanje povr$ine tla

-poja&ani kapilarni uspon vode u tlu-pritiskivanje sjemena s tlom

-priljubljivanje mrazom podlubljenog sloja tla (suzbijanje srije!i)

-uni$tava ili poti&e aktivan !ivot korova


87/99

• pla$t valjka mo!e biti letvi&ast ili mre!ast 9sjetvosprema&i


88/99

• prema te!ini postoje ' lagani (do +;;kg), srednje te$ki (do ;; k


89/99

p p j g ( g), j (te$ki (do +;;; kg)

• promjer je od F; do +; #m

• $irina za%vata od :; do F;; #m• brzina valjanja je od F,- km@sat

• dubina do koje se valjanjem tlo zbija je -; #m

Integralna obrada tla


90/99

• jednim pro%odom se obavlja osnovna i dopunska obrada tla• prednost je u tome $to se smanjuje broj pro%oda po tlu, te njegovo zbijanje

• nedostatak je u visokoj #ijeni stroja i visokoj potro$nji energije• najpoznatiji radni stroj za ovakvu obradu je 0M8P3


91/99


92/99

• frezanje je za%vat obrade tla u jednom potezu (pro%odu)• radna tijela freze su no!evi ili moti&i#e fiksirane na valjak koji rotira (+;F-A o• na taj na&in re!u tlo te ga usitnjavaju• $irina radnog za%vata je :;-FF; #m• lake freze rade na dubini -+; #m, srednje te$ke +;-; #m, a te$ke ;-F; #m• finoa frezanja posti!e se promjenom brzine rota#ije no!eva i podizanjem i sp

za$titnog lima freze• frezaje nezamjenjiva na te$kim i zbijenim tlima• koristi se za obradu tla izme"u redova u vonja#ima i vinogradima

3ustavi obrade tla


93/99

• za%vati obrade tla izvedeni u odre"eno vrijeme, i po odre"enom redoslijedu, &logi&nu #jelinu koju nazivamo sustav obrade tla

• sustav obrade tla ovisi o'-podneblju, tlu i reljefu

-za%tjevima pojedini% kultura

-raspolo!ivim izvorima energije i oru"ima

za obradu tla

-razini ulaganja u uzgoj pojedine kulture

3ustavi obrade tla .a o.i)ine


94/99

ZA$VATI U !"T&O#RAZDO'!U

ZA$VATI U !"3"&3KO#RAZDO'!U

+L3M653N3

pra$enje strni$taTplitko ljetno oranje

sjetveno oranje i pripreme sjetvene

postelji#e

L3M653N3

pra$enje strni$ta

sjetveno oranje i priprema sjetvenepostelji#e

FL3M653N3oranje za sjetvu predsjetvena priprema tla

>L3M653N3

pra$enje strni$taTsjetveno oranje priprema sjetvene postelji#eL3M653N3 -----------

plie oranjeTsjetveno oranjeTpripremasjetvene postelji#e

L3M653N3 ------------

sjetveno oranjeTpriprema sjetvenepostelji#e


95/99

3ustav obrade tla .a o.i)ine


96/99

• ljetno oranje izvodimo tokom kolovoza, na dubinu +-;#m kako bi zaorali iztlo unijeli mineralna gnojiva i stajnjak

• sjetveni) oranje) zaoravamo mineralna gnojiva, te stvaramo povoljne uvjetkorijena, izvodimo ga na dubinu ;-F#m

• predsjetvena pripre)a tla je usmjerena na povr$inski (sjetveni) sloj tla Ebuna kvalitetnim tlima, ili tanjuranje Tdrljanje na lo$ijim tlima, ili tanjuranjeTkultivtako"er na lo$ijim tlima .riprema sjetvene postelji#e se mo!e izvesti i kori$tesjetvosprema&a

• zadnje dvije varijante se primjenjuju kada se !etva, ili berba ili va"enje predus

jesen o su tzv kasni predusjevi, npr kukuruz i $eerna repa

3ustav obrade tla .a jarine 8proljetne kulture!"TO !"3"& PRO!"L"


97/99

@VARI!A&TApra$enjeTljetno plitko oranje

duboko jesensko oranje spodrivanjem ili bez njega

zatvaranje zimske brazdeTpriprema sjetvene postelji#e

BVARI!A&TA

pra$enje ili ljetno plitko oranje

duboko jesensko oranje s

podrivanjem ili bez njega

zatvaranje zimske brazdeT

priprema sjetvene postelji#eCVARI!A&TApra$enjeT ljetno plitko oranje


vrlo plitko oranje Tpriprema sjetvene postelji#e

=VARI!A&TApra$enjeTduboko oranje ------


VARI!A&TAduboko oranje s podrivanjem ilibez njega



HVARI!A&TA duboko jesensko oranje spodrivanjem ili bez njega


MVARI!A&TA ------ proljetno sjetveno oranjeTpriprema sjetvene postelji#eFVARI!A&TA ------ vrlo plitko oranjeTsjetvenooranjeTpriprema sjetvene

postelji#e

3ustav obrade tla .a jarine 8proljetne kulture


98/99

• duboko jesensko oranje nazovamo i otvorena, zimske ili gruba brazda

• izvodimo ga u kasno ljeto ili tokom jeseni, pa sve do polovine sije&nja, na dub

• mo!e se kombinirati s podrivanjem• Namjena ovog oranja'

-sakupljanje vlage od jesenski% i zimski% oborina

-mraz e najbolje usitniti grubu brazdu

-produbljujemo mekotu

-prekidamo !ivotni #iklus $tetnika i uzro&nika bolesti

-unosimo u tlo organska i muneralna gnojiva

3ustav obrade tla .a jarine 8proljetne kulture


99/99

• dopunska obrada tla zapo&inje zatvaranjem zimske brazde, $to na lak$im tlimblanjama, a na te!im drlja&ama

• priprema sjetvene postelji#e se izvodi neposredno prije sjetve tanjura&amaTdkultivatorimaTdrlja&amaTravnja&ima, a po potrebi koristimo i valjke

• umjesto ovi% oru"a mo!emo koristiti i sjetvosprema&e

• ZADATAK' svaki u&enik treba izraditi svoju e-mapu sa strojevima za osnovnuintegralnu obradu tla

bilinogojstvo s tloznanstvom

Documents