biljeŽnica iz inf.doc
TRANSCRIPT
I n f o r m a t i k a
19.11.2014.
Kodiranje predstavlja proces povezivanja alfabeta s drugim alfabetom, odnosno prijelaz s jednog znaka alfabeta na odgovarajui drugi znak. Pravilo za prelazak je dan listom povezivanja, tzv. kdom. On predstavlja klju za kodiranje.I n f o r m a t i k a
IS - informacijski sustavi
temelj naeg prouavanja
Najlake ga je oblasniti objanjavajui njegove funkcije, elemente i ciljeve
koje su funkcije?
koji su elementi?
koji su ciljevi?
ima puno definicija no treba ih znati objasnit!
Element je najmanji dio, to jest najmanja vidljiva cjelina koja ima svoju funkciju i barem jednu vezu prema sustavu.
Ovisno o promatranju neki dio moe biti element, podsustav ili sustav.
Sustav je skup ili niz meudjelujuih elemenata, koji djeluju sa zajednikim ciljem i samoregulirajuu funkciju.
Samoregulirajua funkcija korektira sustav ili neke njegove dijelove i vraa ih u funkciju cijla (popravlja ih).
Realni sustav je sve to ovjek percipira svojim osjetilima.
Sustav se sastoji od podsustava i elemenata.
Podsustav je manja organizirana cjelina odsustava i elemenata koja tvori vei sustav.
Analizom sustava se bavi teorija sustava ( utvruje elemente sustava, njegove funkcije i cijleve
( dijeli (razlae) ga do elementarne veliine (tvornica (
proizvodnja ( konfekcija ( stroj )
Element sustava opisujemo elementarnom funkcijom.
Elementarnu funkciju opisujemo podatkom.
Podatak je pojam kojim opisujemo (kvalificiramo) i kvantificiramo elementarnu funkciju realnog sustava u odreenom trenutku.
Element ima informacije o osnovnoj veliini ( tzv. talon ( zna to treba initi nekim podatkom t.j. informacijom.
Informaciji dodajemo atribute kako bi bila to tonija i razumljivija.
NPR: Kako objasniti Aboriiniju da je neki predmet klju nae kue? To je gotovo nemogue jer mu treba prvo objasniti da je to nae (oni nita ne posjeduju) , da imamo na posjed, da na tom posjedu imamo kuu, skrovite, da na kui imamo vrata, a na vratima bravu te da taj predmet zakljuava ta vrata!
Komunikacijska revolucija
ovjek jedini moe percipirati stanje objektivne stvarnosti te je komunikacijom prenjeti na druge.
Za to je trebalo izgraditi komunikacijski odnos ( morao se sve vie rezvijat zbog sloenosti sadraja i nunosti komunikacije ( od prvog kinetikog komuniciranja preko govora, prvih zapisa (slike po peinama, kasnije i po predmetima radi mogunosti prikazivanja i na drugim mjestima), prvog pisma, pote pa do poetka tehnologije telegrafa, telefona, radija, televizije. To je komunikacijska revolucija. Ove posljednje dvije su masovni. Dolo je do preplave informacija pa se stvorila nunost selekcije tih informacija. Zato se pojavilo raunalo za tu selekciju informacija.
( razvijaju se digitalni kodovi, digitalni zapisi radi drugaijeg naina zapisivanja (analogno ( digitalno)
Informacija je sadraj koji za prijatelja ima karakter novosti i potie ga na odreenu aktivnost. Nema informacije koja je nastala na temelju jednog podatka. nastaje to jest sainjena je meusobnim sueljavanjem dvaju ili vie podataka. To sueljavanje nazivamo algoritmom transformacije.
Algoritam je konani niz koraka ijim ponavljanjem u zadanom vremenu uvijek dolazimo do istoznanog cilja ili rjeenja problema.
to je nekome informacija nekom drugom moe biti podatak ovisno da li ga potie na rad i u kakovom je odnosu s njom.
Skoro sve oko nas su IS, a sloenije sustave prebacujemo u raunalo radi lake selekcije.
IS ne postoji sam po sebi ( on opisuje realni sustav to jest realnu organizaciju.
to je to informacijski sustav?
( element sustava je nedjeljiva cjelina sustava koja ima svoju funkciju i najmanje jednu vezu prema ostalim dijelovima sustava
( podsustav je skup elemenata kojima je zajedniki cilj i imaju vezu prema ostalim dijelovima sustava
( pojmom opisujemo funkciju (uporabnu vrijednost) odreenog sustava, podsustava ili elementa
( sustavska analiza prouava i opisuje budui da su vrlo sloeni i dislocirani
( informacijski sustav ( podatkovna slika objakta iz objektivne stvarnosti
( svi moraju biti u isto vrijeme, na istom mijestu
( mijesto (prostor)
( vrijeme
( kod
( volja, elja, interes
( simplex sustav ( omoguava samo jednosmjernu komunikaciju
( poluduplex ( omoguava raznomjernu komunikaciju u razliitim vremenskim odsjecima
( duplex sustav ( omoguava raznosmjernu komunikaciju u istim vremenskim odsjecima
( vrijeme eliminirano promijenom medija (peina) (povlai promijnu koda, primjeren za vrsu nositelja)
( prostor eliminiran novom promijenom medija (ploa)
( podatak je pojam kojim opisujemo i kvantificiramo elementarnu funkciju realnog sustava u odreenom trenutku
( informacija ( je sadraj koji za primatelja ima karakter novosti i potie ga na odreenu aktivnost
( da bi sadraj postao informacija moramo ga personificirati, to jest osobno se odrediti prema njemu
( isti sadraj za razliite korisnike nemora biti informacija
( ista podatkovna osnova u zavisnosti od razliitih algoritama transformacije moe rezultirati razliitim informacijama
( algoritam je konani niz koraka ije e ponavljanje u odreenom vremenu dovesti do jednakog cilja
( moramo izgraditi sustav gdje mi vie neemo mi morati spoznavati objektivnu stvarnost, nego e to netko redovito initi umijesto nas
( funkcije informacijskog sustava:
( prikupljanje podataka
( obrada podataka
( pohrana podataka i informacija
( distribucija podataka i informacija
( informacije se nalaze na kanalu
( informacijski sustav nepostoji sam za sebe ve kako bi opisivao neki realni sustav
( u realnom sustavu moramo uloiti materiju i energiju da bi ga odrali u funkciji cilja. ( Prirodno je svojstvo prirodnih sustava da tee svojoj entropiji
( entropija je mjera organiziranosti ili neorganiziranosti
( sustave moemo podijeliti;
( po veliini:
( po sloenosti( po determiniranosti
( veliki
( sloeni
( determinirani
( srednji
( jednostavni
( stohastiki (nejednoznani)
( mali
( cilj informacijskog sustava je u to manjem vremenu uz to manje trokova dovesti svakom korisniku njemu potrebni sadraj
ELEMENTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA
( hardware ( strojna podrka, sve materijalne komponente informacijskog sustava (raunalo danas)
( software ( sve nematrijalno
( aplikativni ( korisniki u kojem je zapisan sustav algoritama kojima emo obraivati podatke
( ope namijene
( posebne namijene
( sistemski ( omoguava rad raunala i kreiranje aplikativnog softwarea
( orgware ( organizacija poslovnog sustava ( moramo vrsto definirati vrste granice prije izgradnje sustava, dovoenje poslovnog sustava u takav sustav koji opisuje algoritam
( organizacija elemenata informacijskog sustava ( kako e se organizirati? to e se koristiti?
( lifeware
( korisnici
( obini
( napredni
( profesionalci
( netware ( mrea raunala ( nezaobilazan oblik sustava komunikacije meu raunalima u informacijskom sustava
( dataware ( podaci koji opisuju stanje objektivne stvarnosti u odreenom trenutku pohranjeni na nekom materijalnom mediju, a onda uvani u vremenu predstavljaju opis stanja i ponaanja realnog sustava u promatranom vremenu
( bez podataka nema samog informacijskog sustava
Osnovni dijelovi raunala
elementi raunalnog sustava
( jo uvijek postoje informacijski sustavi bez raunala no sve ih je manje
SABIRNICE ( su spojni vodovi koji povezuju dijelove raunala u jedinstvenu cijelinu i razlikujemo vanjske i unutranje
( unutranje su one koje povezuju dijelove procesora
( vanjske su one koje povezuju procesor sa ostalim dijelovima raunala
( prema sadraju sabirnice dijelimo na:
( podatkovne
( upravljake
( adresne (instrukcijske)
( irinu sabirnica to jest broj paralelnih vodia definira sadraj koji se sabirnicom kree
BIT ( najmanja memorijska veliina u koju se moe zabisati jedno od mogua dva stanja
DATOTEKA ( skup sadraja koji je pohranjen (pospremljen) na nekom vanjskom mediju i pridrueno mu je neko logiko ime kojim emo taj skup sadraja razlikovati od ostalog sadraja na mediju
INSTRUKCIJA ( je sadraj kojim raunalu ukamo to treba uiniti sa sadrajem neke memorijske lokacije
( sastoji se najee iz dvije logike cijeline
( operacijski kod (najee jedna strojna rije kojom kaemo raunalu to elimo uiniti
( adresa memorijske lokacije na kojoj se nalazi operand s kojim emo to to smo napisali uiniti
BYTE ( najmanja adresabilna veliina u raunalu u kojoj se moe zapisati jedan znak, a sastojise od 8 bita
REGISTAR ( je dio memorije koji se privremeno pohranjuje odreeni sadraj, napravljen je od brzih memorijskih elemenata (bistabila); samo u jednom registru se adresira bit po bit sadraja ( u registru STATUSA
( u zavisnosti o tome kako se registar ponaa prema sadraju dobiva i svoje ime:
( buffer registri
( stack registri
( shift registri
( programska brojila (counters)
TAKT RADA RAUNALA ( signal koji slui za sinkronizaciju rada svih dijelova raunala, izraava se u Hz (hercima)
( Hertz je jedinica za frekvenciju (broj impulsa u vremenu)
1000 Hz = 1 KHz
1000 KHz = 1 MHz
1000 MHz = 1 GHz
STROJNA RIJE ( logina cijelina sadraja koja se kree raunalom; moe biti 8, 9, 10, 11, 12 bita zavisno od konstrukcije samog raunala i utjee na irinu podatkovne sabirnice koja je uvijek viekratnik tog broja
MIPS ( Mega Instruction Per Second
( mjerna jedinica frekvencija instrukcija u vremenu
( utjee veliina sabirnice i frekvencija procesora kolika je
PODATAK ( svaki sadraj koji se kree unutar raunala
KODIRANJE ( promijena izraajne mogunosti jednod u drugi sustav zapisivanja sadraja
( s 4 bita moemo zapisati sve brojeve odnosno znamenke (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9)
24 = 16
( treba nam samo 12 (znamenke i + i -) pa imamo 4 neiskoritena mijesta ( ta mijesta su pseudo kod odnosno REDUNDANCA u kodu
REDUNDANCA ( mijera zalihnosti odnosno odnos izmeu broja mogueg stanja sustava te promatranog odnosno iskoritenog stanja sustava
U hrvatskom jeziku redundancija je 40 - 60% ( ...pol rei za badava, bogte!!!...
Znamenke od 0 do 9 ( multiplikatori vrijednosnih mijesta doprinosa
OPERACIJSKI KOD ( dio u instrukciji koji kae to elimo uiniti
( drugi dio je adresa fizike ili logike jedinice unutar raunalnog sustava
114 znakova (A, B, C0, 1, 2+, *, /)
+100 operacijskih kodova 214 ( tako da 27 odnosno 7 bitova nije dovoljno nego nam treba 8 pa zato BYTE ima 8 bitova (256 permutacija)
Ako na primjer imamo 1000 operacijskih kodova onda bi nam trebalo 1114 sa znakovima, odnosno 11 bitova (2048 permutacija) pa bi prvih 5 znakova skoro uvijek bilo prazno. To bi bilo izuzetno neracijonalno pa se zato prelazi na VIEKODNE SUSTAVE. (1000 10 bitova, 114 7 bitova)
EBCDI kod (kod 4 jedinice)
( skup instrukcija ( iz execute (.exe) datoteke
( na vanjskoj memoriji su podaci strukturiranog i nestrukturiranog oblika, te execute datoteke
(----( kad ide instrukcijska, kad se vraa adresna
( u grubim crtam princip rada naeg raunala
( malo preciznije:
( osmi bit e za kodiranje biti neiskoriten
( parity bit ( stvaranje mogunosti kontrole jednozannosti sadraja unutar raunala
1 ( parni brojevi
2 ( neparni brojevi
( taj zadnji bit je za pregled ( gleda se da li je prijenos bio toan (ako je bit isti onda je prijenos bio toan)
( ako doe do dvostruke greke (promijene se dva bita) nee se prepoznati, no razina vjerojatnosti da e doi do dvostruke greke je tako niska da je prihvatljiva
( logiki se moe pregledati kod textualnih datoteka (npr. Markus ( Mirkus)
( kod .exe (executable) datoteka je nemogua logika kontrola
( ako je nad slovom nai e se
( ako je nad instrukcijom raunalo e stati
( tako je mala vjerojatnost da je nad brojem
Aritmetika fixnog i aritmetika kliznog zareza kao nain zapisivanja brojeva u raunalo
Aritmetika fixnog zareza
( brojeve u dekatskom zapisu u raunalo (binarnim zapisom) zapisujemo u strojne rijei, a zapis moe biti:
( jednostruke preciznosti
( dvostruke preciznosti
( trostruke preciznosti ...
ovisno o broju strojnih rijei koje su upotrebljene pri zapisu
222120,2-12-22-3421
0,50,250,125
2,510 = 10,024,7510 = 100,112
5,310 = 101,01...2
( nemoemo neke brojeve tono zapisati moemo im se samo pribliiti
( pa tako ako je neki broj s puno decimalnih mijesta, a jo uz to se nemoe precozno zapisati u artitmetiki fixnog zareza neracijonalno emo koristi bitove (bit e velika redundanca, odnosno pseudo kod), odnosno mijesta u strojnim rijeima, npr. kod trostruke preciznosti ako elimo zapisati broj 5,3 u binarnom zapisu, prve dvije strojne rijei e biti prazne (osim prvog bita u prvoj rijei koja ukazuje na predznak broja)
Aritmetika kliznog (pominog) zareza
2774,5
2,7745 * 103
27745 * 10-1
mantisa exponent
+0,27745 * 10+4( normalizirani oblik
( 0,- se ne pie
( 10+4 ( govori o mijestu decimalnog zareza
Pri trostrukoj preciznosti broj bi izgledao ovako:
Exces tehnika
( najvei broj koji moemo zapisati sa 8 bita ja 255
255 : 2 = 127 i ostatak 1
( onda moemo 128 uzeti kao relativnu nulu;
128 = 0
129 = 1
126 = -2
( tako se isto moe zapisati exponent
ZBRAJANJE u binarnom obliku
1. pribrojnik2. pribrojnikSumabit preljeva
xySC
0000
1010
0110
1101
10011102 = 7810
1011012 = 4510
---------------------
11110112 = 12310
MNOENJE u binarom obliku
( mnoenje se svodi na zbrajanje
( kad je u drugom mnoitelju 1 prepisuje se prvi mnoitelj, kad je 0 premijeta se u lijevo
101101 * 101
-------------------
101101
000000
-------------------
1011010
101101
-------------------
10000111
ODUZIMANJE u binarnom obliku
( oduzimanje se se takoer moe svesti na zbrajanje i to tako da se prvo broja koji se oduzima svede na isti broj mijesta kao i prvi, te mu se izrauna komplement te mu se pribroji 1. Onda se tako dobiveni broj se pribroji prvom te se na kraju (ako postoji) ne pie bit preljevanja.
1111011 1111011
- 0101101+ 1010011
-------------------------
1010010 11001110
+ 1 odnosno:
------------ 1001110
1010011
( kod nekih procesora osnovne raunske (aritmetike) operacije prolaze samo kroz jedan sklop jer se sve moe svesti na zbrajanje
AZ
01
10
Osnovni logiki sklopovi
NE SKLOP (NOT)
( bit ( elektrikni sklop koji e ak mu ni ne delamo biti u stanju 0, a tek ako mu ponemo ne delat prei e u stanje 1
( ako dovedemo jedinicu (1) na logika vrata ona e se zatvoriti i sklop e poslati nulu (0), ako dovedemo nulu logika vrata e se otvoriti i poslati e jedinicu
I SKLOP (AND)
( esto se koristi
( moe bit dvojak, trojak, ... odnosno onolik koliko treba uvijeta da se neto dogodi
ABZ
000
100
010
111
ILI SKLOP (OR)
( ako je barem jedan uvijet ispunjen signal e se prenjeti
ABZ
000
101
011
111
ABCZ
1111
1101
1011
1001
0111
0101
0011
0000
SKLOP ILI S TRI ULAZA
NI LOGIKI SKLOP
( ako nije ispunjen niti jedan ili samo jedan uvijet doi e do prijenosa
ABY
001
101
011
110
NILI LOGIKI SKLOP
( do prijenosa signala dolazi samo ako nije zadovoljen niti jedan uvijet
ABY
001
100
010
110
EXKLUZIVNI ILI
ABZ
000
101
011
110
POLUSUMAR
xySC
0000
1010
0110
1101
POTPUNI SUMAR
( mora biti tri ulaza kako bi realizirali bit preljeva odnosno carry (kad ulazi i kad izlazi)
( buffer memorija ( samo za odlaganje
( cache memorija ( neto vea od buffer memorije
( moe biti i vea od 512 kb ovisno o veliini adrese
SERIJSKO ZBRAJANJE
( registri u kojima su pohranjeni pribrojnici su shift registri
( brojevi u registru pomiu se na stranu nakon svakog koraka (kruenjem)
( registar u kojem se pohranjuje suma takoer je shift registar
( brojevi se pomiu u suprotnu stranu (istiskivanjem)
( registar statusa ( registar u kojem je zapisano u svakom pojedinom bitu stanje procesora u raunala
( promjena stanja procesa oznaava se zastavicom
( jedan bit iz registra statusa moe biti onaj koji e osigurati istiskivanje (ali nemora)
( registar sume uvijek mora imati bit vie od registra pribrojnika (zbog mogunosti da se zadnji bit preljeva)
PARALELNO ZBRAJANJE
ORGANIZACIJA MIKROPROCESORA OKO JEDNOG BUSA (SABIRNICE)
ORGANIZACIJA MIKROPROCESORA OKO DVA BUSA (SABIRNICE)
ORGANIZACIJA MIKROPROCESORA OKO TRI BUSA (SABIRNICE)
INTEL 8080/8085 ili ZILOG Z8
( bufferi prema van su cache memorija
( Operativni sustav ( skup programa koji slui za koordinaciju svih logikih i fizikih dijelova raunala
( pronalazi lokaciju na koju e smjestiti datoteku. te propoznaje kasnije o kojoj se datoteci radi
( MUX ( multiplexor ( odreuje koji e se sadraj kretati kojim sabirnicama
multitasking ( istovremeno pokrenuti postupci, ne vre se u isto vrijeme
multiprocesing ( istovremeno izvoenje
Memorija
vodi ( materijal koji u veoj ili manjoj mjeri prua otpor kretanju struji
( struja ini rad
struja ( usmjereno kretanje elektrona
napon ( uvijet koji tjera struju kroz vodiizolator ( materijal koji na odreen nain ne doputa kretanje elektrona
poluvodi ( elektrini element koji proputa kretanje elektrona u jednom smjeru, a u drugom ne proputa
supravodi ( nema unutranji otpor
( to je neka vrsta PERPETUUM MOBILE
( jo uvijek u laboratorijskim uvijetima, ali bi uskoro mogao u iroku upotrebu
( naa (hrvatska) fizika je jako blizu najrazvijenijim svijetskim
poluvodi( vrsta memorijskog elementa
bit ( najmanja memorijska veliina u koju moemo zapisati jedno od logikih stanja
( ...ak mu se ni ne dala, bu v prirodnom stanju...
MOSS tehnologija
upravljaka katoda ( stvorit e magnetsko polje i tako e od izolatora napravit vodiN - tip ( negativno nabijeni elektroni u substraktu
( jako brz
( jako energetski zahtjevan
P - tip ( pozitivni elektroni
( energetski puno manje zahtjevan
( puno sporiji (treba mu due dok se ne vrati u revnoteu)
Najee se sloi kombinacija PN (tzv. C tip; C moss; C moss memorija) pa se moemo igrati ovisno o naim potrebama za brzinom ili energijom.
Dijelovi raunala sami po sebi neznaju svoje funkcije.
( software daje komponentama naputak te onda one tek dobivaju znamenitosti
BIOS
(Basis Input Output System)
( mora biti zapisan na dijelu diska koji se ne brie
( kondenzator ( pod naponom se elektronski nabije
( pranjenje elektrona e se dogaeti vrlo sporo
( nema mogunosti brisanja i mijenjanja
ROM ( Read Only Memory
( setup procedura (sadraj) ( unutra se upisuje princip rada raunala
Operativni Sustav (OS) ( dio u radnoj dio u vanjskoj memoriji
( baterijom je osiguran zapis sadraja nakon prestanka napajanja
ROM ( unutra su dijelovi operativnog sustava
( BIOS
( oni sadraji koji se u raunalnom sustavu nee mijenjati ve emo ih koristiti takve kakvi oni jesu
( smije to uiniti (izvedi to; prije tog impulsa unutra se
nee desiti nita
( takt rada raunala ( impuls koordinacije
( ako pustimo jau struju dogodit e se sve vee i vee grijanje
( ogranienje koritenja snage( ako dodamo preveliku struju (9V) element pregori i nemoemo vie nita mijenjati
( doemo u situaciju da elimo neto promijeniti (npr. na 286-icama nije bilo hrvatskih znakova \ niti na ekranu niti na printeru, pa se to trebalo izmijeniti)
( uzela bi se vedska stranica znakova (jer se u hrvatskoj rijetko koristi) pa se izmijenilo izgled bit mape slova:
( ( ( (
( ( ( ( ( \ ( \
( ako je kontakt pregorio nismo mogli to izmijeniti pa se pojavila serija ROM-ova ( PROM (Programmable Read Only Memory)
( imaju logika vrata
( moramo dovesti impuls da se ostvari drugi impuls
( taj impuls treba biti 7V da bi bilo dovoljno, no takvog nema na raunalu
( to se najee radi u posebnim ureajima
UV-PROM
( ima kvarcno staklo u sredini
( pod djelovanjem ultra-ljubiaste (UV) svijetlosti moemo poslati impuls i mijenjati ROM
( moemo govoriti o dvije vrste memorije
( STATIKA MEMORIJA
( bistabili ( veza tranzistora
( jednom postavljeno stanje se ne mijenja dok ne nestane napajanja, odnosno dok mi ne elimo promijeniti sadraj
( DINAMIKA MEMORIJA
( na principu kondenzatorskih elemenata koji otputaju, te dolazi do izboja, pa svakih nekoliko milisekundi treba obnoviti sadraj
( iso pri prestanku napajanja nestaje sadraj
BISTABILI
S ( set
R ( reset
Q ( postavljeno stanje
(Q ( komplement postavljenog stanja
SRQ(Q
00ZADRAVA SE PRIJANJE STANJE
1010
0101
11NEDOPUTENO STANJE
( spalili bismo element kad bi na oba ulaza (S,R) doveli jedinicu
( memorija moe biti:
( dvodimenzionalna
( trodimenzionalna
BYTE ( najmanja adresabilna veliina od 8 bita
( kod dvodimenzionalne memorije s adresom od 2 bytea memorija je sloena tako da je poredana po stupcima (svaki stupac strojna rije, svaki radak mijesto doprinosa adresa)
( adresa podijeljena na dva dijela
1. stupac
2. redak u memorijskoj ploi
( ploa ima toliko koliko bitova ima strojna rije( jedinica e se zapisati samo ako sa svih etri strana na memorijski element doe jedninica
Adresiranje memorije
Direktno adresiranje
adresa hexadecimalnosadrajprogramsko brojilo
0000 0010 1111 0001 (*)
02F1 (*)1010 0001operacijski kod naredbe
02F20000 0011byte manje teine
02F3byte vee teine
03A1adresa memorijske lokacije na kojoj se nalazi operand
( ima svoja ogranienja ( operand samo u 2 bytea
( relativno je brz nain adresiranja ( ima adresu operanda
( moe se koristiti cache onoliki koliki sadraj se moe direktno adresirati
Neposredno adresiranjeadresa hexadecimalnosadraj
1BF3operacijski kod naredbe
1BF4operand
1BF5
Indirektno adresiranje
adresa hexadecimalnosadraj
00C2operacijski kod naredbe
00C31100 0001byte manje teine
00C40001 1010byte vee teine
1AC10011 1101byte vee teine stvarne adrese
1AC21110 0000byte manje teine stvarne adrese
3DE0operand
Relativno s obzirom na programsko brojiloadresa hexadecimalnosadrajprogramsko brojilo
0000 0010 1111 0101
02F5operacijski kod
02F60011 1110pomak koji se dodaje sadraju programskog brojila
0333stvarna adresa operanda
( pomak govori o prostoru gdje se nalazi operand
0011 1110(2) = 3E(16) 02F5
+ 3E 0333
( pomak pri adresiranju 8-bitnom adresom moe biti od +128 do 127
Adresiranje registra i pomou registra
1) operand je zapisan u registru (ADD adresa procesorskog registra)
2) u registru se nalazi adresa operanda
3) relativna adresa memorije operanda
adresa hexadecimalnosadrajregistar
0000 1101 0011 1110
003Aoperacijski kod
003B1111 0001pomak koji se dodaje sadraju
registra u rasponu od 64 k
0E2Fstvarna adresa operanda
0000 1101 0011 1110(2) = 0D3B(16)1111 0001(2) = F1(16)
0D3B
+ F1 0E2F
Indexno adresiranjeadresa hexadecimalnosadraj
01EEoperacijski kod naredbe
01EF0100 0111pomak koji se dodaje adresi indexnog registra
index registar
0000 0010 1101 0000
0000 0010 1101 0001
02D0operand
02D1operand
02D2operand
02D3operand
Adresiranje po stranicama
0000-007F
NULTA STRANICA
0080-00FF
1. STRANICA
0100-017F
2. STRANICA
0180-01FF
3. STRANICA
0200-027F
4. STRANICA
0280-02FF
5. STRANICA
( na nultoj stranici zapisane su pozicije na kojim stranicama je koji sadraj
( INDIKATOR (donji desni kut 0 ili 1) ( kad je 1 zapisuj na sljedeu stranicu, kad je 0 skoi na nultu stranicu, proitaj gdje je adresa sljednika i otii na tu kodnu stranicu i uitaj sadraj sa te straniceVirtualna memorija( istovremeno koritenje brze unutranje memorije i sporije vanjske, funkcija je i opcija operativnog sustava
( koristi se u uvjetima kada je prijavljen vei broj procesa nego to je slobodnog prostora u radnoj memoriji ili je pojedini proces bitno vei nego to je prostor radne memorije
( da bi se mogla realizirati potreban je rad stack registra
( registar koi radi na principu LiFo (Last in First out)
( zadnji zapisani sadraj prvi e se itati
( promjenom indexa pokazivaa ili paralelnim spajanjem potrebnog broja shift registara
( promjenom pokazivaa ( ide prema dolje x, x - 1, x - 2....
( treba koristiti procesorsko vrijeme
( paralelni spoj shift registara ( bez koritenja procesorskog vremena
( na vrhu je uvijek zadnji zapisani sadraj
( memorijom upravlja operativni sustav
( upravljaka jedinica ( upravlja onim dijeovima raunala koji sudjeluju u programu/aplikaciji
Kad imamo procesor i dva procesa
( moramo to nekako uskladiti
1 jedan za drugim
prvo jedan onda drugi
"...strpi se tri vure dok ja svrim..."2 slijedna obrada s prioritetom
viu razinu dobivaju vanije aplikacije i one koje kratko traju
kad doe aplikacija vieg reda proces se prekida i poinje se izvoditi aplikacija vieg prioriteta
ukupnost obrade e se produiti, no kratke aplikacije e isto moi na red
system administrator ( isto moe odrediti prioritet
s vie upravljake razine isto ima prioritet
3 paralelno u podjeljenom vremenu (time-sharing)
svaki prijavljeni proces dobiva jednak vremenski odsjeak koritenja procesorskog vremena
prvi prijavljeni koristi sav kapacitet
drugi prijavljeni ( svaki 50%
trei prijavljeni ( svaki 33.33% itd.
stack registar pamti gdje je stao kod drugog procesa
svaki ima svoj vremenski odsjeak
4 multi programing
neki programi ne trebaju procesorsko vrijeme pa da programi ne ekaju dok se procesor ne koristi usklauje se paralelan rad programa
u istom vremenskom odsijeku koriste se razni dijelovi raunala
5 vei broj procesa ( multi processing
svaki proces koristi svoj procesor i resurse koji su dodjeljeni tom procesoru
kad su svi procesori popunjeni sljedei proces dovodi prve procesor u time-sharing ili multi-programing i tako redom
6 real time procesing
kombinirana obrada
bpr. na mrei radi nekoliko korisnika na svom raunalu izvodei svoj program, pojavi li se kratki prioritetni upit, zaustaviti e se svi procesi i obradit e se taj upit (rel-time u realnom vremenu)
( recimo da imamo 64 MB rama( kako emo instalirati program od 600 MB?
( OS podijeli aplikaciju u module
( aplikacija ima minimalnu veliinu modula pa ako nemamo dovoljno veliku radnu memoriju neemo je moi pokrenuti
( ako imamo veu memoriju nego to je potrebno spojit e se nekoliko modula u novi ovisno o veleini nae radne memorije
SWAP
STRANIENJEM
Materijalni nositelji podataka
Analognog zapisa papir
mikrofilm
magnetska vrpca (s analognim sadrajem)
slika
ploa
fotografija itd.
Digitalnog zapisa
( magnetski
( optiki
Magnetski
vrpca
disk (vrsti, fiksni, ugraeni, varijabilinim promijenjivi)
disketa (raznih formata)
magnetsko-optiki disk
VRPCA
( imaju podlogu ovisno o vrsti medija
C ( znak
N ( numerika
AN ( alfanumerika
L ( logiko polje
D ( datumsko polje
Doc ( nestrukturirano polje ( dokument polje
3 brzine( premotavanja
( itanja
( zaustavljanja
( prostor za promijenu brzine vrpce (1/2 inch 1,5 cm) IRG
blok ( definiran vrstom i kvalitetom ureaja (1 1,5 m)
( zapis fiksnom duinom bloka (sloga)
( promijenjiva duina bloka (sloga)
( danas se opet poinju koristiti za backup
( uvanje podataka promijenom medija (lokacije)
( mora biti fiziki odvojen od sustava pa ak i zgrade sustava (twingsi)
( jednoznana itljivost (oko 5 godina) traje pri korektnom uvanju
( koristi se za masovne medije (neto kao Juke-Box sa kazetama od po 2 m)
OKRUGLI MEDIJI
( omoguuju pristup podacima direktno, netreba posredno
( najmanja cjelina koja se moe zapisati je sektor (1 znak 1 sektor, 400 znakova takoer 1 sektor)
( ako je samo jedan znak u sektoru nemoemo ga pridruiti drugoj datoteci
( cluster ( dva ili vie susjednih sektora iji se sadraj prenosi u radnu memoriju prilikom itanja
Neracionalno ( moramo proitati cijeli cluster ako nam treba samo neki podatak
( slijedna organizacija
( kad briemo datoteku stavljamo upravljaki signal "prostor je raspoloiv"
( kad piemo nakon toga neku datoteku veu od slobodnog prostora doi e do rasipane organizacije
( neracionalno pri itanju ( npr moemo uitati samo po etri
defragmentacija ( smanjit e broj zahvata pri itanju
( posloit e se podaci
( particija diska je podjela diska na logike cjeline pri emu svaka cjelina ima fixni memorijski prostor diska (trebalo bi biti 5 particija)( folder je logiko ime pod kojim grupiramo datoteke po logikom sadraju
Sistemski software( je onaj software koji je u sistemu
( OS
( programski jezici i programski prevoditelji
( DBMS (Data Base Managing System) za upravljanje bazama podataka
( pomoni programi
Operativni sustav (OS)
sustav programa kojima je namjena koordinacija rada svih dijelova raunala
osnovne funkcije operativnog sustava su upravljanje ulazom, upravljanje izlazom, upravljanje memorijom, upravljenje podacima, upravljanje i nadzor vremenom koritenja sustava od strane pojedinakih procesa, zatita integriteta podataka i slino
Jednokorisniki operativni sustav
je takav koji e uperativni sustav koji e upravljati raunalom kojem su svi resursi stavljeni na raspolaganje jednom korisniku
nema mogunosti zatite podataka budui da u jednokorisnikom radu to nije smisleno rjeenje
jednozadanost znai da moemo imati u memoriji aktivno samo jednu aplikaciju, izvoenje neke druge pretpostavlja zatvaranje prethodne postavilo se password radi zatite podataka
viezadanost je samo mogunost istovremenog pokretanja veeg broja aplikacija sa slijednom organizacijom izvoenja, to jedt aplikacija na kojoj se trenutno radi ima sve resurse raunala
u napradnoj fazi razvoja viezadanosti ukljuuje se i neka od organizacija koritenja procesorskog vremena koja omoguava paralelnost u izvoenju procesa
Viekorisnii oparativni sustavi su zapravo mreni operativni sustavi i sloeni su od jezgrenog dijela i korisnikih ljuski to jest od administratora sustava, pridruenih hardverskih resursa, softverskih resursa te podataka i privilegija za rad s podacima
svaka korisnika ljuska titi se passwordom koji moe biti vierazinski to jest omoguava itanje sadraja, dopisivanje novog sadraja ili brisanje sadraja, pri emu svaka via razina u sebi ukljuuje privilegije nie razine
Mreni operativni sustavi
razlikuje se od viekorisnikog samo po tome da raunala u mrei imaju razliite operativne sustave
viezadanost je uvjet ( svako raunalo moe pokrenuti svoju operaciju, a unutar mree moe biti pokrenuto vie operacija
Komunikacijski kanali
Koakcioni kabel (TV kabel)
komunikacijski kabel meu raunalima:
telefonska parica
svijetlovod (optiko vlakno)
radio komunikacija
IC spektar (infra crveni)
Komunikacijski adapteri
MODEM (MODulator DEModulator)
ureaj koji digitalni signal (naponske vrijednosti od oko 3V) pretvara u analogni signal (od oko 40V) i obrnuto
on je modulator i demodulator
Komunikacijski adapter modem za svijetlovod
pretvara bljeskove svijetla u giditalne signale i obrnuto
Mjerna jedinica je bit u sekundi ili boud
56 Kbps
ISDN128 Kbps
veza ovisi o kvaliteti komunikacijskog kanala
kad "kriti" ( dogovaraju se oko jednoznanosti prijesnosa
temeljem protokola (sustav pravila, naina pakiranja sadraja i nain opisa paketa koji e se u sustavu razmijenjivati)
MreeMale ( lokalne (unutar zgrade ili jednog manjeg prostornog okruenja)
( LAN ( local area network
( najee privatne
Velike( WAN ( wide area network
( mree meu gradovima (dravama)
( WWAN ( world wide area network
( omoguava komunikaciju diljem cijeloga svijeta
Mrene strukture (topologija mree)
Linijska hijerarhijska mrea (gdje se komunikacija meu raunalima izvodi kroz aktivna raunala tog sustava
( npr. 1. raunalo mee komunicirati s treim samo uz uvijet da je drugo upaljeno
Sabirna mrea ( gdje sad svako raunalo sa svakim raunalom moe uspostaviti vezu zahvaljujui prikljuenim raunalima
( ovdje se javlja problem da ako istovremeno dva raunala ele uspostaviti vez sa istim (npr. 2 i 4 ele istovremeno uspostaviti vezu s 3) oboje e dobiti poruku da je raunalo zablokirano to jest da ga ve netko koristi
Prstenasta mrea ( promjena u protokolu
( "postoji zastavica koja neprekidno tri mreom" ( tko je prvi zgrabi ima pravo da uspostavi komunikaciju
Zvjezdasta struktura
sva komunikacija ostvaruje se preko servera (raunalo u sredini) korisniko raunalo moe biti neinteligentni (glupi) termninal (nema procesor za obradu ve samo monitor, tastaturu i pisa) danas to vie ne radi inteligentni terminal dio rada moe obaviti bez servera u svom procesoru
Puna struktura
svako sa svakim moe komunicirati
svako je sam sebi server
Hibridna struktura
mrea raunala kombiniranih topologija
svakoj takvoj organizaciji poslovnog sustava odgovara neka organizacija mree
( mrena komunikacija je budunost informatike
( informacijski sustav = komunikacijski sustav
DBMS niz datoteka strukturiranig sadraja zapisanih s najmanjom moguom redundancom
datoteke su meusobno prema potrebi povezane kljuem (radi smanjenja redundance)
Programski jezici
ivotni ciklus programskog proizvoda je period izmeu uoavanja problema i njegova rjeavanja informacijskom tehnologijom do povlaenja iz uporabe odreenog programskog rjeenja (zamjena drugom aplikacijom ili zahvat u aplikaciju takav da se promijeni njegova konceptualna bit)Koraci
uoavanje problema
utvrivanje i odluka mogunosti rjeenja problema informacijskom tehnologijom
analiza sustava
fiziki dizajn
logiki dizajn
odabir programskog okruja za izradu aplikacije
kodiranje, prevoenje i testiranje
implementacija i edukacija
exploatacija i istraivanje
metode izgradnje informacijskog sustava (ima oko 200 metoda, koje su podvarijante oko njih 20, a sve proizlaze iz 3 metodoloka pristupa)
1. metoda sustavske analize i sustavskog pristupa (vodopadna ili kaskadna metoda)
2. metoda prototipa ili metoda injinjeringa
3. metoda radne verzije (spiralna metoda)
model sustava
simuliran dio funkcija i osobina realnog sustava
reduciran opi prikaz reduciranog broja funkcija realnog sustava ili skupa realnih sustava
fizike matematike organizacijske
informacijske
( funkcije opisujemo atribucijama
( odnos meu elementima prikazujemo algoritmima
( elemente podacima
1. kraj svake prethodne kaskade uvjetuje izvravanje sljedee
RS ( realni sustav
SSOS ( slika stanja objektivne stvarnosti
problem:( preuzima se slika objektivne stvarnosti znai uz nju i sve probleme u organizaciji
( tako aplikacija simulira realni sustav ali nemoe dati rjeenja problema, samo ubrzava proces, olakava rad, ali ne daje rjeenje, daje jednoznanost, tonost i brzinu2.
utvrujemo granice slobode informacijskog sustava
sadrava bitna rjeenja i bitne organizacijske karakteristike
sloili smo optimalni oblik organizacije poslovnog sustava, pa aplikacija ima prepostavljeno optimalnu organizaciju pa poslovne sustave treba prilagoditi toj organizaciji
ova metoda zove se jo i business procesing engineering
3.
u vijetima kad radimo informacijski sustav poslovnog sustava, a korisnik nezna definirati svoju potrebu
ponudimo korisnicima neko rjeenje informacijskog sustava njihovog poslovnog sustvava koje je slino ili priblino onome to bi trebalo tamo funkcionirati
needucirani i nemotivirani korisnici tada e dobiti ideje za zahtjevima i potrebama njihovog radnog mjesta
Programiranje
( uz programiranje ide pratea dokumentacija
blok dijagram
grafiki prikaz logikog tijeka obavljanja programa za njegovo crtanje koristi se standardna simbolika i standardizirana metodika opisa
dijagram tijeka podataka
grafiki prikaz koritenja pojedinih podataka tijekom izvoenja programa te razmjetaja podataka po datotekama, bazama i medijima
nakon toga moemo napraviti pseudokod
manje ili vie formalizirani opis tjeka izvoenja naeg programa pri emu se najee koristi prirodni jezik
Odabir programskog jezika
sustav programskih instrukcija to jest njihovih imena (naziva) i pravila (sintaxe) kako ih pisati (odnosno uzrono posljedino nizati) u programu
programi prevoditelji koji prevode programski u strojni kod mogu biti kompilatori, interpreteri, emulatori, simulatori i generatori ("...mujlatori (")
Editori texta
( slue za unos teksta bez mogunosti ureivanja osim dijeljenja na pasuse (sadraje izmeu dva entera) i moda tabulatore (omoguava grafiki prikaz aplikacije)
Prvo se javilo ino programiranje no onda se javljaju prvi programski jezici:
I. generacija
strojni jezici bez operativnog sustava koji bi vodio rauna o memoriji i ostalim djelovima raunala, pa se moralo runo paziti na razmjetaj i redosljed kretanja sadraja u raunalu
II. generacija prvi programski jezici asambleri
operacijski kod nije u binarnom obliku ve ga zamjenjuje pojam, rije koja asocira na funkciju, najee iz engleskog jezika
da bi bio izvediv potrebno je prevoenje iz programskog u strojni jezik
jedna programska rezultira jednom strojnom linijom
III. generacija
proces programiranja se malo vie orjentira ka korisniku, pojednostavljuje se sintaxa i prevoenje se u pravilu prenosi 1 > vie
za jednu programsku liniju pozivaju se unapred odreeni potprogrami, procedure u strojnom jeziku
IV. generacija ide prema generatorima aplikacija, programskim jezicima za skrivanje koda odnosno expertnim sustavima
smanjuje potrebu poznavanja sintaxe programiranja, a naglasak je na poznavanju procesa realnog sustava
programiranje se izvodi koritenjem razliitih alata koji na razini grafike forme zahtijevaju opis ulaznih sadraja, izlaznih sadraja pa i datoteka (od tuda datoteka izgleda kao tablica)
algoritam se opisuje najee iz ponuenog seta relacija koje pojedini programski jezici te generacije znaju realizirati
tako grafiki i relacijski opisan proces pokretanjem funkcije programiranja biti e programiran i preveden u strojni oblik
Koraci u prevoenju
Interpretiranje
gotovo programsko rjeenje prevoditelj ita red po red, radi sintaktiku analizu, vri prevoenje i onda odmah izvodi set programskih instrukcija, pa sljedei red itd.
rezultat su obraeni podaci
programski kod napisan u interpreteru izvediv je unutar programskog okruja u kojem je napisan
Compilatori
1. ita gotovo programsko rjeenje, radi sintaktiku analizu i trai greku
ovisno o kvaliteti compilatora, error report je drugaije ustrojen
neki prou cijeli kod pa upozore na greke
neki stanu u kodu tamo gdje je greka
neki stanu na znaku iz kojeg neznaju dalje
neki sami ispravljaju greke
2. u sljedeem koraku trai logiku greku (krivo napisana varijabla, nezatvorena petlja, postavljen logiki neizvediv uvjet)
3. prevoenje ( zamjena instrukcija programskog jezika jednom ili itavim setom instrukcija strojnog jezika (nakon toga neki prevoditelji mogu napraviti optimiranje koda ovisno o kvaliteti prevoditelja)
4. linkanje, povezivanje podataka, datoteka i medija na kojem su smjetene datoteke
nakon toga smo dobili izvrni kod, exe datoteku koja je izvediva na raunalima kednakog procesora, odnosno jednakog operativnog sustava
kod prevoenja zamjenjuje se instrukcije programskog jezika danas sa setom unaprijed opisanih instrukcijaEmulator i Simulator su programi prevoditelji koji rade kompajliranjem meutim prevode u strojne instrukcije nekog drugog procesora odnosno neke druge platforme (execute datoteke nisu izvedive na raunalu na kojem su prevedene ve samo na operativnom sustavu za koji su prevedene)
Emulator ( glumi drugi operativni sustav (oponaa ga)
Simulator ( sam prevodi za drugi operativni sustav
Ulazno izlazne jedinice (I/O Units)
Monitor
razlika je u materijalizaciji toke, ali svi crtaju toke
binarni podatak dati e poetni impuls (3V) koji se pretvara u signal (od oko 37V) koji e inicirati bljesak)
ploice usmjeravaju snop (privlaenjem ili odbijanjem na ekran (s 4 ploice moemo pogoditi sve toke na ekranu)
kaskada ( uvjek generira jednaku razliku naponskih vrijednosti
broj toaka zavisi od kvalitete luminofora (njegove osjetljivosti na intenzitet snopa)
broj stupaca i broj redaka koliko moemo nacrtati na ekranu zovemo rezolucijom ekrana
sjecite retka i stupca je toka gdje e zraka pogoditi ekran zove se pixel
veliina ekrana mjeri se dijagonalom veliine slike na katodnoj cijevi
mjeri se u inchima (palcima, zoll)
nekorektnosti u nabavi i prodaji ekrana (prodaju ekran pod 17" a zapravo je to 15", mjere do plastike)
prije je standard bio oko 14"
danas na kasama 9"
danas se sve vie koriste 15" i 17"
u pripremi za tisak 19", 21", 23"...
zbog zooma ( na malom ekranu nebi se moglo nita proitati
vei ekran ( vea toka
( manja rezolucija
Driver ( kontrolno upravljaki program koji pretvara upravljake signale u signale koje razumije kaskada
font ime fonta definira njegov izgled
razlikujemo fontove sa ukrasima (serifima) i fontove bez ukrasa (normal fontovi)
svako ime fonta opisuje neki izgled seta znakova
Times New Roman ( po Timesu
proporcionalni i neproporcionalni fontovi (courier neproporcionalan)
( font je danas zabisan matricom (bitmapom)
( toliko su male te toke da mi ustvari vidimo analogni izgled znaka
( u jednom fontu imamo toliko matrica koliko imamo znakova puta broj veliina
( to memorijski nije prikladno pa se pokuava opisati vektorima
Vektor
( usmjerena veliina
( opisan ishoditem, veliinom i smjerom
( uzme se da je ishodite nepromijenjiva veliina
( iz tog vektorskog opisa moemo izvui sve vektorske veliine
RASTER IMAGE PROCESSOR (prije program)
prije je trebalo procesorsko vrijeme za izvoenje programa koji bi prevodio vektorske veliine u bitmapu
sad postoji procesor u samom ekranu koji to samostalno obavlja
svi izlazi ureaji crtaju samo toke (osim plotera koji zna crtati i vektore)
bitna obiljeja za odabir ekrana
rezolucija (ovisno o tome za to nam treba)
netreba to vea jer emo dobiti pre male objekte paih neemo moi ni vidjeti
refresh slike ( koliko puta u jedinici vremena se iscrtava naa slika (osvjeava)
barem 60 puta u sekundi
tromost oka ne doputa vie od 24 promjena u skundi
RGB (red-green-blue) CMY (cyan-magenta-yellow)
30-20-50
( 3 ekrana u jednom ( tri toke jedna ispod druge kombinacija triju osnovnih boja
Rezolucija pisaa
je broj toaka po inchu (dpi dot per inch) rezolucije danas 300x300, 600x600, 1200x1200
tiskanje u koloru (nijanse pojedinih boja) i u boji (koliina sive u orginalnoj boji)
rasterizacija ( je postupak dobivanja odabrane razine sivog materijalizacijom rasterske (tiskarske) toke (veliine zavisno od ureaja na kojem se realizira)
amlitudna (poveanjem ili smanjenjem rasterske toke) i frekventna (zgunjavanjem ili razrjeivanjem crnih polja u rasterskoj toki) rasterizacija
( rasterska toka moe biti 8x8 (8 bitna boja)
( vee bitna boja ( vea rasterska toka
Scanner
je ureaj kojim se moe digitalizirati analogni oblik (izgled) predloka kako bi se izgled predloka mogao zapisati u memoriji digitalnog raunalaIma vie vrsta runi scanner
skenira irinu od 105 mm softverski prilagoavajui veliinu najee do 300 mm
stolni ili korani scanner
mogu skenirati zasebne listove ili uvezane dokumente do formata A3 (najee A4, rijee A3)
protoni scanner
mogu skenirazi izdvojene, neuvezene listove do A0 formata duine ovisno od kapaciteta memorije
posebne (specijalne) vrste
ita BAR koda
runi
ugraeni
jedinstveni sustav za oznaavanje grupe proizvoda, tanjim ili irim, tamnijim ili svijetlijim crticama
olovka scanner
prevlaimo preko texta i zapisuje se direktno u memoriju
software za prepoznavanje objebata koji e grupu tpaka koje lie na odreeni analogni znak pretvoriti u njegov digitalni ekvivalent (OCR) trodimenzionalni scanneri
omoguuju kreiranje slike u prostoru
moemo skenirati do visoki rezolucija danas (no nema scannera koji moe skenirati vie od 1200 fizikih toaka po inchu)
to elimo veu koliinu sivog moramo poveati broj bitova
boja se isto realizira sa tri osnovne boje (prvo crveni, pa plavi, pa zeleni spektar)
Pisai i vrste pisaa
"...dijelimo ih na lake, teke i vrlo teke... ( "Podjela:
1. pisai s udarcem
2. pisai bez udarca
Pisai s udarcem
sa lepezom
sa kuglicom
sa bubnjem
sa lancem
iglini pisai (s iglicama)
Pisai bez udarca
termo pisai
tintni pisai
elektrostatski pisai
laserski
neki rade paljenjem
izmeu sredinje jedinice raunala i bilo koje izlazne jedinice nalazi se kontrolno-upravljaki sklop koji pretvara upravljaki signal u signal koji se moe realizirati eljeni znak na prikljuenoj jedinici
prilagodbu vrste signala za prikljueni ureaj stvara driver odnosno kontrolno-upravljaki program koji opi zahtjev (signal) iz raunala pretvara u sasvim konkretnu instrukciju prikljuenog ureeja
Pisai sa udarcem
Pisa s lepezom
driver iz memorijskog prostora raunala gdje je zapisan odreeni znak dobiva kodni podatak i pretvara ga u kut zaokreta i udari znak na papiruPisa s kuglicom
kuglica je eki driver izraunava rotaciju kuglice
kuglica e lupiti po ribonu i ostaviti znak na papiru
Pisa s bubnjem
koristi se za masovne ispise (ispisuje 400-600 stranica u minuti najee A4 formata) ispisuje itav red odjednom
slae red po red u memorijskom prostoru
ima 132 ekia koji rade istovremeno (prvi udarac svugdje gdje je slovo a u retku, drugi udarac gdje je slovo b, treu udarac gdje je slovo c itd.)
Pisa s lancem
na lancu su posloeni slovo po slovo isto spada u brze pisae
jedan okret lanca = jedan ispis retka
pozicionira se na poziciju prvog slova na papiru i ispituje da li je tu slovo a ili nije; ako je lupi i ostavi znak, pozicionira se na mijesto drugog slova ispituje da li je na tom mijestu slovo a i da li je na poziciji prvog slova slovo b, pri potvrdnom odgovoru lupi znakove na ona mijesta na koje treba, onda na tree pa pita za a, b i c i tako dalje
bri je samo jo COM ureaj koji ispisuje dirketno na mikrofilm
Iglini pisai
ne pie gotov izgled znaka
nema unaprijed odreeno znakovlje
crta matricu znaka
ispod ribona je guma
broj toaka po inchu (dpi)
prvo 6 iglini i 16 iglini
pa 9 i 20 iglini
ispisat e bitmapu stranice
povrinu ispod vektora pretvara u bitmapu
jo e se dugo koristiti ; u administraciji treba printati formulare u 3, 5, 7 primjeraka
iglini pisa radi od jednom (kao i svi pisai s udarcem, ali ima mogunost promjene fonta i izgleda za razliku od ostalih)
rezolucija oko 300 dpi (ustvari 270-280)
Pisai bez udarca
Termo pisa
radi na istom principu kao to se realizira ispis kod iglinog pisaa samo umjesto iglice ima grija
ispis se izvodi na termo papiru koji je prevuen kemikalijom koja djeluje na promjene temperature ; djelovanje grijaeg elementa pokree kemijski proces posljedica kojeg je promjena boje fax ureaji
naki rauni (na autoputu)
Tintni pisai
na mijesto iglice stavljena je kapilara (vrlo tanka cijevica) kroz koju na povrinu papira mehaniki, termiki, elektrostatski ispaljuje odreena koliina tinte
rezolucije tintnih pisaa jeftinijih modela je reda veliine 600 800 dpi, a kvalitetniji idu do 2400 dpi
velika prednost im je relativno mala cijena za ispis u boji
Elektrostatski
laserski ( reprezentant
radi tako da se materijalizira toka do rezolucije 1200 dpi prakastim tonerima, do 4000 dpi tekuim tonerima, a na fotoosjetljivom papiru i do 45000 dpi (fotoosvjetljivai piu direktno po filmu za izradu kvalitetnih matrica za tiskarsku industriju ( mogu napraviti velik broj razina sivog pa dobivamo kvalitetne boje)Vrste informacijskih sustava
Podatak ( pojam koji opisuje i kvantificira
Funkcije (Algoritam( programski jezik ( strojni kod ( aplikacija ili skup aplikacija koji pokriva neki poslovni proces
( ako pokriva veinu poslovnih procesa onda je to informacijski sustav
Transakcijski Informacijski Sustav (TPS, TIS) neposredno praenje poslovnog procesa
vrlo jednostavni algoritmi ulaz skoro jedna izlazu (raun)
Datoteka strukturiranog sadraja
( atribucije
( struktura atribucija
Baza podataka
( skup podataka smjetenih u razliitim datotekama, a odnose se na isti entitet i povezuju se kljuevima
Datoteka
fiziki zapis
skup podataka
logiki zapis struktura slogova
Baza podataka
fiziki zapis
skup datoteka
logiki zapis
klju (datoteka kljueva)
Upravljaki informacijski sustav (MIS) trend
opis ponaanja pojave u vremenu
algoritam pod pretpostavkom da se nita osobito nije mijenjalo u sustavu i u okolici, ukoliko je vremenski interval u prolost dui, a u budunost krai (onaj koji elimo predvidjeti) to e biti vea vjerojatnost da e biti toan
Sustav za potporu odluivanju (DSS) prije algoritmi realizira se modelima meuzavisnosti
utvruje se na elementarnoj razini uzrono posljedinih zakonitosti poslovnog sustava kakvo je ponaanje unutar odnosno izva informacijskog sustava
u Hrvatskoj se ne koristi ni to!
expertni sustavi (sada)
prvi korak prema umijetnoj inteligenciji
temelji se na bazi znanja i mehanizmu za zakljuivanje (posuen od vodeih strunjaka i najuspjenijih ljudi za odreeno podruje)
baza znanja ( gradi se na temelju expertnih znanja ali i sustavnog donoenja poslovne odluke u podruju visokog rizika
temelj joj je baza podataka
Multimedija
pojam multimedija je nesretno izabran pojam
medij = voda, zrak... Tehnoloko pojmanje pojma multimedija multimedijalno raunalo ima mogunost obuhvaanja i spremanja podataka na razliitim nosiocima zapisa
Komunikoloko pojmanje pojma multimedija oslikavanje razliitih oblika odailjanja
multimedijalno je i ono raunalo koje ima mogunost prikazivanja na razliitim komunikacijskim kanalima
potrebno je imati izlazne jedinice, meusklopovlje (npr. zvuna i grafika kartica kojima upravlja driver), osnovnu plou
meusklopovlje omoguava zapis u raunalo (mikrofon ( membrana ( analogni izgled amplitude titranja zraka uzrokovan titranjem glasnica ( zvuna kartica ( digitalni opis analognog signala ( raunalo ( zvuna kartica ( nazad u analogni signal ( zvunik koji je takoer mikrofon samo sa jaom membranom) pojam multimedijanastao je zapravo od komunikologije (razvijana najprije u vojne svrhe)
jumbo plakati ( vojna izmiljotina
( nemoe ih se ne proitati
najdue pamenje je kinetiko pamenje (vonja bicikla, plivanje...), a nakon toga su razne kombinacije prijenosa informacija
u komunikologii multimedija je uporaba vie medija
koritenje razliitih oblika prijenosa poruke od poiljatelja do primaoca
onda je proglaeno da su novine mediji, tv mediji pa radio itd.
tako ispada da je multimedija kombinacija novina i radija
to su ustvari multimedijalni oblici
za realizaciju potrebno je vie razliitih sredstava
potrebno je uskladiti rad ( ljudi neprikladni
pojavljuju se raunala s meusklopovljem kojima se moglo upravljati prikljuenim ureajima
prekretnica ( mogunost digitalizacije slike, zvuka, videosekvence itd.
sve se sada nalazi u raunalu pa dodatni ureaji nisu vie toliko potrebni
onaj koji slee scenarij je "najpametniji" i on odabire kronologiju prikazivanja informacija
korisnici imaju razliite potrebe pa se pojavljuje hypertext (pojam koji opisuje stanje objektivne stvarnosti, a pristup sadraju omoguen je preko samog pojma) do objanjenja pojma dolazi se preko texta
nelinearna navigacija sadraja ( moemo skoiti, ovisno o volji, na bilo koju stranicu
hypermedia
pretraivanje opisa se moe izvoditi i po pojmu ali i po slici, dijelu slike ili po zvuku
objanjenje pojma je opet napravljeno slikom, zvukom ili videosekvencom
Multimedija u informatici
polje diskova ( nekoliko diskova relativno jeftinih i relativno male memorije
( podaci se pohranjuju na vie diskova
( istovremeno moemo pristupiti vie podataka
multimedija u informatici je uporaba i slike i zvuka i videosekvence u poveavanju jednoznanosti opisa objetivne stvarnosto
multimedijalni zapis je di strukture zapisan u razliitim datotekama, a odnosu se na isti entitet u bazi
"Informatika je komunikacija, a komunikacija je kota napretka!" virtual reality prividna stvarnost elektronska slika prividne stvarnosti s pokuajemrealizacije doivaljaja prividne stvarnosti ljudskim osjetilima kao realna stvarnost prividna stvarnost temelji se na izmiljenim objektika u izmiljenim odnosima u izmiljenom prostoru (npr. Unreal, Quake, uka...) ili na stvarnim ili izmiljenim objektima u stvarnim ili izmiljenim odnosima u stvarnom ili izmiljenom prostoru (npr. virtualni shopping), ili na reduciranoj slici stvarnih elemenata, u stvarnom prostoru u stvarnim odnosima (vojni avioni pri letenju ispod radara...)
za koritenje VR potrebno je
multimedijalno raunalo dovoljnog kapaciteta
aplikacija
doivljaj biti e dvodimenzionalan i samo vizualan
da bi se pribliio ovjeku na poetku se koristila rukavica za komunikaciju s virtualnim objektima
kaciga daje osjeaj trodimenzionalnog prostora (razvila ju je vojska)
WORD ( moemo usmjeriti pogled npr. na izbornik File i rei"Otvori"!
vojska to koristi za usmjeravanje oruja pogledom
odijelom dobiva se podraaj ostalih osjetila
jo je samo potrebno pokretanje okruenja prostora (flight simulator)Sigurnost informacijskih sustava
skup mjera i aktivnosti koje se poduzimaju u cilju ostvarivanja funkcionalnosti informacijskog sustava u pretpostavljenim uvijetima djelovanja
uobiajeni uvijeti djelovanja su uvijeti u kojima mora funkcionirati informacijski sustav
zatita informacijskog sustava je niz poduzetih mjera i postupaka u cilju smanjenja rizika poretpostavljanog oblika prijetnji
dodatne mjere koje se poduzimaju u odnosu na moguu prijetnju podatkovnom sadraju ako je procijenjeno da je taj podatkovni sadraj od izrazite vanosti za poslovni sustav
procijena znaenja podatkovnog sadraja za funkcionalnost poslovnog sustava
procijenjuju se imbenici koji djeluju na sigurnost izvan i unutar poslovnog sustava
izvan: zakonski i podzakonski akti i norme, poslovni obiaji i poslovna praxa, meunarodne zakonske norme i standardi
unutar: normativni akti i organizacijska uputstva u poslovnom sustavu, odluke menadmenta o znaaju podatkovnog sadraja, poslovna praxa poslovnog sustava
procijena rizika pojedinih oblika prijetnji (visoki niski srednji)
titimo uvijek podatke i hardware (radi podataka)
Mjere zatite:
Materijalni nostitelji izabiremo one materijalne nositelje koji su otporniji i prikladniji za procijenjenu opasnost
Programske mjere
s razine operativnog sustava
aplikativni software
dupliciranjem sadraja, medija bekapiranje
kripto-zatita
izvori prijetnji informacijskom sustavu: priroda (elementarnom nepogodom i rizikom njezina nastanka zavisno od podneblja i podruja gdje se nalazi)
ovjek s ambicijom nemjernosti
nezadovoljstvo na poslu, nezadovoljstvo suradnikom ili rukovodiocem (efom), nekorektan odnos firme prema pojedincu, materijalna korist pojedinca ovjek s ambicijom nenamjernosti
daleko najvei broj prijetnji s tog podruja (vie od 80%) zbog neznanja, nepanje, nemara, neodgovornosti
tehnika pogreka gdje se procijenjuje kvaliteta opreme te deklarirano vrijeme sigurnog rada, prekidi napajanja ili neka druga akcidentna situacija koja utjee na funkcionalnost sustava
Operativni sustav
jednokorisniki OS nema zatite jer su na raspolaganju jednom korisniku
netko od drugih mogao je ui u sustav neautorizirano pa se prije operacijskog sustava na razini BiOS-a postavila lozinka
viekorisniki OS sistem injinjer svakom korisniku dodjeljuje dio hardverskih resursa, a to znai dostupnost odreenoj koliini radne memorije, procesorskog vremena odnosno prioritet koritenja procesora, koliinu vanjske memorije, ulaz u korisniko suelje na razini OS-a koji se takoer zatiuje lozinkom svaki korisnik dobiva svoje radno podruje na razini OS-a na razini aplikativnog softwarea takoer se ograniava koritenje ukupnosti softwarea, pa se tako otvara mogunost koritenja samo onih resursa (dijelova aplikativnog softwarea) koji su potrebni za obavljanje posla na radnome mijestu
razina korisnike aplikacije treba biti usuglaena sa dodjeljenim hardwareskim resursima, kako bi na dodjeljenim resursima software bio izvediv
ulazak u programsku potporu za pojedinog korisnika ponovo se osigurava lozinkom (drugom; na razini aplikativnog softwarea)
uporaba podataka ograniava se koritenjem opcija DBMS-a pa se za svakog pojedinog korisnika (radno okruenje) dodjeljuju privilegije to jest mogunost koritenja podataka odnosno grupe podataka za dodjeljene aplikacije u okviru radnog mjesta i izvritelja
pristup podacima ostvaruje se pomou passworda koji moe biti vieslojni, to znai korisniku moe biti dodjeljena privilegija itanja podataka ili itanja i dopisivanja podataka ili itanja, dopisivanja i brisanja podataka od korisnika oznaeni podaci za brisanje najee se ne briu sa diska, ve se ne prikazuju tom korisniku, ukoliko i ostali korisnici tih podataka s drugih dijelova te aplikacije oznae sadraj za brisanje tada sistem ininjer (administrator sustava) od vremena do vremena fiziki brie podatke s diska, ukoliko ne postoji organizacijsko uputstvo koje definira potrebu uvanja i zatite podataka dui vremenski interval
Kripto-sustavi
su sustavi kojim se mijenja protokoliran nain zapisa (opisa) sadraja mijenjajui ga u poznati samo grupi korisnika
kripto-sustavi se najee koriste prilikom prijenosa podataka u mrenoj komunikaciji, a primjenjuju se na vie naina
kripto-sustavom postie se autentifikacija sadraja i identifikacija subjekata u komunikaciji (poiljatelja i primatelja)
omoguujemo pregled jednozananosti sadraja
Mogu biti:
simetrini
algoritam kod kojeg promijena protokoliranog sustava zapisa ovisi o kljuu to jest nainu pod kojim e raditi algoritam da bi imao osobine jednog ili vie korisnika
danas se koriste kljuevi duljine iznad 512 znakova (bitova) simetrini algoritmi su brzi, sigurni meutim problem je distribucija kljueva meu subjektima komunikacije zato se mora koristiti zatieni kanal, to je u praxi osobna razmjena liste kljueva
budui da to usloava proces kriptiranja onda se ee u posljedne vrijeme koriste asimetrini kljuevi, a to su razvijeni algoritmi gdje se za kodiranje poruke generira par kljueva
jednim kljuem se poruka zakljua, a tim istim kljuem se nemoe otkljuati poruku
javni klju objavljeni, samo njegov korisnik ga moe otkljuati s parom kljueva problem: netko moe uhvatiti poruku prije nego stigne korisniku pa promijenjenu poruku kodirati javnim kljuem zato se koristi dvostruko kodiranje sadraja
Sigurnosno dupliciranje kopiranje sadraja s obaveznom promijenom materijalnih nositelja te njihovim sklanjanjem na lokaciju koja je fiziki odvojena od lokacije sustava
pri tome se ostvaruje neka od strategija bekapiranja najee strategija tri medija odnosno strategija djed otac sin 3 medija (diskete, magnetne vrpce u kazetama, cd ...)
kopira se podatkovni sadraj (ne OS, ne aplikacije)
1 petak u mjesecu
2 petak u mjesecu
do kraja mjeseca tako redom zadnja 3 mjeseca 3 medija, zadnja 3 petka 3 medija, zadnja tri dana 3 medija i na kraju slijedi godinji back-up
EMBED PBrush
EMBED PBrush
Operativni sustav
Jednokorisniki
Viekorisniki
Mreni
Jednozadani
Viezadani
Viezadani
Viezadani
PAGE 1