bilten mađara zagreba 42. broj - zg-magyar.hr · clubu „prošlost, sadašnjost i budućnost...

4
Zagreb, listopad 2013. 42. broj Bilten Mađara Zagreba INFORMATIVNI LIST VIJEĆA MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA U Budimpešti je izbila revolucija Mnoštvo od 50 tisuća okupljenih na Bemovom trgu 1956. sluša govornike i Imre Sinkovitsa, koji recitira Nacionalnu pjesmu „Pregažena i u okove bačena Mađarska više je učinila za slobodu i istinu, nego ijedan narod u svijetu proteklih dvadeset godina. Kako bi ovu povijesnu lekciju naučilo zapadno društvo koje ima poklopljene uši i zatvorene oči, trebalo je biti proliveno jako puno mađarske krvi, ta se prolivena krv već zgrušava u pamćenju. Samo tako možemo ostati vjerni Mađarskoj, koja je zaboravljena od Europe, ako nikad i nigdje ne izdamo cilj zbog kojeg su mađarski borci dali život, te nikad i nigdje, pa čak ni indirektno ne damo za pravo ubojicama.“ (Albert Camus) 23. listopada 1956. 23.listopada1956.godines masovnim demonstracijama koje je organizirao Savez mađarskih studenata i visokoškolaca (MEFESZ), te sa demonstracijama u brojnim drugim gradovima započela je revolucija, čiji je plamen uskoro zapalio cijelu zemlju, čiji je najvažniji razlog nastanka bilo opće društveno nezadovoljstvo uzrokovano staljinističkom diktaturom. Reformski prog- ram Imre Nagya, premijera imenovanog u znaku promjena nakon Staljinove smrti, s jedne strane je ublažio nastali konflikt, a s druge strane pak sa svojim povlasticama pustio duha iz boce. 16. listopada u Segedinu osnovan je MEFESZ, koji je bio nezavisan od Mađarske demokratske partije (MDP-a), koji je uskoro objedinio studente iz Budimpešte i drugih sveučilišta u Sopronu, Pečuhu i Miskolcu. Odnosno 20. listopada prvo u 10, a zatim 22. u 16 točaka sažeo svoje zahtjeve glede povlačenja Crvene armije i rušenja Rakosijevog režima. MEFESZ je 22. listopada na Tehničkom sveučilištu održao zemaljsko zasjedanje, gdje su delegati osim prihvaćanja 16 točaka odlučili da slijedeći dan u 15 sati održe demonstracije kod kipa Jozsefa Bema. Na Bemovom trgu oko 50 tisuća slušalo je govornike i Imre Sinkovitsa koji je izrecitirao „Nacionalnu pjesmu” (Nem- zeti dal ), te je nepregledna masa oko 17 sati preko Margitinog mosta otišla pred Parlament, gdje su dozivali Imre Nagya. Političar koji inače nije podržavao demonstracije tek se po nalogu Centralnog komiteta MDP-a uvečer u 9 sati pojavio pred nabujalom gomilom od 200 - 300 tisuća i prisutnima priredio razočaranje, jer nije obećao ništa više od onog što je objavio u svom programu 1953. godine. Ti prijedlozi uvečer 23. listopada više nisu bili dovoljni. Umirujuće riječi Imre Nagya nisu imale učinka, a istovremeno neprijateljski stav prema vladajućoj partiji potaknuo je agresivnost kod demonstrirajućeg mnoštva. Emisija radio-stanice „Kos- suth“ razbila je i zadnje iluzije da je MDP sklon bilo kakvom kompromisu, a k tome i umnožila mnoštvo spremno da sruši gigantski kip Staljina postavljen u ulici Györgya Dózse. Dolilo je ulje na vatru demonstranata pred mađarskim radijom, pred uredništvom lista „Sza- bad nép“, te doprinijelo opsadi brojnih policijskih i vojnih institucija. Oko 22 sata uvečer započele su i oružane borbe, a nakon toga oružane postrojbe koje su čuvale radio-stanicu otvorile su vatru na demonstrante, započela je opsada zgrade u ulici Sándora Bródyja, koja se protegla sve do jutra. CK MDP-a temeljem vijesti pristiglih tijekom noći donijelo je odluku da zatraži pomoć od SSSR-a, pa su postrojbe Crvene armije u zoru 24. listopada ušle u Budimpeštu i na brojnim strateškim točkama sukobile se sa ustaničkim grupama koje su ih željele zaustaviti. Započet je oružani dio revolucije. TARJÁN M. Tamás

Upload: others

Post on 05-Sep-2019

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Zagreb, listopad 2013. 42. broj

Bilten Mađara ZagrebaINFORMATIVNI LIST VIJEĆA MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA

U Budimpešti je izbila revolucija

Mnoštvo od 50 tisuća okupljenih na Bemovom trgu 1956. sluša govornike i Imre Sinkovitsa, koji recitira Nacionalnu pjesmu

„Pregažena i u okove bačena Mađarska više je učinila za slobodu i istinu, nego ijedan narod u svijetu proteklih dvadeset godina. Kako bi ovu povijesnu lekciju naučilo zapadno društvo koje ima poklopljene uši i zatvorene oči, trebalo je biti proliveno jako puno mađarske krvi, ta se prolivena krv već zgrušava u pamćenju. Samo tako možemo ostati vjerni Mađarskoj, koja je zaboravljena od Europe, ako nikad i nigdje ne izdamo cilj zbog kojeg su mađarski borci dali život, te nikad i nigdje, pa čak ni indirektno ne damo za pravo ubojicama.“ (Albert Camus)

23. listopada 1956.

23. listopada 1956. godine s masovnim demonstracijama koje je organizirao Savez mađarskih studenata i visokoškolaca (MEFESZ), te sa demonstracijama u brojnim drugim gradovima započela je revolucija, čiji je plamen uskoro zapalio cijelu zemlju, čiji je najvažniji razlog nastanka bilo opće društveno nezadovoljstvo uzrokovano staljinističkom diktaturom. Reformski prog-ram Imre Nagya, premijera imenovanog u znaku promjena nakon Staljinove smrti, s jedne strane je ublažio nastali konflikt, a s druge strane pak sa svojim povlasticama pustio duha iz boce.

16. listopada u Segedinu osnovan je MEFESZ, koji je bio nezavisan od Mađarske demokratske partije (MDP-a), koji je uskoro objedinio studente iz Budimpešte i drugih sveučilišta u Sopronu, Pečuhu i Miskolcu. Odnosno 20. listopada prvo u 10, a zatim 22. u 16 točaka sažeo svoje

zahtjeve glede povlačenja Crvene armije i rušenja Rakosijevog režima. MEFESZ je 22. listopada na Tehničkom sveučilištu održao zemaljsko zasjedanje, gdje su delegati osim prihvaćanja 16 točaka odlučili da slijedeći dan u 15 sati održe demonstracije kod kipa Jozsefa Bema. Na Bemovom trgu oko 50 tisuća slušalo je govornike i Imre Sinkovitsa koji je izrecitirao „Nacionalnu pjesmu” (Nem-zeti dal), te je nepregledna masa oko 17 sati preko Margitinog mosta otišla pred Parlament, gdje su dozivali Imre Nagya. Političar koji inače nije podržavao demonstracije tek se po nalogu Centralnog komiteta MDP-a uvečer u 9 sati pojavio pred nabujalom gomilom od 200 - 300 tisuća i prisutnima priredio razočaranje, jer nije obećao ništa više od onog što je objavio u svom programu 1953. godine. Ti prijedlozi uvečer 23. listopada više nisu bili dovoljni. Umirujuće riječi Imre Nagya nisu imale učinka, a istovremeno neprijateljski

stav prema vladajućoj partiji potaknuo je agresivnost kod demonstrirajućeg mnoštva. Emisija radio-stanice „Kos-suth“ razbila je i zadnje iluzije da je MDP sklon bilo kakvom kompromisu, a k tome i umnožila mnoštvo spremno da sruši gigantski kip Staljina postavljen u ulici Györgya Dózse. Dolilo je ulje na vatru demonstranata pred mađarskim radijom, pred uredništvom lista „Sza-bad nép“, te doprinijelo opsadi brojnih policijskih i vojnih institucija. Oko 22 sata uvečer započele su i oružane borbe, a nakon toga

oružane postrojbe koje su čuvale radio-stanicu otvorile su vatru na demonstrante, započela je opsada zgrade u ulici Sándora Bródyja, koja se protegla sve do jutra. CK MDP-a temeljem vijesti pristiglih tijekom noći donijelo je odluku da zatraži pomoć od SSSR-a, pa su postrojbe Crvene armije u zoru 24. listopada ušle u Budimpeštu i na brojnim strateškim točkama sukobile se sa ustaničkim grupama koje su ih željele zaustaviti. Započet je oružani dio revolucije.

TARJÁN M. Tamás

Iznova otvoren generalni konzulat u Osijeku

Zgradu diplomatskog predstavništva svečano su zajednički otvorili mađarski državni tajnik za vanjsku politiku Zsolt Németh i pomoćnik ministrice vanjskih poslova RH Joško Klisović

Ponovo djeluje Mađarski konzulat u Osijeku: zgradu diplomatskog predstavništva 3. rujna svečano su otvorili Zsolt Németh, državni tajnik za vanjsku politiku i Joško Klisović, pomoćnik ministra

Državni tajnik Zsolt Németh u svom prigodnom govoru naglasio je da je otvaranjem generalnog konzulata u Osijeku započet proces otvaranja dvanaestak mađarskih diplomatskih predstavništava. Državni tajnik za vanjsku politiku ukazao je na to, da je

u Osijeku za vrijeme prve Orbanove vlade otvoren konzulat, kojeg je kasnija socijalistička vlada, zajedno s drugim diplomatskim predstavništvima 2006. zatvorila. „Zatvaranja mađarskih predstavništava 2006. i 2009. bila su rezultat skandalozne odluke kratkovidne tadašnje vlade. Direktno je u suprotnosti sa mađarskim elementarnim interesom i dobro odražava tadašnje moralno, gospodarsko i društveno stanje u državi.“ – naglasio je.

Prema riječima Zsolta Németha, Mađarska onda može biti snažna i uspješna, ako su joj i susjedi snažni. Sa onim državama pak gdje žive

snažne mađarske zajednice tijesno nas povezuju i zajednički interesi, jer uspjeh tih država preduvjet je i za uspjeh tamošnjih Mađara.“ – dodao je. Državni tajnik je ukazao da je najvažnija kratkoročna zadaća ponovo otvorenog diplomatskog predstavništva

Mađarske obavljanje poslova glede stjecanja mađarskog državljanstva, ali se dugoročno od nje očekuje i jačanje kulturnih i gospodarskih veza između Mađarske i Hravtske.

Zsolt Németh, govoreći o hrvatsko-mađarskoj gospodarskoj suradnji, ustvrdio je da pridruženje Hrvatske Europskoj Uniji, a time i nestanak carinskih granica doprinosi kooperaciji malog i srednjeg poduzetništva i oživljavanju trgovine. Sadašnja mađarska vlada je stoga i donijela odluku da Mađarska odmah otvori svoje tržište rada za hrvatske radnike, a planira se i stvaranje zajedničkog pograničnog foruma za pripremu

putova i povezivanje prekograničnih točaka.

Joško Klisović, pomoćnik ministrice vanjskih poslova RH. govorio je o tome da su interesi Mađarske i Hrvatske u brojnim točkama identični, te da će se oni zahvaljujući članstvu Hrvatske

u Europskoj Uniji zajedno moći i ostvarivati. Dodao je: „Hrvatska će dati svu potporu tome da osječki konzulat može pomagati Mađare u Hrvatskoj i zastupati njihove interese.“ Antonio De Blasio, generalni konzul iz Osijeka, bivši FIDESZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, rekao je da je otvaranje konzulata omogućila višegodišnja potreba za razvojem međusobnih odnosa dviju država, a Hrvati u Mađarskoj sedam godina su čekali da Mađarska dobije vladu, kojoj Mađari van granica nisu teret, već nacionalno blago, kulturna i gospodarska vrijednost i koja je spremna za njih nešto i žrtvovati. MTI

Péter Nádas u MKD „Ady Endre“

Opet Mađarska tribina nakon ljetne stanke

Seid Serdarević, Nádas Péter és Detoni Xénia

U ponedjeljak 16. rujna znameniti mađarski pisac Péter Nádas tijekom svog boravka u Zagrebu povodom nastupa

na Festivalu svjetske književnosti, koji se održavao od 5. do 17. rujna, pronašao je vremena da se susretne s čitateljima i

u Mađarskom kulturnom društvu „Ady Endre“. Susret je u ime organizatora, Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba otvorio Peter Sekereš, tajnik. Nakon što je Seid Serdarević, direktor izdavačke kuće Fraktura koja je izdala Nádasev roman, govorio o djelima Péter Nádasa s posebnim osvrtom na njegovu monumentalnu knjigu „Paralelne pripovijesti”, koja je nedavno objavljena i na hrvatskom jeziku, te predao riječ Xeniji Detoni, prevoditeljici, koja je za prijevod te knjige dobila godišnju nagradu Iso Velikanović. Tijekom 45-minutnog razgovora prisutni su se djelomično mogli upoznati s piščevim životom i načinom razmišljanja, njegovim ranijim djelima i zadnjom objavljenom knjigom. Sukladno običaju u društvu, poslije priredbe slijedilo je druženje, na kojem su prisutni mogli i neposredno porazgovarati sa slavnim piscem.

Peter Sekereš

Nakon ljetne stanke ponovo se nastavlja serija predavanja u sklopu Mađarske tribine. Slijedeće predavanje kao i posljednje u prvom polugodištu drži gost iz Mađarske.

Dr. Györgyi Pátkai, docent budimpeštanskog sveučilišta Corvinus na katedri za prehrambene znanosti, studije je završila u Berlinu. Po završetku studija radila je na gore navedenom fakultetu, držeći predavanja s tematikom proizvodnje šećera, konzervi i hrane, odnosno u tim temama vršila znanstvena istraživanja. U svom će predavanju govoriti o alergijama na hranu. Alergija je kriva reakcija imunološkog sustava na potpuno neškodljive tvari, na koje zdrav organizam ne reagira. Takve tvari nazivamo alergenima. U svom izlaganju osvrnuti će se na biološke i kemijske pozadine alergije, te njenu raspodjelu prema spolu i dobi. Govoriti će o alergijama uzrokovanih hranom životinjskog ili biljnog porijekla, kao i o

najvažnijim zadacima glede smanjenja opasnosti od alergija. Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u

Hrvatskoj ovom prigodom Vas poziva na slijedeće predavanje u sklopu Mađarske tribine, koje će se održati 19.

listopada 2013. u MKD „Ady Endre“ s početkom u 18 sati.

Nakon predavanja po običaju na

prigodnom domjenku biti će prilike za razgovore i druženje.

RANOGAJEC-KOMOR Mária

Izdavač: Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada ZagrebaUrednik: Rókus Kalapis, prijevod na hrvatski: Peter Sekereš

Adresa: Vodovodna 15, Zagreb tel: 098/484974 fax: 3777-164 mail: [email protected] OIB:37946763892 WEB stranica: www.zg-magyar.hr

Izdaje se mjesečno u 800 primjeraka

Predsjednik i tajnik Mađarskog kulturnog društva „Ady Endre” će nakon ljetne stanke ponovno primati stranke u prostorijamaDruštva (Zagreb, Martićeva 8) svake srijede između 17:30 i 19:30 sati

počevši od 02. listopada 2013. godine.

Zagrebačka E-mađarska točka će od 2. listopada 2013. godine ponovno započeti s redovitim radom u prostorijama Društva u sljedećim terminima: Srijeda od 17:30 do 19:30 i Nedjelja od 09:30 do 11:00 sati

Knjižnica Društva će počevši od 2. listopada 2013. godine ponovno započeti s redovitim radom u sljedećim terminima: Srijeda, od 17:30 do 19:30 i Nedjelja, od 09:30 do 11:00 sati

OBAVIJEST

Tribina - Jezik u jeziku

Dragi zagrebački Mađari! Štovani ljubitelji narodnog plesa!

U Mađarskom kulturnom društvu „Ady Endre“ nakon mnogo godina ponovo počinje sa radom sekcija narodnog plesa, koja je nekad bila glavni predstavnik kulturno-amaterskog rada Društva.

Molimo sve koji u srcu nose najprepoznatljiviju granu mađarske nacionalne tradicije, da se u interesu početka rada folklorne plesne grupe što prije, a najkasnije do 15. listopada 2013. godine jave voditelju sekcije Nandoru Deri na telefon 099/7075-099.

U četvrtak, 24. listopada, u Klubu književnika, Trg bana J. Jelačića 7/1 s početkom u 19 sati, u sklopu projekta „Jezična raznolikost u Hrvatskoj“ održati će se tribina „Jezik u jeziku“ s temom - Mađarski jezik. Na tribini sudjeluju Zoltan Balaž-Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, dr. Orsolya Szentesi-Žagar, predstojnica katedre za hungarologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te Xenija Detoni, prevoditeljica i Ksenija Banović, moderator.

Oganizator projekta je Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba.

Poziv

Petak, 19:00 – predavanje u bečkom Europa clubu „Prošlost, sadašnjost i budućnost izdavaštva u Erdélyu” (mjesto održavanja: Collegium hunagricum), zatim razgovor i druženje (prigodni domjenak)

oko 22:00 – dolazak u hotel u središtu Beča (smještaj u višekrevetnim sobama).

Subota , 8:00-9:00 – doručak u hotelu, 9:30 – polazak u Gradišče/Burgenland/( posjet dvorcu Eszterhazy u Železnom, rodnoj kući Franca Liszta, Gornjoj Pulji itd.) ručak u ranopopodnevnim satima u lokalnoj gostionici, oko 22:00 – povratak u bečki hotel, slobodni program.

Nedjelja, 8:00-9:00 – doručak u hotelu (odlazak iz hotela), 9:30 – razgledavanje znamenitosti u Beču (1. dio), 11:00 – prisustvo na mađarskoj misi, 12:00 – razgledavanje znamenitosti u Beču (2. dio) – ručak,

16:00-18:00 – posjet dvorcu Schönbrunn, 18:00 – polazak za Zagreb (kratko zaustavljanje u Bečkom Novom Mjestu)

Dolazak u Zagreb u nedjelju 6. listopada 2013. oko 24:00 na parkiralište iza Ciboninog tornja.

Kotizacija: 600 (šesto) kuna.

Kotizacija pokriva troškove smještaja i prehrane (2 doručka i 2 ručka), a Vijeće pokriva troškove puta (autobus).

ROK ZA PRIJAVUDo 28. rujna zainteresirani se mogu javiti u ured

Vijeća (osobno, telefonom ili e-mailom) i uplatiti kotizaciju.

IZLET U BEČ I GRADIŠĆE 4.-6. listopada 2013.

Vijeće mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba organizira studijsko putovanje u Austriju, odnosno u Beč i Gradišće. Prvenstveni cilj studijskog putovanja je susret i druženje s mađarskom zajednicom u Beču, te upoznavanje mađarskih povijesnih i vjerskih znamenitosti u Austriji. Polazak u petak 4. listopada 2013. u 13 sati sa parkirališta iza Ciboninog tornja (Andrašecova ulica)